7/25/2019 44603618-Tin-Ujevi

1/9

Tin Ujevi

Tin Ujevi (Vrgorac, 5. srpnja1891.- Zagreb,12. studenog1955.,!rvats"ipjesni".

Podrijetlo i djetinjstvo

Tin Ujevi se rodio u #i$dara "u%i u Vrgorcu. &jegovo puno i'e bi%o je ugustin )osipUjevi, po staro' obi*aju +upe i'ots"i! o%jica, gdje su svoj po"rtenoj djeci davana dvai'ena. &jegov otac, van Ujevi, bio je u*ite%j rodo' i$ /rivodo%a u'ots"oj "rajini, do" 'u

je 'aj"a0ra*an"a, i$ 'jesta i%ne. Tin je roen "ao jedno od petero djece od "oji! su dvojeu'r%i jo u djetinjstvu.

3 o*eve strane je 'ogao nas%ijediti odreen "nji+evni ta%ent, poto je on "ao u*ite%j bio s"%on"nji+evnosti te i sa' pisao. Tin je prva tri ra$reda osnovne "o%e po%a$io u 'ots"o', "adase%i u a"ars"u gdje $avrava osnovno"o%s"o obra$ovanje. 1942. od%a$i u 3p%it gdje se

upisuje u "%asi*nu gi'na$iju i +ivi u nadbis"upijs"o' sje'enitu. U svojoj trinaestoj godinipo*inje pisati pjes'e od "oji! nita nije sa*uvano (po nje'u je njegovo prvo dje%o "rata"te"st Voda "oji je $avrio u "ou $a s'ee ne"og uredni"a. 1949. godine Tin 'aturira u3p%itu s od%i*ni' uspje!o', odri*e se 'ogunosti $areenja te od%a$i u Zagreb upisujuistudij!rvats"og je$i"ai "nji+evnosti,"%asi*ne 6i%o%ogije, 6i%o$o6ijei esteti"e na 7i%o$o6s"o'6a"u%tetu u Zagrebu. Te iste godine objavio je svoj prvi sonet Za novi' vidici'a u *asopisu%ada rvats"a.

Politiko djelovanje

Tin se od svog do%as"a u Zagreb i dru+enja s 'entoro' i abbie' ntuno' :ustavo'

atoe'te suvre'enici'a /reo' /ova*ie', ;jubo' inobarres, 1911. i $a'etnuo po%e'i"u s nji', jedinu po%e'i"u "oju je ato +e%io i$bjei,

pa je na grube Ujevieve napade odgovarao i$nenaujuo' '%a"ou. >*ito, bio 'u je dragovaj #iscipu%us, 'o+da i $ato jer je osjeao njegov ta%ent@ a ni Ujevi se ni"ada nije uspio do"raja rastati i uda%jiti od atoa, "o%i"o god ga se odricao. eu nji'a je $auvije" osta%a ne"a*udesna iraciona%na ve$a. oao je da"%e od atoa i doao do 0aude%airea, ot"rivajui ga i

pri!vaajui 'atoevs"i' is"ustvi'a i poticaji'a. %i, odre"avi se U*ite%ja, "o'u se '%adiUjevi i 'ogao o"renuti a"o ne 0aude%aireu, osniva*u 'odernoga europs"og pjesnitvaA 0io

je 'o+da u 'eni jedan 0aude%aire prije nego jedan Ujevi. &apisao je tu re*enicu u eseju

http://hr.wikipedia.org/wiki/Vrgorachttp://hr.wikipedia.org/wiki/5._srpnjahttp://hr.wikipedia.org/wiki/1891http://hr.wikipedia.org/wiki/Zagrebhttp://hr.wikipedia.org/wiki/12._studenoghttp://hr.wikipedia.org/wiki/1955http://hr.wikipedia.org/wiki/Hrvatskahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Vrgorachttp://hr.wikipedia.org/wiki/Poljica_(Podbablje)http://hr.wikipedia.org/wiki/Krivodol_(Podbablje)http://hr.wikipedia.org/wiki/Imotska_krajinahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Bra%C4%8Dhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Milna_(Bra%C4%8D)http://hr.wikipedia.org/wiki/Imotskihttp://hr.wikipedia.org/wiki/Makarskahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Splithttp://hr.wikipedia.org/wiki/Splithttp://hr.wikipedia.org/wiki/Zagrebhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Hrvatski_jezikhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Knji%C5%BEevnosthttp://hr.wikipedia.org/wiki/Filozofijahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Zagrebhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Zagrebhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Antun_Gustav_Mato%C5%A1http://hr.wikipedia.org/wiki/Antun_Gustav_Mato%C5%A1http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kre%C5%A1o_Kova%C4%8Di%C4%87&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/wiki/Ljubo_Wiesnerhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Prvi_svjetski_rathttp://hr.wikipedia.org/wiki/Parizhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Austrijahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Beogradhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Hrvatskahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Srbijahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Knji%C5%BEevnosthttp://hr.wikipedia.org/wiki/Jugoslavenstvohttp://hr.wikipedia.org/wiki/Antun_Gustav_Mato%C5%A1http://hr.wikipedia.org/wiki/Gaj_Julije_Cezarhttp://hr.wikipedia.org/wiki/1911http://hr.wikipedia.org/wiki/Baudelairehttp://hr.wikipedia.org/wiki/Vrgorachttp://hr.wikipedia.org/wiki/5._srpnjahttp://hr.wikipedia.org/wiki/1891http://hr.wikipedia.org/wiki/Zagrebhttp://hr.wikipedia.org/wiki/12._studenoghttp://hr.wikipedia.org/wiki/1955http://hr.wikipedia.org/wiki/Hrvatskahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Vrgorachttp://hr.wikipedia.org/wiki/Poljica_(Podbablje)http://hr.wikipedia.org/wiki/Krivodol_(Podbablje)http://hr.wikipedia.org/wiki/Imotska_krajinahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Bra%C4%8Dhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Milna_(Bra%C4%8D)http://hr.wikipedia.org/wiki/Imotskihttp://hr.wikipedia.org/wiki/Makarskahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Splithttp://hr.wikipedia.org/wiki/Splithttp://hr.wikipedia.org/wiki/Zagrebhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Hrvatski_jezikhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Knji%C5%BEevnosthttp://hr.wikipedia.org/wiki/Filozofijahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Zagrebhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Zagrebhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Antun_Gustav_Mato%C5%A1http://hr.wikipedia.org/wiki/Antun_Gustav_Mato%C5%A1http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kre%C5%A1o_Kova%C4%8Di%C4%87&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/wiki/Ljubo_Wiesnerhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Prvi_svjetski_rathttp://hr.wikipedia.org/wiki/Parizhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Austrijahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Beogradhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Hrvatskahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Srbijahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Knji%C5%BEevnosthttp://hr.wikipedia.org/wiki/Jugoslavenstvohttp://hr.wikipedia.org/wiki/Antun_Gustav_Mato%C5%A1http://hr.wikipedia.org/wiki/Gaj_Julije_Cezarhttp://hr.wikipedia.org/wiki/1911http://hr.wikipedia.org/wiki/Baudelaire

