STRUČNI SKUP RAVNATELJA OSNOVNIH ŠKOLA

4. I 5. TRAVNJA 2011. GODINE U VODICAMA

NAJČEŠĆI SLUČAJEVI POVREDA ZAKONA O

ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ

ŠKOLI

• 1. Škola nije postupala prema odredbama Zakona o općem upravnom postupku (Narodne novine, broj: 47/09.) kad su obavljali poslove: upisa u školu i ispisa iz škole s vođenjem odgovarajuće evidencije i dokumentacije; organizacije i izvođenja nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada s učenicima te vođenje odgovarajuće evidencije; vrednovanje i ocjenjivanje učenika te vođenje evidencije o tome kao i o učeničkim postignućima; poduzimanje pedagoških mjera i vođenje evidencije o njima; organizacija predmetnih i razrednih ispita i vođenje evidencije o njima; izdavanje javnih isprava i drugih potvrda i upisivanje podataka o odgojno-obrazovnom radu u e-Maticu - zajednički elektronički upis ustanova (čl. 3. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine, broj: 87/08., 86/09., 92/10. i 105/10., dalje: Zakon o odgoju).

• Prema odredbi čl. 3. st. 3. Zakona o odgoju, škola je dužna postupati prema odredbama ZUP-a te donijeti rješenje - odluku koja mora sadržavati sve sastavnice propisane u čl. 98. ZUP-a (zaglavlje - naziv tijela s brojem i datumom rješenja, uvod, izreku, obrazloženje, uputu o pravnom lijeku, potpis ravnatelja i pečat škole), a rješenje se mora dostaviti roditeljima.

• Na školu se primjenjuje Uredba o uredskom poslovanju (Narodne novine, broj: 7/09.) i Pravilnik o jedinstvenim klasifikacijskim oznakama i brojčanim oznakama stvaratelja i primatelja akata (Narodne novine, broj: 38/88.).

• Sva rješenja kojima se rješava o upisu i ispisu iz škole, o ocjenjivanju, pravu na polaganje razrednih ili predmetnih ispita, o zahtjevu za preispitivanje ocjene, o odobrenju naknadnog polaganja ispita nakon prestanka razloga zbog kojeg nije pristupio ispitu, o izricanju pedagoških mjera, o oslobađanju od nastave tjelesne i zdravstvene kulture, moraju se u skladu s čl. 27. st. 2. Uredbe o uredskom poslovanju označiti kao UP/I za prvostupanjsko rješenje ili kao UP/II za drugostupanjsko rješenje.

• 2. Roditelj učenika VII. razreda koji je navršio 15 godina života podnio je zahtjev za nastavak redovitog školovanja. Škola je odbila taj zahtjev bez donošenja rješenja.

• Prema odredbi čl. 12. st. 1. Zakona o odgoju osnovno obrazovanje je obvezno za svu djecu do petnaeste godine života, a prema odredbi čl. 22. st. 2. Zakona o odgoju redoviti učenici upisuju prvi razred srednje škole u dobi do 17 godina, a iznimno do 18 godina uz odobrenje Školskog odbora. Prema tome, nitko ne može siliti dijete da ide u redovitu osnovnu školu poslije navršene 15. godine života, ali to ne utječe na obvezu škole da mu omogući obrazovanje i u 16. godini života.

• 3. Roditelj je podnio zahtjev za promjenu škole (čl. 25. st. 1. Zakona o odgoju). Škola je odgovorila da učenika ne mogu primiti. Škola nije provela upravni postupak niti je donijela rješenje o odbijanju zahtjeva za promjenu škole. To rješenje, u skladu s čl. 98. ZUP-a moralo je sadržavati zaglavlje (naziv i sjedište škole, klasifikacijsku oznaku i urudžbeni broj te mjesto i datum izdavanja), uvod (tko ga je donio, na temelju kojeg propisa i čijeg zahtjeva), izreku (što je odlučeno - riješeno), obrazloženje (kratak opis postupka i razloga donošenja rješenja), pouku o pravnom lijeku, potpis ovlaštene osobe i otisak pečata s grbom Republike Hrvatske. Na kraju se može dodati kome i kako se dostavlja (dostavom, R. ili AR.).

• 4. Škola je odobrila prijelaz učeniku iako nije donio prevodnicu iz čl. 25. st. 1. Zakona o odgoju i čl. 3. st. 1. t. 5. i čl. 29. Pravilnika o sadržaju i obliku svjedodžbi i drugih javnih isprava te pedagoškoj dokumentaciji i evidenciji u školskim ustanovama (Narodne novine, broj: 32/10.).

