Akvakultura u najirem znaenju obuhvaa nadzirani uzgoj biljnih i ivotinjskih vrsta u vodenom mediju. U svjetskim razmjerima, akvakultura je jedna od najdinaminijih grana u gospodarstvu priobalnih zemalja. Openito je prihvaeno da se teko moe oekivati poveanje ulova iz tradicionalnog morskog ili slatkovodnog ribolova, te da se predvieni nedostatak ponude ribe moe nadoknaditi jedino iz podruja akvakulture. Potreba akvakulture da odgovori izazovima stabilnosti ponude hrane, potakne zapoljavanje i meunarodnu razmjenu, najoitije se ogleda u brzoj ekspanziji toga podruja, ija je godinja stopa rasta proizvodnje od 1984. do 1995. godine iznosila 10%, dok je isti pokazatelj za kopneno stoarstvo bio 3%, a za ribolov svega 1,6%.

Akvakultura, tj., uzgoj organizama u vodi, danas predstavlja poljoprivrednu industriju s najveom godinjom stopom rasta od 10% na svjetskoj razini . Jedna od znaajki akvakulture, za razliku od tradicionalne kopnene poljoprivrede, je velika diversifikacija proizvodnje. Ta raznolikost proizlazi iz injenice da se iz mora iskoritava veliki broj organizama (vie od 350 vrsta riba, koljkaa i drugih mekuaca, rakova i algi), a 2 potranja za njima vodi do razvoja uzgoja pojedinih vrsta. Broj vrsta koje se uvode u akvakulturu raste smanjivanjem komercijalnog izlova iz prirodnih populacija i porastom cijena na tritu. Potrebe za razvojem tehnologije uzgoja novih vrsta kreu se od tehnologije za uzgoj jeinaca, jastoga ili kirnji, kao poznatih vrsta, pa sve do uzgoja algi, spuvi, koralja ili platenjaka za potrebe farmakoloke industrije i biomedicine.

Openito je prihvaeno da se u svijetu teko moe oekivati poveanje ulova iz tradicionalnog morskog i slatkovodnog ribolova, te da se predvieni nedostatak ponude ribe moe nadoknaditi jedino iz podruja akvakulture. Potreba akvakulture da odgovori izazovima stabilnosti ponude hrane, potakne zapoljavanje i meunarodnu razmjenu, najoitije se ogleda 4 u brzoj ekspanziji te djelatnosti, ija je godinja stopa rasta proizvodnje od 1984. do 1995. godine iznosila 10%, dok je isti pokazatelj za stoarstvo bio 3%, a za ribolov svega 1,6%. Ovaj brzi razvoj komercijalne akvakulture uvijek je bio praen temeljnim znanstvenim istraivanjima, kojima se nove vrste morskih organizama uvode u akvakulturu praksu. Veina nastavnika na studiju je sudjelovala u ovim istraivanjima u Hrvatskoj od 1980. godine, te imaju znaajne uspjehe u ovom polju u meunarodnim okvirima. Ovo jami snanu povezanost studenata i studija s modernom znanou u akvakulturi. Posebice diplomski studij akvakulture ima snaan znanstveni karakter jer je veinom usmjerenom izuavanju najnovijih tehnologija i trendova u akvakulturi.

Tijekom posljednjeg desetljea akvakulturna industrija je iskazivala godinji rast na svjetskoj razini od 12%, a danas je njezin udio u ukupnom svjetskom tritu vodenih organizama vei od 30%. Svi struni i ekonomski pokazatelji ukazuju da e akvakulturna proizvodnja u svijetu dramatino rasti, jer morska prostranstva predstavljaju jedini vei prostor koji e ostati dostupan proizvodnji hrane.

Mogunosti karijere u akvakulturi su raznolike i ukljuuju prije svega poslove izravno vezane za proizvodnju, kao to su uzgoj, odravanje, hranidba, izlov, transport i slino, do poslova vezanih za voenje mrjestilita i uzgajalita. Manjim farmama uglavnom upravlja jedan 5 ovjek koji je odgovoran za cijeli proces proizvodnje kao i za voenje financijskog poslovanja. Meutim, najnoviji trend razvoja velikih integriranih akvakulturnih poduzea, znaajno je utjecao na organizaciju uzgoja ribe, koljkaa i rakova u svijetu. To se posebice ogleda u znaajnom poveanju broja i tipova poslova koji su se poeli pojavljivati novom organizacijom akvakulturne industrije. Moderna akvakulturna industrija raspolae obrazovanim kadrom na svim razinama proizvodnje i upravljanja, kao i vlastitim razvojno-istraivakim odjelima s kadrom do doktorske razine obrazovanja. Svjetska iskustva (Irska, Francuska) pokazuju da se strunjaci koji su diplomirali akvakulturu zapoljavaju i u nizu prateih djelatnosti koje servisiraju akvakulturnu proizvodnju, od nabave opreme i hrane preko prodaje konzumne ribe i koljkaa, pa sve do konzultantskih poslova na poduzetnikim i dravnim razinama.

