agresivno porezno planiranje: iskori{tavanje neuskla|enosti … · 2013. 3. 8. · 84 porezni...

AGRESIVNO POREZNO PLANIRANJE: ISKORI[TAVANJE NEUSKLA\ENOSTI POREZNIH SUSTAVA 81

@eljko Martinovi} i Dalibor Legac

Agresivno porezno planiranje: iskori{tavanje neuskla|enosti

poreznih sustava

1. UVODLiberalizacijom i globalizacijom trì{ta te napretkom u komunikacijama stvorene su

prilike da pojedina trgova~ka dru{tva pove}aju profi te i konkurentnost. Pove}an broj me|unarodnih transakcija prouzro~io je nastanak modela kojima je cilj dovesti u pitanje primjenu pojedinih poreznih zakona na snazi u dràvama u kojima se odvijaju transakcije te iskori{tavanje neuskla|enosti poreznih sustava tih dràva, uz primjenu mnogih oblika agresivnoga poreznog planiranja (Aggressive Tax Planning − ATP).

Navedene pojave svakodnevni su izazovi za vlade i porezna tijela dràva koje èle za-dràti korak s razvojem sve sloènijeg ustroja prekograni~nih transakcija te stvaraju na njih pritisak za razvijanje sofi sticiranih pravila i propisa kako bi se pravodobno, sveobuhvatno i ciljano odgovorilo na te izazove i osiguralo pravilnu primjenu poreznih propisa i sigurnost za porezne obveznike. Pritom treba osobito paziti da novouvedena pravila i propisi ne pro-uzro~e neèljene i kontraproduktivne u~inke na prekograni~ne transakcije i investicije. Iako, naime, svaka dràva ima pravo samostalno odlu~ivati o vlastitome poreznom sustavu i nje-go vim elementima, treba voditi ra~una da su u procesu glo balizacije gospodarstva postala sve povezanijima te da odluke o vlastitome poreznom sustavu utje~u na primjenu poreznih sustava drugih dràva, pa stoga porezne politike i instrumente valja oprezno prilago|ivati da se ne stvori prepreke prekograni~noj trgovini i investicijama, uz istodobno uklanjanje ili barem smanjivanje opsega neèljenog neoporezivanja.

Nabrojenim se pitanjima ve} godinama bave i brojne svjetske organizacije, pa je tako 2006. donesena Seoulska deklaracija,1 kada su ~lanovi OECD-ova Foruma za porezne ad-ministracije zaklju~ili da je nepo{tivanje poreznih zakona, pravila i propisa, uklju~iv{i takvo pona{anje u prekograni~nim transakcijama, jedan od najve}ih izazova poreznim administracijama u budu}em razdoblju. Na osnovi prethodnoga radnog materijala s upit-

1 15/09/2006 – êlnici poreznih uprava iz vi{e od 30 dràva sastali su se pod pokroviteljstvom OECD-ova Foruma poreznih jurisdikcija, kako bi se dogovorili kako mogu zajedno pobolj{ati na~in rada poreznih uprava te kako rje{avati pitanja neposlu{nosti i nepo{tivanja poreznih jurisdikcija, jer upravo taj problem postaje sve zna~ajniji na me|unarodnoj razini.

Agresivno porezno planiranje: iskori{tavanje neuskla|enosti poreznih sustava

82 POREZNI VJESNIK 11/2012.

nikom2, Europska komisija objavila je u srpnju 2012. izvje{}e3 u kojemu se obra|uje primje-re usmjerene na borbu protiv dvostrukog neoporezivanja. OECD je u 2011. i 2012. objavio tri izvje{}a4 koja se bave razli~itim oblicima agresivnoga poreznog planiranja i savjetima kako sprije~iti neèljena pona{anja poreznih subjekata.

U ovom ~lanku obja{njava se osnovno zna~enje pojmova porezno planiranje i agresiv-no porezno planiranje te se posebno obra|uje oblike agresivnoga poreznog planiranja kakvi preko hibridnih aran`mana iskori{}uju neuskla|enost poreznih sustava dviju ili vi{e po-reznih jurisdikcija (Hybrid Mismatch Arrangements)5.

2. POREZNO PLANIRANJEModel poreznoga planiranja osmi{ljen je kako bi omogu}io obveznicima, uz primjenu

postoje}ih poreznih zakona, pravila i propisa, ustrojiti vlastito poslovanje uza znatnije smanjenje porezne obveze.

Porezno planiranje nastaje, naj~e{}e, pri obavljanju realnih svakodnevnih poslovnih transakcija {to se temelje na zakonitu smanjivanju poreznih obveza u transakcijama {to udovoljavaju obliku i bîti (zna~enju i svrsi) zakona. Uobi~ajeno je, naime, i prihvatljivo da obveznici kad ustrojavaju vlastite poslovne djelatnosti nastoje znatno umanjiti teret porezne obveze. No, kada cijeli ustroj po~nu razvijati isklju~ivo, ili barem s osnovnom svrhom izbje-gavanja porezne obveze za dobit od ostaloga redovnog poslovanja, prelaze granicu dopu-{tenoga legalnog izbjegavanja porezne obveze. Porezna praksa u tome podru ~ju tijekom godina se je mijenjala, pa je do{lo i do razvoja agresivnoga poreznog planiranja.

Pojam agresivno porezno planiranje obuhva}a vrlo {iroko podru~je poslovnih transak-cija, od legalnog izbjegavanja pla}anja poreza do ilegalne utaje poreza, pa treba razliko-vati izbjegavanje pla}anja poreza (tax avoidance) kada se ne kr{i porezna pravila od utaje poreza (tax evasion) kada se kr{i porezna pravila i propise. Izbjegavanje poreza uobi~ajeno se defi nira kao posvema{nje iskori{tenje svih mogu}nosti smanjenja porezne obveze u granicama zakona, a utaja poreza, pak, zna~i nepla}anje zakonom propisanih poreza.