• 5. Škola nije donijela školski kurikulum iz čl. 28. st. 2. Zakona o odgoju čime je počinila prekršaj kažnjiv po čl. 151. st. 1. t. 1. Zakona o odgoju.

• 6. Škola nije do 15. rujna tekuće školske godine donijela školski kurikulum u skladu s čl. 28. Zakona o odgoju.

• 7. Škola nije kurikulum učinila dostupnim roditeljima i učenicima u pisanom obliku (čl. 28. st. 6. Zakona o odgoju).

• 8. Škola nije donijela godišnji plan i program rada u skladu s čl. 28. Zakona o odgoju.

• 9. Škola nije do 30. rujna tekuće školske godine donijela godišnji plan i program rada.

• 10. Škola nije organizirala dopunsku nastavu za učenike kojima je potrebna pomoć u učenju i u vrijeme kad je takav oblik pomoći učenicima potreban iz čl. 33. Zakona o odgoju i u skladu s Nastavnim planom za provedbu nastavnoga programa iz uvoda Nastavnog plana i programa rada za osnovnu školu (Narodne novine, broj: 102/06., str. 6722.) i brojem učenika u odgojno-obrazovanoj skupini propisanim u čl. 11. st. 5. Državnoga pedagoškog standarda (Narodne novine, broj: 63/08. i 90/10).

• 11. Škola nije organizirala dodatnu nastavu za učenike koji u određenome nastavnom predmetu ostvaruju natprosječne rezultate ili pokazuju poseban interes za određeni nastavni predmet iz čl. 34. Zakona o odgoju i u skladu s Nastavnim planom za provedbu nastavnoga programa iz uvoda Nastavnog plana i programa rada za osnovnu školu (Narodne novine, broj: 102/06., str. 6722.) i brojem učenika u odgojno-obrazovanoj skupini propisanim u čl. 11. st. 4. Državnoga pedagoškog standarda (Narodne novine, broj: 63/08. i 90/10).

• 13. Škola nije za svaku aktivnost iz čl. 38. Zakona o odgoju utvrdila detaljan program aktivnosti s ciljevima, načinom realizacije, vremenikom, troškovnikom, načinom financiranja i načinom vrednovanja te zatražila pisanu suglasnost roditelja.

• 14. Najčešći slučajevi u kojima škola nije osigurala uvjete za početak školske godine iz čl. 48. Zakona o odgoju su: škola nije osigurala sve učitelje, nije donijela stalni raspored sati rada, nije donijela ni uručila rješenja o zaduženjima učitelja.

• Škola je promijenila organizaciju rada, a o tome nije pravodobno izvijestila roditelje, učenike ni ured državne uprave kako to propisuje odredba čl. 49. st. 5. Zakona o odgoju.

• 15. Škole samovoljno pretvaraju radne u neradne dane suprotno Zakonu o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, broj: 33/96., 96/01., 13/02., 136/02. /pročišćeni tekst/, 112/05., 59/06. i 55/08.) i odredbama Pravilnika o kalendaru rada osnovnih i srednjih škola za školsku godinu 2010./2011. (Narodne novine, broj: 36/10.).

• 16. Škole samovoljno skraćuju nastavne satove na 30 ili 40 minuta suprotno čl. 51. st. 4. Zakona o odgoju.

• 17. Neke škole nisu osigurale uvjete da knjižnica udovoljava uvjetima koji su propisani Standardom za školske knjižnice (Narodne novine, broj: 34/00.) u pogledu prostora, knjižnog fonda i radnog vremena stručnog suradnika knjižničara (čl. 55. Zakona o odgoju).

• 18. Česti su slučajevi da škola nije surađivala s centrima socijalne skrbi jer ih nisu izvješćivali ili ih nisu pravodobno izvješćivali o socijalnim problemima i pojavama u učenika (čl. 57. i 67. Zakona o odgoju).

• 19. Školski odbor nije po propisanom postupku donio etički kodeks neposrednih nositelja odgojno-obrazovne djelatnosti (čl. 58. st. 1. Zakona o odgoju).

• 20. Školski odbor nije donio kućni red ili donošenje kućnog reda nije skladu s propisanim postupkom (čl. 58. st. 2. Zakona o odgoju).

• 21. Često škole ne osiguravaju ostvarenje prava učenika: pravo na savjet i pomoć; pravo na poštovanje njegova mišljenja; pravo na pomoć drugih učenika; pravo na pritužbu koju može predati učiteljima, ravnatelju i školskom odboru (čl. 61. st. 1. Zakona).

