studija o utjecaju na okoliš
TRANSCRIPT
-
HRVATSKE CESTE d.o.o. Voninina 3, 10 000 Zagreb
DRAVNA CESTA DC403 OD VORA KURINJE DO LUKE RIJEKA
STUDIJA UTJECAJA NA OKOLI
Studeni 2017.god.
-
Naruitelj: HRVATSKE CESTE d.o.o. Voninina 3, 10 000 Zagreb
Graevina:
DRAVNA CESTA DC403 OD VORA KURINJE DO LUKE RIJEKA
Razina obrade:
STUDIJA UTJECAJA NA OKOLI
Voditelj studije: Mladen Grbac,dipl.ing.gra. Broj projekta: 17-001 D i r e k t o r: Rene Lustig,dipl.ing.gra.
Rijeka, studeni 2017.god.
-
DRAVNA CESTA DC403 OD VORA KURINJE DO LUKE RIJEKA
BROJ PROJEKTA 17-001 STUDIJA UTJECAJA NA OKOLI str. 3
SADRAJ: I. OPI PRILOZI str.
1. Naslovna strana 1 2. Sadraj Studije o utjecaju na okoli 3-6 3. Popis pravnih i fizikih osoba koje su radile na studiji 7-8 4. Izvadak iz upisa u sudski registar 9-14 5. Rjeenje Ministarstva 15-18 6. Potvrda o usklaenosti zahvata sa prostorno-planskom dokumentacijom (Ministarstvo prostornog ureenja i graditeljstva) 19-20
A.1. SVRHA PODUZIMANJA ZAHVATA 21-30
A.1.1. Svrha graenja A.1.2. Pregledna situacija
A.2. OPIS ZAHVATA - IDEJNO RJEENJE 31-33
A.2.1. Prostorno prometna uloga DC403 33-34 A.2.2. Gospodarski aspekt izgradnje 34-35 A.2.3. Graevinsko tehnike karakteristike 36-54
A.2.3.1. Opis dionica
A.2.3.2. Zatita od buke
A.2.3.3. Odvodnja
A.2.3.4. Prelaganje instalacija
A.2.3.5. Ruenje postojeih objekata
A.2.4. Prometna analiza 55-56 A.2.5. GRAFIKI PRILOZI 57
A.2.5.1. Situacija planiranog zahvata 1:5000 1 A.2.5.2. Situacija planiranog zahvata na ortofoto podlozi 1:5000 2 A.2.5.3. Krakteristini popreni profili - trasa 1:100 3 A.2.5.4. Popreni presjek tunela I interventnog izlaza 1:50 4 A.2.5.5. Karakteristini popreni presjeci vijadukta Piopi1:50/20 5 A.2.5.6. Vijadukt Piopi pogled 1:250 6 A.2.5.7. Situacija odvodnje 1:1000 7-8 A.2.5.8. Situacija planiranog zahvata sa objektima koji se rue 1:5000 9
B.1 OPIS VARIJANTNIH RJEENJA 59-68
Grafiki prilog - Ortofoto situacija
B. ANALIZA VARIJANTNIH RJEENJA ZAHVATA
II. STUDIJA UTJECAJA NA OKOLI
A. OPIS ZAHVATA
-
DRAVNA CESTA DC403 OD VORA KURINJE DO LUKE RIJEKA
str. 4 STUDIJA UTJECAJA NA OKOLI BROJ PROJEKTA: 17-001
C.1. OPIS LOKACIJE 69-76
Grafiki prilozi:
- Situacija zahvata s prikazom granica katastarskih opina
- Situacija zahvata s prikazom pomorskog dobra
C.2. PODACI IZ DOKUMENATA PROSTORNOG UREENJA 77-104
C.2.1. Vaei dokumenti prostornog ureenja
Prostorni plan Primorsko goranske upanije (Sl.gl. PG 32/13)
grafiki prilog - 1. Koritenje i namjena povrina
Prostorni plan ureenja Grada Rijeke (Sl.n. PG 31/03, 26/05, 14/13)
grafiki prilog 1. Koritenje i namjena prostora
Generalni urbanistiki plan Rijeke (Sl.n. PG 07/07, 14/13, 08/14)
grafiki prilog 1.1. Koritenje i namjena prostora
Strategija prostornog ureenje RH (NN 50/99, 76/13)
Program prostornog ureenja Republike Hrvatske (NN 55/1999, 84/13)
Strategija prometnog razvoja Republike Hrvatske (2017. 2030.) (kolovoz 2017.)
C.2.2. Analiza usklaenosti zahvata sa dokumentima prostornog ureenja C.2.3. Analiza odnos zahvat prema postojeim i planiranim zahvatima
grafiki prilog - Odnos zahvata prema postojeim i planiranim zahvatima
C.3. ZATITA PRIRODE I EKOLOKA MREA 105-114
C.3.1. Podruje ekoloke mree RH - Izvadak iz Karete ekoloke mree RH (DZZP)
C.3.2. Zatiena podruja RH - Izvadak iz Karte zatienih podruja RH (DZZP)
C.4. OPIS POSTOJEEG STANJA OKOLIA I PODRUJA UTJECAJA ZAHVATA 115-204
C.4.1. GEOLOKE ZNAAJKE
C.4.2. INENJERSKA GEOLOGIJA
C.4.3. HIDROGEOLOKE I HIDROLOKE ZNAAJKE
C.4.4. SEIZMINOST TERENA
C.4.5. KLIMATOLOKE I METEOROLOKE PRILIKE ILI IMBENICI
C.4.6. BIOLOKA RAZNOLIKOST
C.4.7. UMARSTVO I LOVSTVO
C.4.8. KULTURNO POVIJESNA BATINA
C.4.9. KRAJOBRAZNE KARAKTERISTIKE
C.4.10. STANOVNITVO
C.4.11. NAMJENA, KORITENJE I ORGANIZACIJA PROSTORA
C.4.12. KVALITETA ZRAKA
C.4.13. BUKA
C. OPIS LOKACIJE ZAHVATA I PODACI O OKOLIU
-
DRAVNA CESTA DC403 OD VORA KURINJE DO LUKE RIJEKA
BROJ PROJEKTA 17-001 STUDIJA UTJECAJA NA OKOLI str. 5
C.4.14. STANJE VODNIH TIJELA
C.4.15. VARIJANTA NE INITI NITA
205-264 Utjecaj zahvata na sastavnice okolia D.1. UTJECAJ NA EKOLOKU MREU
D.2. UTJECAJ NA ZATIENA PODRUJA
D.3. UTJECAJI NA PROSTOR I PROMETNE TOKOVE
D.4. UTJECAJ NA VODE
D.5. KLIMATSKE PROMJENE I UTJECAJI
D.6. UTJECAJ NA BIOLOKU RAZNOLIKOST
D.7. UTJECAJ NA UMARSTVO I LOVSTVO
D.8. UTJECAJ NA KULTURNO POVIJESNU
D.9. UTJECAJ NA VIZALNU KVALITETU KRAJOBRAZA
D.10. UTJECAJ NA STANOVNITVO I SOCIOLOKA OBILJEJA
D.11. UTJECAJ NA NAMJENU, KORITENJE I ORGANIZACIJU PROSTORA
D.12. UTJECAJ NA KAKVOU ZRAKA
D.13. UTJECAJ NA STANJE VODNIH TIJELA
D.14. RIZIK I OPASNOST OD POPLAVA NA ZAHVAT
Utjecaj zahvata kao optereenje okolia D.15. UTJECAJ NA RAZINU BUKE
D.16. UTJECAJ NA SVJETLOSNO ONEIENJE OKOLIA
D.17. OTPAD
E.1. OPIS PREDLOENIH MJERA ZATITE OKOLIA ZA SPRJEAVANJE, OGRANIAVANJE ILI
UBLAAVANJE NEGATIVNIH UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLI I PRIJEDLOG PLANA PROVEDBE MJERA ZATITE OKOLIA 265-282
Mjere zatite - sastavnice okolia
E.1.1. MJERE ZATITE VODA I TETNIH UTJECAJA NA VODNA TIJELA
E.1.2. MJERE ZATITE BIOLOKE RAZNOLIKOSTI
E.1.3. MJERE ZATITE UMARSTVA I LOVSTVA
E.1.4. MJERE ZATITE KULTURNO POVIJESNE BATINE
E.1.5. MJERE ZA SMANJENJE NEGATIVNIH UTJECAJA NA KRAJOLIK
E.1.6. MJERE ZA SMANJENJE NEGATIVNIH UTJECAJA NA STANOVNITVO
E.1.7.MJERE ZA SMANJENJE NEGATIVNIH UTJECAJA NA NAMJENU, KORITENJE I ORGANIZACIJU
PROSTORA
E.1.8. MJERE ZA SMANJENJE ONEIENJA ZRAKA
Mjere zatite optereenje okolia
E.1.9. MJERE ZATITE OD BUKE
E.1.10. MJERE ZATITE OD SVJETLOSNOG ONEIENJA
E. PRIJEDLOG MJERA ZATITE OKOLIA I PROGRAMA PRAENJA STANJA OKOLIA, TIJEKOM GRAENJA I/ILI KORITENJA ZAHVATA
D. OPIS UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLI, TIJEKOM PRIPREME, GRAENJA I KORITENJA ZAHVATA
-
DRAVNA CESTA DC403 OD VORA KURINJE DO LUKE RIJEKA
str. 6 STUDIJA UTJECAJA NA OKOLI BROJ PROJEKTA: 17-001
E.1.11. MJERE ZATITE GOSPODARENJA OTPADOM
E.1.12. MJERE ZA SPRJEAVANJE I UBLAAVANJE POSLJEDICA MOGUIH EKOLOKIH NESREA
E.2. PRIJEDLOG PROGRAMA PRAENJA STANJA OKOLIA I
PRIJEDLOG PLANA PROVEDBE PRAENJA STANJA OKOLIA 283-286
C.2.1. Program praenja stanja voda C.2.2. Program praenja stanja buke
E.3. PRIJEDLOG OCJENE PRIHVATLJIVOSTI ZAHVATA ZA OKOLI 287-290
291-292
293-294
I.1. Popis Zakona, Propisa i planske dokumentacije 295-300 I.2. Meunarodni propisi I.3. Popis literature i referenci Prilog Studiji:
Rjeenje o prihvatljivosti zahvata za ekoloku mreu (Ministarstvo zatite okolia i energetike)
Voditelj studije:
Mladen Grbac, dipl.ing.gra.
H. IZVORI PODATAKA
G. POTEKOE U RADU
F. NETEHNIKI SAETAK STUDIJE
-
DRAVNA CESTA DC403 OD VORA KURINJE DO LUKE RIJEKA
BROJ PROJEKTA 17-001 STUDIJA UTJECAJA NA OKOLI str. 7
3. POPIS PRAVNIH I FIZIKIH OSOBA KOJE SU RADILE NA STUDIJI
(prostorno planska dokumentacija, namjena i koritenje prostora)
(zatiena podruja, stanita, ekoloka mrea, vodno tijelo, klimatologija, kulturno povijesna batina)
-
DRAVNA CESTA DC403 OD VORA KURINJE DO LUKE RIJEKA
str. 8 STUDIJA UTJECAJA NA OKOLI BROJ PROJEKTA: 17-001
(vizualna kvaliteta krajobraza, prirodne vrijednosti, stanovnitvo)
-
DRAVNA CESTA DC403 OD VORA KURINJE DO LUKE RIJEKA
BROJ PROJEKTA 17-001 STUDIJA UTJECAJA NA OKOLI
II. STUDIJA UTJECAJA NA OKOLI
-
DRAVNA CESTA DC403 OD VORA KURINJE DO LUKE RIJEKA
STUDIJA UTJECAJA NA OKOLI BROJ PROJEKTA: 17-001
-
DRAVNA CESTA DC403 OD VORA KURINJE DO LUKE RIJEKA
BROJ PROJEKTA 17-001 STUDIJA UTJECAJA NA OKOLI str. 21
A. OPIS ZAHVATA
-
DRAVNA CESTA DC403 OD VORA KURINJE DO LUKE RIJEKA
str. 22 STUDIJA UTJECAJA NA OKOLI BROJ PROJEKTA: 17-001
-
DRAVNA CESTA DC403 OD VORA KURINJE DO LUKE RIJEKA
BROJ PROJEKTA 17-001 STUDIJA UTJECAJA NA OKOLI str. 23
A.1. SVRHA PODUZIMANJA ZAHVATA
-
DRAVNA CESTA DC403 OD VORA KURINJE DO LUKE RIJEKA
str. 24 STUDIJA UTJECAJA NA OKOLI BROJ PROJEKTA: 17-001
-
DRAVNA CESTA DC403 OD VORA KURINJE DO LUKE RIJEKA
BROJ PROJEKTA 17-001 STUDIJA UTJECAJA NA OKOLI str. 25
Uvod
Studija utjecaja na okoli za zahvat dravne ceste DC403 u duljini od L = 2,977 km izrauje
se u skladu sa odredbama Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoli (NN61/14) i Uredbe o
Izmjenama i dopunama Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoli (NN 03/17).