Granica izme|u poreznog izbjegavanja i porezne utaje vrlo je krhka, pa porezno izbje-gavanje ~esto prelazi u poreznu utaju ili ih se usporedno moè na}i u istoga pravnog sub-jekta. Budu}i da i utaja poreza i izbjegavanje pla}anja poreza moè biti devijacija ne~ega {to se smatra zakonitim, po{tenim i pravednim, ~esto se pojavljuju zajedno, pa se doga|a da ih se jednako i tretira.

Samo agresivno porezno planiranje u bliskoj je vezi s poreznim izbjegavanjem i ~esto ga se smatra protuzakonitim izbjegavanjem pla}anja poreza sukladno slovu zakona, ali zlouporabljuje duh zakona. U svjetskoj se poreznoj praksi ATP ~esto smatra nelegalnim.

U OECD-ovoj Studiji o ulozi poreznih posrednika6 moè se na}i dva oblika defi niranja ATP-a:

2 2012 EUROPEAN COMMISSION − TAXATION AND CUSTOMS UNION − The internal market: factual examples of double non-taxation cases − Consultation document

3 05/07/2012 EUROPEAN COMMISSION − TAXATION AND CUSTOMS UNION − Summary report of the responses received on the public consultation on factual examples and possible ways to tackle double non-taxation cases

4 http://www.oecd.org/ctp/aggressivetaxplanning/publications.htm5 http://www.oecd.org/ctp/aggressivetaxplanning/hybridmismatcharrangementstaxpolicyandcomplian-

ceissues.htm6 OECD, 2008: Study into the Role of Tax Intermediaries. Izvje{taj se moè na}i na adresi: http://www.

oecd.org/tax/taxadministration/studyintotheroleoftaxintermediaries.htm


a) Planiranje {to obuhva}a stav sukladan zakonu, ali ima neèljene i neo~ekivane posljedice. Takav oblik ATP-a otvara pitanje postojanja rizika zlouporabe poreznih pravila i propisa, kako bi se postiglo u~inak suprotan nakani zakonodavca. Tu je osobit problem vrijeme, razdoblje od nastanka takve sheme i njezine uporabe do trenutka kad je otkrije zakonodavac i donese porezni akt kojemu je cilj sprije~iti daljnje zlouporabe.

b) Zauzimanje povoljnijeg stava za obveznika bez otkrivanja nedoumica u vezi s tuma-~enjem pitanja povrata poreza i primjene poreznih zakona. Porezno tijelo smatra kako postoji rizik da obveznik ne}e dobrovoljno obznaniti vlastitu nedoumicu u pogledu tuma~enja, odnosno da }e preuzeti rizik pogre{na tuma~enja propisa.

3. HYBRID MISMATCH ARRANGEMENTS − HMAHibridnim aran`manima kakvi iskori{}uju neuskla|enost poreznih sustava dvaju ili

vi{e poreznih jurisdikcija (Hybrid Mismatch Arrangements − HMA) cilj je iskoristiti razlike u poreznom tretmanu instrumenata, subjekata i transfera kada se radi o dvjema ili vi{e dràva. Posljedicom HMA moè biti neoporezivanje ni u jednoj od dràva, odnosno moè prouzro~iti odgodu pla}anja poreza, {to }e tijekom godina imati ekonomske u~inke sli~ne dvostrukom neoporezivanju.

Neovisno o sloènosti HMA, cilj je takvih fi nancijskih aran`mana iskoristiti razliku u poreznom tretmanu pojedinih instrumenata, subjekata i transfera dviju ili vi{e dràva, s tim da se ti aran`mani ~esto temelje na sli~nima glavnim elementima radi postizanja sli~nih u~inaka.

HMA naj~e{}e primjenjuju sljede}e elemente radi postizanja vlastitih ciljeva:− hibridne entitete (Hybrid Entities) – subjekte koje se u jednoj dràvi tretira kao

transparentne7 za porezne svrhe, dok su u drugoj dràvi netransparentni,− subjekte s rezidentno{}u u dvjema dràvama (Dual Residence Entities) – koje se u

porezne svrhe smatra rezidentima u dvjema dràvama (u dràvi A su rezidenti po osnovi registracije, dok su u dràvi B rezidenti po osnovi mjesta stvarne uprave),

− hibridne instrumente (Hybrid Instruments)8 – fi nancijske instrumente koji za po-sljedicu imaju razli~ite porezne tretmane u dràvama sudionicama, u jednoj dràvi imaju obilje`ja du`ni~kih vrijednosnih papira, dok u drugoj imaju obilje`ja vlas-ni~kih vrijednosnih papira,

− hibridne transfere (Hybrid Transfers) – fi nancijske aran`mane na temelju kojih pri jenos vlasni{tva nad imovinom u jednoj dràvi podlijeè oporezivanju, dok u drugoj jednak prijenos vlasni{tva nad imovinom ne podlijeè oporezivanju, zato {to druga dràva taj prijenos vidi kao instrument osiguranja kredita.

7 Nenad Kuki}: »Tehnike fi nanciranja u me|unarodnom poreznom planiranju«. Ra~unovodstvo i fi nancije, 5/09.

Fiskalno transparentni subjekt zapravo je provodni entitet {to razumijeva pogled kroz (looking through) neki subjekt i pripisivanje dobiti i gubitaka izravno ~lanovima toga subjekta. U dràvama, dakle, gdje se odre|ena trgova~ka dru{tva i druge pravne osobe ne tretira za potrebe oporezivanja kao posebne jedini-ce, nego ih se oporezuje kao fi skalno transparentnu, dobit se tih dru{tava pripisuje dioni~arima ili part-nerima (svejedno je li raspodijeljena ili nije) i oporezuje se u njih.