• 22. Škole ne izvršavaju svoje dužnosti iz čl. 67. Zakona o odgoju, a posebno nisu stvarale uvjete za mentalni i fizički razvoj te socijalnu dobrobit učenika, nisu sprječavale neprihvatljive oblike ponašanja, nisu osigurale uvjete za uspješnost svakog učenika u učenju, nisu pratile socijalne probleme i pojave u učenika niti su poduzimale mjere za otklanjanje njihovih uzroka i posljedica, u suradnji s tijelima socijalne skrbi odnosno drugim nadležnim tijelima, a nisu pružale savjetodavni rad učenicima.

• 23. Roditelj se žalio na ocjenu iz vladanja koju je utvrdilo razredno vijeće. Škola je žalbu odbila.

• U čl. 73. st. 1. Zakona propisano je da razrednik na temelju praćenja tijekom polugodišta i nastavne godine utvrđuje ocjenu iz vladanja pa je inspektor morao narediti poništenje tako utvrđene ocjene iz vladanja.

• Bez obzira na odredbu čl. 15. st. 6. Pravilnika o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine, broj: 112/10.), koja propisuje da razrednik zaključuje ocjenu vladanja učenika uz mišljenje razrednoga vijeća, ocjenu iz vladanja utvrđuje uvijek razrednik, a ne razredno vijeće.

• 22. Škole ne izvršavaju svoje obveze iz čl. 70. Zakona o odgoju jer ne prijavljuju kršenje prava učenika.

• Posebno bih želio skrenuti pažnju na obvezu škole da prijavi svaki oblik nasilja u obitelji za koji sazna obavljajući posao učitelja, stručnog suradnika ili razrednika.

• Definicija nasilja u obitelji propisana je u čl. 4. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (Narodne novine, broj: 137/09.).

• Obveza prijavljivanja nasilja u obitelji državnom odvjetništvu ili policiji propisana je u čl. 8. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji. Prema čl. 21. tog zakona osoba u školi koja ne prijavi policiji ili državnom odvjetništvu počinjenje nasilja u obitelji kaznit će se novčanom kaznom od najmanje 3.000,00 kuna.

• 23. Roditelj se žalio na ocjenu iz vladanja koju je utvrdilo razredno vijeće. Škola je žalbu odbila.

• U čl. 73. st. 1. Zakona propisano je da razrednik na temelju praćenja tijekom polugodišta i nastavne godine utvrđuje ocjenu iz vladanja pa je inspektor morao narediti poništenje tako utvrđene ocjene iz vladanja.

• Bez obzira na odredbu čl. 15. st. 6. Pravilnika o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine, broj: 112/10.), koja propisuje da razrednik zaključuje ocjenu vladanja učenika uz mišljenje razrednoga vijeća, ocjenu iz vladanja utvrđuje uvijek razrednik, a ne razredno vijeće.

• 24. O zahtjevu učenika ili roditelja učiteljskom vijeću da preispita zaključnu ocjenu, škola nije provela upravni postupak niti je izdala rješenje - odluku o zahtjevu, već je odluku samo priopćila učeniku ili roditelju (čl. 76. u svezi s čl. 3. st. 3. Zakona o odgoju).

• 25. Roditelj je podnio zahtjev za izuzeće člana povjerenstva iz čl. 76. st. 4. Zakona o odgoju. Škola nije provela upravni postupak niti je donijela odluku o usvajanju ili odbijanju zahtjeva roditelja za izuzećem pojedinog člana ispitnog povjerenstva.

• Roditelj ima pravo tražiti izuzeće pojedinih članova ispitnog povjerenstva prema odredbama čl. 24. st. 3. ZUP-a.

• Prema odredbi čl. 24. ZUP-a, o izuzeću učitelja odlučuje ravnatelj, a o izuzeću ravnatelja tijelo utvrđeno statutom škole.

• Protiv zaključka o izuzeću nije dopuštena žalba.• Međutim, protiv zaključka kojim se odbija izuzeće

dopuštena je žalba, ali uz žalbu protiv rješenja o glavnoj stvari.

• Škola mora donijeti drugostupanjsku odluku - rješenje o zahtjevu roditelja, a u pouci o pravnom lijeku u skladu s čl. 24. st. 1. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, broj: 53/91., 9/92. i , a od 1. 1. 2012. godine Narodne novine, broj: 20/10.) navesti: Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka može pokrenuti upravni spor tužbom kod Upravnog suda Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dostave.