7/25/2019 44603618-Tin-Ujevi

2/9

Bu*enitvo +ivota i raj u a6ionuC. 3'isao je jasan= 0aude%aire nije njegov u$or, on je njegovdvojni". 0aude%aireovs"i ponor do+iv%javao je u sebi "ao najdub%ju poets"u opsesiju(onoreD 'ore povr! 'oje g%ave, a%i je to' ponoru suprotstavio visine, %et pre'a suncu,

pre'a $vije$da'a, pre'a apso%utno' (BViso"i jab%aniC= eg$e'p%arno si'bo%i*na pjes'a6i%o$o6s"evedrine. Ta"o je Ujevi iao trago' 0aude%airea= opirui 'u se. sti odnos i'ao je

i pre'a i'baudu. &jegov dra'ati*ni Bspit savjestiC (u 3avre'eni"u 192E. ot"rivari'baudovs"e di%e'e, "oje "ona*no rjeava antiri'baudovs"i= nije se odre"ao u'jetnosti ivratio uredno' graans"o' +ivotu "ao i'baud, nego se odre"ao urednoga graans"og+ivota da bi se sav posvetio svojoj su'nji, to jest u'jetnosti, u "oju je 'o+da upravo $atoto%i"o su'njao jer je to%i"o vjerovao u nju.

rve dvije $bir"e pjesa'a, B;e%e" sebraC (1924. i B/o%ajnaC (192F., dva neopetrar"isti*"a%jubavna brevijara, napisao je tije"o' rata u ari$u "ao jedinstvenu $bir"u@ sa'ovo%jo'na"%adni"a ra$dvojene su i tis"ane u 0eogradu, i to iri%ico'i e"avs"i, pre'da su napisanei$vorno !rvats"i' je$i"o'. $%a$a" druge $bir"e do*e"ao je s i$nenaenje' ine$adovo%jstvo' (Zato 'e je i ota'panje B/o%ajneC, u ovi' pri%i"a'a i sa ta"vi'

$adocnjenje', to%i"o contrarie, oneraspo%o+i%o. &o, uosta%o', 3.0.?., "oje'u to neodobrava' ni"a"o, i otro prosvjeduje', jer nisa' !tio da nita i$daje' na t$v. srps"ojiri%ici..., pisao je tada /r"%ecu. #o #rugoga svjets"og rataobjavio je jo $bir"u Buto na"or$uC (19E2. i repre$entativni i$bor svoga pjesnitva B>jaeno $vonoC (19EE../o'unisti*"e v%asti $abrani%e su 'u19G5. javno dje%ovanje, pa je ne"o%i"o godina +ivio "aoanoni'ni prevodi%ac. Te" i$abrani' pjes'a'a Bu"ovetC (1954., $as%ugo')ure /ate%ana,"oji ju je i priredio, Ujevi se ot"riva novo' narataju *itate%ja, da bi pos%jednjo' $bir"o'BHedan "a'en na studencuC (195G. potvrdio vodee 'jesto u !rvats"o' pjesnitvu.>sobenja*"i' na*ino' +ivota s"rivao je tajnu svoje inti'nosti, pa je godina'a bio u sreditu

po$ornosti posjeti%acaboe's"i! "avana i gostionica u 0eogradu, 3arajevu,3p%itu i Zagrebu,gdje je, ti' redo', proveo sve godine +ivota od povrat"a i$ ari$a 1919. do s'rti.

Ii' se objavi%a u svojoj ve%i*ini, Ujevievapoe$ijapredstavi%a se "ao i$a$ov= i *itate%jstvu inaoj "nji+evnoj, pjesni*"oj tradiciji. to dvostru"i i$a$ov, s dva suprotna pred$na"a. )ednuod nji! pri!vaa, a%i ne $ato da joj se po"ori nego da se nad'ee s njo'. #rugu ot"%anja i

pobija. rvats"a renesansna i baro"na pjesni*"a rije* bi%a je g%as europs"oga "u%turnogpodneb%ja. 3 ti' podneb%je' Ujevia ve+u i odgoj i naobra$ba. To je da"%e tradicija "ojoj seobraa i "ojoj +e%i pripadati. Zato u njegovu pjesnitvu i'a i renesansne ra$igranosti ineobaro"ne "ienosti. 3 preporodo' u JJ. sto%jeu po*inje nae nesretno $aostajanje.rvats"i pjesnici"ao da su u to' trenut"u posu'nja%i u svoje pravo na estets"u autono'iju@svjesni te+ine povijesnog trenut"a u "o'e se tada na%a$io!rvats"i narod, oni su preu$e%i na se

"rupne naciona%ne $adat"e, podredivi i' i svoje u'jetni*"e +e%je. &astaje ob%i" !ibridne"nji+evnosti, "oja u s%u+bi naciona%ni! ci%jeva $adovo%java po%iti*"e i drutvene potrebe, a%i$ane'aruje u'jetnost. To pjesni*"o nas%jee Ujevi ne pri!vaa i pobija.

Iinjenica da se pjesni*"i og%asio1949. uprava"oj%adoj rvats"oj, u drutvu '%adi! "ojisu tvori%i atoev "rug, ne pobija nego potvruje tu tvrdnju. )er ato je pos%ije 'nogi!godina bio prvi dos%jedni Kurop%janin u !rvats"oj "nji+evnosti, prvi "oji se opet $ag%edao

pre"o 'ea svoje 'a%e do'ovine, i a"o je i*i' privu"ao po$ornost i pribavio odanosttadanji! '%adi! %iterata, pribavio ju je to' $na*aj"o' svoje pojave. #o Ujevieva najprijeosobnog uda%javanja od atoa, a $ati' i "nji+evnog ras"ida s nji', doi ce u trenut"u "ad je'%adi, sa'ouvjereni #iscipu%us po'is%io, da abbiev ras"id s nao' $aosta%o' pjesni*"o'

pro%ou pateti*nog rodo%jub%ja nije ni dostatno jasan ni dostatno is"ren. #a"%e ni dostatnood%u*an.