8 Nenad Kuki}, 2009: Tehnike fi nanciranja u me|unarodnom poreznom planiranju, Ra~unovodstvo i fi nan-cije, 5/09. Hibridni instrument, op}enito govore}i, nema to~nu defi niciju. Pojam uobi~ajeno ozna~uje fi nancijski instrument s obilje`jem du`ni~kog i vlasni~koga vrijednosnog papira. Primjer su konvertibil-ne (zamjenjive) obveznice {to nose opciju zamjene za vlasni~ke vrijednosne papire (dionice) izdavatelja. Stoga na njihovu trì{nu cijenu utje~e kamatna stopa i trì{na cijena dionica izdavatelja. U ovome ~lan-ku hibridni fi nancijski instrument ima razli~ita obilje`ja u razli~itima poreznim jurisdikcijama, npr. obilje`ja duga u jednoj i obilje`ja vlasni~kog ulaganja u drugoj poreznoj jurisdikciji.


HMA ima za cilj postizanje sljede}ih u~inaka:a) stjecanje prava na dvostruki odbitak (Double Deduction Schemes) – fi nancijski

aran`man u kojemu se pravo na odbitak u vezi s jednakom ugovornom obvezom iskori{}uje za smanjenje porezne obveze u dvjema dràvama

b) odbitak / neuklju~ivanje (Deduction/no Inclusion Schemes) – fi nancijski aran`man u kojemu se priznaje pravo na odbitak u jednoj dràvi, npr. za tro{kove kamata, ali se u drugoj dràvi podjednak odbitak izbjegava ura~unati u poreznu prijavu pa se smanjuje poreznu osnovicu, odnosno poreznu obvezu

c) aran`mani kojima je cilj generiranje odbitaka za porez pla}en u inozemstvu, {to ina~e ne bi bilo dopu{teno ili barem ne u jednakoj svoti, ili bez povezanosti s oporezivom dobiti u inozemstvu (Foreign Tax Credit Generators).

a) Ostvarivanje prava na dvostruki odbitak

Mati~no trgova~ko dru{tvo u dràvi A (A Td) u vlasni{tvu je dru{tva u dràvi B (B Td). Izme|u dru{tava A Td i B Td postoji hibridni entitet kojeg se u dràvi A smatra tran-sparentnim, odnosno dràva A hibridni subjekt zanemaruje u porezne svrhe. Dràva B istodobno hibridni subjekt smatra netransparentnim za porezne svrhe. Dru{tvo A Td ima u vlasni{tvu ukupan/ve}inski udjel u hibridnom entitetu u vlasni{tvu kojeg je ukupan//ve}inski udjel u dru{tvu B Td. Hibridni entitet uzima kredit od nepovezanog dru{tva te unosi tu svotu kredita u kapital dru{tva B Td (odnosno kupuje udjel u B Td od nekoga tre}eg dru{tva /dio grupe/ ili nekoga nepovezanog dru{tva). Hibridni entitet tada pla}a kamate na kredit, a uz to ne zahtijeva dodatne odbitke te ne postiè znatniji prihod.

Slika 1. Dvostruki odbitak

U vezi s oporezivanjem u dràvi B9, hibridni entitet predmet je oporezivanja porezom na dobit. Tro{kove kamata moè se iskoristiti kako bi se nadoknadilo prihode drugih dru{tava grupe u dràvi B. Nasuprot tome, dràva A smatra hibridni entitet transparentnim, odnosno dràva A hibridni entitet zanemaruje u porezne svrhe, a posljedica je da se tro{kove kamata pripisuje dru{tvu A Td, gdje ih se moè iskoristiti kao odbitak te kom-penzirati dobit {to je se ne moè povezati.

9 Dràva mora omogu}iti priznavanje raspodjele gubitka na razini skupine.


U~inci su ove sheme, dakle, dva odbitka za jednu ugovornu obvezu u dvjema dràva-ma. U~inke sli~ne ovima moè se posti}i primjenom razli~itih shema, npr. ako se umjesto hibridnog entiteta uporabi shemu prema kojoj je dru{tvo rezident u obje dràve, pa dru{tvo koje je poslovalo s gubitkom ima pravo na poreznu olak{icu, tj. poreznu konsolidaciju na razini grupe u objema dràvama.

b) Odbitak / neuklju~ivanje

Rezidenta dràve B, dru{tvo B Td osnovalo je dru{tvo A Td koje je rezident dràve A, uz primjenu fi nancijskog instrumenta {to ima razli~ito obilje`je u razli~itima poreznim jurisdikcijama, obilje`je duga u dràvi B a obilje`je vlasni~kog ulaganja u dràvi A. Obavlja li se teku}a pla}anja prema ovoj shemi, radi se o tro{kovima kamata {to ih se moè priz-nati prema poreznim propisima dràve B kao porezni odbitak za dru{tvo B Td, dok se ta pla}anja u dràvi A tretira kao pla}anja u vezi s dividendom te su oslobo|ena za porezne svrhe u zemlji A.

Slika 2. Odbitak/neuklju~ivanje

Slika 2a) Odbitak/neuklju~ivanje


U~inak je ove sheme neto-odbitak u dràvi B bez primjerena ura~unavanja u poreznu osnovicu u dràvi A. Sli~an u~inak moè se posti}i uporabom hibridnog entiteta (ako npr. hibridni entitet kojeg se u dràvi osnivanja tretira netransparentnim za porezne svrhe te stoga moè iskoristiti odbitke pri oporezivanju, obavi isplatu svojim dioni~arima ~ija dràva rezidentnosti tretira hibridni entitet transparentnim, pa obavljena pla}anja zane-maruje u porezne svrhe), i hibridnih transfera (ako npr. dva dru{tva sklope ugovor o prodaji i otkupu dionica dru{tva osnovanog za posebnu svrhu /Special Purpose Vehicle − SPV/10), jedna dràva tretira ovu vrstu transakcije kao prodaju odnosno reotkup dionica dru{tva osnovanog za posebnu svrhu, dok je druga tretira kao kredit s jamstvom u obliku dionica dru{tva osnovanoga za posebnu svrhu.