2. Obrataj i akvakultura

Obrataj je rezultat naseljavanja i rasta sedentarnih i semisedentarnih organizama na potopljenim strukturama. Proces obratanja materijala poinje odmah po uranjanju nekog materijala u more. Bakterijske kolonije, jednostanine alge, praivotinje i gljive naseljavaju se u vremenskom razdolju od nekoliko sati.

Oko 200 vrsta biljaka i ivotinja smatra se obratajnim vrstama. Raznolikost i intenzitet obrataja ovise o mnogobrojnim imbenicima kao to su mikrolokacija, sezona, lokalni okolini uvjeti (Igi, 1982). Prisutnost pojedinih vrsta moe poticati rast drugih ili jedni drugima mogu postati kompetitori.Vrste koje se bre ire i koje imaju vie reprodukcijskih ciklusa godinje postaju dominantne na nekom podruju. Dosad provedene studije pokazuju kako je nastanak obrataja najbri u podrujima laganog strujanja jer se obratajni organizmi pod tim uvjetima najlake razvijaju. Problem obrataja na dagnjama s naih uzgajalita postaje sve ozbljniji budui da obrataj predstavlja izravnu kompeticiju uzgajanim organizmima te poveava njihovu stopu mortaliteta. Osim toga, obrataj djeluje na domaina svojom masom to se manifestira na smanjivanju funkcionalnih sposobnosti (Igi, 1982), a pojedini obratajni organizmi su uzronici ili prenositelji raznih bolesti i time tete rastu domaina (Willemsen, 1950). Koliina obrataja razmjerna je vrijednosti slanosti pa ta pojava ne predstavlja problem u slatkim vodama i u slatkovodnoj akvakulturi. Za Jadran je karakteristino da obratajni proces pokazuje sezonsku promjenjivost i veina se obratajnih organizama naseljava na podlogu tijekom proljea i ljeta (Igi, 1995). Tipini obratajni organizmi su vrlo otporni i prilagodljivi na uvjete sredine u kojoj se nalaze. Karakteristini biljni razredi koje nalazimo na naim podrujima su Cyanophita, Bacillariophyta te ivotinjski rodovi Mytilus, Spirorbis i Schizoporella. Prema istraivanjima provedenim na uzgajalitu koljkaa u Malostonskom zaljevu, pet vrsta (Eudendrium racemosum, Bugula neritina, Pomatoceros triqueter, Botryllus schlosseri i Ciona intestinalis) pronaeno je tijekom cijele godine (Brato, 2004).

2.1. Kontrola i uklanjanje obrataja u akvakulturi

Uzimajui u obzir sve negativne posljedice obrastanja akvakulturnih materijala i organizama, taj problem je potrebno uzeti u obzir kao jedan od financijskih i radno zahtjevnih stavki u upravljanju i planiranju svakog uzgajalita. Ukoliko je stupanj obrastanja jako velik potrebna je stalna kontrola, ienje i mijenjanje akvakulturnih alata i materijala (Slikovi i Jeli, 2002). Kod uzgoja dagnje M. galloprovincialis potrebno je stalno ienje i uklanjanje obrataja s povrine njihove ljuture. Navedeni postupci izravno utjeu na profitabilnost uzgoja jer zahtijevaju dodatni rad i trokove radne snage (Slike 3. i 4.). Dodatni je problem to uestalo ienje i stalne promjene uzgojnih parametara mogu uzrokovati gubitak i oteenje uzgojnih organizama te se negativno odraziti na prirast i razvoj (Slikovi i Jeli, 2002).

Poznato je kako obrataj smanjuje komercijalnu vrijednost koljkaa pa je cilj ustanoviti uinkovitu metodu uklanjanja bez oteenja ljuture. Potrebno je pronai odgovarajue jeftino sredstvo koje bi smanjilo broj tetnih i nepoeljnih organizama. Pri tome treba voditi rauna o minimalizaciji radne snage koja bi uklanjala obrataj. Trenutno se u tu svrhu pri uzgoju dagnji koristi suenje na zraku i potapanje u slatku ili prezasienu slanu vodu.

