akaz, ljudi i dogaĐaji “naši građani očekuju i zaslužuju kvalitetnu zdravstvenu ... · 2019....
TRANSCRIPT
AKAZ, LJUDI I DOGAĐAJI
“Naši građani očekuju i zaslužujukvalitetnu zdravstvenu zaštitu”
AKAZ, LJUDI I DOGAĐAJI
“Naši građani očekuju i zaslužujukvalitetnu zdravstvenu zaštitu”
AKAZ - Agencija za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu u Federaciji Bosne i Hercegovine
Drage kolegice i kolege, prijatelji i suradnici
AKAZ-a, pred vama je četvrta brošura koju smo
kao i prethodne osmislili, napisali, uredili, dizajni-
rali i publicirali našim snagama.
Prepoznatljive forme, kao dio AKAZ-ove edicije,
sadržajem se razlikuje od prethodnih. Brošura
je pisana sa željom da se naglase naši uspjesi
u 2018 godini, zasigurno najuspješnijoj godini
od kada postoji naša Agencija. Naime, u ovoj
brošuri koju smo nazvali „AKAZ, ljudi i događa-
ji: Naši građani očekuju i zaslužuju kvalitetnu
zdravstvenu zaštitu“ napravili smo presjek naših
postignuća.
Brošuru smo započeli pričom o jednom od na-
ših najvećih uspjeha na međunarodnom planu -
akreditacijom naših standarda za PZZ kod ISQua
što nas stavlja uz bok najuspješnijim svjetskim
agencijama. To je međunarodna verifikacija
i potvrda dobrog i kvalitetnog rada AKAZ-a.
Veliko priznanje za nas u Agenciji, ali i za naše
kolegice i kolege koji ove standarde primjenjuju
u svakodnevnoj praksi. Slobodno možemo reći
da smo lideri u regionu jer smo jedina Agencija
za akreditaciju zdravstvenih ustanova na Zapad-
nom Balkanu sa ovim priznanjem!
Poseban dio brošure posvetili smo posebnim
ljudima - našim šampionima kvaliteta na koje
smo naročito ponosni jer bez naših suradnika
AKAZ ne bio to što jeste! Donosimo i životnu
priču “šampionke među šampionima”, pionirke
kvaliteta u zdravstvu u BiH – Maide Nuhić, koja
nam je ispričala svoju priču “Od kofera punog
procedura iz američkog Buffala, do prve AKAZ-
ove „Šampionke kvaliteta“
Pisali smo i o našem inovativnom pristupu u
vezi sa promocijom i unapređenjem dojenja
kroz razvoj i primjenu standarda za „Bolnice –
prijatelje beba“, a onda o „Danima kvaliteta u
zdravstvu“ našoj centralnoj manifestaciji koju
održavamo svake godine u decembru i to već
šestu godinu za redom. Željeli smo da damo
naš doprinos u cilju zadržavanju mladih ljekara
u Bosni i Hercegovini i zbog toga članak o
dr. Mirzi Jahiću iz “Centra za srce BH” i prof.
dr. Lutvi Sporiševiću, prvom zdravstvenom
djelatniku kojem je pripalo kolegijalno priznanje
za izvrsnost u AKAZ-u! Tu je i i priča o osoblju
apoteke „Estepharm“, prve akreditirane
apoteke u BiH. Nismo mogli zaobići ni sve bolju
regionalnu suradnju kao ni našu izdavačku
djelatnost, a brošuru kompletiramo intervjuom s
našim direktorom doc.dr. Ahmedom Novo.
Zbog formata same brošure nismo mogli da
uključimo sve naše aktivnosti i spomenemo sve
dobitnike AKAZ-ovih priznanja, ali i one koje će
ih tek dobiti, zatim sve akreditirane i certificirane
zdravstvene ustanove diljem Federacije Bosne i
Hercegovine, brojne projekte koje smo realizirali
s našim bh. i međunarodnim partnerima te novu
stranicu AKAZ-a. Naša inovirana web stranica je
od starta, izazvala vrlo pozitivne kritike i pohvale
od strane korisnika naših usluga i šire javnosti
sa izmjenjenim konceptom i dizajnom stranice i
koja je prilagođena slabovidnim i slijepim oso-
bama. Broj pratilaca naših aktivnosti na Face-
book stranici konstantno raste pa danas imamo
broj od preko 5.800 pratilaca, a najveći broj
posjeta bilježimo na objavi glasanja za kolegijal-
no priznanje u decembru 2018. godine gdje je
doseg na postu bio preko 185.000.
Ukupno smo ostvarili preko 1.000 facilitatorskih
posjeta, samo u 2018. godini 105 u 28 zdravstve-
nih ustanova. Jako smo ponosni na naše brojne
i vrlo kvalitetne edukacije i obuke koje su „skro-
jene“ po potrebama pacijenata i zdravstvenih
djelatnika. Ukupan broj prisutnih zdravstvenih
profesionalaca na 23 tematske edukacije u 2018.
godini je bio 1.169, a edukacije su se odvijale 28
dana u godini. Ove pomenute aktivnosti kao
i rad na razvoju standarda, koji su naš osnovni
alat za ocjenu zdravstvenih ustanova, naći se
mjesto, nadamo se, u nekim našim narednim
izdanjima.
Priča za posebnu brošuru je i ona o pilotiranju
Predgovor Inkluzivnih standarda za osobe s invaliditetom
(ISOSI), koje ne slučajno, pilotiramo u JU “Opća
bolnica Prim.dr. Abdulah Nakaš” u Sarajevu koja
je uspješno prošla proces uspostave sistema
kvaliteta i dobila punu akreditaciju. Želja nam je
da uspješno primijenimo “Inkluzivne standarde
za osobe s invaliditetom” i preporučimo ih za
primjenu u cijeloj FBiH pa i šire tako što će Opća
bolnica u Sarajevu postati ogledna zdravstve-
na ustanova i primjer drugima na koji način se
efikasno provode preporuke UN Komiteta za
prava osoba s invaliditetom i šta ustanova treba
konkretno da napravi.
Vjerujemo da će ISOSI jednog dana postati opći
pojam i nešto što se podrazumijeva u svakoj
zdravstvenoj ustanovi, kao što su danas opći
bojam “Bolnice-Prijatelji beba” i kao što su na
koncu certifikacija i akreditacija te naša nalje-
pnica “Q“ koja je među pacijentima širom FBiH
postala prepoznatljiva i koja im odašilje poruku
da je nositelj tog znaka ustanova koja ima dokaz
o pregledu i uspostavi sistema sigurnosti i kvali-
teta u skladu s pozitivnim propisima.
Nadamo se da ćete uživati u čitanju naše bro-
šure i da ćete njene poruke i duh prenijeti dalje,
jer naši građani očekuju i zaslužuju kvalitetnu
zdravstvenu zaštitu!
Vaš AKAZ
4 5
ISQua - Međunarodna akreditacija AKAZ standarda „Pokazili smo da možemo stati uz bok najboljima u svijetu!“
Akreditacije i certifikati dodijeljeni za šest timo-
va porodične medicine Doma zdravlja Zenica
u novembru 2018. godine prvi su koji uz znak
AKAZ-a na sebi imaju i oznaku Međunarodne
udruge za kvalitet u zdravstvu (ISQua) kod koje
je AKAZ akreditirao svoje standarde za primarnu
zdravstvenu zaštitu.
Nakon što je razmotrio izvještaj Komiteta za
ocjenu ISQua-e, Odbor za akreditaciju ove krov-
ne svjetske udruge za kvalitet donio je odluku o
akreditiranju Standarda za primarnu zdravstvenu
zaštitu Agencije za kvalitet i akreditaciju u zdrav-
stvu u FBiH (AKAZ) za period od 2018. do 2022.
godine.
„Sa ponosom mogu reći da su od septembra
2018. AKAZ i BiH akreditiranjem standarda po-
stali dio porodice. Znam da ste uložili dosta tru-
da i znoja, i mogu da vam čestitam na ostvare-
nom rezultatom u nadi da ćemo nastaviti daljnju
saradnju“, kazala je na “Danima kvaliteta 2018.”
Elaine O’Connor, šefica Programa za međuna-
rodnu akreditaciju i stratešku saradnju u ISQuae.
Akreditiranjem standarda kod krovne međuna-
rodne akreditacijske kuće AKAZ je postao prva
agencija u regionu i jedna od 42 organizacije u
svijetu s međunarodno priznatim standardima,
a Bosna i Hercegovina se našla u društvu 30
najrazvijenijih zemalja svijeta čija agencija posje-
duje ovu prestižnu međunarodnu akreditaciju, a
među kojima su Japan, Francuska, SAD, Kana-
da, Belgija, Norveška...
„To je međunarodna verifikacija i potvrda dobrog
i kvalitetnog rada AKAZ-a. Veliko priznanje za
nas u Agenciji, ali i za naše kolegice i kolege
koji ove standarde primjenjuju u svakodnevnoj
praksi. Da bi se zaslužila akreditacija potrebno
je imati standarde razvijene u skladu sa ISQua
principima. Jedan od najvažnih je primjenjivost
te zbog toga s ponosom ističemo da je ovo me-
đunarodno priznanje zasluga svih nas. Bez naših
suradnika, zdravstvenih profesionalaca AKAZ ne
PresidentHead of the International Accreditation Programme and Strategic Partnerships
International Society for Quality in Health Care
Agency for Quality Improvement and Accreditaton in Healthcare in
Federation of BiH (AKAZ)
Primary Care StandardsAccreditation awarded by ISQua
following an independent assessment againstISQua’s Principles for the Development of Health
and Social Care Standards,4th Edition
The period of Accreditation of these standards is from 2018 - 2022
Elaine O’Connor, ISQua
6 7
bi bio ono što je danas, a slobodno mogu reći
da smo lideri u regionu jer mi smo jedina Agen-
cija za akreditaciju zdravstvenih ustanova na
Zapadnom Balkanu sa ovim priznanjem. Najvaž-
niji princip koji ocjenjivači ISQua procjenjuju je
da su usluge koje definiraju akreditacijski stan-
dardi usmjerene na pacijente/korisnike usluga,
odnosno da su pacijenti u fokusu i akreditacija
standarda je potvrda da će pacijenti dobiti naj-
bolje ukoliko zdravstveni radnici u praksi pri-
mjenjuju naše standarde”, kaže direktor AKAZ-a
doc.dr. Ahmed Novo, potcrtavajući kako je ova
akreditacija “rezultat dugotrajnog, stručnog i vrlo
zahtjevnog angažmana svih zaposlenika i surad-
nika Agencije”: „Vrlo smo ponosni na činjenicu
da smo za to dobili i međunarodnu verifikaciju
od ovako ugledne svjetske asocijacije. U ova
vremena velike depresije u našem društvu i
poraznih pokazatelja pokazili smo da možemo
stati uz bok najboljim u svijetu i ako nešto svi
kao građani BiH možemo naučiti iz ovog pro-
cesa je – da, mi to možemo!”, kaže doc.dr. Novo
najavljujući dalje korake:
„Nakon akreditacije naših Standarda za primarnu
zdravstvenu zaštitu nadamo se da ćemo u 2019.
godini imati novu revidiranu verziju Standarda za
bolnice koju planiramo prevesti na engleski jezik
i uz pripremljene ostale potrebne dokumente
aplicirati za akreditaciju kod ISQua. Akreditacija
bolničkih standarda nam je izuzetno važna jer
nastojimo da apliciramo na EU/IPA fondove, a
akreditirani standardi nas izdvajaju od konkuren-
cije u Regionu i daju nam stratešku prednost”.
AKAZ je prošao kroz proces akreditacije stan-
darda za primarnu zdravstvenu zaštitu kod
ISQuae što podrazumijeva standarde za domo-
ve zdravlja, timove porodične/obiteljske medi-
cine, centara za mentalno zdravlje i apoteka/
ljekarni krajem augusta prošle godine. Proces za
ocjenjivanje standarda kod ISQua je zahtjevan, a
svi standardi, samoocjena i dokazi su morali biti
prevedeni na engleski.
Proces se sastoji od sljedećih koraka: popu-
njavanje samoocjene i prezentiranje dokaza,
pregled i ocjena od ISQua vanjskih ocjenjivača,
popunjavanje izvještaja o činjeničnoj tačnosti
(FAR factual accuracy report), pregled izvješa-
ja od ISQua ocjenjivača i slanje na Komitet za
ocjenu, pregled za ocjenu, ISQua Komitet za
ocjenu pripremi svoj izvještaj i sa svim ostalim
materijalima šalje ga na odobravanje Odboru za
akreditaciju (BAC), da bi na koncu ISQua Odbor
za akreditaciju ratificirao odluku o akreditaciji.
AKAZ je član ISQua-e od 2016. godine otka-
da ima odličnu saradnju, predstavnici AKAZ-a
aktivni su učesnici ISQua konferencija širom
svijeta, a kroz svoju web stranicu i razne publi-
kacije ISQuae redovno svoje članstvo izvještava
o djelatnostima AKAZ-a.
ISQua datira od 1984. godine kao globalna or-
ganizacija u čijem djelokrugu rada je prije svega
kvalitet i sigurnost zdravstvene zaštite u svijetu.
Kroz mrežu koja se proteže u 100 zemalja svijeta
i pet kontinenata ISQua pruža podršku u oblasti
poboljšanja sigurnosti i kvaliteta u zdravstvu u smislu efikasnijeg provođenja i ostvarivanja cilje-
va u profesionalnom okruženju.