Prema Prilogu I definiran je Popis zahvata za koje je obavezna procjena utjecaja zahvata
na okoli a dravna cesta DC403 spada u toku 15. Dravne ceste, a za iju provedbu postupka
je nadleno Ministarstvo.
Dravna cesta DC403 temelji se na Odluci o razvrstavanju javnih cesta (NN 103/17).
Prema toj odluci naziv glasi:
DC 403 vorite kurinje (A7) luka Rijeka zapad
Presjek provedenih aktivnosti na predmetnom zahvatu DC403.
POPIS ISHOENIH RJEENJA I DOZVOLA
RJEENJE ZA SUO
1. Za DC 403 prethodno je ve izraena Studija utjecaja na okoli, proveden je
cjelokupni postupak procjene utjecaja na okoli te je zakljuno od strane Ministarstva
zatite okolia , prostornog ureenja I graditeljstva (danas Ministarstva zatite okolia
I energetike) izdano Rjeenje da je Namjeravani zahvat dravna cesta D-403 od
vora kurinje do luke Rijeka, prihvatljiv za okoli uz primjenu mjera zatite okolia I
programa praenja stanja okolia. (Klasa: UP/I 351-03/05-02/00086, ur.broj: 531-08-
3-1-AG-06-4 od 19.lipnja 2006.)
LOKACIJSKE DOZVOLE
1. Za dravnu cestu DC403 od vora kurinje do luke Rijeka izdana je lokacijska dozvola
klasa klasa: UP/I-350-05/06-01/170, ur.broj: 531-06-07-22NK, Zagreb, 16. 03. 2007.g. s
nastupanjem pravomonosti dana 02.05.2007.
2. Rjeenjem klasa: UP/I-350-05/09-01/66, ur.broj: 531-06-09-02NK, Zagreb, 23.travnja
2009.g. ishoeno je produenje vaenja pravomone lokacijske dozvole do 02. 05.
2011.
3. Kako bi se omoguila faznost izgradnje dravne ceste DC403 izdana je I. izmjena i
dopuna lokacijske dozvole od 16. oujka 2007. godine; klasa: UP/I-350-05/11-01/75,
ur.broj: 531-06-11-4NK, Zagreb, 20. travnja 2011. s nastupanjem pravomonosti dana
06.07.2011.
4. II. izmjenom i dopunom lokacijske dozvole; klasa: UP/I-350-05/14-01/000174, ur.broj:
531-06-1-15-0004, u Zagrebu 20. travnja 2015. izmijenjeni su sljedei dijelovi
graevine: raskrije u voru kurinje, dionica spojne ceste ispred sjevernog portala
tunela Podmurvice s ulaznim dijelom tunela te dionica glavne trase od km 1+500 do
kraja trase na km 2+619.
-
DRAVNA CESTA DC403 OD VORA KURINJE DO LUKE RIJEKA
str. 26 STUDIJA UTJECAJA NA OKOLI BROJ PROJEKTA: 17-001
GRAEVINSKE DOZVOLE I POETAK GRADNJE
1. Graevinska dozvola za 1. fazu graenja sloene graevine: Dravna cesta DC403 od
vora kurinje do luke Rijeka, Raskrije u voru kurinje na obilaznici grada Rijeke
izdana je 09. rujna 2011. g., klasa: UP/I-361-03/11-01/73, urbroj: 531-18-1-372-11-15.
Radovi na 1. fazi graenja sloene graevine: Dravna cesta DC403 od vora kurinje
do luke Rijeka, Raskrije u voru kurinje na obilaznici grada Rijeke zapoeli su 29.
rujna 2015. g., klasa: UP/I-361-03/15-07/000127, urbroj: 378-15-0001.
Grafiki prilog:
- Pregledna situacija s granicama zahvata 1:5000
-
G
L
A
V
N
A
T
R
A
S
A
S
P
O
J
N
A
C
E
S
T
A
2+000
2
+
5
0
0
3
+
0
0
0
-
DRAVNA CESTA DC403 OD VORA KURINJE DO LUKE RIJEKA
BROJ PROJEKTA 17-001 STUDIJA UTJECAJA NA OKOLI str. 29
A.1. SVRHA PODUZIMANJA ZAHVATA
Planirani zahvat dravna cesta DC 403 povezuje postojei vor kurinje koji se nalazi na
obilaznici Rijeke (autocesta A7) sa podrujem Luka Rijeka zapad i sa centom grada Rijeke
(Zvonimirova ulica). Cesta DC 403, zajedno sa prethodno izgraenom DC 404, dio su rijekog
cestovnog prometnog vora, i ini okosnicu povezivanja glavne longitudinalne autocestovne veze
(A7) na potezu Rupa - Matulji kurinje Orehovica Draga Sv. Kuzam sa glavnim dijelovima
rijekog lukog bazena (zapad I istok), i centrom grada.
Luka Rijeka je luka od osobitog (meunarodnog) gospodarskog interesa za Republiku
Hrvatsku, i kategorizirana je kao glavna luka (Core Port") Transeuropske prometne mree (TEN-
T). Na podruju bazena Rijeka zapad u tijeku je izgradnja novog kontejnerskog terminala
Zagrebaka obala, ime e se znatno poveati postojei kapaciteti luke Rijeka. Osnovni preduvjet
za funkcioniranje novog terminala je dravna prometnica DC 403, i bez ove prometnice cijeli
razvojni projekt razvitka Luke Rijeka zapad nije mogue kvalitetno i funkcionalno realizirati.
Planirana prometnica pored funkcije povezivanja zapadnog dijela luke Rijeka sa rijekom
obilaznicom, ima ulogu povezivanja centra grada Rijeke sa obilaznicom prema zapadu, i ona e
biti zapadni ulaz/izlaz iz centra grada.
Dravna cesta DC403, kao poprena veza, skrauje dosadanja putovanja ljudi i roba sa
rijeke zaobilaznice do postojeih lukih i gospodarskih objekata u zoni luka zapad te direktnije
povezuje i usmjerava terete na osnovnu dravnu infrastrukturnu mreu, dok povezivanjem na
gradske prometnice odnosno gradsku cestovnu mreu, skrauje duine putovanja i omoguuje
kvalitetnije i funkcionalnije povezivanje gradskih cjelina.Na taj nain rasteretiti e se postojee
gradske prometnice u smislu prometa osobnih i teretnih vozila.
Potvrda njene temeljne funkcije, a samim time i svrhe graenja ostvariti e se kroz
gospodarski razvoj, rastereenje postojeih gradskih prometnica koje gravitiraju unutar
promatranog prostora te zaokruiti nivo kvalitetnog prometnog povezivanja cestovne
infrastrukture to sagledavajui ini iri prostor omoguuje vei kvalitetni pomak u ukupnoj
mrei infrastrukture.
-
DRAVNA CESTA DC403 OD VORA KURINJE DO LUKE RIJEKA
str. 30 STUDIJA UTJECAJA NA OKOLI BROJ PROJEKTA: 17-001
PREGLEDNA SITUACIJA
DC403
-
DRAVNA CESTA DC403 OD VORA KURINJE DO LUKE RIJEKA
BROJ PROJEKTA 17-001 STUDIJA UTJECAJA NA OKOLI str. 31
A.2. OPIS ZAHVATA
-
DRAVNA CESTA DC403 OD VORA KURINJE DO LUKE RIJEKA
str. 32 STUDIJA UTJECAJA NA OKOLI BROJ PROJEKTA: 17-001
-
DRAVNA CESTA DC403 OD VORA KURINJE DO LUKE RIJEKA
BROJ PROJEKTA 17-001 STUDIJA UTJECAJA NA OKOLI str. 33
A.2. OPIS ZAHVATA
Planirana dravna cesta DC 403 povezuje postojei vor kurinje na rijekoj obilaznici
(autocesta A7), centar grada Rijeke i zapadni dio luke Rijeka (kontejnerski terminal Zagrebaka
obala- u izgradnji). Ukupna duljina glavne trase je 2977 metara, a spojne ceste prema
Zvonimirovoj ulici je 380 metara. Projekt ukljuuje gradnju vie objekata: tunela Podmurvice
(1253 m), vijadukta Piopi (316 m), vijadukta Mlaka (144m), podvonjaka Piopi (50 m), dvaju
krunih tokova i jednog etverokrakog raskrija u Zvonimirovoj ulici. Cesta je kao i obilaznica
Rijeke rezervirana za promet motornih vozila.
Planirani zahvat ima veliki prometni i gospodarski znaaj. U narednom dijelu dat je opis
znaaja prometnice i prostorno-tehniko rjeenje i prometna analiza.
A.2.1. Prostorno prometna uloga DC 403
Osnovna uloga ceste DC 403 je spoj zapadnog bazena luke Rijeka sa mreom autocesta i
dravnih cesta. Luka Rijeka je luka od osobitog (meunarodnog) gospodarskog interesa za
Republiku Hrvatsku, i kategorizirana je kao glavna luka (Core Port") Transeuropske prometne
mree (TEN-T). Na podruju bazena Rijeka zapad u tijeku je izgradnja novog kontejnerskog
terminala Zagrebaka obala koji e imati direknu vezu na planiranu DC 403.
Planirana dravna cesta DC 403 sastavni je dio Rijekog cestovnog prometnog vora.
Rijeki cestovni prometni vor je jedno od najznaajnijih prometnih vorita Republike
Hrvatske koje prihvaa i distribuira meunarodne prometne tokove zapadne, srednje i istone
Europe te ih usmjerava u podruja june i sjeverne Hrvatske, i prema gradu Rijeci i luci Rijeka sa
svojih 5 bazena (Rijeka, Suak, Bakar, Omialj/Krk, Raa/Brica), i obrnuto, iz luke Rijeka prema
unutranjosti. Osnovni pravci Rijekog cestovnog prometnog vora su:
Jadranski cestovni pravac tj. autocesta A7, koja prihvaa i usmjerava promet iz smjera
Italije i Slovenije preko Rupe, i rijeke zaobilaznicu i dalje preko planiranog nastavka
autoceste A7 od Kriia do utu Lokve (veza na autocestu A1)
Transverzalni pravac koji se protee od Rijeke, tonije od vora Orehovica na rijekoj
zaobilaznici prema Zagrebu i dalje Budimpeti i Beu, odnosno destinacijama srednje i
istone Europe (Autocesta A6).
Dravne spojne ceste (u koje se ubraja i DC403), koje povezuju vorita na obilaznici
Rijeka sa lukim bazenima, i prostorima industrijskih i radnih zona
Sredinji dio rijekog cestovnog prometnog vora je obilaznica Rijeke sa gusto
rasporeenim voritima i etverotranim prometim profilom od graninog prijelaza Rupa do
vorita Kriie, tonije odvojka za most Krk. Jedno od vorita je i postojei vor kurinje koje
trenutno povezuje centar Rijeke sa obilaznicom preko postojeih preoptereenih gradskih
prometnica.
-
DRAVNA CESTA DC403 OD VORA KURINJE DO LUKE RIJEKA
str. 34 STUDIJA UTJECAJA NA OKOLI BROJ PROJEKTA: 17-001
Slika. Rijeki cestovni prometni vor - shema
Planirana dravna cesta DC 403 spaja se na postojee vorite kurinje, I predstavlja novu
kvalitetnu vezu luke Rijeka sa obilaznicom, ali i centra grada sa obilaznicom. Realizacija ove
dravne ceste je uvjet za funkcioniranje luke, rastereenje prometa u jezgri Rijeke od teretnog
prometa te povezivanje postojeih gradskih prometnica u centru brom i efikasnijom vezom na
rijeku obilaznicu.
