GRADSKI MUZEJ KARLOVAC Galerija Vjekoslav Karas Lj. estia 3

ALFRED KRUPA (1915 - 1989)RETROSPEKTIVA crtei, akvareli, ulja

sijeanj/veljaa 2006.

101. Autoportret, 1952., ulje na lesonitu, 23 x 29 cm, sign. d. l. Krupa A. 52. vl. obitelj Krupa

2

PLEMENITI PRIVRENIK TIHE UMJETNOSTI

P

remda je umjetnika produkcija neizbjeno uvjetovana drutvenim kontekstom svoga nastanka, ona je takoer i rezultat individualnih sposobnosti, nastojanja i sklonosti. Omjer izmeu tih dviju zadanih kategorija (iako u tom smislu zvue kao predodreene, te su kategorije u okviru osobne i drutvene povijesti takoer promjenljive) - omjer koji je, dakako, uvijek jedinstven i neponovljiv - ishodite je znaajki i osnova za prosudbu pojedinih opusa. Gornja konstatacija primjenjiva je posvuda i za svakoga, ali ponekad smo pred nekim djelom, pred neijim postojanjem, naroito svjesni djelovanja te osjetljive ravnotee okoline i osobnosti (neravnotee smo naroito svjesni kada okolina ne dozvoljava razvoj osobnosti). Upravo nam se tako paradigmatskim ukazuje opus Alfreda Krupe, karlovakoga slikara poljskih korijena, iji umjetniki rad sadri dovoljno tipinih odlika, karakteristinih za razdoblje u kojemu je djelovao, ali i dovoljnu mjeru posebnosti, specifinu za njegovo djelo. Na taj se nain razdoblje zrcali u njegovim realizacijama, no i njih bolje razumijevamo ako smo upoznati s kontekstom njihova nastanka. S druge pak strane, u Krupinoj slikarskoj egzistenciji tijekom vie od etiri desetljea ivota i rada u Karlovcu, otkrivamo pri pomnijem analitikom pogledu niz zanimljivosti koje nisu bile uoene zbog lapidarne i s vremenom uvrijeene predodbe o akvarelistu rijenih motiva. Nedvojbeno tone predodbe, ali i svakako nepotpune. Krupa se glavnoj struji hrvatske likovne umjetnosti poslije drugoga svjetskog rata nije naroito priklanjao (pritom imam u vidu osvajanje slobode izraza koju su nai umjetnici ubrzano ostvarivali u otklonu prema dogmatskom socrealizmu i to smatrali daleko najvanijim, sredinjim problemom), kao to se nije ni buntovniki suprotstavljao oekivanjima sredine. Takoer bi bilo pretjerano pripisivati mu subverzivnost, meutim da je nenametljivo i tiho uspostavio svoje vlastite otklone, svoje rukavce koji su se odvajali od sredinjega toka, injenica je koju vrijedi istai i koju moramo uvaavati. Alfred Krupa pojavio se u hrvatskoj likovnoj umjetnosti kao formiran slikar. O njegovim slikarskim poecima, ranim likovnim afinitetima, ugledanjima i traenjima nemamo neposrednih izvora. Tek posredno moemo zakljuiti kako je svoju sklonost tonoj opservaciji i slikanju po modelu - u tom je kontekstu podatak kako je Krupa bio uenik Jzefa Mehoffera (1869. - 1946.) svakako vrlo zanimljiv i zasluuje podrobnije istraivanje - izgradio ve na Umjetnikoj akademiji u Krakovu. Zato sasvim prirodno usvaja dokumentaristiko biljeenje likova i scena iz partizanskih dana (Prijenos ranjenika, 1945.) i iz vremena obnove, u godinama neposredno nakon rata (Suak, 1946) kada prisutnost narativnosti potencira anrovsku sceninost kompozicije. No, bez obzira kojom se temom bavi, Krupa u prikazu uvijek uva temeljno ljudsko dostojanstvo modela, bez uporabe angairane retorike (tek ga izravni zadatak kao to je izrada naslovnice za Nae novine - list Narodne fronte prisiljava na uporabu reimski zahtijevane ikonografije1).1

Nae novine, list Narodne fronte za grad i kotar Karlovac, Karlovac, 1. sijenja 1949.