http://hr.wikipedia.org/wiki/Filozofijahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Rimbaudhttp://hr.wikipedia.org/wiki/1923http://hr.wikipedia.org/wiki/Umjetnosthttp://hr.wikipedia.org/wiki/1920http://hr.wikipedia.org/wiki/1926http://hr.wikipedia.org/wiki/%C4%86irilicahttp://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Ekavski_dijalekt&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/wiki/Gustav_Krklechttp://hr.wikipedia.org/wiki/Drugi_svjetski_rathttp://hr.wikipedia.org/wiki/Auto_na_korzuhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Auto_na_korzuhttp://hr.wikipedia.org/wiki/1932http://hr.wikipedia.org/wiki/1933http://hr.wikipedia.org/wiki/Komunizamhttp://hr.wikipedia.org/wiki/1945http://hr.wikipedia.org/wiki/1950http://hr.wikipedia.org/wiki/Jure_Ka%C5%A1telanhttp://hr.wikipedia.org/wiki/1954http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Boem&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/wiki/Sarajevohttp://hr.wikipedia.org/wiki/Splithttp://hr.wikipedia.org/wiki/Zagrebhttp://hr.wikipedia.org/wiki/1919http://hr.wikipedia.org/wiki/Poezijahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Renesansahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Barokhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Europahttp://hr.wikipedia.org/wiki/19._stolje%C4%87ehttp://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Hrvatski_pjesnici&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/wiki/Hrvatihttp://hr.wikipedia.org/wiki/1909http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Narodna_stranka_prava&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/wiki/Filozofijahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Rimbaudhttp://hr.wikipedia.org/wiki/1923http://hr.wikipedia.org/wiki/Umjetnosthttp://hr.wikipedia.org/wiki/1920http://hr.wikipedia.org/wiki/1926http://hr.wikipedia.org/wiki/%C4%86irilicahttp://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Ekavski_dijalekt&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/wiki/Gustav_Krklechttp://hr.wikipedia.org/wiki/Drugi_svjetski_rathttp://hr.wikipedia.org/wiki/Auto_na_korzuhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Auto_na_korzuhttp://hr.wikipedia.org/wiki/1932http://hr.wikipedia.org/wiki/1933http://hr.wikipedia.org/wiki/Komunizamhttp://hr.wikipedia.org/wiki/1945http://hr.wikipedia.org/wiki/1950http://hr.wikipedia.org/wiki/Jure_Ka%C5%A1telanhttp://hr.wikipedia.org/wiki/1954http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Boem&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/wiki/Sarajevohttp://hr.wikipedia.org/wiki/Splithttp://hr.wikipedia.org/wiki/Zagrebhttp://hr.wikipedia.org/wiki/1919http://hr.wikipedia.org/wiki/Poezijahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Renesansahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Barokhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Europahttp://hr.wikipedia.org/wiki/19._stolje%C4%87ehttp://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Hrvatski_pjesnici&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/wiki/Hrvatihttp://hr.wikipedia.org/wiki/1909http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Narodna_stranka_prava&action=edit&redlink=1

7/25/2019 44603618-Tin-Ujevi

3/9

#oba 'atoevs"i! soneta "ao to su Brtva do'ovinaC i%i B&ae vi%eC osta%o je trajno $anji'.

Ujevi je u pjes'a'a ostvario sna+ne a"cente osobne tragi"e (3va"idanja jadi"ov"a, i$ra$iodubo"e tajne spiritua%ne, netje%esne %jubavi (u B/o%ajniC, ispjevao !i'ni*"e psa%'odije radu i

%juds"o' bratstvu (obrati'stvo %ica u sve'iru@ Iin sputani! ru"u, s"%adao s%o+ene6i%o$o6s"e re6%e"sivne or"estracije (io"osi esije, ra$vijao si'bo%i*ne vi$ije sve'irs"i!$vje$dani! prostranstava i *e+nje $a visina'a (Viso"i jab%ani, $anosio se ras"ono'ditira'bi*nou (3vet"ovina ru+a i predavao $re%oj, 'udroj stara*"oj s"ruenosti is%adogor"o' po'irenju sa +ivoto' ta"vi' "a"av jest (o%itva $a "oru "ru!a i $dje%u %ee@:anut%jive opas"e@ L'nodia to 'ou so'ati. iui poe$iju sad u rigoro$no $atvorenoj6or'i, sad u nesputanoj otvorenosti s%obodnog sti!a, pro+etu uvije" b%istavi' sjaje' svje+ei'aginacije 'odernog inte%e"tua%ca i erudita, Ujevi je, "ao nedosti+ni *arobnja" rije*i, ostaodos%jedno i$van svi! "nji+evni! "o%a i struja, b%i$a" svi'a a istodobno ra$%i*it od svi!, pa i"ad je is"ustvo' nadrea%isti*"i!nastojanja prodirao u $au'%je, i%i "ad je proputao u svoj sti!$rnca e"spresioni$'a i dadai$'a "oje te+e ra$aranju ob%i"a. "utrava asocijativnost u

neve$ano' sti!u i u pjesni*"oj pro$i, i retori*"o-pateti*"i naciona%ni i drutveni a"tivi$a' uraspjevano' !i'ni*"o' tonu= sve to tvori Ujeviev pjesni*"i p%ura%i$a', vid%jiv ve unjegovi' prvi' pjesni*"i' radovi'a (pjes'a BVe%i"i po*eta"C, 191E..

&a nei$govoreno pritajeno pitanje= "a"o je 'ogua ovo%i"a ra$%i*itost u jedinstveno'pjesni*"o' dje%uA 3a' je odgovorio nas%ovo' pjesni*"e pro$e=)edna sa' osoba s%o+ena odvie drugi!. #a 'u nije bi%o osobito sta%o do te tvrdnje, ne bi je ponovio u prvoj stro6i svojeve%i"e pjes'e Vasionac=

3to g%asova i$ stotine gr%a, i$ dubina stostru"e 'i svijesti M...N.

)edan je da"%e Ujevi "oji pjeva o%itvu 0ogo'ajci $a rabu bo+ju #oru e'ebot, drugi "oji!i'ni*"i' sti!ovi'a s%avi tije%o ia"o je ono "ua grije!a, a ne"i sasvi' trei je onaj "oji,

po'iren sa svi' $%i'a svijeta, s"rueno i 'udro 'o%i=

#aj pravdu na'a i neprijate%ju, dvije 'r%je u%ja u isto'e $e%ju.

Upravo ovaj sti!je dobar povod da se upo$ori na 'editerans"opodrijet%o njegova dje%a. &esa'o poe$ija nego i sva njegovapro$a, i ne sa'o te'ati"o' nego i oni' to 'o+e'o na$vati+ivotni' i +ivotvorni' prostoro' dje%a, odie jugo', ju+ni' o$ra*je', ju+nja*"o' aro'o' isvjedo*i o 'editerans"o' du!u pjesni"ovu. (&ije s%u*ajno napisao studiju B/reta, 'atica

sredo$e'nitvaC, 19GG. >d onoga ve citiranog sti!a i$ B/o%ajneC (oreD ponore M...N etc.,pre"o brojni! 'eta6ora"ao to su nebo 'ora, 'ore "a'ena do "%asi*ni! i$vora njegoveinspiracije ("ao to je ona ve%ebna pjes'a tije%u, $na*e privr+enost 'editerans"o' podneb%jui "%asi*ni' te'e%ji'a anti*"e "u%ture, "oji su tu sa*uvani.