8 9
10
Od kofera punog procedura iz američkog Buffala, do prve „Šampionke kvaliteta“ AKAZ-aMaida Nuhić, načelnica Sektora za organizaciju i poboljšanje kvaliteta UKC Tuzla
Kada je 1998. godine s edukacije u “Buffalo Ge-
neral Hospital” krenula kući s punim koferom
procedura koje joj je spakovao menadžer za
kvalitet u toj bolnici, Maida Nuhić iz Univerzitet-
skog kliničkog centra Tuzla nije ni slutila da će
nekoliko godina poslije ući u priču o kvalitetu u
zdravstvu u kojoj je dala jedan od najvećih do-
prinosa. 11
Tada već sa dugogodišnjim iskustvom u sektoru
za pravne poslove UKC Tuzla i pomoćnica direk-
tora, Maida Nuhić je nakon edukacije o upravlja-
nju kvalitetom u američkom Buffalu spakovala
procedure, nastavila se baviti pravnim poslovi-
ma, ali ono što je naučila na obuci je ostalo i kao
da je čekalo pravi momenat.
Taj momenat je došao 2003. godine, u vrijeme
kada se pojavljuje i projekat iz kojeg će nastati
Agencija za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu u
FBiH (AKAZ) i s kojim će kao načelnica Sektora
za poslove organizacije i poboljšanja kvaliteta
narednih godina izrasti u jednu od najvećih ek-
spertica u oblasti kvaliteta u zdravstvu.
S bogatim iskustvom „iskru kvaliteta“ prenijela je
i drugima učestvujući u facilitacijama i vanjskim
ocjenama brojnih zdravstvenih ustanova širom
FBIH, UKC Tuzla uspješno dovela do okončanja
procesa akreditacije, priču okrunila kao prva
koja je ponijela titulu “Šampion kvaliteta AKAZ-a”
a njen sektor dobio je posebno priznanje AKAZ-
a za doprinos. Do svega toga, put nije bio nima-
lo lagan…
“U vrijeme kada sam u Buffalu prošla edukaciju
o upravljanju kvalitetom, o tome se u BiH na taj
način nije govorilo. Naravno da su sve zdrav-
stvene ustanove brinule o kvalitetu, ali do uvo-
đenja sistema sigurnosti i kvaliteta je trebalo još
mnogo toga. Počela sam da pišem magistarski
rad na tu temu, u Sarajevu je tada bio prim.dr.
Zoran Riđanović koji je počinjao s projektom iz
kojeg će izrasti AKAZ i s kojim sam išla da raz-
govaram, i tako je nekako sve počelo”, prisjeća
se Maida Nuhić.
“Tada sam izvukla procedure koje sam donijela
iz Amerike, počela detaljno iščitavati i prevoditi
na naš jezik. Formirala se organizaciona jedinica
u UKC koja će se uz organizaciju posla baviti i
pitanjem kvaliteta i odmah smo se s dr. Riđano-
vićem i njegovim saradnicima uključili u izradu
akreditacijskih standarda”, dodaje.
Same procedure koje je donijela iz Buffala bile
su dovoljne samo za početak, ali je pred Mai-
dom i njenim Sektorom bilo puno posla koji
treba uraditi. Nastavila je s obukama iz menad-
žmenta u kvalitetu kroz CARDS i slične projekte,
išla na edukaciju u Cinncinati, obišla bolnice u
Evropi…,a za početak je trebalo ojačati sam Sek-
tor za organizaciju i poboljšanje kvaliteta.
“Nakon osnivanja Sektora, morala sam dovesti
ljude bez kojih nisam sama ništa mogla. Onda
sam dobila mogućnost da pozovem nekoliko
penzionisanih profesora – internistu, hirurga,
neuropsihijatra i gastroenterologa da rade sa
mnom, i oni su dali veliki doprinos tokom nared-
nih pet godina koliko smo radili na standardiza-
ciji. Bili su to ljudi koji su bili ili profesori ili šefovi
ljekarima koji su tada radili, i ljudi sa dobrom
12AKAZ-ovi ljudi i događaji 13
komunikacijom jer, u ovom poslu ako ne znate
komunicirati, nećete ništa uraditi ”, kaže Maida,
dodajući kako joj je posao olakšalo i uključivanje
viših medicinskih sestara u brigu o kvalitetu. Na-
kon puno uloženog truda i rada, počeo je slje-
deći veliki posao:
“Sve ono što danas imamo, što i sama preda-
jem, tada nam nije bilo poznato i morali smo
krenuti ispočetka. Engleski standardi su nam
bili osnova, onda iz Australije i Amerike, sve
što je bilo dostupno smo skidali i prevodili. Do
2010. bio je to sistem koji je poznavao samo do-
brovoljnu akreditaciju, a 2010. dolazi francuski
sistem u kojem je certifikacija obavezna, a akre-
ditacija dobrovoljna, kakav je sad slučaj. Tokom
svih godina želja nam je bila da imamo nešto
što je kvalitetno, ali i primjenjivo, nikada nismo
radili samo forme radi”.
Kaže da se tada činilo nezamislivo da će sve to
nekoliko godina poslije biti sasvim normalno,
i da će zdravstveni radnici širom FBiH danas,
kada je ona pred penzijom, ono što su utemeljili
ljudi iz AKAZ-a, ona i njeni saradnici i drugi pio-
niri i šampioni kvaliteta koji će se poslije pojaviti,
uzimati i implementirati kao principe koji jedno-
stavno postoje i po kojima se radi:
“Tada smo svi skupa učili i radili, a sada je pot-
puno druga priča – postoje priručnici, razmjena
prakse, kontinuirana predavanja…. Do toga je na-
ravno uloženo puno rada i truda, jer ne može se
kvalitet naučiti iz jednog predavanja, potrebna je
kontinuirana edukacija, i dane, mjesece i godine
proveli smo na prevođenju dokumenata i njiho-
vom prilagođavanju”.
Tokom čitavog ovog perioda, praktično su po-
čele i pripreme UKC Tuzla za akreditaciju koju
će dobiti u decembru 2018. i to kao prvi klinički
centar u BiH koji je u cijelosti akreditovan:
“Kroz spomenuti period AKAZ je rastao, mi sve
podržali, kroz naporan rad došli smo do toga da
smo standardizovali procese, uveli indikatore i
uradili sav ostali posao koji je okončan vanjskom
ocjenom svih organizacionih jedinica koje su je
prošle s najvišim ocjenama i zasluženo dobile
akreditaciju za kvalitet. Danas na UKC Tuzla do-
laze iz Zagreba, Podgorice i drugih gradova da
vide kako to mi radimo i šta mogu primijeniti kod
sebe”, kaže Maida dodajući da je danas, u godini
u kojoj odlazi u penziju, ponosna na urađeno.
“Nakon godina u pravnoj službi, rad na unapre-
đenju kvaliteta u zdravstvu za mene je bio i ve-
liki profesionalni izazov u kojem sam se željela
okušati, i kad na sve gledam s ove distance s
pravom mogu reći – uspješno. Bilo je to nešto
što kod nas prije niko nije radio”, kaže Maida
dodajući da joj je posebno drago što je process
akreditacije UKC Tuzla uspjela dočekati u Sekto-
ru za organizaciju i poboljšanje kvaliteta.
14
“Mi smo se za akreditaciju pripremali dugo i
temeljito, imala sam punu podršku kolega i
menadžmenta na čelu sa direktorom Nešadom
Hotićem koji je shvatio važnost kompletnog
procesa i bio uvijek tu za sve što treba, što je
presudno kada je kvalitet u pitanju, jer bez takve
podrške koordinatori, odnosno osobe zadužene
za kvalitet, mnogo teže mogu uraditi sav posao”,
ističe Maida.
Odluka Upravnog odbora da se napokon uđe u proces akreditacije UKC-a ju je obradovala, ali je i pored odlične dinamike strahovala da se neće okončati prije njenog odlaska u penziju ove go-dine:
“Drago mi je da se sve posložilo i da sam na
ovoj poziciji uspjela dočekati kraj jednog proce-
sa koji je počeo i puno prije nego smo zvanično
aplicirali, moglo bi se reći samim formiranjem
Sektora. Sada mogu reći da srećna i zadovoljna
odlazim u mirovinu”, kaže “Šampionka kvaliteta”
Maida Nuhić.
Dodaje kako nasljednicima ostavlja uspostavljen sistem koji je “živ” i koji treba kontinuirano održavati i unapređivati, jer ih za četiri godine čeka ocjena za reakreditaciju, u međuvremenu nadzorni pregled, ali je uvjerena da će oni sve to dobro proći. Svima koji se bave ili će se baviti unapređenjem kvaliteta u zdravstvenim ustanovama, Maida poručuje da rade, i da ne
posustaju:
“Trebaće vremena da sve do kraja zaživi, i ot-
pora će uvijek biti, ali on je potreban i nekada je
korektiv. Postoje procedure, standardi, indikatori
i sve ono što svakodnevno trebamo primijenjiva-
ti u radu, ali ne treba zaboraviti ni da je u ovom
poslu ipak suština bitnija od same forme, proce-
dura nije tu samo da bude napisana već i da ima
neku vezu i sadržaj”, zaključuje Maida Nuhić.
15
“Svako novo poboljšanje samo je stepenica ka sljedećem, lični primjer je najbolji način da se to i ostvari”
AKAZ-ovi šampioni kvaliteta
“Da bi se postigao bilo kakav uspjeh na poslu,
potrebno je da volite ono što radite i da se do-
bro educirate. Imala sam sreću da sam učila od
prvog AKAZ-ovog „Šampiona kvaliteta“ - Maide
Nuhić, a kasnije sam svoje znanje dopunjavala
na AKAZ-ovim radionicama. Znanje koje sam
stekla dalo mi je samopouzdanje koje, smatram,
da je neophodno da posjeduje svaki koordi-
nator kvaliteta”, kaže prim.dr. Lejla Mačković,
17
kontinuirana edukacija”, kaže Maida Nuhić, a kad
su kontinuirana edukacija i unapređenje kvali-
teta u pitanju, s njom se slažu i ostali “Šampioni
kvaliteta”.
“Sistemski pristup obavezama u sklopu kojih su
na najbolji način savladane vještine za koordina-
tora kvaliteta, facilitatora, vanjskog ocjenjivača
ono je što vas po mom mišljenju može predo-
drediti da budete “Šampion kvaliteta”. Pri svemu
tome kontinuirana edukacija na prvom mjestu,
a zatim timski rad, analiza, racionalnost, kreativ-
nost, evaluacija i kolegijalni pristup su odrednice
za šampiona kvaliteta”, kaže dr.sci.med Enes Ša-
čić, specijalista epidemiolog u J.U. Dom zdravlja
Kantona Sarajevo, dobitnik priznanja “Šampion
kvaliteta” za 2015. Dodaje kako je dobijanje ovog
priznanja “velika čast i satisfakcija za rad, ali i
obaveza, motivacija da i dalje nastavimo raditi
na uspostavljanju sistema kvaliteta”:
“Rad je složen, dinamičan proces za šta je po-
trebna prije svega ljubav prema poslu, pa onda
znanje, iskustvo. Tokom evolucije radnih vještina
potrebno je imati i malo sreće odnosno dobre
učitelje. Pored tih temelja pristup radnom pro-
cesu odnosno zadanom problemu mora biti
sistematičan i analitičan, a nakon završenog rad-
nog zadatka neophodno je napraviti zaključak
odnosno evaluaciju.
Takav pristup otvara mnoštvo novih izazova i
mr. sc. med. dr. Enis Hasanović
kreativnosti koji u konačnici rezultiraju pobolj-šanjem kvaliteta rada. Najbolja garancija kvali-teta pruženih usluga je praksa koja je sigurna i kvalitetna i utemeljena na dokazima i dostizanju važećih standarda kvaliteta i sigurnosti”.
“Šampion kvaliteta” za 2016. mr. sc. med. dr. Enis Hasanović iz JU Zavod za zaštitu žena i materin-stva KS kaže kako mu je ovo priznanje posebno jer dolazi od Agencije za kvalitet koja uvodi kul-truru kvaliteta u zdravstvu u BiH, te pokreće sve procese u ovoj oblasti:
Jako mi je bitno da je i AKAZ prepoznat u me-
đunarodnim okvirima, te da je uspio i akreditirati
svoje standarde, kao jedina Agencija za kvalitet
16
menadžerica kvaliteta u Domu zdravlja Tuzla i
dobitnica priznanja “Šampion kvaliteta” za 2014.
godinu.
zdravstvu u FBiH” dodjeljuje i ovo priznanje za
poseban doprinos u procesu uspostavljanja si-
stema sigurnosti i kvaliteta u FBiH. Prva dobitni-
ca ovog priznanja bila je Maida Nuhić, načelnica
Sektora za poslove organizacije i poboljšanja
kvaliteta u Univerzitetskom-kliničkom centru
Tuzla koja je bila i među “pionirima kvaliteta” u
FBiH i koja je proteklih godina “izrasla” u jed-
nu od najvećih ekspertica u oblasti kvaliteta u
zdravstvu.
“Na samim počecima smo svi skupa učili i radili,
a sada je potpuno druga priča – postoje priruč-
nici, razmjena prakse i kontinuirana predavanja.