3

U tom razdoblju izraava se gotovo iskljuivo crteom: najee tuom, zatim kredom, olovkom. Svakako da takva skromnost uporabljenih sredstava korespondira s oskudnim vremenima, ali takoer odraava i bitne umjetnikove preokupacije i nain likovnoga razmiljanja pomou kojega je njemu bilo veoma lako prilagoditi se zahtjevima vremena pa njegovi radovi, s izuzetkom nekoliko rjeenja, imaju obiljeja jednostavnosti, istoe, razumljivosti i ugoaja trenutka.2 Zaponimo stoga s razmatranjem Krupina crtea na dvije razine. Prva je, dakako, sama disciplina crtea kroz ije primjere ukazujemo na autorski izraz metjerske vjetine u crtaim tehnikama, dok na drugoj razini crte shvaamo usporedo i kao izraz crtakih znaajki u drugim tehnikama - akvarelu, ulju - to je daleko vanije jer nam govori o karakteru djela, a blisko je i suvremenom razumijevanju te problematike. Opravdano se, dakle, kao gradivni temelj sveukupna Krupina rada naglaava crte: veoma raznolik, ponekad podreen preciznom zapaanju datosti (Motoristike utrke, 1948.), ponekad osamostaljen od svake opisnosti (Motiv s Korane, tu, strugano). Meu Krupinim karakteristinim postupcima nerijetko emo moi zapaziti kompozicije u koje nas uvodi pogled kroz preplet, najee ga ini mrea granja ili iblja. Grane oivljuju, postaju udovi (Poun, 1981., orovica, 1985.) kojima je ritmiki razdijeljena povrina (Prema Jugoturbini, 1969., Pejza, 1984., Pogled na staru centralu, 1986.) na kojoj se otvara pogled u atmosferskom iluzijom prikazan prostor (Morska obala, 1979.). U nekim sluajevima to vie nije opis ve stilizacija, a odatle je samo korak do apstrakcije. Primjerice, osobito naglaeno takva svojstva nalazimo na grupi akvarela kombiniranih s jakom upotrebom crnoga tua. Osim linijske stilizacije, ti radovi posjeduju i snaan kontrast svijetloga i tamnoga zbog ega podsjeaju na efekte vitraja (Zima, Prema Radievoj, Jaha). Takav iskorak prema jednoj od kljunih dilema i izazova koji je vladao u naem slikarstvu pedesetih i ezdesetih godina, Krupa je ponovio u nekoliko navrata, ali pravoga interesa da to doista i uini, tonije da prekorai s one strane figurativnosti nije imao. Mislim kako je ispravnije na takav nain tumaiti njegovu vezanost uz motivska ishodita negoli govoriti kako se nije usudio ili dovinuo do apstrakcije. Uostalom, u nekim si intimnim slikama doputa likovnu slobodu koja zavrjeuje pozornost. Vratimo li se prosedeu 'pogleda kroz' moramo spomenuti jo neka formalna rjeenja. Analogan postupak florealno-arboralnoj kartui (Motiv iz Ozlja, 1970., Sa Mrenice, 1977.), a takoer i esto koriten, jest pogled kroz odreene otvore; prozore, vrata; osobito su mu dragi lukovi (Ribnika vrata, 1981., Ulazna kapija, 1982., Krianieva s dvorine strane, 1983., Prozor u itnici, 1989.), ponekad i izmatani, kroz koje se pruaju karlovake vedute u ritmu triptiha (Karlovaka ulica, triptih). Takvim meuodnosom plohe i dubine Krupa ostvaruje pikturalni prostor u kojemu je simultano prisutna perspektivna protega i njeno ukidanje; svakom otvaranju zida dinamiku protuteu ini zatvaranje pogleda ime se postavlja zahtjevnost pred promatraa (Dvorite). Strukturalnu vrijednost crte Krupa propituje u ciklusu Pauci kojemu je, kako moemo rekonstruirati iz bibliografije,3 posvetio itavu izlobu (u pripremama za retrospektivu nismo, naalost, uspjeli ui2 3

Juraj Baldani: Alfred Krupa, predgovor u katalogu retrospektivne izlobe, GMK, Karlovac, 1983, str. 4. Uz izlobu slikarskih radova A. Krupe, Novi ciklus Pauci; Karlovaki tjednik, 19. I. 1961.