Rijeka luka je prvenstveno teretna luka, i svoj razvoj bazira na ulaganjima u luku
infrastrukturu za prihvat veih koliina tereta, to ukljuuje prihvat brodova, prekrcaj,
skladitenje i distribuciju tereta na kopnenu infrastrukturu (ceste i eljeznica). Veina tereta se
distribuira cestovnim putem, i unato planiranim ulaganjima u eljezniku infrastrukturu i dalje
e udio cestovnog transporta tereta biti puno vei u odnosu na eljeznicu. Stoga je kvalitetna
cestovna povezanost lukih terminala neophodna.
A.2.2. Gospodarski aspekt izgadnje
Izgradnjom planirane prometnice omoguiti e se prvenstveno nastavak razvoja Rijeke
luke, to e imati pozitivan utjecaj na gospodarstvo na nacionalnom, regionalnom i lokalnom
nivou.
Promet tereta u luci Rijeka je u stalnom porastu, naroito se to odnosi na kontjnerski
promet. Postojei kontejnerski terminal Brajdica biljei porast prometa od ak 15% u odnosu na
prethodnu godinu. U tijeku je izgradnja 1. faze kontejnerskog terminala Zagrebaka obala, i za
-
DRAVNA CESTA DC403 OD VORA KURINJE DO LUKE RIJEKA
BROJ PROJEKTA 17-001 STUDIJA UTJECAJA NA OKOLI str. 35
ije funkcioniranje je neophodna dravna cesta DC 403. Kapacitet planiranog terminala
Zagrebaka obala biti e 600.000 TEU godinje, a uz novu obalu e moi pristajati najvei
brodovi, zbog velike dubine. Na taj nain e se poveati konkurentnost Rijeke luke na svjetskom
tritu, i poveanje udjela kontejnerskog prometa luke Rijeka naspram ostalih sjevernojadranskih
luka. Stoga je kontejnerski terminal Zagrebaka obala proglaen stratekim projektom R.
Hrvatske.
Slika: Kontejnerski terminal Zagrebaka obala, 1. faza
Promet luke Rijeka kao najvee hrvatske luke ima utjecaj na gospodarstvo R. Hrvatske.
Poveanje prometa u luci, generirati e poveanje prihoda luke, ali i ostalih djelatnosti: prihodi
od cestarina, poveanje eljeznikog prometa, logistika, industrijske zone i sl. Inenziviranjem
gospodarskih djelatnosti koje su vezane uz luku i transport poveati e se i broj zaposlenih.
Dravna cesta DC 403 e osim luke povezati i centar grada Rijeke, i podruje Mlaka sa
obilaznicom. Na taj nain e se smanjiti promet kroz sam grad, a trenutno neatraktivno i
zaputeno nekadanje industrijsko podruje Mlaka postati e intersantno za razvoj novih
suvremenih djelatnosti (planirani znanstveno-tehnoloki park), koji e putem nove prometnice
imati direknu vezu sa autocestom.
Sama izgradnja ove tehniki zahtjevne prometnice imati e pozitivan utjecaj na
graevinski sektor, a viak materijala iz nasipa e kasnije moi posluiti za dogradnju 2. faze
Zagrebake obale.
-
DRAVNA CESTA DC403 OD VORA KURINJE DO LUKE RIJEKA
str. 36 STUDIJA UTJECAJA NA OKOLI BROJ PROJEKTA: 17-001
A.2.3. Graevinsko tehnike karakteristike
Poetak dravne ceste DC 403 je u postojeem voru kurinje na obilaznici Rijeke, prikljuak je planiran
kao kruno raskrije. Postojei vor kurinje ima semaforizirani prikljuak u obliku T raskrija na postojeu
gradsku cestu (Osjeka ulica) koja ide od centra grada prema sjeverozapadu. Taj postojei spoj vora
kurinje na gradsku mreu prometnica ostaje i nakon izgradnje DC 403.
Slika. vor kurinje i pozicija odvajanja planirane ceste DC403
Planirana dravna cesta sastoji se zapravo od 2 dijela: glavne trase od vora kurinje do luke i spojne
ceste prema planirom raskriju sa Zvonimirovom ulicom, to je zapravo ulaz/izlaz Rijeka centar.
Slika. Planirana cesta DC 403
VOR KURINJE
LUKA RIJEKA ZAPAD
GLAVNA TRASA
SPOJNA CESTA RIJEKA - CENTAR
GLAVNA TRASA
-
DRAVNA CESTA DC403 OD VORA KURINJE DO LUKE RIJEKA
BROJ PROJEKTA 17-001 STUDIJA UTJECAJA NA OKOLI str. 37
Ukupno je planirano 3 raskrija u razini (dva kruna toka i jedno etverokrako raskrije u
Zvonimirovoj ulici). Projekt ukljuuje gradnju vie objekata: tunela Podmurvice kao
najznaajnijeg, duine 1253 m, vijadukta Piopi (313 m), vijadukta Mlaka (144m), i eljeznikog
podvonjaka Piopi.
Detaljan opis zahvata e se radi specifinosti dati prema raskrijima i dionicama, kreui
od raskrija u voru kurinje prema jugu.
A.2.3.1. OPIS DIONICA
RASKRIJE U VORU KURINJE NA OBILAZNICI GRADA RIJEKE I TRASA OD VORA KURINJE DO SJEVERNOG PORTALA TUNELA PODMURVICE
Planirano kruno raskrije predvieno je kao jednotrano raskrije s tri privoza. Na
svakom od privoza omoguen je direktan prolaz izvan krunog toka za desne skretae. U
krunom raskriju su primjenjeni tehniki elementi koji zadovoljavaju raunsku brzinu od 40
km/h a na rampama brzinu od 50km/h. Polumjer vanjskog ruba iznosi Rv=20m, polumjer
unutarnjeg ruba iznosi Ru=13,5m, dok je radijus sredinjeg otoka R=12m.
-
DRAVNA CESTA DC403 OD VORA KURINJE DO LUKE RIJEKA
str. 38 STUDIJA UTJECAJA NA OKOLI BROJ PROJEKTA: 17-001
Trasa od raskrija sa vorom kurinje do portala planiranog tunela Podmurvice, duine
L= 593,61 m, ide u smjeru sjeverozapad jugoistok i prolazi strmom padinom, te je veinom u
zasjeku, sa potpornim zidovima s lijeve strane. Na trasi spojne ceste su primjenjeni tehniki
elementi koji zadovoljavaju raunsku brzinu od 60 km/h. Prometni profil u ovom dijelu se sastoji
od po dva traka za svaki prometni smjer. Smjerovi su razdvojeni sredinjim razdjelnim trakom
ija povrina se koristi za dvostruku punu crtu. Glavna trasa neposredno ispred tunela
Podmurvice sastoji se od tri prometna traka od kojih su dva irine po 3,85 m, dok je jedan
irine 6,00 m i bit e u funkciji da se u kasnijim fazama omogui izgradnja spoja na Osjeku ulicu
(nije predmet ovog zahvata).
U vertikalnom smislu niveleta se nalazi u konstantnom padu s nagibima od 6,67%, 6,26% i
1,12% kojim se uklapa na popreni nagib glavne trase u zoni raskrija.
Ukupno su planirana 2 potporna zida i 1 gabionski zid.
Plato za trafostanicu, vodospremu i separator je predvien je na stacionai 0+450,00, nakon
izlaza iz sjevernog portal tunela sa desne strane. Plato ima svoju prilaznu cestu irine 3,50 m
Tunel "PODMURVICE"
Tunelom "PODMURVICE" dionica dravne ceste DC403 prolazi ispod gradskog podruja
Podmurvice do izlaznog portala ispod Zvonimirove ulice. Tunel Podmurvice je trotrani tunel
sa dvosmjernim prometom, ukupne duljine 1253,00 m.
-
DRAVNA CESTA DC403 OD VORA KURINJE DO LUKE RIJEKA
BROJ PROJEKTA 17-001 STUDIJA UTJECAJA NA OKOLI str. 39
Tlocrtno, os ceste koja prolazi tunelom je na poetnom dijelu tunela u desnom
krunom zavoju radijusa R= 300.0 m, u sredinjem dijelu u lijevom krunom zavoju radijusa
R= 300.0 m, i na izlaznom dijelu u pravcu. Niveleta je gotovo cijelom duljinom tunela u
jednolikom usponu od 4.5 %. Popreni nagibi kolnika kreu se od 2.5 do 3.8 %. Najvea
visina nadsloja je 51 m.
irine kolnika u tunelu i na otvorenoj trasi su jednake te iznose :
Broj i irina voznih traka 3 * 3.50 = 10.50 m
Rubne trake 2 * 0.35 = 0.70 m
Pjeaki hodnici 2 * 1.16 m
U tunelu "Podmurvice" izvode se :
dvije zaustavne nie sa SOS i hidrantskim niama, te
etiri interventna izlaza sa SOS niama.
Zaustavne nie su smjetene na cca. polovici tunela sa lijeve i desne strane, meusobno
izmaknute za 35 m (tri kampade).
Evakuacija osoba iz glavne tunelske cijevi provodi se kroz etiri interventna izlaza koja su
smjetena na lijevoj strani tunelske cijevi, na meusobnoj udaljenosti od 250 m. Izlazi su
paralelno voeni sa glavnom tunelskom cijevi do izlaza na slobodnu povrinu. Duljina
interventnog izlaza 1 i 2 je L=234.0 m, a izlaza 3 i 4 iznosi L=253.5 m.
SOS nie nalaze se na svakih 125 m. Ukupno se u tunelskoj cijevi nalazi 6 SOS nia i 4 SOS
nie u interventnim izlazima. Telefonski (SOS) ureaji te aparati za gaenje poara smjeteni su u
ormarie u SOS niama.
Ureaji za dojavu poara u tunelu omoguavaju pravovremenu dojavu poara. Ureaji se
aktiviraju na visinu odnosno nagli porast temperature. U sluaju nastanka poara sva svjetlosna
signalizacija u smjeru poara nakon kratke ute faze ukljuuje se na crveno.
Predvien je dinamiki sustav signalizacije kojim se regulira promet u tunelu u smislu
dozvole ili smjera prometovanja pojedinim prometnim trakom. tj. ukoliko je u pojedinom
prometnom traku onemogueno prometovanje (npr. kvar vozila), on se dinamikom svjetlosnom
signalizacijom iskljuuje odnosno preusmjerava u drugu prometnu traku.
U tunelu je previena rasvjeta i ventilacija. Projektom ventiklacije odabran je uzduni
sustav ventilacije sa aksijalnim ventilatorima montiranim na svodu tunelskih cijevi koji
svojim mlaznim djelovanjem (impulsnom silom) izazivaju strujanje zraka u tunelu.
Mjerni ureaji se ugrauju u svaku tunelsku cijev:
- mjerni ureaji smjera i brzine zraka,
- mjerni ureaji CO i vidljivosti,
- broja vozila na oba portala za svaku traku,
- indikator magle (1 za dva susjedna portala).
-
DRAVNA CESTA DC403 OD VORA KURINJE DO LUKE RIJEKA
str. 40 STUDIJA UTJECAJA NA OKOLI BROJ PROJEKTA: 17-001
Ureenje portalnih zona
Ureenje portalnih dijelova tunela uvjetovano je :
tehnikim elementima same konstrukcije tunelske betonske obloge,
uvjetima prirodnog okolia u smislu estetskog uklapanja uz min. devastaciju,
stabilnou pokosa predusjeka, kao i
zatitom ulazno izlaznih dionica.
Na portalima odabrano je rijeenje "izvlaenjem" te "obrnutim" kosim zasijecanjem tunelske
cijevi u nagibu 3:1. Oko portala izvode se zidovi u etaama sa prednjim kamenim licem.
RASKRIJE GLAVNE TRASE DC403 I SPOJNE CESTE NA ZVONIMIROVU ULICU (D8) kruni tok (rotor)
Kruno raskrije je predvieno odmah nakon izlaza iz tunela, i ima tri privoza. Jedan
privoz je spojna cesta prema Zvonimirovoj ulici koja e kasnije biti detaljnije opisana.
Polumjer unutarnjeg ruba rotora iznosi R = 10 m, polumjer vanjskog ruba iznosi R = 25 m,
dok je radijus sredinjeg otoka R = 8 m. Vanjski rub nalazi se u konstantnom uzdunom nagibu od
1,50 % s dvije vertikalne krivine radijusa R = 1000 m i R = 600 m, te na taj nain rotor prati
uzduni nagib glavne trase.
Popreni presjek - Rotor se sastoji od dva vozna traka koji su veim dijelom meusobno
razdvojeni montanim rubnjacima to znai da se po svojim karakteristikama rotor svrstava u
turbo kruna raskrija.