Uloženo je puno rada i truda, jer ne može se
kvalitet naučiti iz jednog predavanja, potrebna je
“Dobijanje priznanja „Šampion kvaliteta“ za
mene je bila dodatna motivacija, jer je neko pre-
poznao moje znanje i vještine koje posjedujem.
S druge strane to je bio znak da sam ispravno
radila. Moram napomenuti da su to bili počeci
uvođenja sistema kvaliteta u zdravstvu u Fe-
deraciji BiH i da je Dom zdravlja Tuzla bio prva
zdravstvena ustanova primarnog nivoa koja je
započela taj proces”, prisjeća se prim.dr. Mačko-
vić.
Agencija za kvalitet i akreditaciju od 2013. na
već tradicionalnoj manifestaciji “Dani kvaliteta u
prim.dr. Lejla Mačković
dr.sci.med Enes Šačić
19
sa kojima sarađujem i koji su omogućili i dali
doprinos da moje ideje, stavovi, delegirani za-
htjevi budu prihvaćeni i zajedničkim snagama i
aktivnostima budu realizovani. To su svi zapo-
sleni u ustanovi u kojoj djelujem kao koordinator
kvaliteta, što za rezultat ima uspostavljen sistem
kvaliteta i sigurnosti, certifikaciju svih timova
porodične medicine i akreditaciju jednog broja
timova porodične medicine, akreditaciju Centra
za mentalno zdravlje, izvršene pripreme svih
službi ustanove za vanjsku ocjenu u visokom
postotku; zaposleni i koordinatori kvaliteta u
drugim ustanovama sa kojima sarađujem”, kaže
dr. Mahmutbegović potcrtavajući značaj komu-
nikacije u unapređenju sistema kvaliteta:
“U koordinisanim aktivnostima, vanjskim ocjena-
ma, facilitacijama sam uvažavao mišljenja i sta-
vove drugih, nastojao sam da prepoznam i pri-
hvatam pozitivne, efikasne i efektivne aktivnosti
svakog pojedinca, tima, službe, ustanove, kao
i da delegiram svoje stavove i mišljenja. Ustra-
javao sam da efikasnom i efektivnom komuni-
kacijom omogućavam i sprovodim neophodnu,
blagovremenu i adekvatnu razmjenu informaci-
ja, obavještenja i znanja, što je za rezultat imalo
uspješno sprovođenje planiranih i dogovorenih
aktivnosti”, zaključuje.
Koordinator kvaliteta u Domu zdravlja Čelić i
“Šampion kvaliteta” za 2018. godinu Fahrudin
Kevrić ističe ulogu više faktora koji su doveli do
Fahrudin Kevrić, dipl. ecc.
toga da se i on nađe među dobitnicima ovog
prizanja, od AKAZ-a, pa do menadžmenta, kole-
gica i kolega ustanove u kojoj radi:
“Rad na uvođenju, održavanju i unapređenju si-
stema kvaliteta i sigurnosti zdravstvenih usluga
je kontinuiran proces koji integrira sve funkcije u
zdravstvenoj ustanovi kojima se teži u dostizanju
vizije i ispunjavanju misije. Da bi se odgovorilo
ovom zahtjevnom procesu, prije svega bilo je
potrebno uspostaviti čvrst okvir za uvodjenje
kvaliteta i sigurnosti i definirati standarde za sve
nivoe zdravstvene zaštite, te educirati profesi-
onalce u zdravstvenom sistemu. Ključnu ulogu
u svemu tome, uključujući i odgovarajuću edu-
kaciju, odigrao je AKAZ, kao lider procesa kako
18
iz regiona. Samim tim ovo priznanje je i malo
šire priznanje za kvalitet. Priznanje iz ove oblasti
i od ovakve Agencije neminovno nosi i obavezu
da se nastavi sa radom, odnosno da se pobolj-
ša rad u svakom smislu u budućnosti. Ni ovo
priznanje nije došlo odmah već sam imao pri-
znanje za “Najboljeg koordinatora kvaliteta u do-
movima zdravlja”, zatim “Priznanja za izvrsnost
u kategoriji vanjski ocjenjivač i facilitator”. Očito
je da su sva prethodna priznanja bila podstrek
da se dalje nastavim razvijati u ovoj oblasti, da
ulažem dodatni napor u različitim segmentima i
da se trudim da budem još bolji”, kaže dr. Hasa-
nović dodajući kako smatra da je prilikom izbora
njega za ovo priznanje prije svega uzet u obzir i
njegov rad kao facilitatora za AKAZ, te uspješno
provedene facilitacije u nekoliko ustanova:
“Više puta sam prije toga bio vođa tima vanjskih ocjenjivača, a skoro uvijek uz ulogu vanjskog ocjenjivača i procjene ispunjenosti standarda i kriterija u jednoj ustanovi, imao sam i dodatnu ulogu edukacije i uvođenja u rad novih vanjskih ocjenjivača koji su po pravilu išli po prvi put u vanjsku ocjenu sa mnom, pa sam im na neki način bio i mentor u tome i savjetnik, a i neko ko je pomagao u pisanju i formulisanju konačnih izvještaja. Često sam ostajao i nakon te prve posjete nekima od njih i neformalni „savjetnik“ te su me konsultirali oko različitih pitanja prilikom njihovih narednih vanjskih ocjena”, kaže dr. Hasanović.
Dr. sci. Halid Mahmutbegović, dipl. menadžer u
zdravstvu, spec. javnog zdravstva/zdravstvene
zaštite i koordinator kvaliteta u JZU „Dom zdrav-
lja“ Živinice, “Šampion kvaliteta” za 2017. godinu
kaže kako priznanje smatra znakom prepozna-
vanja i vrednovanja rezultata rada, ali ističe kako
dr. sci. Halid Mahmutbegović
je ono rezultat zajedničkog i timskog rada kroz
koordinirane aktivnosti:
“Za mene je veliko priznanje za dosadašnji rad,
ali i podstrek i obaveza za nastavak aktivnosti.
Zahvalan sam agenciji za prepoznavanje i pri-
znavanje rezultata rada. Međutim, ovo priznanje
nije samo moje, nije priznanje samo za moj rad
kao pojedinca. Ovo je priznanje i za rad svima
kod nas tako i u regiji. Smatram da su me, uz
bezrezervnu ličnu opredijeljenost, dosljednost
i istrajnost, primjena standarda koje je definirao
AKAZ, opredijeljenost i podrška menadžmenta,
kolegica i kolega, kao i razmjena iskustava pre-
dodredili za ovo laskavo priznanje”, kaže Kevrić
potcrtavajuči kako je “ovo priznanje veliki poticaj,
koji zahtijeva kontinuitet, ali i veću odgovornost,
kako prema drugima, tako i prema sebi”:
“Ovo priznanje je ujedno i zahvalnost koju
dugujem svima onima koji su mi bili podrška,
ali i onima koji su mi svojim protivljenjem davali
dodatnu snagu i motivaciju. Mijenjajući prije
svega sebe, moguće je mijenjati i svoju okolinu i
na taj način unapređivati svakodnevni rad. Svako
novo poboljšanje samo je stepenica više koja
vodi do sljedećeg poboljšanja, a lični primjer
je najbolji način da se to i ostvari, što se u
svakodnevnom radu svakako mora inkorporirati”,
zaključuje Kevrić.
BOLNICE-PRIJATELJI BEBADa mama i beba jedno drugom budu do-stupni 24 sata
Agencija za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu u
FBiH je u septembru 2013. godine započela rea-
lizaciju projekta „Akreditacija bolnica – Prijatelja
beba” (Baby Friendly Hospital Initiative - BFHI) u
suradnji sa United Nations Children`s Fund BiH
(UNICEF). S akreditacijom „Bolnica – Prijatelj
beba” AKAZ je nastavio i nakon okončanja pro-
jekta i danas, širom FBiH 9 porodilišta nosi ovu
akreditaciju.
„S ponosom ističemo da smo od početka, među
prvima u FBiH, uključeni u ideju bolnica-prijate-
lja beba, još od prvog projekta koji je AKAZ radio
s UNICEF-om, preko akreditacije iz 2014. pa evo
sada reakreditacije. Svakako da nastavljamo
dobru praksu u istom pravcu ka pružanju što
20 21
boljih i kvalitetnijih usluga i uz kontinuirani rad
na unapređenju”, kaže dr. Mirela Mešić-Smajkić,
spec. ginekologije i koordinatorica kvaliteta u
KB “Dr. Safet Mujić” u Mostaru dodajući kako su
prošli kroz više faza procesa stalno unapređujući
kvalitet prateći standarde:
„Osnova koja nas pokreće ostaje – posvećenost
promociji i podršci dojenju i pomoć porodiljama
da blagovremeno počnu i adekvatno nastave s
dojenjem jer znamo da majčino mlijeko nema
zamjenu. Porodilje kod nas već nakon prvih pola
sata od poroda ostvaruju direktni kontakt kožom
s bebom i počinju s dojenjem, mama i beba
borave u istoj prostoriji – mama u krevetu beba
u svom krevetiću, i dostupni su jedno drugom
24 sata”, dodaje dr. Mirela Mešić-Smajkić potcr-
tavajući pozitivne strane akreditacije.
U sklopu projekta AKAZ je definirao akreditacij-
ske standarde na osnovu 10 koraka za uspješno
dojenje (UNICEF/WHO, 2009.). Akreditacijski
standardi za „Bolnice - Prijatelje beba“ su odo-
breni od federalnog ministra zdravstva, prof. dr.
Rusmira Mesihovića (dopis Federalnog ministar-
stva zdravstva, broj: 08-37-6967/13) i objavljeni
na AKAZ-ovoj web-stranici. AKAZ je u sklopu
projekta razvio plan i program za obuke te
sproveo obuku osoblja porodilišta kao i obuku
za vanjske ocjenjivače, na kojima su učestvovali
zdravstveni profesionalci iz porodilišta u FBiH te
iz Zavoda za javno zdravstvo kao i iz Federalnog
ministarstva zdravstva.
Zdravstveno osoblje i koordinatori kvaliteta u
bolnicama ističu kako dobijanje akreditacije
„Bolnica-Prijatelj beba” osim na samim gine-
kološkom odjeljenjima/porodilištima, donosi
pozitivnu atmosferu i duh “kulture kvaliteta” i
u ostatak ustanove te je svima poticaj da i u
svojim odjeljenjima još bolje rade na kvalitetu, a
oni koji uđu u proces akreditacije tokom njega
mogu mnogo toga naučiti.
Tako koordinator kvaliteta u Bolnici Nova Bila
Josip Trogrlić kaže kako je zadovoljan napret-
kom u smislu sigurnosti i kvaliteta usluge koje
su Rodilište i ginekologija postigli uvođenjem i
provedbom standarda “Bolnica-Prijatelj beba”.
“Napredak je primijetan, uvedene su i provođe-
ne procedure, osoblje je dodatno educirano i
reakreditaciju vidimo kao priliku da vidimo gdje
su postignuti najbolji rezultati, ali i da dobijemo
nove smjernice za daljnje napredovanje”, kaže
Josip Trogrlić dodajući kako je jedan od najbo-
ljih indikatora to što su pacijentice prepoznale
kvalitet usluga:
“Prošle smo godine imali više od 800 poroda, u
naše Rodilište osim iz Nove Bile i bliže okolice
dolaze na primjer i mame iz Bugojna i Jajca jer
22 23
su čule da ovdje mogu dobiti kvalitetnu uslugu i
adekvatan tretman za njihove tek rođene bebe”,
dodaje Josip Trogrlić ističući opredijeljenost i
spremnost ove bolnice za ulazak u postupak
akreditiranja.
Mama Dražana koja je na Valentinovo 14. febru-
ara 2018. carskim rezom na svijet donijela bebu
Valentinu koja je tokom posjete bila s njom nije
krila zadovoljstvo:
„Uvjeti su dobri, ovo mi je drugi porod u Novoj
Biloj i zaista sam zadovoljna brigom i pažnjom
koju dobijamo”, kazala je mama Dražana.
Na dodjeli akreditacije „Bolnica-Prijatelj beba”
Općoj bolnici u Sarajevu bilo je mnogo djece
i njihovih mama, a među njima i 16-mjesečni
Zlatan koji je rođen u porodilištu Opće bolnice
“Prim. dr. Abdulah Nakaš” i koji je došao s ma-
mom Aidom da prisustvuje svečanosti dodjele
akreditacije.
„Svo osoblje je zaista za svaku pohvalu, imali
smo odličan tretman u svakom momentu. Porod
je trajao malo duže, ali ono čega se sjećam 16
mjeseci poslije jesu pažnja i kvalitetan tretman
koje smo ovdje imali od osoblja, i zato smo
danas došli da ih podržimo i čestitamo im”, kaže
mama Sanja dok se Afan s drugom djecom
igrao u „VIP loži“ iz koje su dodjelu akreditacije
pratili najmlađi posjetitelji svečanosti.
Premijer Kantona Sarajevo koji je također pri-
sustvovao svečanosti Elmedin Konaković, koji
je govorio i kao roditelj čije se prvo dijete rodilo
upravo u ovom porodilištu:
„Bio sam uz suprugu, i uvjerio se u kvalitet i to-
plotu koju ova institucija pruža svima, od samog
poroda, pa do savjeta o dojenju i svemu što
roditelji koji dobiju svoje prvo dijete trebaju znati.
U svakom slučaju ste prijatelji beba, ali i prijatelji
roditelja”, kazao je Konaković.