4

u trag veem broju radova toga niza). Sudei po dostupnom primjeru, ni o kakvom preslikavanju, odnosno mimesisu vie nema ni spomena, tek tanahne linije, samostalne ili u snopovima, to tvore prozranu teksturu. Takva isprepletena paukova mrea (Pauina, oko 1960.) ija se fina struktura ocrtava na crnom fondu, izvedena je struganjem povrine papira koja je prethodno pokrivena crnim tuem. Takvim postupkom u malom formatu ponavlja tehniku sgrafito koja se inae izvodi na zidnoj povrini. Vratimo li se opet onom tipinom i daleko prisutnijem Krupi, u prvi plan se namee injenica kako je slikar, izradivi na stotine motiva s karlovakih rijeka, iskazao snaan i opepoznati afinitet prema rijenim scenama u emu je naslijedio Ljudevita estia koji je izgradio, upravo na tim istim lokalitetima, ponajbolje primjere hrvatskoga impresionizma. Dok je generaciju stariji esti uglavnom rabio ulje karakteristinim posnim nanosom pigmenta, Krupa je prenio lirski karakter scena njenim potezima kista po listovima papira. Njegov utihli kolorizam i rafiniranost skoro monokromnih zemljanih, plaviastih i zelenih tonaliteta iskazan je ponajvie primjenom akvarela. Rije je o svjeim likovnim senzacijama ija je neposrednost u trenutku nastanka sretno uhvaena zastala u vremenu. U opoziciji prema takvim neproblemskim, dopadljivim slikama, ija je temeljna kvaliteta u subjektivnim naglascima percepcije vezane za topografske injenice (ali koje usprkos toga nisu podvrgnute detaljistikoj imitativnosti), opet nalazimo pojedina ostvarenja koja svojom specifinom vrijednou - izgraenom na svojevrsnim postupcima i na tematiziranju osobite motivike i samoga slikarskog ina - upozoravaju na potrebu upoznavanja autorskoga opusa koji je i bez radikalne otrice i nenametljivom strategijom ostvarivao originalne pomake. Jedan takav pomak nalazimo na nepretencioznoj kompoziciji u ijem je fokusu sjedalo (po dizajnu tipino za ezdesete godine 20. stoljea). Tu je Fotelja (opet u kombinaciji tua i akvarela) svedena na znak, na apstraktnu formu iji se volumen negira plonou pozadinskoga uzorka. Panju nam podjednako privlai sama naglaenost crtakog postupka u kontinuiranoj liniji - koja nas ponovno podsjea na Krupino otro oko za siluete - koliko i objekt ijim uprizorenjem autor postie psiholoki efekt uzdizanja efemernog, prolaznog i svakodnevnog, na razinu jednaku tradicionalnim tematskomotivskim polazitima. Donekle slian, ali i bitno drugaiji je Krupin interes, pa stoga i primijenjeni postupak, kada uprizoruje seljanke s teretom na glavi (etiri kumice). Vidimo ritmiku kompoziciju - emu pridonosi i izmjena obojanih ploha - koja je realizirana poput friza, s efektom plitkoga reljefa koji je nositelj formalnih dekorativnih vrijednosti. Pred nama je zateeni skup karijatida koji posjeduje i poneto humornog, ali svakako sa simpatijama za tipske modele koji su tek daleki odraz injeninoga zbiljskog predloka, odnosno travestirana interpretacija klasike. Odreena polarizacija izmeu klasinog i primitivnog (u kompoziciji i tematici), izmeu iluzionizma trodimenzionalnosti i plonosti autonomnog prostora slike, doslovce se je odrazila u nekoliko Krupinih enigmatskih - i stoga nadasve zanimljivih - kompozicija. Tako se na Autoportretu s makom iz 1973. prikazuje u prozorskom okviru na granici interijera i eksterijera, na simbolikoj razdiobi