-
DRAVNA CESTA DC403 OD VORA KURINJE DO LUKE RIJEKA
BROJ PROJEKTA 17-001 STUDIJA UTJECAJA NA OKOLI str. 41
SPOJNA CESTA PREMA ZVONIMIROVOJ ULICI (D8) I REKONSTRUKCIJA ZVONIMROVE ULICE
Ova spojna cesta i pripadajue raskrije sa Zvonimirovom ulicom predstavljaju vezu
centra grada sa dravnom cestom DC 403. Ukupna duina spojne ceste je 380m, od ega je
dio trase vijadukt Mlaka duine 144 m.
U horizontalnom smislu os spojne ceste poloena je u smjeru zapad istok i poinje
pravcem u sreditu rotora na glavnoj trasi iza kojeg slijedi lijeva krivina radijusa R = 55 m. U
nastavku os je poloena pravcem, a zatim desnom krivinom radijusa R = 750 m u kojoj zapoinje i
vijadukt Mlaka nakon ega slijedi ponovno lijeva krivina radijusa R = 115 m u zoni raskrija sa
Zvonimirovom ulicom.
U vertikalnom smislu niveleta se odvaja od rotora silaznim nagibom od 2,50 %, nakon
kojeg slijedi uzlazni nagib od 2,50 %, a zatim silazni nagib od 4,76 % na mjestu raskrija sa
Zvonimirovom ulicim.
Trasa spojne ceste do Zvonimirove ulice sastoji se od dva prometna traka za svaki prometni
smjer.
Vijadukt Mlaka potreban je radi savladavanja visinske razlike do postojee Zvonimirove
ulice. Vijadukt u zavrnom dijelu ima posebni odvojak zbog poetka formiranja raskrija, to
znai da ima 3 upornjaka. Odvojak od stupita S5 do upornjaka U3 je tlocrtno u radijusu R = 25,0
m. Na dijelu objekta od upornjaka U1 do stupita S4 trasa je konstantne irine od 11,20 m, a nad
upornjakom U2 irina se poveava na 14,34 m. Objekt sa vanjskih strana ima revizione pjeake
staze irine 0,50 m
Rekonstrukcija Zvonimirove ulice obuhvaa rekonstrukciju postojeeg raskrija
Zvonimirove sa ulicom R. Benia, I to na nain da se mjenjaju horizontalni verikalni elementi,
-
DRAVNA CESTA DC403 OD VORA KURINJE DO LUKE RIJEKA
str. 42 STUDIJA UTJECAJA NA OKOLI BROJ PROJEKTA: 17-001
irine prometnih traka, i dodavanje prometnih traka, a sve u svrhu pretvaranja postojeeg
trokrakog raskrija u etverokrako semaforizirano raskrije. Rekonstrukcija Zvonimirove ulice
koja sad ima etiri prometna traka irine cca 2,80 m izvest e se irenjem ceste na lijevu (junu)
stranu dodatkom jo jednog traka kako bi se dobio srednji trak za lijeve skretae.
Rekonstrukcija ulice R. Benia izvodi se na nain da se s lijeve strane (gledano u smjeru rasta
stacionae) dodaje jo jedan prometni trak ime se dobije dodatni sredinji trak za lijeve
skretae.
GLAVNA TRASA OD RASKRIJA SA SPOJNOM CESTOM ZA ZVONIMIROVU ULICU (D8) DO ULICE MILUTINA BARAA, I NASTAVAK DO ULAZA U LUKU
Nakon krunog toka trasa nastavlja lijevom krivinom prema ulici Milutina Baraa. Pritom
se presjeca eljeznika pruga, I tu je planiran eljezniki podvonjak Piopi. U nastavku je
planiran viadukt Piopi, koji prelazi preko ulice Milutina Baraa i izgraenog podruja (objekt i
kolsijeci). Uz vijadukt Piopi su predviene rampe za spoj na ulicu Milutina Baraa. Trasa se nakon
vijadukta Piopi sputa na postojei teren i zavraava na ulazu u luku.
U horizontalnom smislu, os glavne trase koja je poloena je u smjeru sjeveroistok
jugozapad, sastoji se od prijelaznice te pravca i lijevog krunog luka polumjera R = 130 m, nakon
kojeg slijedi pravac, a zatim ponovno lijevi kruni luk polumjera R = 80 m. Nakon vijadukta trasa
se nalazi u pravcu, desnom krunom luku polumjera R = 150 m dok je zavrni dio trase ponovno
pravac kojim se spaja na prilaznu cestu luci (Ul. M. Baraa). Navedeni elementi povezani su
prijelaznicama odgovarajuih duljina.
-
DRAVNA CESTA DC403 OD VORA KURINJE DO LUKE RIJEKA
BROJ PROJEKTA 17-001 STUDIJA UTJECAJA NA OKOLI str. 43
U vertikalnom smislu niveleta glavne trase se nalazi u silaznim nagibima od 1,00 %, 6,00
% te zavrnih 0,50 % kojima se spaja na postojeu prilaznu cestu. Obje rampe se nakon odvajanja
od spomenutog nagiba i jednakog silaznog nagiba od 7,40 % spajaju na popreni nagib postojee
Ulice M. Baraa.
eljezniki podvonjak Piopi duljine L = 55,77 m, predvien je na mjestu gdje
postojea eljeznika pruga M502 koso sijee trasu. Podvonjak Piopi u uzdunom smjeru ima 3
raspona sa osnim razmacima 16,72 + 19,07 + 20,0 = 55,79 m.
Radi omoguavanje odravanja kontinuiranog eljeznikog prometa potrebno je izraditi
devijaciju kolosijeka u zoni izrade podvonjaka. Predviena je izvedba devijacije u duini od cca
210 m. Formira se paralelni kolosijek na osnoj daljenosti od 6,70 m od postojeeg.
Vijadukt Piopi duljine L = 316 m premouje zonu Ulice M. Baraa, dva eljeznika
kolosjeka i industrijsku halu. Elementi trase vijadukta vezani su na os glavne trase. Rasponska
konstrukcija u uzdunom smjeru ima 10 raspona sa osnim razmacima 26,00 + 8x33,00 +26,00 =
316,00 m. Vijadukt ima dvije prometne trake promjenjive irine ovisno o tlocrtnim elementima
trase. Ukupna irina kolnika na vijaduktu iznosi od 7,70 m do 8,82 m.
Poslije vijadukta trasa se nalazi u nasipu; s lijeve strane omeenom potpornim zidom, a s
desne pokosom nagiba 1:1,5 s oblaganjem humusom i zaobljenjem noice nasipa.
Elementi poprenog presjeka su promjenjivi ovisno o dionici. U prvom dijelu od krunog
raskrija do vijadukta Piopije to etverotani prometni profil (vozni trakovi su irine 3,5 m) , a
zatim se vijaduktom nastavlja sa dvotranim prometnim profilom, a parlelno sa vijaduktom su
rampe (vozni trak irine 4,5 m) za spoj na ulicu M. Baraa. Dvotrani prometni profil je do kraja
trase.
Na vijaduktu i nasipima do kraja dionice postavljaju se distantne ograde koje sprijeavaju
izlijetanje vozila sa kolnika to je naroito bitno u zoni u blizini morske obale kako bi se sprijeila i
mogue akcidentne situacije vezane na oneienje priobalnog mora te podigla opa sigurnost
prometovanja
Pokosi nasipa trebaju se izgradit u nagibu 1:1,5 s oblaganjem humusom. Pokosi usjeka u stijeni predviaju se generalno izvesti u nagibu 1:1. Obzirom na urbanu lokaciju potrebno je na mjestima visokih zasjeka izgraditi potporne zidove kako bi se smanjila povrina zahvata. Na nioj strani kolnika i u usjecima predvien je rigol koji e prikupljati i odvoditi oborinske vode s kolnika i pokosa. Na razdjelnim otocima izvesti e se rubnjaci. Bankina je s nagibom od 4% prema vanjskoj strani/pokosu. U usjecima je predviena plitka uzduna drenaa od perforiranih drenanih cijevi promjera 10 cm. Drenane cijevi se spajaju u slivnike oborinske odvodnje
Ukupno ima vika iskopa materijala koji je potrebno privremeno zbrinuti:
o iskop otvorenog dijela trase 68 000 m3
o iskop tunela 175 000 m3
sveukupno 243 000 m3
-
DRAVNA CESTA DC403 OD VORA KURINJE DO LUKE RIJEKA
str. 44 STUDIJA UTJECAJA NA OKOLI BROJ PROJEKTA: 17-001
Materijal iz iskopa ne sadri mineralne sirovine i moe se tretirati kao nasipni material pogodan
za daljnju ugradbu u skladu sa traenom kategorijom tla. Obzirom da je u planu izgradnja 2. Faze
Zagrebake obale gdje je predvien nasipni material (577,00 m3) potrebno je viak iz iskopa
privremeno deponirati uz lokaciju faze 2. koja se nalazi nakon zavretka trase. Idealno bi bilo
uskladiti dinamiku izvoenja DC 403 I platoa faze 2 ime bi se problem vika/manjka materijala
istovremeno rjeavao.
Kolnika konstrukcija proraunata je na vrlo teko prometno optereenje. Na postojeim
asfaltnim povrinama Zvonimirove ulice i ulice R. Benia izvest e se samo uklanjanje zavrnog
sloja asfalta i njegova zamjena habajuim slojem od splitmastiksa SMA 11 u potrebnoj debljini s
mjestiminim podravnavajuim slojem.
Hortikulturno ureenje izvodi se u zoni bankina I bermi saenjem travnjaa te u rubnom
umskom pojasu uz cestu radi stabilizacije i spreavanja erozije umskog tla. Visoke zidove
potrebno je ozeleniti puzavicama.
A.2.3.2. ZATITA OD BUKE
Za planirani zahvat je raen Projekt zatite od buke, u sklopu kojeg je izraen proraunski
model i odreene su lokacije na koje je potrebno staviti zatitu od buke, uzevi u obzir sve
elemente prostora I prostorne mogunosti.
Prema projektu paneli za zatitu od buke postavljaju se na sljedeim dionicama:
Dionica vor kurinje sjeverni portal tunela Podmurvice
Panel br 1. L=136 m1, desno, visine 4.0m (smjeteno desno na usjeku iznad spojne ceste
od stac.65,00 do stac. 197,00)
Panel br 2. L=124m1, lijevo, visine 2.5m (smjeteno desno na usjeku iznad spojne ceste
od stac.355,00 do stac. 479,00)
Panel br 3. L=28m1, desno, visine 2.5m (smjeteno desno na usjeku iznad glavne trase
od stac. 113,00 do stac.141,00)
Dionica: Spojna cesta prema Zvonimirovoj ulici (d8)
Zid (panel) br 1. L=51 m1, desno, visine 1.5m , (smjeteno lijevo na potpornom zidu 13
iznad spojne ceste Zvonimirova od stac.0+062.90 do stac. 0+124.40)
Paneli za zatitu od buke izvesti e se kao jednostrani apsorbirajui paneli za zatitu od
buke. Zavrna boja (uzorak) panela bit e odabrana uz suglasnost Investitora i definirana
izvedbenim projektom. Kao stupovi nosai barijera za zatitu od buke koriste se standardni
elini europski irokopojasni profili HE A.
-
DRAVNA CESTA DC403 OD VORA KURINJE DO LUKE RIJEKA
BROJ PROJEKTA 17-001 STUDIJA UTJECAJA NA OKOLI str. 45
A.2.3.3. ODVODNJA
POLOAJ TRASE DRAVNE CESTE DC 403 U SLIVNIM PODRUJIMA IZVORITA
Prema Odluci o zatiti izvorita vode za pie u slivu izvora u Gradu Rijeci i slivu izvora u
Bakarskom zaljevu (Slubene novine Primorsko-goranske upanije br: 35/2012) koja iskljuuje
Odluku o sanitarnoj zatiti izvora vode za pie na rijekom podruju (Slubene novine
Primorsko-goranske upanije br: 6/94), trasa predmetne prometnice prolazi III zonom sanitarne
zatite i zonom djelominog ogranienja.
Gornji dio trase (iznad Vukovarske ulice prema kurinjama) nalazi se u III zoni sanitarne
zatite, dok se donji dio trase (od Vukovarske ulice prema moru) nalazi u zoni djelominog
ogranienja sanitarne zatite izvora vode za pie na rijekom podruju.
Prema Vodopravnim uvjetima, uvjetovan je zatvoreni sustav odvodnje s isputanjem
oborinskih voda u odgovarajui recipijent, uz prethodno proiavanje na odgovarajuem
separatoru / taloniku.