Akreditaciju „Bolnica-Prijatelj beba” imaju
porodilišta u Zenici, Novoj Biloj, Travniku, Tuzli,
Sarajevu, Mostaru (2), Gračanici i Bugojnu.
Sljedeći korak na kojem AKAZ već radi je i
akreditacija „Bolnica-Prijatelj majki i beba” koji
bi u potpunosti zaokružio kompletnu brigu o
djetetu i majci čemu je AKAZ već godinama
predan kroz svoj rad.
24 25
Ocjenivači AKAZ-a s kolegicama i kolegom iz Hrvatske bolnice „Dr. fra Mato Nikolić” Nova Bila
KOHEZIONI FAKTOR U ZDRAVSTVU U BiHDani kvaliteta u zdravstvu FBiH – Svaki na-redni moraju biti bolji nego prethodni!
Prvi “Dani kvaliteta u zdravstvu u FBiH” u organi-
zaciji Agencije za kvalitet i akreditaciju u zdrav-
stvu u FBiH (AKAZ) organizirani su 2013. godine i
već tada po odzivu se moglo naslutiti da će ovaj
stručni seminar u okviru kontinuirane profesio-
nalne edukacije sa propratnim sadržajima vrlo
brzo postati i mjesto susreta zdravstvenih profe-
sionalaca iz BiH, regiona, ali i svijeta.
“Mi smo u AKAZ-u usvojili moto: „Uvijek može
bolje!“. Tako kada smo 2013. godine održali „Prve
dane kvaliteta u zdravstvu u FBiH“, a nazvali
smo ih baš tako „Prvi“ jer smo imali viziju da će
Dani kvaliteta postati tradicionalna manifestacija,
postavili smo sebi cilj da svaki naredni moraju
biti bolji nego prethodni”, kaže doc. dr. Ahmed
Novo.
Ova manifestacija tradicionalni je godišnji osvrt
na stanje kvaliteta i sigurnosti u zdravstvenim
ustanovama Federacije BiH, ali i prilika za do-
djelu priznanja i zahvala zaslužnim institucijama i
pojedincima za tu godinu:
„Dani kvaliteta su stručni seminar i u okviru kon-
tinuirane profesionalne edukacije svake godine
imamo predavanja i radionice za koordinatore
kvaliteta, naše ovlaštene ocjenjivače, zdravstve-
ne menadžere te revijalni program na kojem
predstavimo naša ključna postignuća u tekućoj
godini kao i planove za narednu”, dodaje direk-
tor AKAZ-a.
Okupljanje na Danima kvaliteta u zdravstvu u
FBiH svake godine predstavlja jedan od naj-
značajnijih skupova zdravstvenih radnika u BiH.
Masovnost, stručni sadržaj, međunarodni okru-
gli stolovi, dodjela priznanja, i istovremeno široki
spektar tematskih polja koja se obrađuju na
marginama skupa pobuđuju veliki interes do-
maće javnosti i medija.
Dani kvaliteta predstavljaju priliku za susret koji
jača profesionalne i partnerske veze i daje mo-
gućnost još boljeg upoznavanja i razmjene isku-
stava u polju kvaliteta i sigurnosti u zdravstvu, te
da se ojača i učvrsti komunikacija koordinatora
kvaliteta sa Agencijom kao i mogućnost da se
na jednom mjestu predlože još bolji načini ko-
munikacije, kao i unapređenja saradnje kolegica
i kolega iz regiona u cilju jačanja i boljeg pozici-
oniranja ovih agencija u sistemima zdravstvene
zaštite.
„Pored domaćih eksperata i predavača imamo
i goste iz Austrije, Slovenije, Hrvatske, Srbije,
Crne Gore i zemalja iz Europe i ostatka svijeta sa
izuzetno interesantnim predavanjima. Iz sadržaja
seminara i predavanja proističu ključne poruke
da kolegice i kolege zdravstveni djelatnici iz BiH
26 27
rade na vrlo sličan način kao i u EU na uspo-
stavljanju sistema kvaliteta. Zdravstveni sistemi
su različiti i ne postoje zemlje u kojima je sve
perfektno i gdje nema problema ili izazova te da
je rad zdravstvenih profesionalaca olakšan kada
postoji jedna centralna organizacija u sistemu
koja daje kontinuiranu profesionalnu podršku
kao što je AKAZ”, kaže direktor AKAZ-a doc.dr.
Ahmed Novo.
Osnivač AKAZ-a je Federacija BiH, i dvosmjerna
saradnja sa resornim ministarstvom proteklih
godina dodatno je doprinijela napretku kako
Agencije tako i “Dana kvaliteta u zdravstvu u
FBiH” koje AKAZ uspješno organizuje:
“Pitanje kvaliteta u zdravstvu pitanje je zado-
voljstva pacijenata i to je u središtu ovoga što
radimo. Manifestacija “Dani kvaliteta u zdravstvu”
već je prepoznatljiva u BiH i regiji, Federalno
ministarstvo zdravstva uz AKAZ je od njego-
vog osnivanja 2005. godine ta saradnja nam je
vrlo bitna u izradi strateških planova i politika
iz oblasti kvaliteta u zdravstvu”, kaže Snježana
Bodnaruk iz Federalnog ministarstva zdravstva,
dodajući kako su “bogat sadržaj, nove inicijative
i ideje, kao i koninuirani rast i napredak „Dana
kvaliteta u zdravstvu“ refleksija kontinuiranog i
nezaustavljivog razvoja AKAZ-a”:
„Dani kvaliteta u zdravstvu koji su u osnovi
stručni seminar za koordinatore i ovlaštene
ocjenjivače kvaliteta, zdravstvene menadžere,
zdravstvene djelatnike i pacijente, su napravili
dodatni iskorak, te slobodno mogu reći postali
28 29
jedan od najrespektabilnijih stručnih skupova
u području zdravstva u BiH.“Dani kvaliteta” su
refleksija AKAZ-ovih uspjeha koji su prepoznati
ne samo u BiH, ne samo u regionu, nego i dalje.
Okupivši predstavnike ministarstava, zavoda
zdravstvenog osiguranja, zavoda za javno zdrav-
stvo, zdravstvenih ustanova, udruga pacijenata,
međunarodnih institucija, agencija iz regiona,
AKAZ se nameće kao svojevrsni kohezioni
faktor u zdravstvenom sektoru”, kaže Snježana
Bodnaruk.
Važnost međunarodne i regionalne saradnje
AKAZ je posebno istaknuta na “Danima kvaliteta
2017.” održanim te godine pod motom „Saradnja
u fokusu – Zajedno do boljeg zdravstva na me-
đunarodnom, regionalnom i lokalnom nivou”.
„Razmjena iskustava u regiji jako je važna, bitno
je da smo u kontaktu tijekom godine i razmje-
njujemo informacije, a na “Danima kvaliteta”
se sretnemo, upoznamo druge zdravstvene
radnike, razmjenimo iskustva, i osobno dobi-
jem mnogo dobrih i korisnih savjeta”, kazala
je tokom učešća na “Danima kvaliteta 2017.”
Nina Bončić Mijatović, direktorica Agencije za
kvalitetu i akreditaciju u zdravstvu i socijalnoj
skrbi (AAZ) Hrvatske, a predsjednica Društva za
kvalitet i bezbjednost zdravstvene zaštite Crne
Gore dr. Sanja Simović kaže je kako je za Crnu
Goru posebno bilo važno učešće na “Danima
kvaliteta”:
„Relativno smo novi u ovoj priči, i zato nam je
30 31
dodatno važno učešće na ovakvim skupovima
na kojima se može mnogo toga naučiti”.
„Dani kvaliteta 2018.” održani su pod motom
“BiH u EU: Kvalitetom u društvu najboljih” gdje je
potcrtana važnost kvaliteta u evropskim inte-
gracijama i način na koji AKAZ može pomoći i
već pomaže u tom procesu:
“Našu zemlju vidimo kao bitan faktor u
budućnosti, koji u prestižno društvo evropskih
država dolazi sa jasnom sviješću o kvalitetu kao
presudnom svojstvu koje nas čini poželjnim i
ravnopravnim članom u punom smislu“, kaže
doc.dr Novo koji je prošlogodišnju manifestaciju
već tradicionalno zatvorio najavom još kvalitet-
nijih i sadržajnijih “Dana kvaliteta” sljedeće i
narednih godina:
“Mi već danas počinjemo raditi na planiranju
sljedećih “Dana kvaliteta”. Sebi smo dali težak
zadatak i obavezu, a to je da svaki naredni
moraju biti bolji, ove godine imamo odličan pro-
gram i mnoštvo gostiju, i pred nama nije lagan
zadatak za 2019., ali, idemo dalje!
REGIONALNA SARADNJAAKAZ kao lider u jačanju saradnje u regionu
Regionalna saradnja posebno je bitan segment rada Agencije za kvalitet i akreditaciju u zdrav-stvu FBiH (AKAZ), ali je i zakonska obaveza Agencije da ostvaruje međunarodnu saradnju sa istim ili sličnim organizacijama za kvalitet i sigurnost zdravstvene zaštite i drugim organiza-cijama iz djelokruga AKAZ-a. Saradnja AKAZ-a
sa agencijama u regionu je proteklih godina sve bolja, a AKAZ se postavio i kao lider u jačanju te saradnje.
Uz brojne aktivnosti na tom planu, AKAZ svake godine na „Danima kvaliteta” uz ostale goste redovno okupi predstavnike agencija iz regiona, kao i predavače i druge goste.„Svi u regionu imamo slične probleme i pristup, a kultura kvaliteta je nekada ujedno i inicijalna kapisla, ali i kamen spoticanja kada pokušavate da promijenite svijest. Akreditacija koju je AKAZ
Direktori Agencija za akreditaciju iz Hrvatske, Srbije, Sjeverne Makedonije i Bosne i Hercegovine sa suradnicima
32 33
dobio od ISQuae veliki je podsticaj svima nama u regionu”, kazao je direktor Agencije za akre-ditaciju zdravstvenih ustanova Srbije (AZUS) Vla-dimir Arsenović govoreći o važnosti regionalne saradnje za unapređenje kvaliteta u zdravstvu istaknuvši činjenicu da sve zemlje imaju slične izazove:„Izazovi i problemi su slični, samo su nam kon-cepti različiti, i veoma je bitno da kroz razmjenu iskustava na ovakvim skupovima svi unapređu-jemo te koncepte i samim tim podižemo nivo kvaliteta što povećava i bezbjednost pacijenata. U unapređenju kvaliteta najbitnija je promjena
svijesti, od zdravstvenih radnika i pacijenata, preko javnog mnijenja i medija pa do kreato-ra politika. Uskladiti sve to jeste teško, ali ne i nemoguće”, kaže Arsenović direktor AZUS-a čiji je gost na obilježavanju 10. godišnjice postojanja ove Agencije u decembru 2018. u Beogradu bio i direktor AKAZ-a doc.dr. Ahmed Novo.
Na Konferenciji „Promocija značaja akreditacije i obilježavanje jubileja desetogodišnjice od osni-vanja AZUS-a“ direktor Novo je predstavio rad AKAZ-a s fokusom na regionalnu i međunarod-nu saradnju te spomenutu ISQua akreditaciju za Standarde za primarnu zdravstvenu zaštitu.Konferencija pod motom „Akreditacijom do bolje i bezbjednije zdravstvene zaštite“ u Kon-gresnoj dvorani Sava centra u Beogradu okupila je oko 500 učesnica i učesnika, uz v.d. direktora AZUS-a Vladimira Arsenovića i predstavnike AZUS-a bili su prisutni i Danijela Đerić iz Agen-cije za sertifikaciju, akreditaciju i unapređenje kvaliteta zdravstvene zaštite RS, v.d. direktora Agencije za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu i socijalnoj skrbi Hrvatske Nina Bončić Mijatović, direktor Agencije za kvalitet i akreditacija na zdravstveni ustanovi Makedonije Ante Poposki te direktorica Sekretarijata Zdravstvene mreže Jugoistočne Evrope Mira Jovanovski Dašić s kojima je doc.dr. Novo razmijenio iskustva i pozi-tivne prakse.
Posebno važna saradnja dogovorena je i u Za-
grebu gdje su se Klinički bolnički centar (KBC) Zagreb i AKAZ složili kako postoji mogućnost i interes da zajednički realiziraju niz aktivnosti s ciljem unapređenja i poboljšanja kvaliteta, razmjene iskustava i pozitivnih praksi, edukaci-je, studijskih posjeta i drugih oblika suradnje čiji detalji će biti dogovoreni u narednom periodu.Dogovoreno je ovo na sastanku direktora AKAZ-a doc.dr. Ahmeda Nove i suradnice u AKAZ-u Dženane Fazlić sa pomoćnikom ravnatelja KBC Zagreb za kvalitet prim.dr. Milivojem Novakom i voditeljicom Odjela za osiguranje i unapređenje kvalitete zdravstvene zaštite u KBC Zagreb doc.dr.sc. Bojanom Knežević održanom u Zagrebu u novembru 2018.Pomoćnik ravnatelja KBC Zagreb za kvali-
tet prim.dr. Milivoj Novak kazao je kako je ova zdravstvena ustanova otvorena za suradnju.„KBC Zagreb zainteresiran je za ovaj vid surad-nje, posebno za suradnju koja ide u korist svih, mi smo za, tako da u narednom period pred-stoji dogovaranje tehničkih detalja konkretne suradnje”, kazao je tada prim.dr. Novak, a već narednog mjeseca u posjeti UKC Tuzla - prvom akreditiranom kliničkom centru u BiH boravile su voditeljica Odjela za osiguranje i unapređenje kvalitete zdravstvene zaštite u KBC Zagreb doc.dr.sc. Bojana Knežević i doc.dr. Sanja Pleština s Klinike za plućne bolesti Jordanovac gdje su imale priliku upoznati se s radom, organizacijom i sistemom kvaliteta. „Posebno nas se dojmila organizacija Sektora za poslove organizaci-
Prim.dr. Milivoj Novak, pomoćnik ravnatelja za kvalitetu zdravstvene zaštite i nadzor u KBC Zagreb sa direkto-
rom AKAZ-a
34 35
je i poboljšanja kvaliteta kojeg vodi načelnica mr.ecc. Maida Nuhić. Upoznala nas je s ključnim organizacijskim dijelovima sektora, pokazala nam je kako je tekao proces uspostave i imple-mentacije standarda kvalitete, od samih početa-ka do akreditacije kao konačne potvrde izvrsno-sti. Na primjeru fizikalne medicine i palijativne skrbi mogli smo vidjeti kako sustav upravljanja kvalitete živi u praksi”, kazala je doc.dr. Bojana Knežević nakon posjete zahvalivši se menad-žmentu i osoblju UKC Tuzla na gostoprimstvu.