Slika 2b) Odbitak / neuklju~ivanje

c) Aran`mani kojima je cilj generiranje odbitka za porez pla}en u inozemstvu

Jedna od tipi~nih shema kakvima je cilj generiranje odbitka za porez pla}en u inozem-stvu primjenjuje hibridne transfere vlasni~kih instrumenata. Naj~e{}i je na~in stvaranja hibridnih transfera vlasni~kih instrumenata ugovor o prodaji i ponovnom otkupu dionica. Jedna dràva gleda na transakciju kao prodaju i ponovni otkup dionica, a druga kao na kredit za kojeg su jamstvo dionice.

Osnovna shema obuhva}a dru{tvo B Td u dràvi B koje fi nancira dru{tvo A Td u dràvi A. Dru{tvo A Td osniva dru{tvo za posebnu namjenu (SPV), pove}ava kapital u zamjenu za (povla{tene) dionice dru{tva SPV te ulazi u repo-ugovor11 s dru{tvom B Td u vezi s povla{tenim dionicama dru{tva SPV.

10 Special purpose vehicle (SPV) dru{tvo je za posebnu namjenu − trgova~ko dru{tvo stvoreno isklju~ivo za odre|enu fi nancijsku transakciju ili slijed fi nancijskih transakcija.

11 Nenad Kuki}, 2009: »Tehnike fi nanciranja u me|unarodnom poreznom planiranju«, Ra~unovodstvo i fi -nancije, 5/09.


Sukladno repo-ugovoru, dru{tvo A Td prodaje povla{tene dionice dru{tva SPV dru{tvu B Td te zauzvrat dru{tvo A Td dobiva gotovinu. Oba su dru{tva, pak, suglasna da dru{tvo A Td nakon odre|ena razdoblja ponovno otkupi dionice dru{tva SPV od dru{tva B Td prema dogovorenoj cijeni. Od trenutka kada dru{tvo A Td proda dionice dru{tva SPV, do trenutka kad ponovno otkupi dionice dru{tva SPV, koje postiè prihod (npr. od kamata na obveznice) {to je oporeziv u dràvi A te slijedom toga pla}a porez na dobit u dràvi A. Dru{tvo SPV ispla}uje dividende dru{tvu B Td, uobi~ajeno po fi ksnoj stopi. Sukladno repo-ugovoru, B Td ima pravo zadràti prihod od dividende, jer taj prihod, na ime, sluì kao naknada dru{tvu B Td za obavljenu transakciju.

Slika 3. Generiranje odbitka za porez pla}en u inozemstvu

Financijski instrument REPO (Repurchase Agreement; Sale and Repurchase Agreement) ugovor je temeljem kojega jedna ugovorna strana prodaje neki oblik fi nancijske imovine (vrijednosni papir) drugoj strani i obvezuje se poslije ga otkupiti po odre|enoj cijeni. Vrijednosni papir {to ga se prodaje zapravo je osigu-ranje (collateral) za primljen zajam. Financijski instrument REPO obuhva}a, dakle, prijenos novca od zajmodavca zajmoprimcu i ugovor o otkupu vrijednosnica unaprijed {to sluè kao osiguranje (forward contract).

Upravo ugovor o otkupu vrijednosnica unaprijed kao drugi dio fi nancijskog instrumenta REPO osigurava povrat zajma zajmodavcu. Ugovor REPO izraz je {to ga rabi zajmoprimac odnosno prodavatelj vrijednos-nih papira, dok je obrnuti ugovor REPO (reverse repo agreement) izraz zajmodavatelja odnosno kupca vrijednosnih papira. Prodaju se vrijednosnih papira u transakciji REPO naziva near leg i istodobno ozna~uje kupnju vrijednosnih papira u obrnutoj transakciji. Ponovna kupnja vrijednosnih papira u trans-akciji REPO naziva se far leg i ujedno ozna~uje prodaju vrijednosnih papira u obrnutoj transakciji. Im-plicirana kamatna stopa sadràna u fi nancijskom instrumentu REPO nije ni{ta drugo do razlika cijene vrijednosnog papira unaprijed (forward price) i cijene vrijednosnog papira na dan odobravanja zajma odnosno prijenosa novca zajmoprimcu (spot price). Dan je namire ugovora unaprijed (settlement date) jednostavno dan dospije}a zajma (maturity date of the loan).


U vezi s poreznim tretmanom repo-ugovora, dràva B smatra kako se radi o prodaji odnosno ponovnoj kupnji dionica. Dru{tvo BTd stoga se smatra vlasnikom dionica dru{tva SPV i primateljem dividende za trajanja repo-ugovora. Dràva B koja primjenjuje metodu odbitka posrednog poreza12 odobrava ura~unavanje poreza pla}ena u inozemstvu, {to ima za posljedicu da dru{tvo BTd moè zahtijevati ura~unavanje pla}enog poreza na dobit dru{tva SPV.