A.2.3.3.1. RJEENJE SUSTAVA OBORINSKE ODVODNJE
Koliine oborinskih voda koje prihvaa zatvoreni kanalizacijski sustav odvodnje ovise i
izraunate su na osnovi podataka:
o povrini sliva,
o koeficijentima otjecanja (ovisnim o razliitim obradama povrina),
o intenzitetu oborina.
Povrinu sliva ine : trup prometnice sa pokosima usjeka.
Koeficijenti otjecanja odreeni su prema razliitim obradama povrina (asfalt, bankine,
berme, pokosi usjeka).
Za kolektore kojima se odvode zagaene oborinske vode rauna se vrijeme koncentracije, te
se na temelju dobivenog vremena izraunava intenzitet oborina za odreene duine
kolektora. Mjerodavni intenzitet definiran je prema izrazu i = 1219.8 t-0.472, to odgovara
povratnom periodu pp = 10 godina.
KONCEPCIJA ODVODNJE
Koncepcija odvodnje ima ulogu:
zatititi podruje kojim prolazi trasa od zagaenih voda nastalih ispiranjem
prometnica,
zatititi podruje kod izlijevanja sadraja eventualno havariranih cisterni i vozila,
tehnikom rjeenju prihvaanja, proiavanja i dispozicije otpadne vode, kojim e se
omoguiti siguran rad sustava (uz struno odravanje), uz to manje trokove izgradnje
i kasnije eksploatacije.
-
DRAVNA CESTA DC403 OD VORA KURINJE DO LUKE RIJEKA
str. 46 STUDIJA UTJECAJA NA OKOLI BROJ PROJEKTA: 17-001
Sustav odvodnje oborinskih voda sa prometnih cestovnih povrina se sastoji od tri osnovne
cjeline:
sustav prikupljanja obuhvaa slivnike i ostale graevine za prihvat voda, te
nepropusne kanalizacijske kolektore za odvodnju prikupljenih voda do lokacija za
njihovu obradu i proiavanje,
sustav proiavanja obuhvaa separator (mastolov/pjeskolov) na kojem se odvajaju
plivajue zauljene tvari i prikuplja dio taloivih estica i pijeska,
sustav dispozicije obuhvaa odvod proiene vode u odgovarajui recipijent.
Projekt odvodnje izraen je u skladu sa zahtjevanim mjerama zatite ovog podruja.
sustav odvodnje je zatvoren, sa odvoenjem oborinskih voda vodonepropusnim
kolektorima do lokacije na kojoj se prikupljene oborinske vode proiavaju i uputaju
u kurinjski potok,
proiavanje oborinskih voda se vri na separatorima (sa prostorom za ulje od 15 m3,
i povrinskim optereenjem prema vrijednosti ikrit.= 25 l/s/ha), nakon ega se
proiene oborinske vode isputaju u recipijent
Odvodnja oborinskih voda rijeena je kroz 3 cjeline:
1. Odvodnja od vora kurinje do sjevernog portala tunela
Kolektor "KURINJE" oborinska voda od spoja na voru kurinje do sjevernog portala
tunela Podmurvice, odnosno od stac. 0+080,00 do cestovne stac. 0+475,00, odvesti e se u
separator SPOJNA CESTA KURINJE lociran na stac. 0+480,00 i nakon proiavanja na istom,
odvesti e se u kurinjski potok (prikljuak na postojee okno) putem kolektora duine cca 105
m.
Separator SPOJNA CESTA KURINJE - prikuplja oborinske vode od vora kurinje do
sjevernog portala tunela Podmurvice. Izraunata je koliina od cca 420 l/sec.
Separator se nalazi u III zoni sanitarne zatite izvora vode za pie na rijekom podruju.
Separator je lociran uz proirenje na kraju spojne ceste, uz projektiranu protupoarnu
vodospremu za tunel Podmurvice i projektiranu trafostanicu, a radi lakeg pristupa prilikom
ienja i odravanja. Separator (mastolov) ima funkciju zadravanja veih koliina tetnih
tekuina, koja su se kao posljedica izlila ili prosula na prometnicu. Isto tako, mastolov ima
funkciju prihvata svih voda sa pripadajueg sliva kolnika sa intenzitetom od 25 l/sec/ha. Nakon
obrade zauljenih oborinskih voda u sklopu separatora, oborinske vode se dalje isputaju u
recipijent.
2. Odvodnja tunela i glavne trase do kraja dionice
Odvodnja tunela - podrazumjeva sustav za prihvat te evakuaciju povrinskih i procjednih
voda sa kolnike povrine i iza tunelske obloge.
-
DRAVNA CESTA DC403 OD VORA KURINJE DO LUKE RIJEKA
BROJ PROJEKTA 17-001 STUDIJA UTJECAJA NA OKOLI str. 47
Odvodnja kolnike povrine predviena je sustavom upljih rubnjaka te sifonskog
preljeva sa potopljenom pregradom te spojem na glavni uzduni kolektor. Odvodnja kolnika
dimenzionirana je na koliinu incidentne tekuine dotoka poetnih 200 l/s na cijeloj duljini
kolnika.
Procjedna voda sa strane brda, iza tunelske obloge, prihvaa se perforiranim drenanim
cijevima. Na bokovima tunela predviena su reviziona okna za bone uzdune drenae na
razmaku od cca 47.20 m. Takoer se predvia uzduna drenaa od perforiranih drenanih cijevi
promjera 150 mm u tamponu kolnike konstrukcije. Prema opisu ininjerskogeolokih
karakteristika stijenske mase, ne oekuju se vee koliine vode u tunelu. Eventualni vei prodori
vode rijeavati e se za svaki sluaj posebno (kaptaa, odvodnja, injektiranje).
U tunelu e se graditi kolektor odvodnje postavljen u osi tunela, s time da se na izlasku
iz tunela kolektor spaja na glavni sabirni kolektor (kolektor Podmurvice).
Kolektor PODMURVICE - ima ulogu prikupljanja oborinskih voda sa slijedeih cjelina:
iz tunela Podmurvice
spojne ceste prema Zvonimirovoj (kolektor Mlaka)
glavne trase do vijadukta Piopi
vijadukt Piopi
Kolektor "MLAKA predmetnim kolektorom odvodi se zagaena oborinska voda spojne
ceste od Zvonimirove ulice do projektiranog rotora ispod junog portala tunela .Kolektorom
MLAKA obuhvaena je i odvodnja vijadukta MLAKA. Na isti se spaja i oborinska odvodnja
Brake ulice. Na stac.1+476,50 isti se spaja na kolektor PODMURVICE.
Odvodnja manjeg dijela trase (raskrije Zvonimirove ulice i spojne ceste), do vijadukta
MLAKA, spojiti e se na postojeu kanalizaciju 1200 mm u Zvonimirovoj ulici.
Sva oborinska voda kolektorom Podmurvice odvest e se u separator PIOPI lociran na
kraju (zavretku) dravne ceste DC 403 u luci Rijeka, odnosno na ulazu u kontejnerski terminal
Zagrebaka obala. Nakon proiavanja na istom, proiene oborinske vode odvesti e se u
more.
Separator PIOPI
Za izraunate koliine zagaenih oborinskih voda, odabran je separator sa preljevom (tip
kao ISU-800 bp KORONA ili jednakovrijedno), a sve iz razloga, to isti ima visoki ulaz i visoki
izlaz kolektora, to je veoma povoljno zbog kote ispusta oborinskog kolektora u more i zbog
prijelaza istog odvodnog kolektora iz separatora Piopi preko postojeeg kolektora (A.B. jajoliki
kolektor dim. 1300/800 mm) koji je u vlasnitvu INE. Najzagaeniji dio voda odlazi u separator
(cca 20-25 %), a ostali dio (relativno iste vode) odlaze u obilazni vod i isputaju se zajedno sa
proienim vodama u teren. Predvieni su separatori sa preljevom i talonicom unutar
separatora i kritinim intenzitetom od 15 l/sec/ha.
-
DRAVNA CESTA DC403 OD VORA KURINJE DO LUKE RIJEKA
str. 48 STUDIJA UTJECAJA NA OKOLI BROJ PROJEKTA: 17-001
Na separator dotie koliina Q = cca 700 l/sec Odabran je separator sa preljevom
karakteristika dotoka 160/640 l/sec, to znai da je prihvat zauljenih voda 160 l/sec, a max.
dotok 640 l/sec.
3. Odvodnja rampi vijadukta Piopi i spoj na Baraevu ulicu
Kolektori "RAMPA 1 i RAMPA 2 predmetnim kolektorima odvodi se oborinska voda rampi do
separatora PIOPI RAMPE i dalje nakon proiavanja do spoja na postojeu oborinsku
kanalizaciju 800 mm u ulici Milutina Baraa.
Separator - PIOPI - RAMPE predvien je na stac. 1+900,00 (B1), ispod vijadukta PIOPI
izmeu stupova S3 i S4 vijadukta. Isti prikuplja zagaene oborinske vode kolektora RAMPA 1 i
RAMPA 2. Izraunata je koliina od cca 220 l/sec. Ispust proienih voda iz separatora je u
postojei oborinski kolektor 800 mm u ulici Milutina Baraa (uz suglasnost nadlenog
komunalnog drutva Posebni uvjeti KD VIK a, d.o.o. Rijeka, PRJ Kanalizacija). Prilaz
separatoru omoguen je sa projektiranih rampi.
A.2.3.3.2. VANJSKA ODVODNJA
Oborinske vode vanjskog pripadajueg sliva (tretiraju se kao iste) glavne trase od vora
kurinje do sjevernog portala tunela Podmurvice prihvatiti e se sustavom otvorenih
obodnih kanala i odvesti zasebnim kolektorom do okna oborinske kanalizacije iza separatora,
odnosno do kurinjskog potoka.
A.2.3.4. PRELAGANJE INSTALACIJA
PRELAGANJE POSTOJEE KANALIZACIJE
Lokacija na sjevernom portalu tunela Podmurvice - predvieno je prelaganje
postojeeg kolektora 300 mm koji prolazi iznad trase tunela. Rekonstruirati e se postojei
kolektor, odnosno izvesti e se spojni kolektor za odvoenje voda u kurinjski potok.
Lokacija ispod Zvonimirove ulice - predvieno je preloiti, odnosno osigurati nesmetani
prolaz postojeeg kolektora 800 mm (smjer zapad-istok).
Lokacija spojne ceste od Zvonimirove ulice do rotora ispred junog portala - dolo je do
presijecanja postojeih instalacija vodovoda, kanalizacije, elektrovodova i dr., koji su preko
mosta iznad eljeznike pruge vodili na lokaciju INE, iste je potrebno preloiti na nain da
postojei sustav ostane u funkciji. U predmetnoj ulici predvien je razdjelni sustav odvodnje.
oborinska kanalizacija spojiti e se na oborinski kolektor Mlaka kolektor
spojne ceste
sanitarna kanalizacija (kolektor K-1.2) voditi e se do spoja na sanitarni kolektor
400 mm u Baraevoj ulici.
-
DRAVNA CESTA DC403 OD VORA KURINJE DO LUKE RIJEKA
BROJ PROJEKTA 17-001 STUDIJA UTJECAJA NA OKOLI str. 49
PRELAGANJE POSTOJEEG VODOVODA 700 mm
Lokacija glavna trasa izmeu vora kurinje i tunela Podmurvice (izmeu stacionaa
0+320,00 0+390,00) evidentiran je poloaj postojeih instalacija vodovoda. Da bi cjevovod bio
pristupaan u sluaju radova na odravanju istog, a da se ne bi remetio promet na dravnoj cesti,
potrebno je isti preloiti van trase ceste kako bi se osigurao pristup cjevovodu. Prelaganje
cjevovoda mora biti rjeeno tako da je osiguran kontinuitet vodoopskrbe. Predvieno je
prelaganje magistralnog gravitacijskog elinog cjevovod 700 mm na slijedei nain:
vodovod se prelae u duini od cca 119 m,
ispod prometnice polae se u prohodnu galeriju (propust) sa obostranim ulazom,
presjek galerije 200 x 200 cm, duine 21,50 m,
tijekom izvedbe radova potrebno je poduzeti zatitne mjere kako ne bi dolo do
njegovog oteenja,
prije poetka radova izvoditelj je duan od strane nadlenog vodovoda zatraiti
obiljeavanje postojeeg vodovoda sa definiranjem njegovih visinskih kota,
dogovoriti dinamiku i nain izvoenja radova. Kako se na cjevovodu ne izvodi
obilazni vod, biti e potrebno za vrijeme izvoenja prespajanja izvesti manevar u
vodoopskrbi, odnosno zatvaranje odreenih zasuna pod izravnim upravljanjem KD
VIK, PRJ VODOVOD (za vrijeme izvoenja prespajanja, odreeni potroai e ostati
bez vodoopskrbe u odreenom periodu).