Predsjednik Ljekarske komore Crne Gore Alek-sandar Mugoša na “Danima kvaliteta 2018.” najavio je saradnju s AKAZ-om:“Veliko mi je zadovoljstvo biti ovdje, jer mogu da najavim početak saradnje s AKAZ-om od januara. Mi smo obezbijedili sredstva, AKAZ znanje i iskustva, i vjerujem da će saradnja koju počinjemo biti uspješna”, kazao je Mugoša, a već u februaru 2019. u Podgorici je potpisan Me-morandum o razumijevanju i saradnji između Agencije za kvalitet i akreditaciju u FBiH (AKAZ) i Ljekarske komore Crne Gore kojim je usagla-šen partnerski odnos na obostranu korist kroz uspostavljanje i razvoj saradnje u cilju razmjene informacija i dobre prakse. Memorandum podrazumijeva razmjenu infor-macija, transparentnih dokumenata, eksperti-za te realizaciju studijskih putovanja i stručne prakse. U područjima saradnje sadržani su i
Dr. Lutvo Sporišević, prvi dobitnik kolegijalnog priznanja za izvrsnost “Potvrda od kolegica i kolega za moj rad na zaštiti i unaprjeđenju zdravlja djece”
Prvi dobitnik AKAZ-ovog priznanja za izvrsnost
u oblasti sigurnosti i kvaliteta po izboru njego-
vih kolegica i kolega je prof. dr. med. sci. Lutvo
Sporišević, pedijatar. Agencija za kvalitet i akre-
ditaciju u zdravstvu FBiH (AKAZ) na VI Danima
kvaliteta u zdravstvu održanim u decembru
2018. prvi put je dodijelila kolegijalno priznanje
razvoj osoblja, razmjena znanja i iskustava or-ganiziranjem različitih oblika edukacija i stručnih usavršavanja, razmjena eksperata te saradnja u istraživačkom radu u području osiguranja kvali-teta. Tu su još i saradnja na zajedničkim projekti-ma iz djelokruga te saradnja u bilo kojim drugim aktivnostima koje su korisne za obje strane.
AKAZ će nastaviti da lidersku ulogu u regionu opravda, unaprijedi i da u narednim godinama ojača nastojanja za podizanjem kvaliteta i sigur-nosti u zdravstvu te, uz jačanje što uže stručne suradnju i razmjenu po svim pitanjima koja su relevantna za ovu oblast u regionu.
Predsjednik Ljekarske komore Crne Gore, dr. Aleksandar Mugoša
36 37
kandidatu kojeg njegove kolege - zdravstveni
djelatnici iz cijele FBiH, smatraju ponajboljim
i najzaslužnim da ga ponese kao potvrdu vla-
stitog rada i zalaganja. Zdravstveni djelatnici i
zdravstvene djelatnice iz FBiH na poziv AKAZ-a
imali su priliku slati svoje prijedloge s obrazlože-
njem, nakon čega je na Facebook stranici AKAZ-
a predstavljeno 11 kandidata za koje se moglo
glasati putem oznake-likeom na fotografiju, i u
momentu zaključenja glasanja, dr. Lutvo Spori-
šević imao je 2.500 oznaka-likeova, iza njega je
slijedila dr. Amela Bužimkić za 1.300 te Senada
Mujačić sa 991 oznakom-likeom...
“Izrazita mi je čast, ponos i radost za dodijeljeno
ovo prestižno priznanje, koje dolazi od zdrav-
stvenih profesionalaca. Mišljenja sam da su
uvažene kolegice i kolege na ovaj način eva-
luirale moj dugogodišnji uspješan stručni rad i
postignute prestižne rezultate na zaštiti i una-
prjeđenju zdravlja djece, kao i razvoju sistema
zdravstvene zaštite. Ovo je dokaz da su naporan
i ustrajan rad, kontinuirana edukacija, zdra-
vi partnerski odnosi pacijenata i zdravstvenih
profesionalca, kao i kolegijalnost determinante
uspješnog stručnog rada”, kaže o priznanju dr.
Sporišević dodajući kako ono “ukazuje da je na
najbolji mogući način zamjećen dugogodišnji
uspješan praktičan liječnički rad i trud u zahtjev-
noj pedijatrijskoj službi:
“Priznanje je poticaj za daljnje kontiuirane aktiv-
nosti u kontekstu potpore i daljnjeg doprinosa
u njegovanju dugogodišnje plemenite tradicije
liječničke profesije s ciljem spječavanja bolesti,
unaprijeđenja zdravlja i omogućavanja što pri-
mjerenije zdravstvene kondicije djece”.
Dr. Sporišević kaže kako u svakodnevnom
stručnom radu izuzetnu pažnju poklanja sigur-
nosti i kvalitetu zdravstvene zaštite, bez čega je,
potcrtava, stručni rad faktički nemoguć:
“Svakodnevni praktični rad i zdravstvena njega
djece realizira se u skladu s suvremenim znanji-
ma i vještinama koje su utemeljene na relevan-
tnim stručnim i znanstvenim dokazima i utvrđe-
nim standardima kvaliteta i sigurnosti u pružanju
zdravstvene zaštite”, kaže dr. Sporišević.
Kao vanjski ocjenjivač AKAZ-a dr. Sporišević je
imao priliku obići brojne zdravstvene ustanove u
FBiH. Kaže kako je zahvaljujući AKAZ-u omogu-
ćen jedinstveni program poboljšanja kvaliteta i
sigurnosti zdravstvenih usluga za sve zdravstve-
ne ustanove u FBiH te je na taj način “zdravstve-
nim ustanovama diljem FBiH omogućen uvid i
praktična provedba stručnih politika, procedura
i relevantnih kliničkih smjernica s ciljem stalnog
unaprjeđenja kvaliteta i sigurnosti u pružanju
zdravstvenih usluga:
“Kao licencirani vanjski ocjenjivač AKAZ-a obila-
zeći mnogobrojne zdravstvene ustanove u FBiH
utvrdio sam izuzetnu motiviranost i želju zdrav-
stvenih profesionalaca u provedbi AKAZ-ovih
stručnih politika, procedura i kliničkih smjernica.
Zdravstveni profesionalci su na najbolji mogući
način razumjeli da primjena AKAZ-ovih stan-
darda rezultira poboljšanju kvaliteta i sigurno-
sti zdravstvenih usluga, a u svim posjećenim
zdravstvenim ustanovama izražena je tendenca
da se nastavi s unaprjeđenjem provedbe stan-
darda kvaliteta i sigurnosti u pružanju zdravstve-
nih usluga. Značajan napredak u oblasti sigur-
nosti i kvaliteta u zdravstvenim ustanovama koje
sam posjetio zadobili su i povjerenje kod kori-
snika zdravstvene zaštite jer su svjesni da su u
okviru raspoloživih mogućnosti dobili optimalan
nivo standarda zdravstvene zaštite”, zaključuje
dr. Sporišević.
Radeći kao pedijatar, dr. Sporišević se osim
kroz praksu i u javnom prostoru preko medija i
društvenih mreža bori za poboljšanje procije-
pljenosti.
“Intencija zdravstvenih profesionalaca u svakod-
nevnom radu treba biti usmjerena da je vakcina-
cija najbolja, najsigurnija i najjeftinija preventivna
aktivnost u sprječavanju vakcinacijom preven-
tabilnih bolesti i mogućih ozbiljnih komplikacija,
a pri tome uvažavajući relevantne smjernice o
imunizaciji prema Svjetskoj zdravstvenoj orga-
nizaciji i zavoda za javno zdravstvo. U kontekstu
navedenoga promotivne aktivnosti trebaju biti
kontinuirane u svakodnevnom praktičnom radu
kao i preko masovnih medija, stručnih skupova,
edukativnih predavanja u vrtićima i školama”,
kaže dr. Sporišević potcrtavajući kako je u po-
dizanju svijesti o značaju i djelotvornosti imu-
nizacije potreban “uzajaman partnerski odnos
zdravstvenih djelatnika sa roditeljima djece,
prosvjetnim djelatnicima, medijima, društve-
nim subjektima odnosno društvom u cjelini, pri
čemu se trebaju uvažavati relevantne stručne
informacije”.
38 39
“Kad imam odlične uslove za rad i napredak u poslu ne razmišljam o odlasku”Dr. Mirza Jahić, ZU Specijalna bolnica “Centra za srce BH” Tuzla.
“Tuzla je moj grad, tu sam rođen, živim, i imam
priliku da radim i tokom rada se svakodnevno
profesionalno usavršavam, tako da ne učim
njemački i nemam namjeru ići iz ove zemlje”, ša-
ljivo počinje priču dr. Mirza Jahić, ljekar na Odje-
lu za kardiovaskularnu hirurgiju ZU Specijalne
bolnice “Centra za srce BH” Tuzla, prve privatne
Specijalne bolnice u BiH koja je prošla vanjsku
ocjenu i kojoj je Agencija za kvalitet i akreditaciju
u zdravstvu u FBiH dodijelila akreditaciju za us-
postavljen sistem kvaliteta.
Dr. Jahić rođen je u Tuzli 1981. godine, i jedan je
od mladih ljudi koji je u “Centru za srce BH” do-
bio priliku za rad u kvalitetnom i poticajnom rad-
nom okruženju. Kaže da je imao prilika za odla-
zak, kao i veliki broj mladih kolega, ali da se ni
u jednom momentu nije pokajao što je odlučio
ostati i što je već osam godina član medicinskog
tima “Centra za srce BH” gdje je tokom protekle
godine završio specijalizaciju za opštu hirurgiju
i stekao subspecijalizaciju iz oblasti kardiohirur-
gije:
“Moj prvi posao bio je u Domu zdravlja u Magla-
ju, tamo sam radio u porodičnoj medicini i u hit-
noj pomoći i stekao sam jedno važno iskustvo, a
onda se otvorila mogućnost za posao u “Centru
za srce BH“ koju sam iskoristio i danas, osam
godina poslije mogu reći da nisam pogriješio.
Dobio sam mogućnost da radim sa ljudima kao
što su prof.dr.med.sci. Emir Kabil, prof.dr. med.
sci. Emir Mujanović, mr.med.sci.dr. Muniba Softić
i drugi članovi tima od kojih sam toliko toga nau-
čio i još učim”, kaže dr. Jahić.
Ono što posebno potcrtava kao bitno za mladog
hirurga, jeste mogućnost svakodnevnog rada
u operacionoj sali gdje radi na kardiohirurškim
ili vaskularnim operacijama i gdje je kao prvi ili
drugi asistent asistirao na više od 2.000 operaci-
ja srca.
“Hirurg koji nije stalno u sali ne može adekvatno
napredovati. Tokom rada u “Centru” dobio sam
specijalizaciju iz opšte hirurgije, poslije toga i su-
bspecijalizaciju iz oblasti kardiohirurgije, sve što
učim imam priliku i da primijenim, znanje pre-
nosim na druge, radimo i napredujemo kao tim i
ništa nije eksluzivno pravo jednog ili drugog. Na
primjer, dr. Stojan Rajković i ja počeli smo raditi
endoskopski harvesting vene (EVH) i uvođenje
endoskopskih procedura u vaskularnu hirurgi-
ju. Mi sada kao supervizori uključujemo mlađe
kolege, i dalje se educiramo za nove sofisticira-
nije procedure koje će se uskoro raditi u našem
Centru, u sklopu kardiohirurgije i vaskularne
hirurgije. Stalno idemo naprijed jer uvijek može
bolje”, optimističan je dr. Jahić koji uz praksu isti-
če i važnost kontinuirane edukacije:
“Odlazak na edukaciju se stalno potencira i po-
željan je, i sam sam posljednjih godina prošao
brojne edukacije koje su mi dodatno pomogle
da se formiram kao hirurg. Od edukacije za UZ
krvnih sudova u KB Dubrava 2012 godine, pa do
raznih seminara i kongresa u Francuskoj, Holan-
diji te simpozija Hrvatskog društva za vaskularnu
kirurgiju… ”, ističe dr. Jahić. 40 41
Mr.med.sci. dr. Muniba Softić, šefica Službe
za poboljšanje i sigurnost kvaliteta u “Centru
za srce BH”, specijalista je opšte hirurgije i su-
bscpecijalista kardiohirurgije, članica medi-
cinskog tima koji je uradio prvu operaciju na
otvorenom srcu u BiH 1998. godine. Dalje navodi
da u “Centru za srce BH”, osim brojnih iskusnih i
dokazanih stručnjaka iz različitih oblasti medici-
ne u timu imaju i mlade ljekare koji su i sami već
uspjeli da se dokažu u brojnim poljima,.“Centar
za srce BH” otvoren je za sve mlade koji tu
mogu dobiti priliku da pokažu šta znaju, i even-
tualno tu i ostanu.