• 26. O zahtjevu roditelja za polaganje predmetnih ili razrednih ispita škola nije provela upravni postupak niti je donijela i uručila rješenje (čl. 77. Zakona o odgoju), a što je bila dužna učiniti.

• 27. Roditelj učenika tražio je odobrenje za polaganje predmetnih ispita jer je učenik izostao više od 200 sati. Škola je odbila zahtjev uz obrazloženje da je izostao više sati neopravdano.

• U skladu s odredbom čl. 77. st. 1. i 3. Zakona o odgoju učenik koji zbog opravdanih razloga nije mogao pohađati nastavu i biti ocijenjen iz jednog ili više predmeta, upućuje se na polaganje predmetnog ili razrednog ispita zbog razloga i po postupku određenom u statutu škole.

• Školi je naređeno da provede postupak, donese rješenje i uruči ga odnosno dostavi roditelju učenika.

• 28. Škola nije provela upravni postupak i donijela rješenje o privremenom ili trajnom oslobođenju učenika od sudjelovanja u određenoj aktivnosti (čl. 80. Zakona o odgoju).

• 29. Škola ne izriče pedagoške mjere (čl. 84. Zakona o odgoju) iako je zbog povreda dužnosti i neispunjavanja obveza (pohađanje obveznog dijela programa, pridržavanje pravila kućnog reda, ispunjavanje uputa učitelja - nastavnika, stručnih suradnika, ravnatelja i drugih zaposlenika, čuvanje udžbenika i drugih obrazovnih i nastavnih sredstava iz čl. 61. st. 2. Zakona o odgoju) i nasilničkog ponašanja bila dužna izricati pedagoške mjere.

• 30. Škola izriče pedagošku mjeru “usmena opomena”. Pedagoške mjere propisane su u čl. 84. Zakona o odgoju pa škola ne može izricati druge mjere.

• 31. Škola izriče kao pedagošku mjeru “premještaj učenika” u drugi razredni odjel ili u drugi turnus.

• 32. Škole izriču pedagoške mjere “zabrane” odlaska na poludnevne, jednodnevne i višednevne odgojno-obrazovne aktivnosti u mjestu i izvan sjedišta škole (izleti, ekskurzije i dr).

• 32. Ravnatelj ne nadzire zakonitost žalbenog postupka po žalbi roditelja učenika na izrečenu pedagošku mjeru (čl. 86. Zakona o odgoju) pa se postupak nepotrebno odugovlači ili se uopće ne provodi.

• 33. Škola nije upisana u sudski registar Trgovačkog suda (čl. 2. Zakona o ustanovama, Narodne novine, broj: 76/93., 29/97., 47/99. i 35/08., čl. 24. Zakona o sudskom registru, Narodne novine, broj: 1/95., 57/96., 1/98., 30/99., 45/99., 54/05., 40/07. i 91/10., odredbe Pravilnika o načinu upisa u sudski registar, Narodne novine, broj: 114/10.) odnosno nije upisana ovlast i granice ovlasti ravnatelja za zastupanje u sudski registar (čl. 24. st. 2. t. 5. Zakona o sudskom registru i odredbe Pravilnika o načinu upisa u sudski registar i čl. 92. st. 5. Zakona o odgoju).

• 34. Stručni suradnik knjižničar nije imao propisanu razinu obrazovanja.

• U čl. 100. st. 4. Zakona o odgoju propisano je da su stručni suradnici: pedagog, psiholog, knjižničar i stručnjak edukacijsko-rehabilitacijskog profila.

• Prema odredbi čl. 105. st. 12. Zakona o odgoju, poslove stručnog suradnika može obavljati osoba koja je završila diplomski sveučilišni studij odgovarajuće vrste i ima pedagoške kompetencije.

• Stručnom suradniku - knjižničaru koji ima višu stručnu spremu zabranjen je rad jer stručni suradnik - knjižničar mora imati i vrstu i razinu obrazovanja propisanu Zakonom.

• Napominjem da je donesen Pravilnik o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci (Narodne novine broj: 28/11.) koji u čl. 3. st. 3. propisuje nove uvjete za zvanje diplomirani knjižničar:

• - završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij iz polja informacijskih i komunikacijskih znanosti s najmanje 60 ECTS bodova iz programa knjižničarskog usmjerenja, odnosno studij knjižničarskog usmjerenja kojim je stečena visoka stručna sprema sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, ili

• - završen drugi preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij, odnosno studij kojim je stečena visoka stručna sprema sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, uz obvezu stjecanja 30 ECTS bodova iz programa knjižničarskog usmjerenja u roku od 3 godine od dana zapošljavanja, te

• - položen stručni ispit za diplomiranog knjižničara.