Lokacija spojne ceste od Zvonimirove ulice do rotora ispred junog portala - vodovod
e se preloiti do zadnjeg objekta blizu ceste (na kraju cjevovoda predvien je podzemni
hidrant). Tehniko rjeenje e omoguiti nesmetano funkcioniranje sustava za cijelo vrijeme
gradnje, uz napomenu da je predvieno i mogue krae vrijeme postojei sustav odravati u
funkciji primjenom privremenog prepumpavanja.
PRELAGANJE EE INSTALACIJA I NAPAJANJE
U cilju realizacije zahvata i kasnije koritenja potrebno je realizirati radove na prelaganju
elektroenergetskih instalacija i napajanju. Radove moemo podijeliti na dvije funkcionalne
cjeline i to:
instalacije potebne tijekom graenja
U svrhu graenja poterbno je osigurati elektrino napajanje sa postojeih izvora
elektrine energije (trafostanice u kurinjskoj dragi i luci).
Postavljanjem privremenih elektrinih ormaria omoguit e se elektroenergetsko
napajanje za izgradnju prometnice u otvorenom dijelu te naroito kod tunelskog iskopa
gdje je potrebno prije svega osigurati dobru rasvjetu.
Tijekom graenja potrebno je osigurati prelaganje postojeih NN vodova kako se nebi
prekinula distribucija elektrine energije.
-
DRAVNA CESTA DC403 OD VORA KURINJE DO LUKE RIJEKA
str. 50 STUDIJA UTJECAJA NA OKOLI BROJ PROJEKTA: 17-001
instalacije potrebne tijekom koritenja
Cjelokupan zahvat dravne ceste DC403 realizirat e se pod cestovnom rasvjetom od
vora kurinje do kraja dionice ukljuujui rasvjetu tunela Podmurvice.
Sva raskrija i spojna cesta do Zvonimirove takoer se izvode pod rasvjetom te je stoga
potrebno osigurati napajanja jo u fazi izgradnje.
Potrebno je osigurati elektrinu energiju za osiguranje rada svjetlosne prometne opreme,
a naroito sigurnosne i ventilacione opreme u tunelu.
Od ostalih instalacija osigurat e se telekomunikacijski vod u svrhu povezivanja SOS
sustava. Sve instalacije koje se planiraju realizirati u sklopu ovog projekta kao i prelaganje izvest
e se na temelju posebnih tehnikih uvjeta koji e se u postupku ishoenja lokacijske dozvole
dostaviti od strane nadlenih institucija. To se odnosi na sustav napajanja i realizaciju sustava
instalacija.
Napajanje elektroenergetskog sustava moe se realizirati sa postojeih trafostanica koje
su smjetene unutar i izvan koridora ceste a potrebne su za funkcioniranje zahvata:
TS 10(20)/0,4 kV Skladite kurinje
TS 10(20)/0,4 kV Podmurvice 2
TS 10(20)/0,4 kV Tomi
TS 35/10 kV kurinjska Draga
TS 10(20)/0,4 kV Autotehnika
TS 10(20)/0,4 kV Elektroluks
TS 10(20)/0,4 kV Mljekara
TS 10(20)/0,4 kV Bajamonti
TS 10(20)/0,4 kV Loiona
TS 10(20)/0,4 kV Piopi
TS 10(20)/0,4 kV Torpedo
TS 10(20)/0,4 kV Plinara
TS 35/10 kV Turni
TS 10(20)/0,4 kV Splitska (Luka Rijeka)
TS 10(20)/6,3 kV GTS - Rafinerija
A.2.3.5. RUENJE POSTOJEIH OBJEKATA
Prometnica prolazi rubnim podrujem gradske jezgre gdje je prisutan cijeli niz
objekata razliitog znaenja, povrina, tehnologije graenja, starosti.
Veina trase koja je u tunelu prolazi ispod gusto naseljene stambene zone grada
Rijeke i tu nema nikakvih zahtjeva u pogledu ruenja. Objekti za ruenje su predvieni u
podruju kurinjske Drage (veina objekata smjetena u zoni sjevernog portala tunela), dok
su preostali objekti namijenjeni ruenju smjeteni juno od lokacije prolaza ispod eljeznike
pruge do kraja dionice te na dijelu spojne ceste izmeu dravne ceste DC403 i Zvonimirove
ulice.
Objekti koji su namijenjeni ruenju imaju razliite funkcije u prostoru, a rije je o
stambenim, poslovnim i industrijskim graevinama, objektima provremenog karaktera
barakama te dva elina spremnika u zoni podruja INA Mlaka kao te spremanika za
tehnoloku vodu (spojna cesta).
-
DRAVNA CESTA DC403 OD VORA KURINJE DO LUKE RIJEKA
BROJ PROJEKTA 17-001 STUDIJA UTJECAJA NA OKOLI str. 51
U tablinom prikazu naznaene su graevine za ruenje prema svojoj namjeni,
povrini te fotoprikazu graevine.
Prije poetka ruenja objekata izrauje se projekt ruenja praktiki za svaki objekt
posebno, a prije poetka gradnje potrebno je rijeiti sve imovinsko pravne odnose sa
vlasnicima tog objekta. Naroito se to odnosi na vlasnike stambenih jedinica koji moraju
osigurati zamjenski smjetaj.
Kroz projekt ruenja definirat e se i nain zbrinjavanja materijala u ovisnosti od vrste
materijala (kamen, cigla, drvo, metal itd.).
BROJ GRAEVINE
NAMJENA POVRINA TLOCRTA
(m2) FOTOGRAFIJA
1,2,3,4,5,9 BARAKE (VRTNE)
6 STAMBENA GRAEVINA 145,52
7,8 STAMBENA GRAEVINA 66,11
10 STAMBENA GRAEVINA 86,12
-
DRAVNA CESTA DC403 OD VORA KURINJE DO LUKE RIJEKA
str. 52 STUDIJA UTJECAJA NA OKOLI BROJ PROJEKTA: 17-001
11,12,13 STAMBENA GRAEVINA 108,95
13a STAMBENA GRAEVINA I
BARAKE 33,90
14,15 STAMBENA GRAEVINA I
GARAA 120,58
16 POSLOVNA GRAEVINA 130,11
22 ELINI SPREMNIK 59
23 INDUSTRIJSKI OBJEKT -
VATROGASNA PUMPAONICA 160,29
-
DRAVNA CESTA DC403 OD VORA KURINJE DO LUKE RIJEKA
BROJ PROJEKTA 17-001 STUDIJA UTJECAJA NA OKOLI str. 53
24,25,26 STAMBENA GRAEVINA 115,67
27,28 BARAKE 36,26
29,30,31,32 STAMBENA GRAEVINA 128,89
34,35,36,37 BARAKE 93,80
38,39,40,41,42 BARAKE 321,50
43,44,45,46,47, 48,49,50,52
BARAKE 577,40
-
DRAVNA CESTA DC403 OD VORA KURINJE DO LUKE RIJEKA
str. 54 STUDIJA UTJECAJA NA OKOLI BROJ PROJEKTA: 17-001
51 INDUSTRIJSKI OBJEKT 184,5
53 BARAKA 245
57 INDUSTRIJSKI OBJEKT 558
58 STAMBENA GRAEVINA 41,09
59 STAMBENA GRAEVINA 85,17
60 STAMBENA GRAEVINA 43,65
-
DRAVNA CESTA DC403 OD VORA KURINJE DO LUKE RIJEKA
BROJ PROJEKTA 17-001 STUDIJA UTJECAJA NA OKOLI str. 55
A.2.4. Prometna analiza
Detaljna promena analiza za planiranu dravnu cestu DC 403 raena je u sklopu Studije
izvedivosti dravne ceste DC403 od vora kurinje do luke Rijeka.
Za prognozu prometnog optereenja utvren je trend rasta prometa na temelju: brojanja
prometa na terenu, broja registriranih vozila na rijekom podruju, prognozi prometne potranje
Zagrebake obale, planirane potranje makro zone, planirane prometne potranje na DC403 i
vrnim satnim optereenjima.
Budui da se planirana prometnica spaja u voru kurinje na obilaznicu Rijeke (A7), doi e
i do porasta prometa na obilaznici Rijeke (autocesta A7), ali i dalje na autocesti A6 prema
Zagrebu. Sadanji promet (2016.) na obilaznici Rijeke (brojako mjesto br. 2823 A7, Rujevica-
zapad) je 27145 voz/dan PGDP, i 34849 voz/dan PLDP.
Dionica Zagrebaka obala - juni portal tunela Podmurvice
Ovo je iskljuivo tehnoloki pravac za potrebe luke i ovdje e dominantnu ulogu imati
teretna vozila. Ve je prije opisana prometna potranja od maksimalno moguih 1.500 tekih
teretnih vozila dnevno, emu se moe pridodati i najvie 500 ostalih vozila. Zato je prometna
prognoza ovog pravca: 2.000 voz/dan s ueem tekih teretnih vozila 75%.
Dionica tunel Podmurvice - vor kurinje
Prosjean dnevni promet u sadanjem stanju Zvonimirove ulice iznosi 26.500. Prognoza je
da e DC403 preuzeti uobiajenih 20% - 25% prometa koji se danas redistribuira postojeom
mreom. Dva scenarija: minimalni sa preuzimanjem 20% postojeeg i maksimalni sa
preuzimanjem 25% postojeeg prometa. Minimum 5.400 i maksimum 7.700 vozila na dan.
Na ovom pravcu se oekuje redistribuirani promet okolne mree pa je prognoza prometa,
uz stopu rasta 1,89 %, sljedea:
Godina max % TV
min % TV
max min
2014 7.700 23% 5.400 29%
2015 7.846 23% 5.502 28%
2016 7.994 22% 5.606 28%
2017 8.145 22% 5.712 27%
2018 8.299 22% 5.820 27%
2019 8.456 21% 5.930 26%
2020 8.615 21% 6.042 26%
2021 8.778 21% 6.156 26%
2022 8.944 21% 6.273 25%
2023 9.113 20% 6.391 25%
2024 9.286 20% 6.512 24%
2025 9.461 20% 6.635 24%
2026 9.640 20% 6.760 24%
2027 9.822 19% 6.888 23%
2028 10.008 19% 7.018 23%
2029 10.197 19% 7.151 23%
2030 10.390 19% 7.286 22%
2031 10.586 19% 7.424 22%
2032 10.786 18% 7.564 22%
2033 10.990 18% 7.707 22%
2034 11.198 18% 7.853 21%
-
DRAVNA CESTA DC403 OD VORA KURINJE DO LUKE RIJEKA
str. 56 STUDIJA UTJECAJA NA OKOLI BROJ PROJEKTA: 17-001
U ciljnoj 2034. godini oekuje se promet sa Zvonimirove do 11.200 voz/dan pri emu je
uee teretnih vozila 10%.
U ciljnoj 2034. godini na potezu tunel "Podmurvice" vor "kurinje" oekuje se promet
do 12.700 voz/dan pri emu je uee teretnih vozila 18%: 8% tekih teretnih vozila, a 10%
teretnih.
Optimistian scenarij predstavlja prosperitetno razdoblje sljedeih 20 godina, pozitivna
gospodarska kretanja svake godine, to e i promet rijeke Luke svake godine kontinuirano
poveavati. Ti scenariji nude interval minimalnog i maksimalnog PGDP na kritinoj dionici DC403,
u tunelu "Podmurvice". U ciljnoj 2034. godini taj broj se kree na razini 8.900 - 12.700, s ueem
teretnog prometa 18 - 21%.
Da danas postoji izgraena DC403, koliina prometa u Gradu i Rijekoj obilaznici bi mogla
zadovoljiti tek zahtjeve pesimistinog scenarija (PGDP oko 5.400) to je tek 36 % planiranog
prometa.
Optimistian scenarij od - PGDP 12.700 je u ovoj analizi maksimum kojeg se moe oekivati
u ciljnoj 2034. godini, uz preduvjet stabilne gospodarske situacije u Dravi i upaniji.