Na repo-ugovor s poreznog motri{ta dràve A gleda se, pak, kao da se radi o kreditu {to ga je odobrilo dru{tvo BTd dru{tvu ATd, uz jamstvo u obliku dionica dru{tva SPV. Dràva A stoga smatra kako je dru{tvo ATd i dalje vlasnik dionica dru{tva SPV te da dru{tvo ATd jo{ prima dividendu tijekom repo-ugovora. Dràva A moè odobriti metodu izuzima nja u vezi s dividendama dru{tva BTd, odnosno moè odobriti neizravan porezni kredit {to }e omogu}iti dru{tvu ATd ura~unavanje poreza na dobit {to ga je platilo dru{tvo SPV. Ova metoda, u svakom slu~aju, odobrava dru{tvu A primitak dividende bez pla}anja bilo kakvih poreza. Dru{tvo ATd, uz to, moè zahtijevati da mu se tro{kove pla}enih kamata na kredit prizna kao odbitak, iako su tro{kovi kamata jednaki isplatama dividende.

U~inak je ove sheme neto-odbitak u dràvi A, u kombinaciji s oporezivanjem u dràvi B, {to je nadokna|eno odobravanjem odbitka posrednog poreza {to ga je dru{tvo SPV platilo na ime raspodjele profi ta.

4. PROBLEMI U POREZNIM POLITIKAMA DRŽAVAKako smo ve} vidjeli, HMA se primjenjuje kako bi se iskoristilo razli~itost poreznih

sustava dviju ili vi{e dràva te tako steklo pravo na:− vi{estruki odbitak kakav proizlazi iz jednake ugovorne obveze u vi{e dràva,− odbitak u zemlji isplatitelja naknade bez ura~unavanja u poreznu obvezu u zemlji

primatelja naknade,− vi{estruko priznavanje odbitka iz inozemstva.

Moè se, slijedom toga, zaklju~iti kako je razvoj HMA potaknuo brojna pitanja u vezi s poreznom politikom, npr. koliki je utjecaj HMA na porezne prihode, konkurenciju, eko-nomsku u~inkovitost, transparentnost i pravi~nost porezne politike.

4.1. Utjecaj na porezne prihodePosljedicom je HMA na me|unarodnoj razini poglavito ukupno manje pla}en porez

svih uklju~enih strana. Iako je ~esto te{ko utvrditi koja obuhva}ena dràva biljeì gubitak poreznih prihoda, jasno je da ukupno postoji. Obveznici }e, osim toga, pristati snositi i odre|ene tro{kove kako bi smislili i proveli u praksi aran`mane poput HMA. Pristat }e na tro{kove savjetovanja odnosno osnivanja dru{tava za posebne namjene SPV, a to }e dove-sti do toga da }e jedna od obuhva}enih dràva te tro{kove odobriti kao odbitak te dodatno umanjiti porezne prihode obuhva}enih dràva.

4.2. Utjecaj na konkurencijuNeka od dru{tava, napose kada su sudionici prekograni~nih transakcija, i imaju pristup

sofi sticiranim poreznim ekspertizama, mogu ste}i korist od primjene HMA te imati neè-ljenu konkurentsku prednost u usporedbi s drugim dru{tvima, osobito u usporedbi s malima i srednjim dru{tvima koja ne mogu, odnosno ne mogu tako lako primijeniti neke od aran`mana HMA.

12 Metoda {to u dru{tva primatelja dividende dopu{ta kao odbitak pripadaju}i dio poreza na dobit {to ga je platilo dru{tvo isplatitelj.


4.3. Utjecaj na ekonomsku u~inkovitostOndje gdje je mogu}a primjena HMA, investitorima }e ~esto biti privla~nija preko-

grani~na od doma}ih ulaganja (~ime se utje~e na neutralnost izvoza kapitala). Primjena HMA moè biti privla~nija i od investicija lokalnih investitora u odre|enoj dràvi (~ime se utje~e na neutralnost uvoza kapitala). HMA, uz to, moè utjecati na fi nancijsku nesta-bilnost radi pove}ane uporabe razli~itih fi nancijskih poluga pri zaduìvanju, kako bi se omogu}ilo priznavanje odre|enih prava na odbitak pri oporezivanju, na osnovi pove}ana preuzimanja rizika (npr. ulaganje neekonomi~no prije oporezivanja, moè postati margi-nalno odrìvo nakon oporezivanja) te zbog relativna nedostatka transparentnosti izazvane prihva}anjem ustroja kakvome je glavni cilj umanjiti poreznu obvezu.

4.4. Utjecaj na transparentnostJavnost je op}enito nesvjesna da je u~inkovit porezni sustav veoma razli~it za obvez-

nike koji mogu imati koristi od primjene HMA. I kada se primijeti manje efektivne porez-ne stope, ~esto se ne moè posve razumjeti temeljne razloge.

4.5. Utjecaj na pravi~nostPravi~nost se odnosi na ~injenicu da su HMA pristupa~niji obveznicima koji stje~u

dobit od kapitala, a manje onima koji ostvaruju dohodak od rada. Priliku za odabir sku-pine obveznika kako bi se smanjilo njihovu poreznu obvezu moè se smatrati nepraved-nom, {to utje~e na povjerenje javnosti u pravi~nost poreznog sustava. Mora se naglasiti kako je to u odre|enim razmjerima povezano s konkurentskim prednostima {to ih HMA omogu}uje nekim dru{tvima, ali ne, kako je re~eno, svima.

Jedan je od mogu}ih zaklju~aka kako su aran`mani HMA o~ito sukladni zakonima dviju dràva, ali je u~inak neoporezivanje u objema, a to jama~no nije bila namjera niti jednoj od njih. Neoporezivanje, dakle, otvara va`na pitanja o politici oporezivanja. A jed-naka se pojavljuju i u vezi s pogre{kama prouzro~enima dvostrukim oporezivanjem, od-nosno pri neèljenome dvostrukom neoporezivanju.

5. UÎNAK POJEDINE POREZNE POLITIKE DR@AVA I MOGU]A RJE[ENJAPostoji, u na~elu, nekoliko pravnih mogu}nosti u dràvama koje se bave pitanjima

HMA, od kojih se neke obja{njava u nastavku.