>d #io"%ecijana do ar"antuna #o'inisa i od ;u"e 0otiado sp%its"og ribara i tipi*nogda%'atins"og oriina%a #ani%a Oor"a, s "oji' se dnevno dopisivao, "ro$ Ujeviev opus'i'o!ode batinici drevne "u%ture :r"ai ;atina, "oji na nai' oba%a'a ostavie tragovesvoga negdanjeg svijeta i neu'r%og du!a. ri$ivajui sjeanje na ar"a aru%ia,pjesni"aU versi! !arvac"i s%o+ene ve%i"e pjes'e B)uditeC, Ujevi pie "%asi*ni B>protajC (uBrvats"oj '%adoj %iriciC "%esani' je$i"o' i 'aniro' nai! staro*a"avs"i! pu*"i!

$a*injavaca aru%ieva vre'ena, budei uspo'enu i na s%avnu !rvats"u bainu i na te"%asi*ne anti*"e te'e%je, na "oji'a su ni"nu%i !rvats"a "u%tura i !rvats"a u'jetnost. #avno je

http://hr.wikipedia.org/wiki/Sonethttp://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Mesije&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/wiki/Nadrealizamhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Ekspresionizamhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Dadaizamhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Pluralizamhttp://hr.wikipedia.org/wiki/1913http://hr.wikipedia.org/wiki/Stihhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Sredozemljehttp://hr.wikipedia.org/wiki/Prozahttp://hr.wikipedia.org/wiki/1944http://hr.wikipedia.org/wiki/Metaforahttp://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Anti%C4%8Dka_kultura&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/wiki/Dioklecijanhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Markantun_de_Dominishttp://hr.wikipedia.org/wiki/Luka_Boti%C4%87http://hr.wikipedia.org/wiki/Dalmacijahttp://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Danilo_%C4%86orko&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/wiki/Gr%C4%8Dkahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Marko_Maruli%C4%87http://hr.wikipedia.org/wiki/%C4%8Cakavsko_narje%C4%8Djehttp://hr.wikipedia.org/wiki/Sonethttp://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Mesije&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/wiki/Nadrealizamhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Ekspresionizamhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Dadaizamhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Pluralizamhttp://hr.wikipedia.org/wiki/1913http://hr.wikipedia.org/wiki/Stihhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Sredozemljehttp://hr.wikipedia.org/wiki/Prozahttp://hr.wikipedia.org/wiki/1944http://hr.wikipedia.org/wiki/Metaforahttp://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Anti%C4%8Dka_kultura&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/wiki/Dioklecijanhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Markantun_de_Dominishttp://hr.wikipedia.org/wiki/Luka_Boti%C4%87http://hr.wikipedia.org/wiki/Dalmacijahttp://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Danilo_%C4%86orko&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/wiki/Gr%C4%8Dkahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Marko_Maruli%C4%87http://hr.wikipedia.org/wiki/%C4%8Cakavsko_narje%C4%8Dje

7/25/2019 44603618-Tin-Ujevi

4/9

upo$oreno, i to s puni' pravo', da je taj sonet $apravo Ujeviev inti'ni, naciona%ni ipjesni*"i progra', po $na*enju srodan atoevu sonetu B%ada rvats"aC@ a upo$oreno je ina to, ta"oer s ra$%ogo', da ona '%ada p%a6ca "oja se usrid %u"e spre'a na novu

p%ovidbu, podra$u'ijeva i 0aude%aireov BVoLageC, baude%aireovs"o putovanje $a +e%ja'a"oje su s%i*ne ob%aci'a i nedosti+ne "ao oni. Ta"o se B>protajC jav%ja "ao "%ju*na "ari"a u

$%atno' %ancu Ujevievi! pjesa'a= spona "oja i! trajno ve+e s anti"o' i s editerano', sbaino' i s 'oderniteto', s rvats"o' i s Kuropo'.

0ogatstvo du!a, dubinu 'isaoni! podviga, enci"%opedijs"u irinu te'ats"i! interesa i so%idnuobavijetenost o prob%e'i'a "u%turei u'jetnosti= sve te osebine svoga inte%e"ta obi%no jerasuo i na ne"o%i"o tisua stranica "nji+evno"riti*"e i teorijs"e, esejisti*"e, po%e'i*"e,6e%jtonisti*"e, $nanstveno-popu%arne i po%iti*"opub%icisti*"e pro$e, ra$bacane u stotina'a

pub%i"acija, a repre$entativni i$bor njegovi! "nji+evni! studija i eseja uao je u "njige B;judi$a vrati'a gostioniceC i B3"a%pe% "aosaC (obje 19E8.. U nji'a se na speci6i*ni ujevievs"ina*in sretno pro+i'%ju osobne ispovijesti autobiogra6s"og "ara"tera i bi$arnost v%astiti!staja%ita o 'nogi' na*e%ni' i pra"ti*ni' pitanji'a u'jetnosti, eg$a"tna povijesno-

biogra6ijs"a do"u'entacija i %ucidnost individua%nog poniranja u sti%s"o' jedinstvu pjesni*"erije*i. Iitajui njegovu poe$iju, pri$iva'o u sjeanje dije%ove njegovi! eseja@ a te"o bis'o'og%i govoriti o njegovi' eseji'a a da ne potra+i'o os%onac u njegovoj poe$iji.

a"o u iroj javnosti po to'e nije prepo$nat, Ujevi je napisao obuj'o' ne preve%i"u, a%i vr%ovrijednu pjesni*"u pro$u, s i$vorno' stvara%a*"o' snago'. &e"e od ti! pjesa'a u pro$i suneto po$natije, "ao Uspavan"a i$ /rivodo%a, do" je 'nogi'a nepo$nata osta%a pjesni*"a

pro$a istins"e ve%i*ine i $na*aja poput redigra bure, jes'a o biseru, Utje!a, Hivci iri$nanje - pjes'a u pro$i *iji' je prijevodo' Tin predstav%jen na pjesni*"oj ve*eri u&ePQor"u 244R. godine. 3vjesni nepravedne $apostav%jenosti Tinove pjesni*"e pro$e, #rutvo!rvats"i! "nji+evni"aobjavi%o je 2444. godine "ao posebnu "njigu Tina Ujevia jes'e u

pro$i.

Anegdote

Tin Ujevi je "ao nijedan !rvats"i "nji+evni" po$nat po brojni' $goda'a i anegdota'a.>vdje navodi'o sa'o ne"e=

- )edno', do" je spavao na "%upi u par"u, Tina je probudio %o"a%ni po%icajac. &o, *i' je vidioda je rije* o tada ve s%avno' "nji+evni"u, po*eo se +urno ispri*avati. a ne 'orate 'i seispri*avati, re"ao je Tin, ia"o bi bio red da ste prvo probudi%i podstanara, a%udirajui na

bes"uni"a "oji je spavao pod "%upo'.

- Tin nije vo%io sudje%ovati u ra$govori'a, $a vrije'e brijanja u brija*nici. 3vejedna"o, brija*'u je *esto dosaivao 6orsirani' ra$govori'a. )edno' ga brija* upita= /a"o !oete da vasobrije'A. - 0e$ rije*i - odgovori 'u 'irno Tin.