“Jako nam je važno da mladi poput dr. Mirze
Jahića vide da i ovdje imaju budućnost, i to je
naš doprinos sprečavanju odlaska kvalitetnog
kadra van BiH, stanovnici BiH zaslužuju da imaju
kvalitetnu medicinsku uslugu koju će im pružiti
obučen i kvalitetan medicinski kadar. Otvoreni
smo za mlade, i oni koji završe medicinski fa-
kultet imaju priliku volontirati u “Centaru za srce
BH”, provesti po dva mjeseca na naša tri različita
odjeljenja, i ako se pokažu kao dobri budući
ljekari imaju mogućnost i da ostanu kod nas. Isti
princip se odnosi na srednji medicinski kadar”,
kaže mr.med.sci. dr. Muniba Softić dodajući da
je krajnji cilj svih napora – kvalitetna zdravstvena
usluga za svakog pacijenta.
“Kad se rađala ideja o otvaranju “Centra za srce
BH”, jedna od vodilja bila je ideja da građani
ove zemlje zaslužuju jedno ovakvo mjesto bez
korupcije, gdje imaju humaniji tretman i gdje
se velika pažnja posvećuje svakom pacijentu, i
gdje je svaki pacijent jednak”, kaže mr.med.sci.
dr. Muniba Softić potcrtavajući kako u“Centru”
veliku pažnju posvećuju kvalitetu, te da je sa-
radnja s AKAZ-om došla kao logičan slijed do-
gađaja:
“Poštujući sugestije pacijenata radili smo na po-
boljšanju pružanja usluga, znali smo da radimo
kvalitetno, ali smo se u jednom momentu upitali
koje su to reference na osnovu kojih se mjeri
kvalitet našeg rada, i onda smo odlučili da uđe-
mo u proces akreditacije s krovnom institucijom
Federalnom agencijom za kvalitet u zdravstvu
AKAZ-om, kako bi implementacijom akreditacij-
skih standarda imali potvrdu o kvalitetu pruženih
usluga, i dalje kroz različite aktivosti AKAZ-a
imali mogućnost ravnopravno učestvovati i raz-
mjeniti iskustava sa medicinskim ustanovama
koje su prošle proces certifikacije tj. akreditacije”,
pojašnjava mr.med.sci. dr. Softić.
Kaže da su se za sam proces intenzivno pripre-
mali nešto više od godine dana:
“Imali smo dosta toga, ali je trebalo sve to pre-
poznati i uobličiti u kriterije standarda za bolnice,
a kroz različite dokumente : strategije, planove,
procedure, zapise. Uz veliku podršku menad-
žmenta na čelu sa prof.dr.med.sci. Emirom Ka-
bilom uključili smo svo osoblje, i preko Službe
za poboljšanje sigurnosti i kvalitete te koordina-
tora kvalitete mr.ph.sci. Mirele Jukić, referenta za
kontrolu kvalitete viša.dipl.ses. Nermine Hanić i
preko koordinatora odjela svi uposlenici imali su
priliku učestvovati u implementaciji standarda
za bolnice.
Mr.med.sci. dr. Softić dodaje kako kako su za-
dovoljni urađenim i već prvih mjeseci nakon
dobijanja akreditacije primijete se novi pomaci u
smislu različitih sugestija i prijedloga za pobolj-
šanje kvalitete rada Centra.
“Akreditacija nije nešto što dobijete i okačite na
zid, to je potvrda da imate sistem kvaliteta koji
trebate očuvati i unaprijediti. Najvažnije je da su
s tim već svi saživjeli i da nastavljamo sa izra-
dom novih procedura, primjenjujemo sistem
kvalitete na uvođenje novih disciplina u Centru, i
kontinuirano napredujemo”, zaključuje dr. Softić.
42 43
“ESTHEPHARM”, prva akreditirana apoteka u FBiH„Pacijent je u fokusu našeg rada, kontinuirana obuka osoblja među glavnim prioritetima“
“Pacijent koji uđe u našu apoteku dobija sigurnu
i kvalitetnu uslugu, dobiće sve potrebne infor-
macije o lijeku i terapiji, i našu punu savjetodav-
nu podršku”, kaže magistrica farmacije Almira
Hrvat, koordinatorica kvaliteta u “Esthepharmu”,
prvoj apoteci u FBiH koja se prijavila i uspješno
stekla akreditaciju Agencije za kvalitet i akredita-
ciju u zdravstvu u FBiH (AKAZ).
“Pacijent je u fokusu našeg rada, i pacijenti to
već prepoznaju. Imamo savjetovališta, imamo
i kutak za pacijente koji imaju potrebu nasamo
pitati za neki savjet, a kako su nam povratne
informacije pacijenata veoma bitne često radi-
mo i anketiranja. Već kroz kontakte s pacijentima
polako uvodimo i „porodičnog farmaceuta“, ali
vodimo i elektronsku bazu u kojoj su relevantni
podaci o svim pacijentima na redovnim terapi-
jama, tako da kada pacijent dođe ponovo bez
obzira ko od nas ga dočeka odmah ima sve
potrebne informacije”, kaže Almira Hrvat ističući
kako izlaskom pacijenta iz ove apoteke, ne pre-
staje briga za njega:
“Pacijente na redovnim terapijama telefonski
obavještavamo o skorom isteku terapije
ili prestanku važenja recepta, a ako zbog
zdravstvenih razloga pacijenti nisu u
mogućnosti doći, imamo mobilni farmaceutski
tim koji im dostavi lijek i od kojeg mogu dobiti
sve potrebne savjete i upute”.
44 45
Apoteka “Estepharm” nalazi se u sarajevskom
naselju Vratnik, i osoblje ove privatne zdravstve-
ne ustanove posebno ističe važnost komunika-
cije i otvorenost:
„Ljudi ovdje su nas prihvatili otvorenog srca, i mi
im uzvraćamo ljudskim odnosom, osmijehom,
toplim prijemom i kvalitetnom uslugom”, kažu u
ovoj apoteci, dodajući kako je proces certifikaci-
je, a potom i akreditacije kroz koji je ova apoteka
prošla, došao kao logičan slijed.
“Od početka rada apoteke prioritet su nam bili
kvalitet, sigurnost i pristup pacijentu. Na tome
smo radili kontinuirano, pripremali se i unapre-
đivali rad, a kada smo ušli u priču sa AKAZ-om
bili smo zadovoljni da veliki dio standarda već
ispunjavamo. Bili smo privatna apoteka, a kada
smo prešli u status privatne zdravstvene usta-
nove sljedeći potez je bio da se prijavimo za
obaveznu certifikaciju kod AKAZ-a i dobijemo i
zvaničnu potvrdu da ono što radimo zadovolja-
va standarde sigurnosti i kvaliteta”, kaže Almira
Hrvat, dodajući kako je radeći s kolegicama na
ispunjenju certifikacijskih standarda, imala priliku
upoznati se i sa akreditacijskim standardima, i
da se tad rodila i ideja o prijavi za akreditiranje.
“Znali smo da smo prva apoteka koja se pri-
javljuje za akreditaciju i da prijavom pred sebe
stavljamo jedan odgovoran i zahtjevan zadatak,
ali to nam je bio samo dodatni podstrek. Dobili
smo punu podršku menadžmenta za sve, kao
koordinatorica kvaliteta imala sam i svu podršku
ostalog osoblja, i uspješno smo, na naše, ali i
zadovoljstvo pacijenata-korisnika naših usluga,
prošli kroz proces certifikacije, a onda i akredita-
cije”, priča Almira Hrvat.
U “Esthepharmu” kažu da ih je proces kroz koji
su prošli dodatno zbližio međusobno, ali i kroz
insistiranje na savjetodavnu ulogu farmaceuta
i detaljno evidentiranje urađenog – sa samim
pacijentima.
“Na ispunjenju standarda smo radili timski, a
kreiranje porodične atmosfere unutar osoblja
koju mi ovdje imamo samo dodatno unapređuje
naš rad. Kada imate harmoniju i prijatelje oko
sebe, imate i više elana da se posvetite svakom
pacijentu, oni to prepoznaju, a naša misija je da
budemo njima na usluzi”, kaže farmaceutska
tehničarka Eneida Šenderović ističući angažira-
nost koordinatorice kvaliteta Almire Hrvat i po-
dršku koju su svi skupa dobili od menadžmenta.
Magistrica farmacije Nidžara Salčinović ističe
kako su se neke procedure koje se na prvu
mogu činiti komplikovane i izazvati bojazan da bi
mogle usporiti posao, pokazale kao vrlo korisne
kako za sam kvalitet i sigurnost usluge, tako i za
poboljšanje komunikacije:
“AKAZ nas je dodatno zbližio s pacijentima.
Uz osnovne podatke, potrebno je imati još
detaljnije informacije o stanju svakog pacijenta,
što zahtijeva dodatnu komunikaciju. Reakcije
pacijenata kada vide da se neko dodatno
zanima za njihovo stanje, da ih je spreman
saslušati i dati savjet su vrlo pozitivne”, kaže
Nidžara Salčinović.
Farmaceutska tehničarka Azra Čengić kaže da je
sretna kako je prvi posao u struci dobila upravo
u ovoj apoteci i to u vrijeme kad se intenzivno
radilo na ispunjavanju najviših standarda sigur-
nosti i kvaliteta.
“Drago mi je da sam odmah na početku dobila
priliku da radim po najvišim standardima i u jed-
nom ovakvom okruženju”, kaže Azra Čengić.
Akreditacijski i certifikacijski status se dodjelju-
je na period od četiri godine. U ovom periodu
zdravstvena ustanova je dužna da održava, ali i
dalje unapređuje kvalitet zdravstvene usluge, a
46 47
AKAZ je dužan da obavlja najavljene i nenajav-
ljene nadzorne preglede s istim ciljem.
Iz “Esthepharma” kažu kako namjeravaju nasta-
viti putem sigurnosti i kvaliteta:
“Uvijek može i treba bolje, i mi ćemo na tome
nastaviti raditi, ispunjavati standarde i unapre-
đivati usluge. Među prioritetima nam je i kon-
tinuirana edukacija osoblja, kako vanjska tako i
interna, jer što je educiranije osoblje to je sigur-
nija i kvalitetnija usluga koju pruža”, kaže Almira
Hrvat, koordinatorica kvaliteta u “Esthepharmu”,
dodajući kako je na tom putu već mnogo toga
konkretno urađeno:
“Kontinuirano radimo na internim edukacijama
i baziramo se najčešće na pitanjima pravilne
upotrebe lijekova, kao i na interakcijama lijekova,
interakcijama lijekova sa herbalnim preparatima
kao i na interakcijama lijekova sa hranom. Naša
dva magistra farmacije su uspješno prošla
Školu aplikativne fitoterapije u organizaciji
Farmaceutskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu
i time stekla zvanja certificirani fitoterapeuti. Kroz
ovu školu fitoterapije smo željeli da steknemo
stručno znanje i vještine koje ćemo primijeniti
u svom radu, na izradi prirodnih preparata,
prirodne kozmetike jer smo svjesni zasićenosti
tržišta proizvodima sumnjivog kvaliteta i
sigurnosti”, pojašnjava Almira Hrvat dodajući
kako se uz sve navedeno radi i na uvođenju
novog programa:
“U apoteku uvodimo i novi program koji će moći
podržati naš rad, koji će pratiti certifikacijske i
akreditacijske standarde kako bismo se što bolje
pripremili za eventualnu reakreditaciju.”
IZDAVAČKA DJELATNOST AKAZ-aPribližiti se stručnoj, ali i široj javnosti
Brošura koju čitate dio je bogate izdavačke
djelatnosti Agencije za kvalitet i akreditaciju
u FBiH (AKAZ) koja se sastoji od velikog broja
akreditacijskih standarda što je jedna od osnov-
nih djelatnosti, priručnika, uputstava, formulara,
obrazaca, upitnika i dokumenata, te brošura i
godišnjaka namijenjenih i široj čitalačkoj publici.
Uz zvanične internetske i Facebook stranice
AKAZ-a, a sa širenjem obima aktivnosti o koji-
ma želimo da se zna još više, javlja se potreba
i za oblikom štampanog materijala koji bi bio
jednostavno štivo za stručnu, ali i širu čitalačku
publiku.
AKAZ je aktivno učestvovao u izradi “Brošure
za zdravstvene radnike o ophođenju prema
osobama s invaliditetom” koju je 2016. izdao
“MyRights”. Posebno bitno kod ove brošure bilo
je to što su osobe s invaliditetom pristupile izradi 48 49
brošure kojoj je cilj da pomogne zdravstvenim
radnicima da na najbolji način odgovore izazovi-
ma s kojima se susreću u svom radu, a koji uk-
ljučuje i pacijente koji su osobe s invaliditetom.