Obzirom na gospodarska kretanja i odrivi razvoj rijekog podruja, realnijom se ini
procjena u tunelu Podmurvice za 2034. godinu od PGDP 10.000 s ueem 20% teretnih vozila.
-
DRAVNA CESTA DC403 OD VORA KURINJE DO LUKE RIJEKA
BROJ PROJEKTA 17-001 STUDIJA UTJECAJA NA OKOLI str. 57
A.2.5. GRAFIKI PRILOZI
A.2.5.1. Situacija planiranog zahvata 1:5000 1
A.2.5.2. Situacija planiranog zahvata na ortofoto podlozi 1:5000 2
A.2.5.3. Krakteristini popreni profili - trasa 1:100 3
A.2.5.4. Popreni presjek tunela I interventnog izlaza 1:50 4
A.2.5.5. Karakteristini popreni presjeci vijadukta Piopi 1:50/20 5
A.2.5.6. Vijadukt Piopi pogled 1:250 6
A.2.5.7. Situacija odvodnje 1:1000 7-8
A.2.5.8. Situacija planiranog zahvata sa objektima koji se rue 1:5000 9
-
DRAVNA CESTA DC403 OD VORA KURINJE DO LUKE RIJEKA
str. 58 STUDIJA UTJECAJA NA OKOLI BROJ PROJEKTA: 17-001
-
Izra
db
a:
GE
OD
ET
SK
I Z
AV
OD
R
IJE
KA
d
.d
.
19
52
K
B
C
R
ije
k
a
k
o
lo
d
v
o
r
a
R
ije
k
a
Z
v
o
n
i
m
i
r
o
v
a
u
l
i
c
a
I
n
t
e
r
v
e
n
t
n
i
i
z
l
a
z
1
I
n
t
e
r
v
e
n
t
n
i
i
z
l
a
z
2
L
=
7
4
.
0
0
m
L
=
2
5
3
.
5
0
m
I
n
t
e
r
v
e
n
t
n
i
i
z
l
a
z
3
0
+
5
0
0
1
+
0
0
0
1
+
5
0
0
2+000
2
+
5
0
0
3
+
0
0
0
SVS
TS
-
G
L
A
V
N
A
T
R
A
S
A
S
P
O
J
N
A
C
E
S
T
A
1
+
0
0
0
1
+
5
0
0
2+000
2
+
5
0
0
3
+
0
0
0
G
L
A
V
N
A
T
R
A
S
A
-
KO
LE
KT
OR
OB
OR
IN
SK
IH
V
OD
A
KO
LE
KT
OR
OB
OR
IN
SK
IH
V
OD
A
C 3
0/3
7
KO
LE
KT
OR
SA
NIT
AR
NIH
V
OD
A
PE
HD
D
N630
PE
HD
D
N2
50
/2
14
m
m u
be
to
nsko
m b
lo
ku
, Im
in =
1
%
KO
LE
KT
OR
OB
OR
IN
SK
IH
V
OD
A
-
T
S
S
V
S
K
o
l
e
k
t
o
r
P
o
d
m
u
r
v
i
c
e
P
R
E
L
A
G
A
N
J
E
V
O
D
O
V
O
D
A
L
=
1
1
9
m
VO
DO
VO
D
-
A
S
F
A
LT
V
A
G
A
P
O
S
T
R
O
J
E
N
J
E
P
O
S
T
R
O
J
E
N
J
E
P
O
S
T
R
O
J
E
N
J
E
P
O
S
T
R
O
J
E
N
J
E
P
O
S
T
R
O
J
E
N
J
E
B
E
T
O
N
B
E
T
O
N
B
E
T
O
N
DIE
SE
L
400
20
0
454
5
02
1
5
200
30
0
454
5
02
1
5
000
30
0
454
5
02
1
5
200
40
0
454
5
02
1
5
RAMPA 1
S
RAMPA 2
V
IJ
A
D
U
K
T
"
M
L
A
K
A
"
L
=
1
4
4
m
V
A
G
A
2.98
1.73
2.95
1.85
1.73
2.94
duct
il DN
150
/170
mm
;L=
845
m
V
A
G
A
V
V
V
V
V
V
V
V
V
V
V
V
V
V
V
V
V
V
V
V
V
V
V
V
V
V
V
V
V
V
V
V
V
V
O
1
O
2
-M
I1
0
3
-Z
V
1
N
H
6
duct
il DN
150
/170
mm
;L=
770
m
S
S
"P
IO
P
I"
V
I
J
A
D
U
K
T
"
P
I
O
P
I
"
L
=
3
1
6
m
OB
OR
IN
SK
I K
OLE
KT
OR
"P
OD
MU
RV
IC
E", L=
1660 m
OB
OR
IN
SK
I K
OLE
KT
OR
"R
AM
PA
1", L=
205 m
OB
OR
IN
SK
I K
OLE
KT
OR
"R
AM
PA
2", L=
187 m
OB
OR
IN
SK
I K
OLE
KT
OR
"M
LA
KA
", L=
218 m
SA
NIT
AR
NI K
OLE
KT
OR
"K
-1.2", L=
708 m
-
Izradba:
GE
OD
ET
SK
I Z
AV
OD
R
IJE
KA
d.d.
1952
Z
v
o
n
i
m
i
r
o
v
a
u
l
i
c
a
I
n
t
e
r
v
e
n
t
n
i
i
z
l
a
z
1
I
n
t
e
r
v
e
n
t
n
i
i
z
l
a
z
2
L
=
7
4
.
0
0
m
L
=
2
5
3
.
5
0
m
I
n
t
e
r
v
e
n
t
n
i
i
z
l
a
z
3
0
+
5
0
0
1
+
0
0
0
1
+
5
0
0
2+000
2
+
5
0
0
3
+
0
0
0
-
DRAVNA CESTA DC403 OD VORA KURINJE DO LUKE RIJEKA
BROJ PROJEKTA 17-001 STUDIJA UTJECAJA NA OKOLI str. 59
B. ANALIZA VARIJANTNIH RJEENJA ZAHVATA
-
DRAVNA CESTA DC403 OD VORA KURINJE DO LUKE RIJEKA
str. 60 STUDIJA UTJECAJA NA OKOLI BROJ PROJEKTA: 17-001
-
DRAVNA CESTA DC403 OD VORA KURINJE DO LUKE RIJEKA
BROJ PROJEKTA 17-001 STUDIJA UTJECAJA NA OKOLI str. 61
B. ANALIZA VARIJANTNIH RJEENJA ZAHVATA
B.1. OPIS VARIJANTNIH RJEENJA
U sklopu luke Rijeka predvieno je proirenje kapaciteta izgradnjom Zagrebakog
pristanita (obale) s kontejnerskim terminalom.
Postojee gradske prometnice (Osjeka, Vukovarska, Zvonimirova...) optereene su ve i
sadanjim prometom (26500 voz/dan iznosi prosjeni dnevni promet u Zvonimirovoj ulici), te ne
bi mogle optimalno prihvatiti poveanje prometa, naroito tekih teretnih vozila kojih se za
godinu 2034 oekuje oko 2000 voz/dan. Zbog proirenja kapaciteta, uslijed izgradnje
Zagrebakog pristanita, za prijevoz tereta/kontejnera potrebno je osigurati optimalnu vezu s
rijekom obilaznicom, a preko nje vezu na hrvatsku i europsku mreu autocesta, tj. potrebno je
osigurati vezu luke Rijeka na mediteranski koridor uz osiguranje i ouvanje, te mogunost
poboljanja prometovanja (kapaciteta/uslunosti) postojeih gradskih prometnica tj. gradske
prometne mree.
Dravna cesta DC403 e stoga, predstavljati izravnu vezu obilaznice i luke, a uz to e imati
funkciju kao jo jedna nova gradska prometnica za povezivanje naselja kurinje Podmurvice
Mlaka pa e se tako skratiti duljina putovanja i rasteretiti postojei promet unutar gradske
mree.
U svrhu povezivanja kontejnerskog terminala Zagrebaka obala sa mreom dravnih cesta i
autocesta u Republici Hrvatskoj ovim idejnim rjeenjem ispitane su razne varijante mogunosti
spoja izgradnjom nove prometnice i/ili koritenjem postojee mree prometnica uz odreene
rekonstrukcije ili nadogradnje.
Kao preduvjet za mogunost projektiranja i izgradnje predmetne prometnice Grad Rijeka ju
je uvrstio u svoje prostorne dokumente (GUP).
Na rijekoj obilaznici u gravitacijskoj zoni postoji nekoliko vorova na koje je teoretski
mogue povezati novu prometnicu. Izgradnja eventualnih novih vorova nije uzimana u
razmatranje obzirom na ionako pregust raster vorova na obilaznici grada Rijeke.
Spoj na vor Rujevica nije mogu obzirom na izgraene objekte (crkva, benzinska pumpa,
damija, stambene zgrade), te na premalu udaljenost / preveliki uzduni nagib koji izmeu
centralne rampe vora Rujevica (cca 142 m.n.v.) i Zagrebake obale (cca 3 m.n.v.) iznosi
prosjeno cca 9 %, dok lokalno u zoni izmeu vora i ulaza u tunel vrijednost nagiba nivelete
prelazi 18 %.
Spoj na vor Orehovica nije mogu zbog njegovog interegionalnog karaktera i predviene
dogradnje koja je u fazi izvedbe (prva faza), odnosno projektiranja (druga i trea faza).
Nedostatak je i to udaljenost vora od Zagrebake obale iznosi cca 4 km to je za oko 3 puta
dulje nego kod vorova Rujevica i kurinje. Nepovoljne terenske karakteristike koje uz izgradnju
tunela uvjetuju i izgradnju novog mosta preko kanjona Rjeine takoer su utjecale da se
odustane od ovog vora kao pozicije spoja DC403 na rijeku obilaznicu.
-
DRAVNA CESTA DC403 OD VORA KURINJE DO LUKE RIJEKA
str. 62 STUDIJA UTJECAJA NA OKOLI BROJ PROJEKTA: 17-001
Spoj na vor kurinje je najrealniji i obraen u veini varijanti jer svojim poloajem izmeu
vorova Rujevica i Orehovica najbolje odgovara potrebi direktne veze Zagrebake obale i
obilaznice. Rampe vora na koje se prikljuuje cesta DC403 nalaze se na oko 38 m manjoj
nadmorskoj visini (cca 106 m.n.v.) nego centralna rampa vora Rujevica to omoguuje znatno
manji (za cca 34%) prosjeni uzduni nagib.
Svi ostali vorovi su na prevelikoj udaljenosti od kontejnerskog terminala Zagrebaka obala
U inicijalnoj fazi ispitano je 8 varijanti od kojih se neke mogu i meusobno kombinirati.
Varijanta 1
Varijanta povezuje vor kurinje i Zagrebaku obalu i osnovi se polae trasom
predvienom generalnim urbanistikim planom
Trasa prometnice DC403 podijeljena je na tri cjeline: glavna trasa, spojna cesta vor
kurinje glavna trasa i spojna cesta glavna trasa Zvonimirova ulica.
Glavna trasa povezuje Osjeku ulicu sa Zagrebakom obalom, te je spojnom cestom spojena
na rijeku obilaznicu u zoni vora kurinje dok je prikljuak DC403 na Zvonimirovu ulicu
planiran preko krunog raskrija i spojne ceste. Trasa je velikim dijelom u tunelu Podmurvice
duljine L = 1250 m. Ukupna duljina trase je cca 2450 m.
Obzirom na kartu ekoloke mree Republike Hrvatske, varijanta 1 udaljena je cca 3,0 km od
najblieg podruja ouvanja znaajnog za vrste i stanine tipove koje se nalazi na Grobnikom
polju.
Ova varijanta se u nastavnom dijelu ovog idejnog rjeenja detaljnije razrauje.
Varijanta 2
Varijanta povezuje vor kurinje i Zagrebaku obalu.
Ovom varijantom predvieno je izvoenje poetka tunela neposredno uz vor kurinje,
bez izgradnje spojne ceste. Drugi kraj tunela nalazi se neposredno iza eljeznike pruge u zoni
Piopi. Novi tunel Podmurvice s duljinom cca L = 2000 m je za cca 750 m dulji od tunela iz
varijante 1. Za spoj na obilaznicu se u zoni vora kurinje izvodi dvotrano kruno raskrije.
Obzirom na kartu ekoloke mree Republike Hrvatske, varijanta 2 udaljena je cca 3,0 km od
najblieg podruja ouvanja znaajnog za vrste i stanine tipove koje se nalazi na Grobnikom
polju.