- Ujevia, "oji je ostao ne+enja do "raja +ivota, ne"i prijate%ji upitae, $ato se ne +eni. ;judise trebaju +eniti, bogovi 'ogu, a pjesnici ne s'iju - odgovori i' Ujevi.

- /a"o je Tin bio i$ni'no do'i%jat i %ucidan dobro pri"a$uje s%jedea anegdota. )edanvese%ja" i$ njegovog drutva, vidjevi ga "a"o s pra$no' *ao' stoji u gostionici, priao 'u

je i re"ao= 3%a+i neto na br$inu i p%atit u ti pricer. Tin ga i ne pog%eda i ve 'u pre"o

http://hr.wikipedia.org/wiki/Kulturahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Esejhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Polemikahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Feljtonhttp://hr.wikipedia.org/wiki/1938http://hr.wikipedia.org/wiki/Autobiografijahttp://hr.wikipedia.org/wiki/New_Yorkhttp://hr.wikipedia.org/wiki/New_Yorkhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Dru%C5%A1tvo_hrvatskih_knji%C5%BEevnikahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Dru%C5%A1tvo_hrvatskih_knji%C5%BEevnikahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Kulturahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Esejhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Polemikahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Feljtonhttp://hr.wikipedia.org/wiki/1938http://hr.wikipedia.org/wiki/Autobiografijahttp://hr.wikipedia.org/wiki/New_Yorkhttp://hr.wikipedia.org/wiki/New_Yorkhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Dru%C5%A1tvo_hrvatskih_knji%C5%BEevnikahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Dru%C5%A1tvo_hrvatskih_knji%C5%BEevnika

7/25/2019 44603618-Tin-Ujevi

5/9

ra'ena dobaci= &e, prijate%ju, re"ao si dvaD. /a"o je upravo trenuta*no s%agao, ovaja%jivd+ija 'u je 'orao p%atiti pie.

Za ivota objavljena vanija djela

;e%e" sebra, 0eograd, 1924. /o%ajna, 0eograd,192F. uto na "or$u,&i"i, 19E2. >jaeno $vono, atica !rvats"a,Zagreb,19EE. 3"a%pe% "aosa, Zagreb, 19E8. ;judi $a vrati'a gostionice, #rutvo !rvats"i! "nji+evni"a,Zagreb,19E8. Hedan "a'en na studencu,#rutvo !rvats"i! "nji+evni"a, Zagreb, 195G.

Nagrade i manifestacije

a"o sa' $a +ivota nije dobio nijednu "nji+evnu nagradu, danas se 'noge "nji+evne

svet"ovine $ovu njegovi' i'eno'.

&jegovi' i'eno' je na$vana i najvea !rvats"a pjesni*"a nagrada, nagrada Tin Ujevi.

&je'u u *ast, u rodno' 'u Vrgorcu se odr+ava 'ani6estacija 3 Tino' u Vrgorcu.

Knjige i filmovi o Ujeviu

TV-6i%' autora ate :an$e,3jeanje na Tina. obrati'stvo %ica u ne'iru - pjesnici Tinu Ujeviu - "njiga posveeni! pjesa'a

!rvats"i! pjesni"a Tinu, priredio %aden Vu"ovi, /# &apreda", 3p%it, 2444. Tin Ujevi - san i %udi%o - "njiga s ?#-o', scens"i "o%a+, priredio Zvoni'ir

r"onji, :, Zagreb, 244R.

ugustin Tin Ujevi - osjeaj "nji+evne genija%nosti u recepciji proturje*nosti, o$ra*juponosa i 'u"og dostojanstva.ugustin )osip Ujevi ( 5. srpnja 1891. - 12. studenog 1955. u "nji+evnosti je i'ao usvojenoi'e Tin Ujevi, i%i sa'o Tin, to je bi%o dostatno asocijativno. ije* je o pjesni"u i bo!e'u,*esto puta nepravedno vrednovano' i usustav%jano' na jednu i%i drugu stranu ove dvije

paradig'e. pa", ove dvije odrednice su se s%aga%e u jedno'= Tin Ujevi je, "a"o govori i

a"ade'i" nte 3ta'a S nesu'njivo, najvee pjesni*"o i'e !rvats"e "nji+evnostidvadesetog sto%jea S. 3%o+i%i se i%i ne s ovi' vrednovanje', ostaje na' vje*na potrebau"a$ivanja na %iterarnu vrijednost "oju na' je ostavio ovaj ve%i"i, nes%o'ivi du!, odnjegovanu su'nji, "rajnje sa'osvojan, te "ao ta"av i$abire sa'otan +ivot u "oje' usvaja i stvara svoja

pravi%a, te dubo"o svjestan svoje pjesni*"e vrijednosti, bo%je rei, "o'p%e"sno - "nji+evne, neostav%ja doja' onoga "oji i radi na to' po%ju ( to dananja recepcija uve%i"o 'ijenja i nanjegov +ivotni put nas%anja %egende i anegdote o "oji'a i ne'a'o va%janu do"a$ivost. )ednaod ta"vi! je i ona "oja govori o u%as"u /r%e+e u "avanu u "ojoj je sjedio Tin. U$ po$dravdrutvu= S #obar dan, %judi, a i tebi pijani pjesni*e, S na to 'u je Tin odgovorio= S #obar dani tebi $astavo svi! boja S. /o%i"o se ovaj susret i $bio u stvarnosti nisa' uspio pronai pisanitrag, a%i, ostaje 'i napo'enuti "a"o postoji "rono%o"a biogra6ija o Tinu Ujeviu "oju je u

"nji$i, Tin Ujevi= jes'e u pro$i= priredi%a Tea 0en*i i'aL= #/@ Zagreb, 2442. ,"oristei se $apisi'a= #ragutina Tadijanovia, i'e Vu*etia, a"ade'i"a 3re"a ;ipov*ana.