Ne postoji univerzalno sredstvo za uklanjanje naseljenih organizama budui da svaka vrsta ima svoje karakteristino razvijenu otpornost na upotrijebljena sredstva i metode za ukanjanje. P. triqueter, cjeva koji e u narednim poglavljima biti temeljitije prikazan, ne ugiba ni nakon 5 sati stajanja u slatkoj vodi, a, balenidi ni nakon tri dana (Slikovi i Jeli, 2002)

Dvojbeno je i u koje vrijeme izvesti navedene radove budui da i sami koljkai pokazuju odreenu otpornost prema slatkoj vodi.

Slika 3. i 4. Ljuture dagnji obrasle pomatocerosom

Postoji nekoliko studija u kojima se prouava utjecaj niskobudetnih opcije u akvakulturi. Najee koritene metode su ienje i koritenje protuobratajnih materijala, mehaniko ienje, ukljuujui etkanje i struganje (Willemsen, 2005).

Uklanjanje obrataja vodenim mlazom je intezivan i zamoran rad (Hodson i sur.; 1997) koji nije uinkovit za sve obratajne vrste pa tako ni za pomatocerosa iju vrstu cjevicu od kalcijevog karbonata ne moe ukloniti. Suenje koljkaa na zraku i suncu usmruje, ali ne uklanja obrataj pa se ne moe rei da je to potpuno uinkovita metoda. Uz to u upljinama moe ostati vode i nakon nekog vremena isuivanja obratajni organizmi preivljavaju i nastavljaju svoj razvoj nakon ponovnog uranjanja u more. ienje koljaka moe se kombinirati s uranjanjem obraslog koljakaa u toplu i slatku vodu. Stres u takvom mediju usmruje obrataj, ali ga ne uklanja s povrine koljkaa (Willemsen, 2005).

Kod kaveznog uzgoja ribe ustanovljeno je nekoliko metoda kojima se umanjuje ili sprjeava obrataj. Nekad uzgajani organizmi svojim gibanjem ili prehranom potiu uklanjanje ili smanjenje koliine obrataja.Takva pojava moe koristiti uzgajivaima posebno u polikulturnom uzgoju. Preporuljivo je temeljito istraiti i meusobni utjecaj odabranih vrsta u polikulturnogm uzgoju kako ne bi dolo do meusobne kompeticije, koja moe uzrokovati pogubne uinke za zdravlje i fiziku kondiciju uzgajanih organizama (Willemsen, 2005).

Pri konstruiranju kaveza mogu se koristiti materijali koji imaju protubratajna svojstva kao to su galvanizirani elik, ica presvuena polivinil kloridom, bakar i njegovi spojevi te nikal (Milne, 1970; Kuwa, 1984). Takvi kavezi su skuplji od obinih pa su mnogim uzgajivaima nedostupni (Jeli, 2002). Takoer se mogu koristiti toksini protuobratajni premazi. Tanin je prvi poznati protubratajni premaz koji je imao uinkovitost smanjivanja obrataja do 20%. Nedostatak taninskog premaza je kompliciranost pri nanoenju na mreu. Postoje i drugi biocidni premazi, koji polako izluuju tvari koje neprestano stvaraju toksini sloj oko mree. Taj sloj sprjeava naseljavanje juvenilnih stadija obratajnih organizama Protuobratajna sredstva na bazi bakra najee se koriste u uzgoju ribe i njihovo puno djelovanje traje oko est mjeseci. Uporaba tih premaza nepovoljna je za okoli i neke uzgajane vrste. Na podruju Jadranskog mora mree se moraju premazivati protubratajnim sredstvima svake godine. (Jeli, 2002). Preporuljivo je da se ti radovi izvode od travnja do svibnja, kako bi se najjaa zatita dobila u ljetnom razdoblju, kada je naseljavanje liinaka i spora najintenzivnije. Danas su najuinkovitiji premazi napravljeni na bazi silikonskih elastomera kojima su dodani uljni aditivi (Jeli, 2002).

Budui da su navedena tetna za okoli, uzgajane organizme i zdravlje ljudi njihovu upotrebu treba izbjegavati. Zato se tei pronalaenju protuobratajnog sredstva koje bi imalo slijedea svojstva:

ne zagauje okoli,

aktivan kod niskih koncentracija,

ekonomian,

nije tetan za ljude i uzgajane organizme,

ne se mijenja pri spajanju s odgovarajuom osnovom i da je biorazgradivo.