Pozitivne reakcije kako pacijenata tako i zdrav-
stvenih radnika proteklih godina, kao i primijetan
napredak, govore da je urađen dobar posao.
Uz podršku Federalnog ministarstva zdrav-
stva AKAZ iste godine izdaje brošuru “Na putu
zdrave, sigurne i kvalitetne medicinske prakse”
koja je na slikovit način, kroz razgovore s di-
rektnim akterima i reportaže s terena gdje je
prikazan duh provedenog projekta „Uspostav-
ljanje sistema sigurnosnih standarda u primarnoj
zdravstvenoj zaštiti” tokom kojeg je certificirano
skoro 200 timova porodične medicine u Kanto-
nu Sarajevo.
„Ova brošura prikazuje primjer dobre prakse
unapređivanja kvalitete zdravstvene zaštite kao
bitnog strateškog cilja reforme zdravstvenog
sustava. Ujedno je i prilika da se upoznate s
iskustvima vaših kolega, sugrađana, posvećenih
profesionalaca, i njihovim naporima da kroz
usvajanje suvremenih pristupa zdravstvu,
poglavito u oblasti primarne zdravstvene
zaštite i obiteljske medicine, istraju na uspostavi
sustava sigurnosti. Nadam se da će vam podaci
koji su nadalje navedeni, zorno i cjelishodno
ukazati i na važnost podrške koju očekujemo
od svih vas, kako bismo zajedno, u budućnosti,
postigli još i više”, kazao je u predgovoru
federalni ministar zdravstva doc.dr. Vjekoslav
Mandić. I ova publikacija izazvala je veliki
interes stručne i šire javnosti, a prevedena je i
objavljena i na engleskom jeziku te dostavljena
brojnim zdravstvenim profesionalcima širom
Evrope i svijeta.
U maju 2017. predstavljena je brošura “AKAZ
– Kultura kvaliteta” također u izdanju AKAZ-a,
namijenjena za sve one koji dolaze u kontakt sa
AKAZ-om, i problematikom vezanom za domen
rada ove agencije - informativna, promotivna i
korisna alatka, od pomoći u radu, i kontaktima
sa AKAZ-om, i temama koje se tiču sistema
sigurnosti i kvaliteta kojima se nastoji postići
temeljno poboljšanje zdravstvenog sistema. Na-
mijenjan je za zdravstvene radnike, medicinske
stručnjake, vodstva zdravstvenih ustanova, i, na
koncu, ništa manje važne – zdravstvene osigu-
ranike, pacijente i krajnje korisnike zdravstve-
ne zaštite u FBiH. Brošura je urađena u formi
pojmovnika na 36 stranica, a AKAZ ju je objavio
smatrajući kako ne treba biti obimna, optere-
ćena stručnim, malo razumljivim pojmovima,
ili terminima koji su bliski isključivo obučenim
profesionalcima, ali ni isključivo laički orjentirana.
Također je prevedena i štampana na engleskom
jeziku.
„Kultura kvaliteta u pružanju zdravstvenih usluga
je nešto na čemu kontinuirano radimo i što je
proteklih godina prožeto u svim našim planovi-
ma i strategijama, i čije je ispunjavanje veliki dio
puta BiH ka Evropskoj uniji. Sigurna, standardi-
zirana i kvalitetna zdravstvena usluga put je i ka
racionalizaciji troškova u zdravstvu, i zbog toga
je kultura kvaliteta nešto čemu svi težimo i što
je potrebno promovirati”, kazala je o publikaciji
Vildana Doder, pomoćnica federalnog ministra
zdravstva za implementaciju projekata.
U izdanju AKAZ-a kroz „Projekat mentalno
zdravlje u BiH” koji podržava Vlada Švicarske
50 51
a implementira Asocijacija XY u partnerstvu sa
Federalnim ministarstvom zdravstva i Ministar-
stvom zdravlja i socijalne zaštite RS objavljena je
brošura „Priče iz centra“ koja sadrži reportaže iz
centara za mentalno zdravlje širom FBiH i kojom
su otvoreni „Dani kvaliteta u zdravstvu 2018.”.
Reportaže autora Almira Panjete prikazuju rad
centara kroz životne priče korisnica i korisnika,
voditelja i osoblja centara i njihov zajednički
nesebični doprinos.
Enisa Mešić, liderica komponente 1, Projek-
ta mentalnog zdravlja u BiH iz Asocijacije XY
govoreći o brošuri „Priče iz centra” istaknula je
kako vjeruje da će svi koji pročitaju priče kroz
jednu ljudsku perspektivu dobiti uvid u sve ono
što rade centri za mentalno zdravlje te istaknula
zadovoljstvo saradnjom s AKAZ-om:
„Velika je sreća imati ovakve partnere, i ideja da
se rad centara za mentalno zdravlje prikaže kroz
ljudske priče na jedan pitak novinarski način
koja je došla od agencije koja se bavi kvalitetom
i standardima naišla je na veliko oduševljenje
kod nas koji se bavimo mentalnim zdravljem i
svakodnevno se borimo protiv stigme”, kazala je
Enisa Mešić.
Uz spomenute brošure, AKAZ je 2017. i 2018.
godine izdao i prigodne godišnjake “Sigurnost
i kvalitet”, u kojem je sadržan pregled nekih
od važnijih zbivanja iz tih godina kao i napisi
o temama za koje se u AKAZ-u smatralo da
komplementarno odgovaraju namjeri i svrsi
godišnjaka.
Obaveza informiranja korisnika, ali i potreba
odgovarajućeg komunikacijskog sredstva, bila je
vodilja uredničke forme u kojoj smo se odlučili
predstaviti rad agencije i u ovom obliku.
Brošure, publikacije i godišnjaci su dijeljeni po-
sjetiocima manifestacije “Dani kvaliteta u zdrav-
stvu u FBiH”, ali su se našli i na stolovima zdrav-
stvenih profesionalaca širom BiH i regiona.
“AKAZ je izrastao u kohezioni faktor u zdravstvu, nema zdravstvene ustanove gdje se ne primjenjuju naši standardi!”Doc.dr. Ahmed Novo, direktor AKAZ-a
Agencija za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu
(AKAZ) 2018. je obilježila 15 godina djelovanja.
Kako danas gledate na početke Agencije i vaš
zajednički put?
Sa AKAZ-om sam sarađivao faktički od njego-
vog osnivanja, već sam od 2004. godine bio
uključen u realizaciju više projekata, a formalno
52 53
sam u Agenciju došao 2012. godine kada se
otvorio konkurs za mjesto direktora, a nakon što
je prethodni direktor prim.dr. Zoran Riđanović
morao u mirovinu po sili zakona. Napustio sam
odlično plaćeno mjesto u Svjetskoj zdravstvenoj
organizaciji, te sam sjajan posao i radno okruže-
nje zamijenio velikim izazovom. I upravo je to što
me privuklo u AKAZ; mogućnost da sam utičem
na razvoj sistema poboljšanja kvaliteta i akre-
ditacije u FBiH i da postavim osnove za mnogo
naših aktivnosti u zdravstvu. Dr. Riđanović je
započeo sjajne stvari, udarivši mnoge temelje
na kojima danas djeluje AKAZ preuzevši najbo-
lja svjetska iskustva. Međutim, akreditacija je u
to vrijeme bila jedan apsolutno novi koncept u
našem okruženju, neshvaćen od strane naših
zdravstvenih profesionalca i javnosti, i gdje u
samom početku nije postojala ni kritična masa
koja bi akreditaciju prihvatila i dalje razvijala.
S kakvim ste se sve otporima susreli na
počecima?
Otpori su bili aktivni i pasivni i moj zadatak koji
sam sebi postavio u to vrijeme je bio da prilago-
dim razvoj ove oblasti našem mentalitetu i mo-
gućnostima. Insistirao sam da što više radimo na
domaćim primjerima iz prakse, da akreditacija
ne bude pogrešno shvaćena i ne postane neka
vrsta kvazielitizma te da ključni sudionici u pro-
cesu budu domaći bh. stručnjaci. Naročito se to
odnosi na razvoj akreditacijskih standarda koji
su ključni alat za mjerenje i poboljšanje prakse
uvijek naglašavajući da je proces u kojem nasta-
ju standardi važniji od samog sadržaja. I u tome
smo uspjeli, jer su naši standardi akreditirani od
strane ISQua što znači da su isto vrijeme i svjet-
ski, ali i primjenjivi u našem okruženju.
Kako sve to izgleda danas?
Namjera mi je bila da u suradnju s AKAZ-om
uključim što više zdravstvenih djelatnika i danas
s ponosom mogu istaći da je AKAZ prisutan
u svim kantonima u FBiH i da faktički nema
zdravstvene ustanove gdje se ne primjenjuju
naši standardi. Nisu svi na istom nivou, daleko
samo mi još od idealnog stanja u zdravstvu, još
je mnogo posla pred nama, ali situacija u tom
pogledu je mnogo bolja nego što je bila prije
sedam godina. Jako mi je drago što mogu pri-
mjetiti da je AKAZ i neka vrsta kohezionog fakto-
ra povezujući dijelove fragmentiranog sistema,
kako kantonalne zdravstvene sisteme tako i
ustanove, a naročito mi je drago što vidim da
utičemo na povezivanje kolega i kolegica iz cije-
le FBiH. Imamo sjajne pojedince koji mogu naše
društvo pokrenuti na bolje, a zadaća ključnih ak-
tera u zdravstvu, a jedan od njih je i AKAZ, je da
uspostave kvalitetan i siguran sistem.
Šta pacijenti, građani, mogu da očekuju od
zdravstvenog sistema čiji je i AKAZ dio?
Naši građani očekuju i zaslužuju da imaju sigur-
nu uslugu najboljeg kvaliteta koje naše društvo
može da im omogući. Da bi to postigli potrebni
su nam bolja organizacija, suradnja sa udruženji-
ma pacijenata, zdravstvenim djelatnicima, aka-
demskom zajednicom i donosiocima političkih
odluka. Potrebno je slušati iskustvo pacijenata
šta je po njihovom mišljenju sigurna i kvalitetna
zdravstvena zaštita i obezbijediti im da aktivno
budu uključeni u donošenje odluka. Nama je
potrebna zdravstvena zaštita koja će u središtu
imati pacijenta i gdje će usluge biti prilagođene
potrebama pacijenta, a u isto vrijeme pristupač-
ne i odgovarajuće. Pacijenti s pravom očekuju
da dobiju medicinsku uslugu uz neophodan
dignitet i poštovanje. Potrebno je definirati konti-
nuitet njege i razviti jasan put pacijenta u kojem
pacijent neće lutati i gubiti vrijeme i u kojem će
mu pomoći integrirani sistemi. Pacijent očekuje
da što prije i bezbolnije riješi svoj zdravstveni
problem zbog kojeg je i ušao u sistem i ne mora
da zna administrativno ustrojstvo.
Među podacima koje prikupljate i koji su bitni za
poboljšanje sigurnosti i kvaliteta u zdravstvu su i
ankete. Koliko su prema tim anketama pacijenti
do sada zadovoljni zdravstvenim sistemom u
FBiH i šta je to što bi oni možda mijenjali?
Zdravstvene ustanove su dužne da informiraju
AKAZ na osnovu propisanih indikatora. Jedan od
indikatora su i ankete o zadovoljstvu/iskustvu
pacijenata u vezi sa uslugama u domu zdravlja i
bolnici. Mi ove indikatore pratimo već evo četiri
godine zaredom i najviše je pritužbi u vezi sa
lošom komunikacijom. S druge strane bilježimo
sve veći broj slučajeva fizičkog i verbalnog na-
silja nad zdravstvenim radnicima i to zaista po-
prima zabrinjavajuće razmjere. U vrijeme kada
svjedočimo masovnom odlasku naših zdrav-
stvenih radnika u Njemačku i druge evropske
zemlje dužni smo svi kao društvo da im osigu-
ramo optimalne uvjete za rad i ugodan ambijent
u kojem će pacijent dobiti najbolju zdravstvenu
uslugu koju naš zdravstveni sistem može da
obezbijedi.
Spomenuli ste značaj uključivanja pacijenata
u donošenje odluka, i s tim u vezi AKAZ je već
inicirao i osnivanje krovnog udruženja pacijenata
za FBiH. Koliko je potrebno jedno takvo udruže-
nje i koliko bi ono pomoglo u radu na poboljša-
nju kvaliteta u zdravstvu?
Sve naše aktivnosti su usmjerene ka kontinuira-
nom poboljšanju kvaliteta zdravstvenih usluga
i zbog toga nam je izuzetno važna povratna
informacija koju dobijamo od pacijenata. Nama
je jako stalo da što bolje obavljamo naš posao,
a najmjerodavniji „sudija“ i ključni saveznik su
nam pacijenti. U ovako fragmentiranom siste-
mu u Federaciji BiH vrlo je teško obuhvatiti sva
udruženja pacijenata. Na pitanje koga uključiti,
a koga isključiti gotovo je nemoguće odgovoriti.
Željeli bi da imamo jednu adresu na koju može-
54 55
mo poslati nacrte naših standarda na komentare
i sugestije jer smo uvjereni da bi takav vid surad-
nje bio od obostrane koristi i od čega bi profitirali
svi: i pacijenti, i zdravstveni radnici i kvalitet.
Koliki AKAZ ima kapacitet da unaprijedi
zdravstveni sistem?