http://hr.wikipedia.org/wiki/Beogradhttp://hr.wikipedia.org/wiki/1920.http://hr.wikipedia.org/wiki/Beogradhttp://hr.wikipedia.org/wiki/1926.http://hr.wikipedia.org/wiki/Nik%C5%A1i%C4%87http://hr.wikipedia.org/wiki/1932.http://hr.wikipedia.org/wiki/Matica_hrvatskahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Zagrebhttp://hr.wikipedia.org/wiki/1933.http://hr.wikipedia.org/wiki/Zagrebhttp://hr.wikipedia.org/wiki/1938.http://hr.wikipedia.org/wiki/Dru%C5%A1tvo_hrvatskih_knji%C5%BEevnikahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Zagrebhttp://hr.wikipedia.org/wiki/1938.http://hr.wikipedia.org/wiki/Dru%C5%A1tvo_hrvatskih_knji%C5%BEevnikahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Zagrebhttp://hr.wikipedia.org/wiki/1954.http://hr.wikipedia.org/wiki/Nagrada_Tin_Ujevi%C4%87http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=S_Tinom_u_Vrgorcu&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/wiki/Mate_Ganzahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Beogradhttp://hr.wikipedia.org/wiki/1920.http://hr.wikipedia.org/wiki/Beogradhttp://hr.wikipedia.org/wiki/1926.http://hr.wikipedia.org/wiki/Nik%C5%A1i%C4%87http://hr.wikipedia.org/wiki/1932.http://hr.wikipedia.org/wiki/Matica_hrvatskahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Zagrebhttp://hr.wikipedia.org/wiki/1933.http://hr.wikipedia.org/wiki/Zagrebhttp://hr.wikipedia.org/wiki/1938.http://hr.wikipedia.org/wiki/Dru%C5%A1tvo_hrvatskih_knji%C5%BEevnikahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Zagrebhttp://hr.wikipedia.org/wiki/1938.http://hr.wikipedia.org/wiki/Dru%C5%A1tvo_hrvatskih_knji%C5%BEevnikahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Zagrebhttp://hr.wikipedia.org/wiki/1954.http://hr.wikipedia.org/wiki/Nagrada_Tin_Ujevi%C4%87http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=S_Tinom_u_Vrgorcu&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/wiki/Mate_Ganza

7/25/2019 44603618-Tin-Ujevi

6/9

nteres $nanstveni"a, te nove recepcije o dje%u ovog "nji+evni"a, govore o estets"i'vrijednosti'a "nji+evni! te"stova, te o vrijedno' i opse+no' prevodite%js"o' radu to TinaUjevia osvjet%java "ao eruditu i po%ig%ota istan*anog inte%e"tua%nog du!a, a to sa'o

potvruje "a"o je njegov ponos sta'ene utnje o osebujno' radu, de6initivna spo$najavrijednosti "ao onoga "oji radi ne +e%ei upo$oravati na ta"av rad, nego ostav%ja novo'

interesu prostor "a"o bi ot"rio vrijednosti. &a te vrijednosti upo$orava i a"ade'i" nte3ta'a "oji radi novo i$danje "njiga o ovo' autoru. Zasigurno je "a"o e novi $a"%ju*ci datinovo vrednovanje onoga to do sada i nije bi%o po$nato te Ujevia ot"%oniti od bo!e's"og+ivota. &e sasvi', a%i sigurno e njegovo "nji+evno dje%o postati prvi' %ice', a sve osta%o -usudo' +ivota. Taj +ivotni usud odvodio ga je u $atvor, %egiju stranaca, a%i i u ari$ ( 191E.godine "oji ostaje vje*no usr"nut u inte%e"tua%nu sr*i"u pjesni"a "oji upravo odat%e ti'%je isa+i'%je %iru !rvats"og 'oderni$'a, osvajajui nje+no i trp"o dvije ra$%i*ite recepcije="nji+evnu - "oja 'u je bi%a va+na i$nad svega, i= +ivotnu - "oju je ne!ajno i usputno pratiodostojanstvo' gorta"a inte%e"tua%ca, nepo"o%eb%jivog u na"ani, nepo"o%eb%jivog u spo$najiosvajanja novi! prostora i novi! vrijednosti u ti' prostori'a. &ajto*nija odrednica o Ujeviu

je i'e Vu*etia "ao "%asi"u naeg 'oderni$'a, i%i ona a"ade'i"a nte 3ta'aa "a"o je

njegovo "nji+evno dje%o priru*ni" o europs"oj du!ovnoj povijesti naega sto%jea. /ada bise sve u"ri%i%o pod "orice "njiga, opus ugustina Tina Ujevia bio bi i$nenaujue opse+an,reci'o, "ao /r%e+in i%i aru%iev. U ostavtini "oja se na%a$i po!ranjena u ZU, *e"a naobjav%jivanje *etrdeset i dva sves"a prijevoda.Taj ve%i"i posao te" s%ijedi.

U prvu 'onogra6iju o Ujeviu ( nte 3ta'a= Ujevi, 19R1. ut"an je Tinov '%adena*"ipo%iti*"i anga+'an i pub%icisti*"i te"stovi i$ ra$dob%ja od 1949. - 1919. godine to je isti autori$%o+io u "nji$i= %adi Ujevi@ 3p%it, 2442. , a na te'e%ju nepo$nate ar!ivs"e grae srbijans"i!i$vora. Zani'anje $a Tina traje. Ta"o su na "o%o"viju u #rutvu !rvats"i! "nji+evni"a ( nas'rtodan, 12. studenoga 2445. i$neseni i ne"i sasvi' novi uvidi o njegovo' +ivotu i dje%u( pog%edati *asopis #/, epub%i"a, br. 12 2445. , "ao i biogra6iju i$ pera )asena 0o"e,od Tinovi' "iobrano'>bnov%jeni Ujevi, a"ade'i"a nte 3ta'aa. V%adi'ira e'a, "aoi najva+niju od tri "njige povodo' ob%jetnice u 2445. godini,

&eovisnost i ponos i$rastao i$ spo$naje o osebujni' vrednota'a uda%javao je "nji+evnai'ena ( ne sva, a%i 'noga, "oja su dje%ova%a osvetni*"i pre'a nje'u i njegovo' dje%u . &ije

po$nato, a%i se ra$'i%ja u s'jeru ta"ve osvete "ada 'u je $bog napisa u S >s%oboenju S "aonavodno' S suradni"u o"upatora S ( 19G5. , $abranjeno objav%jivati naredni! pet godina. Uto' o$ra*ju je bio i njegov utjecaj na '%ade, reci'o, na Vesnu arun, *iji je +ivotni put punstresova i obrata.

onijevi sobo' 'u"arca "ao odgovornog nosite%ja ne sa'o obite%js"e prob%e'ati"e,nego i drutvene, po%iti*"e, povijesne i $avi*ajne, te usvojivi jasan antropo%o"i red u "oje'se svojevrstan obredni 6o%"%or po"a$ivao "ro$ in6or'acije, nji!ove pro'jenjivosti i rasprave (a gdje se ni"a"o nije 'og%o be$ "avane, pia i sp%eena a"tivnosti 'jesta i$rastao je io*vrsnuo du! 'u"arca "ojega je dostojanstveno i dostojno predstav%jao cije%i svoj +ivot,a"tivno se podredivi ta"vo' odnosu. Taj drugi osjeaj +ivota, sa'osta%nost "oja je "od njegado+ivje%a punu a6ir'aciju s%obode proiste"%u i$ potrebe ta"vi! a"tivnosti, odv%a*i%a je pjesni"aod va%jane u'jetni*"e recepcije. a"o su njegovi najbo%ji po$navate%ji= vo 7range, #ubrav"o)e%*i, nte 3ta'a, V%at"o av%eti, i'e Vu*eti, 3re"o ;ipov*an, Tea 0en*i i'aL, a i

jedna od najva+niji! pjesa'a u cje%o"upno' pjesni*"o' opusu je, L'nodia to 'ou so'ati (jes'a 'o'e tije%u , "oja je u%a sa'o u "rugove bo%je upuene "riti"e, bo%ji! po$navate%ja

dje%a ovog autora, "a"o isti*e a"ade'i" 3re"o ;ipov*an, i%i su je usvoji%i i$ osobne $nati+e%jetraga*i $a estets"o' %jepoto' proi$a%o' i$ osjeaja is"ustvenog, te posebnosti odnosa to je