5.1. Uskla|ivanje doma}ih zakonodavstavaNa teoretsko pitanje kako se nositi s izazovima HMA jedan je od mogu}ih odgovora

ukloniti razli~itost poreznih sustava, jer omogu}uju iskori{tavanje kada se radi o tretmanu instrumenata, subjekata i transfera. Budu}i da zemlje u prvome redu postupaju u vlasti-tome interesu, jedva je mogu}e posve uskladiti porezne politike, ~ak pri naj~e{}e zlorab-ljenim razlikama i neuskla|enostima dràva, ovu mogu}nosti jednostavno }emo spome-nuti radi potpunosti.

5.2. Op}a pravila protiv izbjegavanja pla}anja poreza13

GAAR su op}a pravila izbjegavanja pla}anja poreza (uklju~iv{i sudske doktrine poput »zlouporaba zakona«14, »ekonomski smisao«, »fi skalna ni{tavnost«, »poslovna svrha«15,

13 GAAR – (General Anti-Avoidance Rules)14 ^lanak 11. Op}eg poreznog zakona (NN 147/08, 18/11. i 78/12)15 ^lanak 10. Op}eg poreznog zakona


»transakcija korak po korak«) {to mogu posluìti kao u~inkovito sredstvo za rje{avanje pitanja HMA, osobito u onih aran`mana {to ih se naziva kru`nim tokovima, inovativnima i drugima hibridnim oblicima.

Odredbe GAAR-a, me|utim, i stalna potreba da se upozoruje na izravnu povezanost odre|enih transakcija i izbjegavanja pla}anja poreza u nekoj poreznoj nadle`nosti, pro-uzro~uju vrlo oteànu primjenu GAAR-a u mnogim slu~ajevima povezanima s HMA-om.

Iako je GAAR, dakle, u~inkovit alat, ~esto }e se dogoditi da }e biti nemogu} sveobuhva-tan odgovor na pitanja o neèljenome dvostrukom neoporezivanju zbog primjene HMA.

S obzirom da Hrvatska u poreznome zakonodavstvu nema op}e pravilo za sprje~avanje neèljena zakonitog izbjegavanja porezne obveze, a u praksi je poreznih tijela nu`no takvo pravilo, pa bi zaista trebalo razmotriti njegovo uvo|enje.

5.3. Posebna pravila protiv izbjegavanja pla}anja poreza16

Mnoge su dràve uvele pravila izravnoga ili neizravnog utjecaja na HMA. Neke su npr. uvele propise kakvi nije~u pravo na odbitak za pla}anja, napose u okolnostima kada ta pla}anja nisu predmet najniè razine oporezivanja u zemlji primatelja. Sli~no tome, druge dràve nije~u dru{tvima pravo na odbitak u vezi s fi nancijskim tro{kovima, kada se utvr-di da je glavni cilj stjecanje poreznih prednosti u dràvi u kojoj je dru{tvo osnovano.

Iako takve odredbe nisu posebno usmjerene na odbitak bez primjerene uporabe u porezne svrhe, zaista mogu utjecati na njih, primjerice odricanjem prava na odbitak na razini isplatitelja.

Hrvatska u poreznom zakonodavstvu ima i neka osobita pravila protiv izbjegavanja pla}anja poreza, u pogledu potkapitaliziranja17, transfernih cijena i skrivene isplate dobiti.

6. PRAVILA {TO SE ODNOSE NA HMABrojne su dràve uvele pravila kakva nije~u povlastice utemeljene na primjeni pojedi-

nih vrsta HMA.

Polazi{te je svih tih pravila povezati doma}i porezni tretman subjekta, instrumenata i transakcija s poreznim tretmanom tih subjekata, instrumenata i transakcija u drugoj dràvi. Pravila se mogu razlikovati ovisno o opsegu i na~inu primjene te samim u~incima.

Pravila pri otklanjanju te{ko}a {to proizlaze iz primjene HMA moè se podijeliti u sljede}e skupine:

A) rje{avanje problema vi{estrukog odbitka povezanoga s istim tro{komB) rje{avanje problema odbitka pri isplati, kad ih primatelj nije ura~unao u oporezivu

dobitC) rje{avanje problema neuklju~ivanja u poreznu osnovicu prihoda {to su porezno

priznat odbitak na razini isplatiteljaD) rje{avanje problema u vezi s aran`manima kojima je cilj pravo na odbitak za porez

pla}en u inozemstvu.

16 SAAR – (Specifi c Anti-Avoidance Rules)17 Thin Capitalization


7. ISKUSTVA DR@AVA KOJE PRIMJENJUJU PRAVILA U RJE[AVANJU ARAN@MANA HMAPrimjeri dràva koje su uvele pravila kakvima se izri~ito nije~e povlastice temeljem

primjene HMA pokazuju kako se ta pravila bave osebujnim okolnostima kad je cilj iskori-stiti pravo na dvostruki odbitak, odbitak/neuklju~ivanje te generiranje odbitka za porez pla}en u inozemstvu, dok samo nekoliko dràva ima pravila {to se odnose na pitanja u vezi s primjenom HMA na sveobuhvatnoj razini.

Iskustva su dràva koje su uvele pravila {to izri~ito nije~u povlastice na osnovi pri-mjene HMA, ukupno uzev{i, pozitivna. Dràve su, op}enito, otkrile kako su pravila u~in-kovita {to je utjecalo i na pona{anje obveznika koji su iskori{}ivali neuskla|enost poreznih tretmana instrumenata, subjekata i transakcija u razli~itim dràvama. U Italiji i SAD-u dokazali su npr. kako je zloporaba odre|enih neuskla|enosti, radi generiranja odbitka za porez pla}en u inozemstvu, zaustavljena nakon uvo|enja pravila {to uskra}uju povlastice kakve proizlaze iz tih neuskla|enosti. U Velikoj Britaniji utvr|eno je da se uporaba shema koje su na osnovi zlouporabe propisa imale cilj ste}i prava na dvostruki odbitak naglo smanjila nakon uvo|enja ciljanih propisa. Ograni~enja u vezi s poreznim olak{icama u~in-kovito su smanjila broj zahtjeva za vi{estruke porezne odbitke zbog poslovanja s gu bitkom i druge olak{ice.