Rekao bih jako veliki! Mi imamo izuzetno važnu
ulogu kada je u pitanju implementacija i zakona
i stručnih/profesionalnih preporuka, mnogih
primjera dobre prakse koje nastojimo ugraditi u
sistem kroz primjenu akreditacijskih i certifika-
cijskih standarda. Međutim, mi nismo izolirani
otok, niti imamo čarobni štapić da nekoga uči-
nimo kvalitetnim ukoliko to neće. Potrebna nam
je podrška cijelog sistema, od zakonodavca do
finansijera zdravstvenog sistema i naših kolegica
i kolega zdravstvenih djelatnika. Naročito očeku-
jemo podršku od pacijenata, jer kako sam više
puta istakao, sve ovo radimo zbog pacijenata i
oni su ti koji koji sve nas u zdravstvenom siste-
mu mogu motivirati i „natjerati“ da radimo bolje.
Kada se govori o zdravstvu, nezaobilazan je i
problem korupcije koji se, nažalost, nerijetko
veže i uz ovu časnu profesiju. Koliko je zaista ko-
rupcija prisutna u zdravstvu u FBiH?
U svim istraživanjima ili anketama o stepenu
korumpiranosti našeg društva, zdravstvo i zdrav-
stveni profesionalci zauzimaju visoko mjesto.
Nažalost, upravo je korupcija u zdravstvu jedan
od najtežih oblika korupcije, iako ostatak društva
nije imun od ove negativne pojave to ne smije
spriječiti zdravstvene radnike da se bore protiv
korupcije. U pitanju su ljudski životi, a zdravlje,
zna se, nema cijenu, pa se baš ta situacija koristi
za izvlačenje novca. Korupcija u zdravstvu sku-
po košta jedno društvo, kako zbog izgubljenog
zdravlja i života tako i zbog gubitaka finansijskih
sredstava. Prepoznajući važnost ovog pitanja,
države članice Svjetske zdravstvene organizaci-
je i drugi partneri rade na sprečavanju i suzbija-
nju korupcije.
Šta po tom pitanju može, i šta radi AKAZ?
Kao jedan od lidera u zdravstvenom sistemu u
Federaciji Bosne i Hercegovine AKAZ ima oba-
vezu da ponudi rješenje za korupciju. To se prije
svega odnosi na razvoj standarda za certifikaciju
i akreditaciju koji se trenutno primjenjuju gdje
postoji definiran i dio vezan za prijavljivanje ko-
rupcije.
Također, uposlenici AKAZ-a su prije četiri godi-
ne održali tematski vanredni sastanak na kojem
su se upoznali sa aktivnostima u vezi sa proble-
mom korupcije u Bosni i Hercegovini, odnosno
javnim ustanovama Federacije BiH a poglavito
zdravstvenim ustanovama. Nakon upoznava-
nja sa pravnim okvirom regulacije problema tj.
ključnih državnih i federalnih dokumenata koji
se odnose na prevenciju i zaštitu od korupcije,
uposlenici AKAZ-a su usvojili „Deklaraciju o pro-
vedbi antikorupcijskih aktivnosti“.
Šta konkretno “Deklaracija” donosi i koji su još
slični mehanizmi u zdravstvu koji mogu pomoći
borbi protiv korupcije?
Deklaracija ima za cilj jasno isticanje opredje-
ljenja o ovoj negativnoj društvenoj pojavi te o
mjerama koje je moguće poduzeti u AKAZ-u
do uspostave predviđenih odjela i dodjele nad-
ležnosti i odgovornosti budućim nosiocima.
Dokument je dostavljen Federalnom ministar-
stvu zdravstva i objavljen na službenoj internet
stranici AKAZ-a. Zatim, djelujući u skladu sa „Ak-
cionim planom Vlade za sprovedbu Strategije
za borbu protiv korupcije 2009.-2014.“ AKAZ je u
standarde ugradio preporuke tako da u standar-
dima za porodičnu medicinu, stoji obavezni kri-
terij br. 6.1.9 koji kaže: „Tim porodične/obiteljske
medicine posjeduje sistem za prijavu korupcije
(papirne obrasce, softver) što je navedeno i u
informativnim lecima i brošurama“. Prijava ko-
rupcije može biti od strane pacijenata kao i od
strane osoblja.
Koliko sami pacijenti mogu uraditi po tom
pitanju?
Izuzetno važan segment su i eventualne pri-
tužbe pacijenata koje moraju biti adekvatno
obrađene. Dužnost zdravstvene ustanove je da
ima uspostavljen sistem koji rješava prigovore
pacijenata. Sistem nije samo sandučić u koji
pacijenti ubacujuju svoje pritužbe, jer ovlašteni
ocjenjivači AKAZ-a provjeravaju na koji način su
ti prigovori analizirani i koje su akcije poduzete
na osnovu tih analiza kako da se te situacije u
budućnosti više ne bi ponavljale. Projeniti jedan
zdravstveni sistem i rizik od korupcije nije jed-
nostavno i potrebno uzeti u obzir specifičnost
ustanove, političkih procesa ili konteksta kako bi
se pripremila rješenja koja će uzeti u obzir ove
jedninstvene faktore.
Kako vidite budućnost zdravstva generalno, i
koliko je moguće i potrebno praviti projekcije
onoga kako će zdravstvo izgledati u
budućnosti?
Niko ne zna kako će ovaj svijet, koji se tako brzo
mijenja, izgledati za 20 godina, ali svi se slažu
da neće biti isti kao što je danas. Zato je važno
ono što se na Zapadu zove “Horizon scanning“,
odnosno “skeniranje horizonta”. To naravno nije
predviđanje budućnosti već se definira kao
sistematičan pregled informacija radi identifika-
cije potencijalnih prijetnji, rizika, novih proble-
ma i mogućnosti. To je tehnika koja se koristi
za istraživanje potencijalnih budućih razvojnih
perspektiva i bolje predviđanje rizika. U zdrav-
stvu nas čekaju mnogi izazovi kada je u pitanju
populacija koja je sve starija sa komorbiditetima
i koja zahtjeva dugoročnu njegu i dostupnost
njegovatelja, pacijenti su mobilni, a i sve više se
56 57
mulativno finansiranje jer ovakav vid finansiranja
zasigurno poboljšava kvalitet zdravstvene zašti-
te što je naš glavni zadatak i cilj. Rekao bih da je
ključni zaključak da je stimulativno finansiranje
potrebno i da bi to zdravstveni profesionalci
objeručke dočekali, ali i da je za definiranje pa-
rametara neophodno uključiti ključne aktere u
sistemu.
Više puta ste isticali da nema reforme
zdravstvenog sektora bez reforme finansiranja
zdravstvene zaštite. Koja su tri ključna
preduslova za kvalitetnu reformu finansiranja?
Prije svega ova ideja mora da sazrije i mora po-
stojati politička volja. Ovdje ne mislim samo na
političare – zdravstvene autoritete, nego i na
ključne aktere u sistemu zdravstvene zaštite:
od zdravstvenih radnika, preko zavoda zdrav-
stvenog osiguranja, javnog zdravstva, fakulteta,
zdravstvenih menadžera do pacijenata, kori-
snika zdravstvene usluge. Zatim, potrebno je
obezbijediti infrastrukturu za praćenje rezultata
rada kao što su informatička oprema, softveri te
dobru Internet vezu i funkcionalnu mrežu. Tako-
đer, neophodno je definirati pouzdane, efikasne
i pravedne kriterije na osnovu kojih bi se pratio
rad medicinskog osoblja i odredila naknada za
rad, odnosno dobijala plaća.
AKAZ se našao i među 42 agencije, a BiH
među tek 30-ak zemalja u svijetu koje imaju
čuje njihov glas u ostvarivanju prava koja ima-
ju. Izdaci za zdravstvenu zaštitu su sve veći, ne
samo kod nas, to je trend u cijelom svijetu, kako
omogućiti korištenje informacionih tehnologija u
medicini i zdravstvu bez kojih se više usluge ne
mogu ni zamisliti, itd. Pored starenja populacije
stari i radna snaga u zdravstvu. To će Njemačka
nadoknaditi uvozom kvalificirane radne snage,
a kako će mi odgovoriti na ovaj izazov? Imamo
li odgovarajuće analize i planove? Sve više ure-
đaja, softwarea, ICT-a općenito u medicini znači
i sve veći izazov za obrazovni sistem da pripremi
buduće zdravstvene djelatnike da mogu koristiti
nove tehnologije. Prije 20 godina kod nas lapa-
roskopska hirurgija nije bila ni u povojima, danas
neinvanzivne metode dominiraju u hirurgiji. Da
smo mi u AKAZ-u prije 15-tak godina u akredi-
tacijske standarde staviti da se svaki zdravstveni
profesionalac mora znati služiti kompjuterom niti
jedna zdravstvena ustanova u BiH to ne bi mo-
gla ispuniti. Danas bi taj zahtjev bio opsolentan
jer ko se ne zna služiti kompjuterom kao da je
nepismen.
Kao jedno od bitnih rješenja za skoriju buduš-
njost spominje se i stimulativno finansiranje u
zdravstvu o čemu je bilo govora na okruglom
stolu koji ste organizovali na “Danima kvaliteta
2018.”. Koliko takvo finansiranje ide u korist kvali-
teta?
Mi smo kao Agencija vrlo zainteresirani za sti-58 59
ovu akreditaciju i to za Standarde za primarnu
zdravstvenu zaštitu. Šta ova akreditacija znači za
AKAZ, a šta za zdravstvo i pacijente?
To je međunarodna verifikacija i potvrda dobrog
i kvalitetnog rada AKAZ-a. Veliko priznanje za
nas u Agenciji, ali i za naše kolegice i kolege
koji ove standarde primjenjuju u svakodnevnoj
praksi. Da bi se zaslužila akreditacija potrebno
je imati standarde razvijene u skladu sa ISQua
principima. Jedan od najvažnih je primjenjivost
te zbog toga s ponosom ističemo da je ovo me-
đunarodno priznanje zasluga svih nas. Bez naših
suradnika, zdravstvenih profesionalaca AKAZ ne
bi bio ono što je danas, a slobodno mogu reći
da smo lideri u regionu jer mi smo jedina Agen-
cija za akreditaciju zdravstvenih ustanova na Za-
padnom Balkanu sa ovim priznanjem. Najvažniji
princip koji ocjenjivači ISQua ocjenjuju je da su
usluge koje definiraju akreditacijski standardi
usmjerene na pacijente/korisnike usluga, odno-
sno da su pacijenti u fokusu, a akreditacija stan-
darda je potvrda da će pacijenti dobiti najbolje
ukoliko zdravstveni radnici u praksi primjenjuju
naše standarde.
Koliko je bilo bitno da se i šira javnost upozna s
onim što AKAZ radi?
Jako puno pažnje posvećujemo informiranju
javnosti, naročito kolegica i kolega koji su dio
zdravstvenog sistema. Zbog toga mi je izuzetno
važno da imamo kvalitetnu web stranicu, uvijek
up-to-date s mnoštvom, ne samo publikacija,
priručnika i drugih korisnih dokumenata koji
zdravstveni profesionalci mogu iskoristiti, već i
da redovno publiciramo vijesti o našim aktivno-
stima. Nisam jednom čuo da mi koordinator kva-
liteta kaže da je prvo što uradi kada dođe ujutro
na posao, upali kompjuter i pogleda šta je novo
u AKAZ-u. Pored www.akaz.ba vrlo smo aktivni
i na Facebooku, imamo skoro 6.000 sljedbeni-
ka što je za nas izuzetan broj imajući u vidu da
je ukupno svega 27.000 zdravstvenih radnika u
FBiH. Mislim da smo jedna od rijetkih federalnih
institucija koja ima i svoj Youtube channel, a broj
kolega i kolegica koje nas prati šta radimo konti-
nuirano raste.
Kako vidite AKAZ u budućnosti?
Moja je želja da vidim da je AKAZ uspio da
napravi vidljiva poboljšanja u radu zdravstvenih
ustanova u cijeloj FBiH, odnosno da i pacijenti
i zdravstveni radnici kažu: „Danas je bolje
nego što je bilo jučer“. Zatim, volio bih da se
nametnemo kao lider u ovoj oblasti u regionu
i da ostvarimo suradnju po pitanju realizacije
EU projekata i sl. i da nas prepoznaju u cijelom
svijetu kao vjerodostojnu Agenciju gdje se radi
kvalitetno na visokom nivou i da smo ravni
najboljim. Također, mislim da je neophodno
prošitiri djelovanje AKAZ-a i na socijalni sektor
i kao što to imamo sada u zdravstvu, uvesti
obaveznu certifikaciju za staračke domove,
zavode za zbrinjavanje mentalno invalidnih lica,
centre za zdravo starenje, pa čak i fitnes centre
i sve druge ustanove gdje se pruža neka vrsta
zdravstvene usluge. Nastavljamo punom parom
i sa našim redovnim aktivnostima kao što su
obuka i edukacija zdravstvenih profesionalaca,
facilitacija, akreditacija i certifikacija zdravstvenih
ustanova kao i radom na praćenju indikatora
sigurnosti i kvaliteta u bolnicama, domovima
zdravlja i apotekama u FBiH.
60 61
Naslov publikacije: AKAZ-ovi ljudi i događaji
Glavni urednik: Ahmed Novo
Foto: Almir Panjeta i Edin Zuko
Design i DTP: Ljubomir Kravec
Izdavač: AKAZ - Agencija za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu u FBiH
Tiraž: 500 primjeraka
62