7/25/2019 44603618-Tin-Ujevi

7/9

vid%jivo u sti!ovi'a= S ... > 'oje tije%oD ti si *estica eters"oga 'esa, a tvoja graapredstav%ja *udesnu $gradu "Wsti@ ne s%avi' te - no u tebi su i $vije$de i nebesa, pra!$e'%je, sjaj sunca@ sav +ivot, pun i prWsti. S U ovi' sti!ovi'a je sa+et cije%i +ivot sa svo'svojo' s%ojevitou, utjecaji'a i$vana i utjecaji'a 6i%o$o6s"og odnosa pre'a s'is%u

postojanja u "oje' osjea S $vije$de i nebesa S, a u isto' trenut"u S pra! $e'%je, sjaj sunca

S, stapajui jedinstveno' s%i"o' +ivotnu pro%a$nost i, +ivotnu ras"o $bog "oje vrijedi +ivjeti.

>sjeajui snagu svog pjesni*"og ta%enta, a uve%i"e ne$adovo%jan recepcijo'suvre'eni"a, po*esto i $bog po%iti*"og opredje%jenja, na jednoj "nji+evnoj ve*eri u 3arajevu19E4. godine, Tin je ustvrdio "a"o vjeruje jo sa'o u spasonosnu a"ciju vre'ena. Ta,a"cija vre'ena, upravo je us%ijedi%a i re$u%tati postaju sve vid%jiviji. U pjesnitvu inti'isti*"ii b%i$a", u +ivotu, osa'%jen i, "a"o pie sestra arija etri*evi, pri%i"o' jednog susreta 'is%i' da 'e ipa" *uoA Tin se nije osvrtao i nastavio je unato* do$ivanju "ora*ati da%je,

pognut u$ vjetar, "ao da +uri to prije nestati s %ica u%ice, s %ica svjet%osti "oja ga i$daje ipro"a$uje. Taj i ta"av ponos, odnos naspra' pojavnosti prijate%ja odvodio je Tina unera$u'ijevanje, te su sa'o oni "oji su $na%i, "oji su vjerova%i u snagu njegove pjesni*"e

rije*i, ostaja%i vjerni njegovoj sa'osvojnosti. >n pa", $nao je "a"o e njegovo pjesnitvosvjedo*iti u'jesto njega. 3a'o, treba *e"ati@ strp%jivo *e"ati. U toj strp%jivosti Tin je i'aosve'irs"i po$iv ve%i"og pjesni"a to su svjedo*i%e i svjedo*e $bir"e pjes'a= ;e%e" sebra( 1924. godine i /o%ajna ( 192F. godine , te je *e"anje i'a%o vidan "redibi%itet u'jetni*"evrijednosti. Zdrav"o Zi'a pie= arado"s Ujevieve ve%i*ine i njegova poets"og proje"taog%eda se u *injenici da je njegova popu%arnost u stanovito' s'is%u u opreci sa s%o+enounjegova dje%a, onog njegova dje%a "oji je pro*itan, a%i jo uvije" *e"a svoje dubins"e "opa*e( po pjesni"u= ronce . &e 'arei 'nogo $a "riti"u, a%i usvojivi estets"e vrijednosti i 'its"e

privi%egije, Tin ustrajno radi po gotovo to*no' rit'u dnevni! obve$a. da je to ta"osvjedo*e i navedeni svesci prijevoda u ostavtini, te suvre'enici, pog%avito $nanstvenici "ojisu se bavi%i njegovi' i +ivoto' i dje%o'.

Za Tina se 'o+e ustvrditi "a"o je najp%e'enitiji bo!e', jer je pre$irao pie, a ve%i*aopjesnitvo. #a je to ta"o svjedo*i $apiso'= Vino 'ijenja te'pera'ent i $na*aj. >no doduepogoduje %a"oj i otrou'noj "onver$aciji do" se u'jereno u+iva, a%i "od pijanaca u$ro"uje"avge i tu*njave, te ne stoji ni"a"o da po'a+e stvaranju nego naprotiv, u ve%i"i' "o%i*ina'a i"ad je posta%o navada, sni$uje ra$inu inte%igencije . ( "ade'ija 6%ae . &aravno, i u

pjes'a'a je opisivao prostor i %jude u "avani "ao u$a%udnost, "ao one "oji nisu na%i spasa,nego su= ... s i$ra$o' tupi', o*i'a i$'u*eni' "o"aina. ( Tragi*na "avana . &a*in +ivota i

pjesni*"a osebujnost na*ini%i su od Tina proturije*nosti be$ granica. 3ve je u nje'u i o"o%onjega bio "ovit%ac us"o'eani! odnosa, a recepcija je pri!vata%a ono to joj je b%i$u, ono to

se nudi o"u i to se prepri*ava do" njegov 'u"otrpan rad u $atvorenoj sobi nit"o i nije 'ogaovidjeti niti vrednovati u cije%osti. Zasigurno je prepo$navao nevjericu "od %judi s "oji'a sedru+io, a%i njegovo 'u"o dostojanstvo 'u nije doputa%o da se bavi pojanjenji'a. )edino seobraao 0ogu, ne"a"o s nado' i "ao da se obraa ne"o' isuvie b%is"o'= > 0o+e, 0o+e,sjeti se svi! obeanja b%istavi! to si i! 'eni $adao. ( 3va"idanja jadi"ov"a .

"ade'i" 3re"o ;ipov*an s pravo' govori o pjes'i, L'nodia to 'ou so'ati, ( jes'a'o'e tije%u , "ao o naj"o'p%etnijoj $rca%nosti +ivotnog i pjesni*"oga is"ustva Tina Ujeviagdje pjesni" i$ri*e !va%ospjev tje%esnoj %jepoti i $drav%ju= ... u tebi su i $vije$de i nebesa,

pra! $e'%je, sjaj sunca@ sav +ivot, pun i prosti. &o, a"o *ita'o da%je, ova !i'na tije%u neostaje u $anosu i i$van stvarnosti, nego b%istavoj 6or'i dodaje "o'ponentu istine i

ra$u'ijevanja, *isto prirodnog procesa "a"vi' +ivot jest, te po'irbeno' "onstatacijo'pri!vaa s'rt "ao nor'a%an s%ijed +ivotnog puta.