U nekim je dràvama tako|er zamije}eno kako uvo|enje novih pravila moè djelova-ti ne samo kao sredstvo odvra}anja obveznika od primjene takvih aran`mana, nego i kao na~in za uklanjanje nesigurnosti koja bi u protivnom nastala u porezno tretmanu tih aran`-mana. U posljednjih je 10 godina Novi Zeland npr. imao samo jedan primjer primjene pravila za sprje~avanje odobravanja dvostrukih olak{ica, kad je trgova~ko dru{tvo u po-rezne svrhe bilo smatrano rezidentom dviju dràva.

Iskustva nekih dràva ipak pokazuju kako primjenu pravila treba stalno nadzirati, jer su porezna tijela primijetila da, nakon primjene odre|enih pravila za odbijanje povlastica, aran`mani uz primjenu HMA mogu postati jo{ perfi dniji. Kad{to treba izmijeniti pravila, kako ih se ne bi izigralo. Pogodan je primjer iz Danske koja je 2011. izmijenila i dopunila postoje}a pravila o uskra}ivanju prava na odbitak u pogledu pla}anja {to nisu bila ura~u-nana u oporezivu dobit primatelja. Obveznici su poku{ali izigrati pravila angaìranjem trgova~kih dru{tava iz EU/EEZ ili dràva s kojima su potpisani ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Kako bi se suprotstavila takvom aran`manu, Danska je uvela novo pravilo prema kojemu se kamate i autorske naknade {to ih se pla}a dru{tvima u EU/EEZ, odnosno dru{tvima s kojima je Danska zaklju~ila ugovore, moè odbiti samo ako je dru{tvo stvarni korisnik isplate. Na temelju u~inka nadzora u Italiji je otkrivena sli~na primjena shema kakvima se nastojalo zaobi}i pravila nepriznavanja povlastica za primje-nu HMA radi stjecanja prava na olak{icu/neuklju~ivanje posredovanjem subjekata rezide-nata tre}ih dràva.

U svima je tim primjerima istaknuto kako se primjena pravila ~ini nu`nom te da treba upozoriti na va`nost primjerena poreznog tretmana, te kako ponekad mogu nastati te{ko}e zbog premje{tanja àri{ta zanimanja na me|unarodnu suradnju u poreznim pitanjima. Te{ko}a }e sigurno biti znatno manje kad me|unarodna razmjena informacija i vi{i stupanj suradnje nadle`nih tijela dviju dràve postane {iroko rasprostranjen.

U nekim dràvama pravila zahtijevaju da obveznik dostavi dokaze o poreznom tret-manu u drugoj dràvi. Ako npr. u obveznik u SAD-u èli ste}i pravo na odbitak u vezi s poslovnim gubitkom u inozemstvu, sukladno propisima o dvojnoj konsolidaciji duga, obveznik mora potvrditi da nije iskoristio pravo na odbitak u vezi s gubitkom, odnosno


da ne}e iskoristiti to pravo u drugoj dràvi te kako nema razloga kakvi bi zahtijevali na-doknadu prija{njih gubitaka. U pogledu talijanskog pravila, pri iskori{tenju prava na odob-renje olak{ice u vezi s izuzimanjem, obveznik mora osigurati izjavu izdavatelja toga instru-menta ili bilo kakve druge vjerodostojne dokaze, poput porezne prijave i druge dokumen-tacija va`ne za oporezivanje, certifi kate poreznih vlasti u inozemstvu ili ustanova {to ih priznaju javna tijela, {to }e pokazati kako isplata nije bila priznata kao porezni odbitak u drugoj dràvi.

Ta se pravila naj~e{}e primjenjuje izravno, uz ispunjenje odre|enih uvjeta, mada ponekad, kao u primjeru iz Velike Britanije, porezna tijela trebaju obvezniku izdati potvr-du da }e se primijeniti odre|en zakon.

Valja, naposljetku, spomenuti kako pravila {to, u na~elu, povezuju porezni tretman u jednoj dràvi s poreznim tretmanom u drugoj dràvi, zahtijevaju primjenu tie-breaker18 testa kojemu je cilj rije{iti pitanja {to se mogu pojaviti ako obje dràve nemaju sli~na motri{ta o odre|enima poreznim tretmanima. Kada se npr. radi o primjeni sheme odbitak//neuklju~ivanje {to primjenjuje hibridne instrumente, zemlja isplatitelj uskra}uje pravo na odbitak ako prihod nije ura~unan u oporezivu dobit primatelja, a zemlja primatelja uskra}u-je pravo na izuzimanje ako je isplata bila priznata kao odbitak u zemlji isplatitelja. Pravi-la {to, na~elno, povezuju porezni tretman u tuzemstvu s poreznim tretmanom u inozem-stvu naj~e{}e ne sadrè tie-breaker test, i to u okolnosti kada druga dràva ima sli~na pravila. Ovo pitanje moè postati vrlo va`no, ako se u vi{e dràva uvede sli~na pravila, ali se ~ini kako do danas nije prouzro~ilo ve}e te{ko}e − vjerojatno zbog ~injenice da samo sofi sticirani obveznici sudjeluju u {tetnim aran`manima i op}enito izbjegavaju pri-mjenu aran`mana u kojima postoji opasnost od dvostrukog oporezivanja.