Ova varijanta se u nastavnom dijelu ovog idejnog rjeenja detaljnije razrauje u dvije
podvarijante.
-
DRAVNA CESTA DC403 OD VORA KURINJE DO LUKE RIJEKA
BROJ PROJEKTA 17-001 STUDIJA UTJECAJA NA OKOLI str. 63
Varijanta 3
Varijanta poinje na istonoj strani Zagrebake obale, tunelski prolazi ispod izgraenih
povrinskih objekata (gradske ulice, obala, kanalizirani propusti, Mrtvi kanal) te zavrava spojem
na dravnu cestu D404.
Trasa prolazi ispod sredinjeg dijela ulice Riva i veim dijelom se nalazi u potopljenom
tunelu koji je mogue izgraditi cut and cover metodom.
Obzirom na kartu ekoloke mree Republike Hrvatske, varijanta 3 udaljena je cca 3,5 km od
najblieg podruja ouvanja znaajnog za vrste i stanine tipove koje se nalazi na obali Kostrene.
Ova varijanta se u nastavnom dijelu ovog idejnog rjeenja detaljnije razrauje u dvije
podvarijante.
Varijanta 4
Varijanta povezuje vor kurinje i Zvonimirovu ulicu.
Spoj na rijeku obilaznicu u zoni vora kurinje izvodi se kao kruno raskrije identino
varijantama 2a i 2b. Tunelski spoj predvien je neposredno uz vor kurinje, bez izgradnje
spojne ceste dok se njegov drugi kraj uklapa na Zvonimirovu ulicu. Prikljuak DC403 na
Zvonimirovu ulicu planiran je krunim raskrijem.
Novi tunel Podmurvice s duljinom L = 2250 m je za cca 1000 m dulji od tunela iz varijante
1. Veza Zvonimirove ulice i Zagrebake obale planirana je po postojeim gradskim
prometnicama.
Kljuni nedostaci:
- cca 80% dulji tunel nego u varijanti 1
- koritenje i dodatno optereivanje mree gradskih cesta u centru grada (Zvonimirove i
ulica Milutina Baraa) u duljini od cca 1600 m.
Obzirom na kartu ekoloke mree Republike Hrvatske, varijanta 4 udaljena je cca 3,0 km od
najblieg podruja ouvanja znaajnog za vrste i stanine tipove koje se nalazi na Grobnikom
polju.
Varijanta 5
Varijanta povezuje vor kurinje i Zvonimirovu ulicu.
Glavna trasa povezuje Osjeku ulicu sa Zagrebakom obalom, te je spojnom cestom spojena
na rijeku obilaznicu u zoni vora kurinje dok je prikljuak DC403 na Zvonimirovu ulicu
planiran preko krunog raskrija.
-
DRAVNA CESTA DC403 OD VORA KURINJE DO LUKE RIJEKA
str. 64 STUDIJA UTJECAJA NA OKOLI BROJ PROJEKTA: 17-001
Novi tunel Podmurvice s duljinom L = 850 m je za cca 400 m krai od tunela iz varijante 1.
Veza Zvonimirove ulice i Zagrebake obale planirana je po postojeim gradskim prometnicama.
Kljuni nedostaci:
- koritenje i dodatno optereivanje mree gradskih cesta u centru grada (Zvonimirove i
ulica Milutina Baraa) u duljini od cca 1800 m
Obzirom na kartu ekoloke mree Republike Hrvatske, varijanta 5 udaljena je cca 3,0 km od
najblieg podruja ouvanja znaajnog za vrste i stanine tipove koje se nalazi na Grobnikom
polju.
Varijanta 6
Varijanta povezuje vor kurinje i Vukovarsku ulicu.
Glavna trasa povezuje Ul. Corrada Ilijassicha sa Vukovarskom ulicom, te je spojnom cestom
spojena na rijeku obilaznicu u zoni vora kurinje.
Novi tunel Podmurvice s duljinom L = 300 m je za cca 950 m krai od tunela iz varijante 1.
Veza Vukovarske ulice i Zagrebake obale planirana je po postojeim gradskim prometnicama.
Kljuni nedostaci:
- koritenje i dodatno optereivanje mree gradskih cesta u centru grada (Ul. F. andeka,
Zvonimirove i ulica Milutina Baraa) u duljini od cca 3000 m.
Obzirom na kartu ekoloke mree Republike Hrvatske, varijanta 6 udaljena je cca 3,0 km od
najblieg podruja ouvanja znaajnog za vrste i stanine tipove koje se nalazi na Grobnikom
polju.
Varijanta 7
Varijanta povezuje vor kurinje i Zvonimirovu ulicu.
Glavna trasa povezuje Ul. Corrada Ilijassicha sa Zvonimirovom ulicom, te je spojnom cestom
spojena na rijeku obilaznicu u zoni vora kurinje.
Prikljuak DC403 na Zvonimirovu ulicu planiran je preko krunog raskrija.
Novi tunel Podmurvice s duljinom L = 1050 m je za cca 200 m krai od tunela iz varijante
1. Veza Zvonimirove ulice i Zagrebake obale planirana je po postojeim gradskim
prometnicama.
-
DRAVNA CESTA DC403 OD VORA KURINJE DO LUKE RIJEKA
BROJ PROJEKTA 17-001 STUDIJA UTJECAJA NA OKOLI str. 65
Kljuni nedostaci:
- koritenje i dodatno optereivanje mree gradskih cesta u centru grada (Zvonimirove i
ulica Milutina Baraa) u duljini od cca 1800 m.
Obzirom na kartu ekoloke mree Republike Hrvatske, varijanta 7 udaljena je cca 3,0 km od
najblieg podruja ouvanja znaajnog za vrste i stanine tipove koje se nalazi na Grobnikom
polju.
Varijanta 8
Varijanta povezuje vor kurinje i Zvonimirovu ulicu.
Spoj na obilaznicu u zoni vora kurinje izvodi se kao kruno raskrije identino
varijantama 2a, 2b i 4.
Izvoenje tunela predvieno je neposredno uz vor kurinje, bez izgradnje spojne ceste
dok se njegov drugi kraj uklapa na Zvonimirovu ulicu.
Prikljuak DC403 na Zvonimirovu ulicu planiran je preko krunog raskrija.
Novi tunel Podmurvice s duljinom L = 750 m je za cca 500 m krai od tunela iz varijante 1.
Veza Zvonimirove ulice i Zagrebake obale planirana je po postojeim gradskim prometnicama.
Kljuni nedostaci:
- veliki uzduni nagib trase u tunelu
- koritenje i dodatno optereivanje mree gradskih cesta u centru grada (Zvonimirove i
ulica Milutina Baraa) u duljini od cca 1800 m.
Obzirom na kartu ekoloke mree Republike Hrvatske, varijanta 8 udaljena je cca 3,0 km od
najblieg podruja ouvanja znaajnog za vrste i stanine tipove koje se nalazi na Grobnikom
polju.
Zakljuak
Po inicijalnoj obradi navedenih 8 varijanti izabrana je Varijanta 1 kao najpovoljnija te je
odlueno da se u daljnju projektnu obradu krene sa tom Varijantom te je kao takva obraena
kroz ovu Studiju utjecaja na okoli. Ostale varijante su odbaene iz razloga nedostataka u samom
tehnikom rjeenju, odnosno u nekim sluajevima prevelikih financijskih izdataka.
Sve varijante s osnovnim podacima prikazane su na usporednoj tablici varijanti.
Grafiki prikaz:
- Prikaz varijantnih rjeenja na ortofoto karti
-
DRAVNA CESTA DC403 OD VORA KURINJE DO LUKE RIJEKA
str. 66 STUDIJA UTJECAJA NA OKOLI BROJ PROJEKTA: 17-001
Uku
pn
a d
ulji
na
tras
e sa
spo
jnim
ces
tam
a (m
)3
38
53
00
03
35
02
39
02
36
02
34
51
59
51
20
02
20
01
00
0
Vija
du
kti i
mo
sto
vi
(ko
m/d
ulji
na)
1/3
16
m
2/1
44
m
3/5
6 m
1/2
85
m
1/3
16
m
2/1
44
m
3/5
6 m
NE
NE
NE
NE
NE
NE
NE
Tun
eli (
kom
/du
ljin
a)1
/12
55
m1
/20
40
m1
/20
00
m1
/19
15
m1
/11
80
m1
/22
50
m1
/85
0 m
1/3
00
m1
/10
50
m1
/75
0 m
Bro
j pro
met
nih
tra
ka4
tra
ke/5
15
m
3 t
rake
/12
80
m
2 t
rake
/15
90
m
3 t
rake
/20
40
m
2 t
rake
/81
0 m
3 t
rake
/20
00
m
2 t
rake
/12
30
m2
tra
ke/2
39
0 m
2 t
rake
/23
60
m3
tra
ke/2
34
5 m
4 t
rake
/67
5 m
3 t
rake
/92
0 m
2 t
rake
/90
0 m
3 t
rake
/30
0 m
2 t
rake
/11
00
m
3 t
rake
/11
00
m3
tra
ke/1
00
0 m
Pro
cjen
jen
i tro
ko
vi
gra
enja
(kn
)4
55
.00
0.0
00
,00
52
0.0
00
.00
0,0
05
82
.00
0.0
00
,00
76
1.2
50
.00
0,0
04
89
.37
5.0
00
,00
//
//
/
Eko
lok
a m
rea
Ne
pro
lazi
eko
lok
om
mre
om
Ne
pro
lazi
eko
lok
om
mre
om
Ne
pro
lazi
eko
lok
om
mre
om
Ne
pro
lazi
eko
lok
om
mre
om
Ne
pro
lazi
eko
lok
om
mre
om
Ne
pro
lazi
eko
lok
om
mre
om
Ne
pro
lazi
eko
lok
om
mre
om
Ne
pro
lazi
eko
lok
om
mre
om
Ne
pro
lazi
eko
lok
om
mre
om
Ne
pro
lazi
eko
lok
om
mre
om
Vez
a n
a p
ost
oje
u
mre
u A
CD
A, u
vo
ru
kuri
nje
DA
, u
voru
ku
rin
jeD
A, u
vo
ru
kuri
nje
DA
, u
voru
Dra
ga p
reko
D4
04
DA
, u
voru
Dra
ga p
reko
D4
04
DA
, u
voru
ku
rin
jeD
A, u
vo
ru
kuri
nje
DA
, u
voru
ku
rin
jeD
A, u
vo
ru
kuri
nje
DA
, u
voru
ku
rin
je
Vez
a n
a gr
adsk
u m
reu
DA
, na
dva
mje
sta
DA
, na
jed
no
m m
jest
uD
A, n
a je
dn
om
mje
stu
DA
, na
jed
no
m m
jest
uD
A, n
a je
dn
om
mje
stu
DA
, na
jed
no
m m
jest
uD
A, n
a je
dn
om
mje
stu
DA
, na
jed
no
m m
jest
uD
A, n
a je
dn
om
mje
stu
DA
, na
jed
no
m m
jest
u
Bic
iklis
tik
i pro
met
NE
NE
NE
NE
NE
NE
NE
NE
NE
NE
Pje
ak
i pro
met
NE
NE
NE
NE
NE
NE
NE
NE
NE
NE
Vo
dn
i to
kovi
-
po
dze
mn
i
Ne
pre
sjec
a p
ost
oje
e
regu
liran
e i n
ereg
ulir
ane
toko
ve
Ne
pre
sjec
a p
ost
oje
e
regu
liran
e i n
ereg
ulir
ane
toko
ve
Ne
pre
sjec
a p
ost
oje
e
regu
liran
e i n
ereg
ulir
ane
toko
ve
Zna
ajan
utj
ecaj
- v
elik
,
pre
sjec
anje
vel
iko
g b
roja
toko
va
Zna
ajan
utj
ecaj
- v
elik
,
pre
sjec
anje
vel
iko
g b
roja
toko
va
Ne
pre
sjec
a p
ost
oje
e
regu
liran
e i n
ereg
ulir
ane
toko
ve
Ne
pre
sjec
a p
ost
oje
e
regu
liran
e i n
ereg
ulir
ane
toko
ve
Ne
pre
sjec
a p
ost
oje
e
regu
liran
e i n
ereg
ulir
ane
toko
ve
Ne
pre
sjec
a p
ost
oje
e
regu
liran
e i n
ereg
ulir
ane
toko
ve
Ne
pre
sjec
a p
ost
oje
e
regu
liran
e i n
ereg
ulir
ane
toko
ve
Vo
dn
i to
k