7/25/2019 44603618-Tin-Ujevi

8/9

>svjedo*i%i s'o se 'nogo puta "a"o je Tin $nao $a ve%i*inu i $na*aj onoga to radi. &esa'o "ao pjesni", jer je napisao tisue te"stova, *%ana"a, 6e%jtona, putopisa i eseja o brojni'do'ai' i strani' pisci'a, a%i je najvie vjerovao u snagu pjesni*"e rije*i "oja e 'uosigurati +ivotnu trajnost i nado'jestiti onaj drugi san "oji je sanjao= san o vrijednostiobraanja "ro$ pjes'u. Tjeei drugoga, on tjei i sebe, progovara is"ustveno, $re%o i

savjetodavno, "ao u pjes'i obrati'stvo %ica u sve'iru= &e boj se, nisi sa'D 'a i drugi!nego ti "oji nepo$nati od tebe +ive tvoji' +ivoto'. ri$nanje pred drugi' i o drugo',pri$nanje je i pred sa'i' sobo', i$noenje osobnog stava o prob%e'atici psi!o%o"o-+ivotneva+nosti "oja se odreeno' discip%ino' 6i%o$o6ije pri!vaanja 'o+e *injeni*no svesti nais"ustveni dija%og s drugi' i sa'i' sobo' te va%jano pos%u+iti "ao i$%a$ i$ odreenog

prob%e'a "oji na'ee *ovje"ov u' "ro$ odnose stvarnosti.

Zato i'a'o veo'a s%o+enu %i*nost, uronjenu cije%i' bie' u "nji+evnost, a istovre'enodrutveno bie "oje je osjea%o potrebu $a dija%ogo' i u*ini%o je od Ujevia u+ivaoca sa'oe,te sa'o $ato to je 'orao "retati se, na poriv 'otori"e i potreba i$vanjs"og svijeta na "oji jeg%edao i$ "uta "nji+evne spo$naje "oju 'nogi nisu ra$u'je%i. > Tinu se vie govori%o i$van

$nanstveni! recepcija, "ao o bo!e'u i pjesni"u be$ d%a"e na je$i"u, do" je $nanstvena ana%i$aostaja%a te" na pri%a$i'a njegovo' pjesnitvu. &aravno, po%iti*"i utjecaji, te po$nati Tinov

ponos, *ini%i su ne%agodu "ritici "oja se odva+i%a na dub%je vrednovanje njegovog dje%a to seti*e suvre'eni"a. #anas, ta s%i"a se 'ijenja, 'ijenjaju se recepcije i va%jano se vrednuje dje%o,i$u*avaju se biogra6s"i podatci "oji uve%i"e po'a+u "od gonetanja sa'og dje%a. 3a' Tin nijevo%io biogra6iju, bo%je rei "a"o je bio nes"%on i$ravnoj autobiogra6iji, a%i je &edje%j"oi!anovi "rono%o"i propratio dogaanja ve$ana u$ njegov +ivot i dje%o od 1891. godine( dana roenja , do 12 godina pos%ije s'rti, 19FR. godine "ada su 'u objav%jena 3abranadje%a u JV. sve$a"a, gdje su Uredni*"i odbor i prireiva*i= #ragutin Tadijanovi, g%avniuredni"@ iros%av Vaupoti, &edje%j"o i!anovi, #ubrav"o )e%*i. pa", Tin nije ostao be$autobiogra6ije. >n ju je ispisivao "ro$ svoje *%an"e, eseje, is"a$ivao ju je "ro$ odnose usvijetu u "oje' +ivi i "oje "nji"i bi%je+i po"a$ujui jo jedno' svjesnost i va+nost pisanogtraga "oji je $a njega bio svojevrstan vid "o'uni"acije s i$vanjs"i' svijeto'= U'jetni" +iviu svo'e dje%u, a ni"a"o u svo'e +ivotu. >va re*enica sa'og Tina potvruje i sve ve re*enoo nje'u i njegovo' s!vaanju ra$%i*itosti i ne'ogunosti jedno pored drugoga= "nji+evni+ivot i +ivot antropo%o"i! potreba. U to' svjet%u je i bogatstvo Tinove autobiogra6ijenapisane pro6injeno sti%s"i i ra$ot"ritu do inti'ne ispovijedi vodei nije'i dija%og sa svoji'unutarnji' svijeto' "ro$ o*itovanja v%astite svijesti. irina tog pisanja pri"up%ja "oncedjetinjstva, od%a$a"a i do%a$a"a, +e%ja i t%apnji "oje su ne'i%osrdno iba%e njegov sta'eni'u"i +ivot $a "oji se on borio odanou i pripadnou sa'osvojnosti. 3ve je to s%i"ao "ro$

pri$'u is"ustva, bogatstva tog is"ustva, *inei ta"o sti%s"i i sadr+ajni ob%i" is"ustvenog i

"nji+evnog "a$ivanja i$ "ojega se jasno *ita autobiogra6ija. o'ijeanost stvarnosti inada!nua i$njedri%i su veo'a to*nu i opirnu autobiogra6iju Tina Ujevia od najraniji! danadjetinjstva do s'rti. 3tvarnost ga grubo ob%i"uje ubijajui u nje'u '%adena*"i $anos, a je$a

po%iti*"i! su"oba uvu"%a ga je u tiinu auto"racije i tota%itari$'a "oji su gui%i u nje'us%obodars"i du!, vrijeajui i gasei ro'anti*ars"i nagon "oji on pri$naje "ao grije! '%adosti.>dricanje pro%og +ivota te'e%j je $a stvaranje novog, a pov%a*enje u sa'ou budi drugustranu svijeta s%i"a "oje se raaju i$ dija%oga sa sa'i' sobo', dajui njegovi' "nji+evni'uratci'a is"ustvenu svje+inu suvre'eni"a "oji veo'a to*no $na "a"o stvari stoje i "a"o seodnositi pre'a novoj sredini.

Za"%ju*a"

7/25/2019 44603618-Tin-Ujevi

9/9

ugustin )osip Tin Ujevi, ( 5. srpnja 1891. - 12. studenog 1955. nesu'njivo jedno odnajvei! pjesni*"i! i "nji+evni! i'ena u 24. sto%jeu europs"og 'oderni$'a, ni"a"o nije'ogao i$brisati recepciju bo!e'a "oju je negirao te govorio o sebi= ovu*en sa', to 'uvjeruje' i$ vie pra"ti*ni! ra$%oga= ( rad i ostav%jeno dje%o "oje svjedo*i, te cje%o+ivotnou*enje "ro$ provedene dane u "nji+nici i na prevoenju . U u'jetni*"oj sna$i rije*i 'ora se

ista"nuti pjes'a 3va"idanja jadi"ov"a, a do" sti%s"u %jepotu pripisuje' pjes'i L'nodia to'ou so'ati ( i'na 'o'e tije%u .

U recepciji "oja s%ijedi, ovo' genija%no' "nji+evno' u'u e biti osigurano $vje$dano'jesto o*ieno i$van $nanstveni! uvjerenja, te je ovaj 'oj rad to*"ica "ro$ "oju se prov%a*isvjet%o= ovu*en sa' A