• Prema tome, sada je rok tri godine za stjecanje 60 odnosno 30 ECTS bodova, a ne pet godina za završetak dopunskog studija knjižničarstva kao što je bilo propisano prije stupanja na snagu Pravilnika o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci.

• 36. Škola je dužna donijeti rješenje o ukupnim tjednim obvezama učitelja i stručnih suradnika u skladu s čl. 104. st. 1. Zakona o odgoju i s poukom o pravnom lijeku uručiti odnosno dostaviti radniku. Radnik može podnijeti školskom odboru zahtjev za zaštitu prava u roku od 15 dana na temelju čl. 118. st. 1. t. 7. Zakona o odgoju, a ako ne bude zadovoljan odlukom školskog odbora može tražiti i sudsku zaštitu u skladu s odredbama čl. 129. Zakona o radu (Narodne novine, broj: 147/09.).

• Iako rad iznad norme nije “pravi” prekovremeni rad iz čl. 45. Zakona o radu, škole su dužne obavijestiti prosvjetnu inspekciju o radu iznad norme.

• 33. Ravnatelj nije podnio obrazloženi prijedlog školskom odboru za donošenje odluke o upućivanju radnika na ovlaštenu prosudbu radne sposobnosti (čl. 113. Zakona o odgoju).

• 37. Škola je zapošljavala nove radnike, a prethodno nije tražila suglasnost Ministarstva.

• 38. Škola je zapošljavala nove radnike umjesto umirovljenih radnika bez prethodne suglasnosti Ministarstva unatoč pisanom upozorenju državnih tajnika, KLASA: 120-08/09-01/00044, URBROJ: 533-03-09-0040 od 2. studenoga 2009. godine.

• 39. Ravnatelj nije tražio ni dobio suglasnost školskog odbora u skladu čl. 114. Zakona o odgoju, već je sam donio odluku o redovitom otkazu ugovora o radu - poslovno uvjetovani otkaz, a pri odlučivanju nije vodio računa o trajanju radnog odnosa, starosti i obvezama uzdržavanja koje terete radnika, te poslije 1. siječnja 2010. godine i o invalidnosti radnika (čl. 107. st. 3. Zakona o radu).

40.Ravnatelj je na početku školske godine 2010./11. odjavio sa

zdravstvenog i mirovinskog osiguranja učiteljicu koja je imala pravo raditi do

31. kolovoza sljedeće godine jer je navršila 65 godina života i 15 godina

mirovinskog staža tek u rujnu 2010. godine.

• 40. Ravnatelji nisu podnosili zahtjev za suglasnošću (dakle u pisanom obliku) predsjedniku školskog odbora za zasnivanje i raskid radnog odnosa s podacima odlučnim za davanje suglasnosti (postupak iz čl. 107. Zakona o odgoju, natječaj, pristigle ponude, predloženi kandidati, ispunjavanje uvjeta odnosno postupak propisan u čl. 107. do 115. i čl. 149. Zakona o radu).

• 41 Škole su zasnivale radni odnos na određeno vrijeme dulje od 60 dana i na neodređeno radno vrijeme bez suglasnosti školskog odbora.

• 41. Zasnivan je radni odnos na određeno i na neodređeno vrijeme s osobama koje nisu udovoljavale uvjetima za učitelja u pogledu vrste i razine obrazovanja, a bilo je osoba koje su ispunjavale uvjete iz čl. 105. st. 6. Zakona.

• 41. Imali smo slučajeva da su škole iskazivale prestanak potrebe za radom radnika s više od 30 godina radnog staža kod istog poslodavca, iako je u školi bilo mlađih radnika i s manje godina radnog staža pa smo morali zahtijevati poništenje odluke o utvrđivanju prestanka potrebe za radom radnika.

• Škole su dobile obavijest državnih tajnika, KLASA: 120-08709-01/00044, URBROJ: 533-03-09-0032 od 2. rujna 2009. godine, po kojoj bez pisane suglasnosti ministarstva ne mogu donijeti odluku o otkazu ugovora o radu koji ima za posljedicu isplatu povlaštene otpremnine iz čl. 47. st. 3. Temeljnoga kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (Narodne novine, broj: 115/10.).