8. ZAKLJUÂKZakonito izbjegavanje porezne obveze sve se vi{e pojavljuje kao problem svjetskih

poreznih jurisdikcija, {to se i pove}ava zbog ubrzane globalizacije trì{ta i prekograni~nih transakcija te {irenja multinacionalnih trgova~kih dru{tava koja iskori{}uju velike fi nan-cijske resurse za istraìvanje neuskla|enosti poreznih sustava razli~itih dràva i osmi{ljava-nje raznih sofi sticiranih poreznih hibridnih aran`mana kakvima se zloporabi te neuskla|e-nosti. Takvi hibridni aran`mani naj~e{}e nemaju nikakvu drugu gospodarsku svrhu, osim da obveznik izbjegne obvezu pla}anja poreza na postignutu dobit kakva bi bila oporeziva da nije iskoristio nedopu{tena sredstva. Iskori{}uje se, dakle, razli~itosti na me|unarodnoj razini u poreznom tretmanu subjekata, fi nancijskih instrumenata i transfera, kako bi se iste tro{kove iskoristilo u vi{e dràva te u~inilo da prihod, zbog neuskla|enosti poreznih sustava »nestane« na osnovi poreznih izuzimanja ili umjetno generiranih odbitaka za po-rez ve} pla}en u inozemstvu.

[tetnost uporabe hibridnih aran`mana primije}ena je na me|unarodnoj razini, pa su tijekom 2012. izra|ena dva va`na izvje{}a kako bi se poku{alo pomo}i u rje{avanju goru}eg problema me|udràvne porezne zajednice. Rije~ je o Izvje{}u Europske komisije o javnoj raspravi o problemu dvostrukog neoporezivanja, {to sadrì sintezu mi{ljenja i konkretnih primjera dvostrukoga neoporezivanja i nastojanjima da ih se sprije~i, i to na razini dràvnih poreznih tijela, me|unarodnih poreznih i fi nancijskih institucija i predstavnika gospodar-stva. Mada se Izvje{}e bavi {irim rasponom dvostrukog neoporezivanja, sudionici su

18 Tie-breaker rule (pravilo vezivanja) – odredbe oblikovane tako da uobi~ajeno predvi|aju vi{estupanjski postupak rje{avanja sukoba poreznih pravila razli~itih jurisdikcija.


uglavnom suglasni kako je od svih primjera dvostrukoga neoporezivanja najneprihvatljivije ono {to se odnosi na neuskla|enost motri{ta dràva o hibridnim subjektima i fi nancijskim instrumentima.

Drugo izvje{}e o hibridnim aran`manima (HMA) kakvima se iskori{}uje neuskla|enost poreznih sustava izdao je OECD na osnovi dugogodi{njeg pra}enja problema. Izvje{}e HMA sustavno prikazuje me|unarodne porezne i sudske strategije u vezi s pojavom hibrid-nih subjekata, instrumenata i transfera. Otkriva ujedno kako se primjenom tih hibridnih elemenata naj~e{}e nastoji polu~iti sljede}e u~inke: pravo na dvostruki odbitak, odbitak uz neuklju~ivanje i generiranje odbitaka za porez pla}en u inozemstvu, te daje primjere borbe dràva protiv {tetnih u~inaka hibridnih aran`mana.

Alati su kakvima se uobi~ajeno poku{ava stati na kraj {tetnoj praksi nepoèljna zako-nitog izbjegavanja porezne obveze, osobito hibridnih aran`mana kakvi zlorabe neuskla |e-nost poreznih sustava, uskla|ivanje zakonodavstava, dono{enje op}ih i posebnih pravila protiv izbjegavanja pla}anja poreza te pravila {to se odnose na suzbijanje hibridnih aran`-mana. Iako se te alate u poreznoj praksi ve} primjenjuje, jo{ izostaje suglasje pojedinih dràva i me|unarodnih ustanova, osobito gospodarske zajednice o va`nosti i svrhovitosti pojedinih alata.

Svejedno rabi li se ove ili one alate ili samo neke od njih, svi su suglasni u ocjeni kako je za uspjeh sprje~avanja hibridnih aran`mana koji iskori{}uju razli~itost poreznih susta-va nu`na me|udràvna suradnja pri uvo|enju alata i u primjeni najraznovrsnijih oblika razmjene informacija. Osobito se isti~e va`nost automatske razmjene podataka, pa i potre-bu stvaranja zajedni~kih baza podataka o trgova~kim dru{tvima i njihovima pravnim i poreznim statusima.

Op}e je mi{ljenje tako|er kako problematiku dvostrukog neoporezivanja treba gleda-ti i rje{avati skupa s pitanjima dvostrukog oporezivanja, jer su te dvije pojave blisko po-vezane i me|usobno uvjetovane − zapravo »dva lica istoga nov~i}a«.

LiteraturaEC, 2012, The internal market: factual examples of double non-taxation cases − Consulta-

tion document

EC, 2012, Summary report of the responses received on the public consultation on factual examples and possible ways to tackle double non-taxation cases

OECD, 2012, Hybrid Mismatch Arrangements: Tax Policy and Compliance Issues

OECD, 2011, Corporate Loss Utilisation through Aggressive Tax Planning

OECD, 2011, Tackling Aggressive Tax Planning through Improved Transparency and Disclo-sure

OECD, 2011, Addressing Tax Risks Involving Bank Losses

OECD, 2009, Engaging with High Net Worth Individuals on Tax Compliance

OECD, 2008, Study into the Role of Tax Intermediaries

IOTA, 2011, ATP – IOTA Report for Tax Administrations

Op}i porezni zakon (NN 147/08, 18/11. i 78/12)

agresivno porezno planiranje: iskori{tavanje neuskla|enosti … · 2013. 3. 8. · 84 porezni...

Documents