• Na žalost, uglavci o otpremninama i povlaštenim otpremninama ne odnose se na ravnatelje škola prema izričitoj odredbi iz čl. 12. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju (Narodne novine, broj 92/10.) i na temelju čl. 48. Temeljnoga kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama.

• 42. U čl. 130. st. 2. Zakona o radu propisano je da je poslodavac koji zapošljava najmanje 20 radnika dužan imenovati osobu koja je osim njega ovlaštena primati i rješavati pritužbe vezane uza zaštitu dostojanstva radnika.

• Propust poslodavca predstavlja teži prekršaj poslodavca kažnjiv prema čl. 293. st. 1. t. 28. Zakona o radu.

• Upozoravam vas na i na odredbu čl. 34. st. 6. i 7. Zakona o radu koja propisuje da je u školi koja zapošljava najmanje 20 radnika ravnatelj dužan imenovati osobu koja je osim njega ovlaštena nadzirati prikupljaju li se osobni podaci radnika, obrađuju li se i koriste te dostavljaju trećim osobama u skladu sa zakonom uz uvjet da ta osoba mora uživati povjerenje radnika.

• 43. Škola nije obavijestila sve kandidate o izabranom kandidatu po natječaju. U čl. 25. st. 4. Temeljnoga kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (Narodne novine, broj: 115/107.) ugovorena je obveza poslodavca (ravnatelja škole) da na isti način i u istom roku obavijesti sve kandidate o rezultatima natječaja.

• Napominjem da svi kandidati imaju pravo uvida u natječajne materijale u radnom vremenu tajništva na temelju odredaba čl. 10. t. 3. Zakona o pravu na pristup informaciju (Narodne novine, broj: 172/03., 144/10. i odluka Ustavnog suda od 23. 3. 2011. koja još nije objavljena).

• Škola je tijelo javne vlasti jer na osnovi javnih ovlasti obavlja poslove iz čl. 3. st. 3. Zakona o odgoju. Popis tijela javne vlasti za 2010. godinu objavljen je u Narodnim novinama, broj: 19/10.

• 44. Tjedna norma neposrednoga odgojno-obrazovnog rada nije utvrđena u skladu s čl. 52. Kolektivnog ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama (Narodne novine, broj: 80/02., 174/04., 94/05. i 28/06.) koji se primjenjuje dok ministar u skladu s odredbom čl. 104. st. 8. Zakona o odgoju ne propiše tjedne radne obveze učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi (čl. 4. Izmjena i dopuna Zakona o odgoju, Narodne novine, broj: 92/10.).

• 45. Škole ne prijavljuju potrebe i prestanak potrebe za radnikom uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu Grada Zagreba i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje.

• U čl. 107. st. 5. Zakona o odgoju propisano je da se potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje.

• Prema odredbi čl. 25. st. 2. Temeljnoga kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama natječaj se objavljuje na internetskim stranicama odnosno na oglasnim pločama škole.

• Prema odredbi čl. 11. st. 4. Zakona o radu ravnatelj je dužan obavijestiti radnike koji su zaposleni na temelju ugovora o radu na određeno vrijeme o poslovima za koje bi ti radnici mogli zasnovati radni odnos na neodređeno vrijeme.

• 46. Zasnivan je radni odnos na određeno i na neodređeno vrijeme s osobama koje nisu udovoljavale uvjetima za učitelja ili nastavnika u pogledu vrste i razine obrazovanja, a bilo je kandidata koji su imali vrstu i razinu obrazovanja propisanu u čl. 105. Zakona o odgoju.

• 47. Škola je zapošljavala novog radnika umjesto umirovljenog radnika bez izričite suglasnosti Uprave za predškolski odgoj i osnovno obrazovanje, iako su ravnatelji škola o tome obaviješteni u dopisu državnih tajnika, KLASA: 120-08/09-01/00044, URBROJ: 533-03-09-0040 od 2. studenoga 2009. godine.

• 48. U čl. 108. Zakona o odgoju propisano je da osoba koja se prvi put zapošljava u zanimanju za koje se školovala zasniva radni odnos na poslovima učitelja, odnosno stručnog suradnika kao pripravnik. Pripravnički staž traje godinu dana u kojem se pripravnik osposobljava za samostalni rad. Pripravnik je dužan položiti stručni ispit u roku od godine dana od isteka pripravničkog staža. Dakle, pripravnik je dužan položiti stručni ispit najkasnije u roku od dvije godine od dana zasnivanja radnog odnosa na način, po programu i uz uvjete koje propiše ministar. Ministar je Pravilnikom o polaganju stručnog ispita učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu i nastavnika u srednjem školstvu (Narodne novine, broj: 88/03., koji se primjenjuje u skladu s čl. 164. st. 2. Zakona o odgoju) uredio način polaganja stručnih ispita i obveze škole i pripravnika.

• Unatoč preciznim odredbama o obvezama škole i pripravnika, često nailazimo na propuste: nije imenovano povjerenstvo za stažiranje, nije prijavljeno stažiranje, nije izrađen program pripravničkog staža, ne realizira se program, mentor ne ispunjava svoje obveze, a ravnatelj ne nadzire postupak osposobljavanja pripravnika za samostalan rad, ravnatelj ne odjavljuje radnika s mirovinskog i zdravstvenog osiguranja i s print-liste radnika kojemu je prestao radni odnos po sili čl. 108. Zakona o odgoju.

• O tome je svim ravnateljima škola Agencija za odgoj i obrazovanje poslala obavijest, KLASA: 602-01/09-01/0183, URBROJ: 561-02/01-09-1 od 12. listopada 2009. godine pa je dobro s vremena na vrijeme pročitati što u toj obavijesti piše i po tome postupati.

• 49. Ravnatelji nisu odjavili sa zdravstvenog i mirovinskog osiguranja i s print-liste osobu koja je prije zasnivanja radnog odnosa imala radno iskustvo u zanimanju za koje se školovala dulje od pripravničkog staža, a koja u roku od godinu dana od zasnivanja radnog odnosa nije položila stručni ispit. U čl. 109. st. 3. Zakona o odgoju izričito je propisano da osobi koja ne položi stručni ispit u roku od godine dana od dana zasnivanja radnog odnosa radni odnos prestaje posljednjeg dana roka za polaganje stručnog ispita.

• 50. Puno je prigovora o zapošljavanju stručnog suradnika knjižničara.

• U čl. 2. točka 28. Pravilnika o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu (Narodne novine, broj: 1/96. i 80/99.), koji se primjenjuje u skladu s čl. 164. st. 2. Zakona o odgoju, propisana je vrsta stručne spreme za školskog knjižničara.

• U čl. 34. st. 2. Zakona o knjižnicama (Narodne novine, broj: 105/97., 5/98. i 104/00. i 69/09.) propisano je da stručne poslove u knjižnicama (samostalnim i u sastavu, a to su školske knjižnice) između ostalih obavljaju i diplomirani knjižničari, a da uvjete i način stjecanja stručnih zvanja propisuje ministar kulture na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća.

• Ministar kulture je propisao u čl. 2. t. 3. Pravilnika o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci (Narodne novine, broj: 28/11., koji je stupio na snagu 16. ožujka 2011. godine) uvjete i način stjecanja stručnog zvanja diplomiranog knjižničara.

• Diplomirani knjižničar dužan je položiti stručni ispit za diplomiranog knjižničara pred Ispitnim povjerenstvom Hrvatskoga knjižničnog vijeća i po Programu stručnih ispita u knjižničarskoj struci.

• Stručni suradnik - knjižničar dužan je položiti stručni ispit za stručnog suradnika pred ispitnim povjerenstvom Agencije za odgoj i obrazovanje i po Programu stručnog ispita učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi (Glasnik Ministarstva kulture i prosvjete Republike Hrvatske, broj. 6 od 14. lipnja 1994. godine.) i na način propisan odredbama Pravilnika o polaganju stručnog ispita učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu i nastavnika u srednjem školstvu (Narodne novine, broj: 88/03.) koji se primjenjuje u skladu s čl. 164. st. 2. Zakona o odgoju.

• Ima škola koje prema takvim osobama nisu ispunile svoje obveze iz čl. 8. Pravilnika o polaganju stručnog ispita učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu i nastavnika u srednjem školstvu pa je prosvjetna inspekcija morala intervenirati.

• 51. Ravnatelji često griješe u primjeni čl. 114. Zakona o odgoju kada školskom odboru predlože više kandidata da školski odbor izabere kandidata i za toga kandidata da suglasnost.

• Odredba čl. 114. Zakona o odgoju je potpuno jasna. O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora. Dakle, ravnatelj obavlja izbor kandidata - donosi odluku o zasnivanju radnog odnosa s tim kandidatom i za toga kandidata traži suglasnost školskog odbora.

• 52. Školski odbori griješe kada o istoj stvari odlučuju dva puta. Prema odredbi čl. 119. st. 9. Zakona o odgoju odluke školskog odbora su pravovaljane ako za njih glasuje većina od ukupnog broja članova.

• Ako je školski odbor uskratio suglasnost na odluku o zasnivanju radnog odnosa, natječaj se mora ponoviti.

• 53. Školski odbori griješe kada dopuštaju da pojedini članovi glasuju pisanim putem. Odlučivanje izvan sjednice školskog odbora nije dopušteno. Školski odbor je tijelo upravljanja i kao kolegijalno tijelo radi na sjednicama, a svoje odluke donosi većinom glasova ukupnog broja članova.

• 54. Česte su povrede odredaba čl. 138. Zakona o odgoju jer se pedagoška dokumentacija na vodi pravodobno, uredno i točno.

• 55. Podaci u svjedodžbi nisu istovjetni s podacima u matičnoj knjizi.

• U čl. 138. st. 2. Zakona o odgoju propisano je da je svjedodžba javna isprava.

• Prema odredbi čl. 159. st. 2. i 3. Zakona o općem upravnom postupku javne isprave moraju se izdavati u skladu s podacima iz službene evidencije, što znači da svjedodžba mora biti napisana u skladu s podacima upisanim u matičnoj knjizi, a matična knjiga mora biti napisana u skladu s podacima u imeniku učenika.

• Česte su pogreške u pisanju imena, prezimena, godine rođenja, uspjeha iz pojedinog predmeta i općeg uspjeha.

• 56. U pedagoškoj dokumentaciji i evidenciji nije dopuštena upotreba korektur-laka niti drugih sredstava za premazivanje teksta. Pogrešan podatak treba precrtati i upisati ispravan podatak te ovjeriti potpisom osobe koja je izvršila ispravak.

• 57. Škole nisu po nekoliko godina unatrag upisale podatke u spomenicu škole.

• Smatram da su škole dužne upisati podatke u spomenicu škole najkasnije do 30. rujna tekuće godine za prošlu školsku godinu.

• 58. Škole ne upisuju podatke u knjigu evidencije zamjene učitelja.

• Prema odredbi čl. 4. Pravilnika o obliku svjedodžbi i drugih javnih isprava te pedagoškoj dokumentaciji i evidenciji u školskim ustanovama, škole prema potrebi vode i drugu metodičku i nastavnu dokumentaciju i evidenciju u koju spada i knjiga evidencije zamjena učitelja.

• Potreba vođenja evidencije zamjena izočnih učitelja postoji uvijek, osim u slučaju da je škola osigurala te podatke na drugi jednako pregledan i pouzdan način.

• 59. Ravnatelj nije pregledao razredne knjige niti je naredio otklanjanje nedostataka.

• Na kraju, zašto sam ovo iznosio na ovome skupu?• Samo zato što su ravnatelji po odredbi čl. 37. Zakona

o ustanovama (Narodne novine, broj: 76/93.,29/97., 47/99. i 35/08.) kao voditelji ustanove ovlašteni i dužni organizirati i voditi rad i poslovanje, predstavljati i zastupati ustanovu u svim postupcima pred sudovima, upravnim i drugim državnim tijelima te pravnim osobama s javnim ovlastima, a odgovorni su za zakonitost rada te što su ravnatelji u skladu s čl. 125. Zakona o odgoju poslovodni i stručni voditelji školske ustanove i odgovorni za zakonitost i stručni rad školske ustanove.

• I zato što su prosvjetni inspektori na temelju ovlasti iz čl. 23. Zakona o sustavu državne uprave (Narodne novine, broj: 75/93., 92/96., 48/99, 150/00., 127/00., 59/01., 190/03., 193/03. i 79/07.) i na temelju ovlasti iz Zakona o prosvjetnoj inspekciji (Narodne novine, broj: 50/95. i 73/93) ovlašteni nadzirati zakonitost rada u školskim ustanovama, a sve s ciljem da ravnatelji uče na tuđim pogreškama te da ih ne ponavljaju.

Viši prosvjetni inspektor Krešimir Topić

• U Vodicama, 4. travnja 2011. godine.

• Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa

• Uprava za inspekcijske poslove• 10 000 Zagreb, Donje Svetice 38

• telefon:+385 (1) 4569 000; 4594 419 • faks: +385 (1) 4594 303• e-pošta: kresimir.topic@mzos.hr• Donje Svetice 38, 10 000 Zagreb