5

119. Autoportret, 1971., ulje na lesonitu, 61 x 81 cm, sign. d. l. Krupa A., vl. obitelj Krupa

dvaju svjetova. Svijet prirode je s one strane, izvan, gdje se i sam autor nalazi, dok je maka s nae strane, u svijetu ovjeka. Osim to prozorom uokviruje udaljeni pejza, njegov je ulomak zrcalno odraen u prostoriju u kojoj je smjeen promatra, a scenu dodatno uokviruje arhitentonski luk. Uinak ouenja u kompozicijskim kadrovima nipoto nije sluajan jer sklonost fantastinome nalazimo i na drugim radovima. Tako je sklonost arhitektonskim pastiima Krupa pokazao u vie navrata slobodnim jukstaponiranjem razliitih graditeljskih dijelova. Nadrealistiki pomak, ma kako suzdran u usporedbi s paradigmatskim primjerima nadrealizma, amblematski najavljuje Krupin Dvostruki autoportret. Inae, u Krupinim 'sluajnim' kunim scenama, to ih dopunjuju likovi make i psa, vlada kompleksna ikonografija u kojoj izraava refleksije o vizualnom doivljaju, o zaustavljanju vremena koje je razliito po karakteru od trenutanosti koju smo spomenuli uz pejzano akvareliranje. Razliito je zbog svjesnoga konstruiranja, zbog tematske i kompozicijske uslonjenosti realizirane u uljima. (Zapravo su ulja Alfreda Krupe redovito vrlo kvalitetna i tek je prevladavajua koliina akvarela unutar njegova opusa uinila da su eminentno slikarska djela ostala zapostavljena.) Pogledajmo, primjerice, panoramski prikaz na Krajoliku iz 1961. sa suvereno u prostoru rasporeenim pejzanim elementima, sada ve osloboenoga optereenja tafanih figura, karakteristinih za prethodno desetljee. Promotrimo simboliku sugestivnost Venecijanskog motiva (1959.) na kojemu su heraldiki razmjeteni golubovi iznad venecijanskih gondola koje, zajedno s pobodenim tapovima, u gustim prostornim sekvencama izrazito naglaavaju ritam kompozicije. Umjenost kojom unosi ozraje zatravljenosti i nostalgiju sjetnih popodneva potvruje nam ulje Balkonska vrata. Iz polumraka u koji je ponovno uvuen promatra, kroz odkrinuta vrata nazire se balustrada balkona i paetvorina otvora na susjednom proelju uokvirena stupovima i zabatom, a upravo nas taj otvor zastrt bijelom tkaninom poziva da utaimo znatielju naega vjeno gladnoga pogleda. Alfred Krupa je, nedvojbeno, takoer i vrstan portretist te i u tom anru demonstrira svoje iroke mogunosti.4 Paljiv prema modelu s kojim uspostavlja prisnu komunikaciju kako bi pored fizionomijske deskripcije postigao i psiholoku iznijansiranost to je vidljivo kako na mukim (Portret A. B., 1957.), tako i na enskim portretima (Portret M. B., 1957.). Uostalom, ve smo ukazali na neke osobitosti njegovih autoportreta to valja dopuniti jo jednim specifinim ostvarenjem. Tako nas slika Svoje noge iz 1959. nagoni da proirimo pojam autoportreta na prikazivanje drugih dijelova tijela, takoer sa svrhom karakterizacije. Ili, jo preciznije, da upotrijebimo termin automodelacija, jer4

Juraj Baldani, ibid. str. 9

6

vlastite noge u papuama ukazuju na ognjite i domau, smirenu graansku atmosferu, a psiholoki na zauzimanje pozicije autora. Meutim, subjekt je uvijek prisutan u Krupinim djelima. Dakako, ne uvijek izravno i eksplicitno kao na autoportretima, ali implicite, delikatno ostvarenim ugoajem ili emotivno doivljenim trenutkom, redovito (s veim ili manjim uspjehom) te na taj nain kao da autor projicira sebe u drugo, a to drugo posvaja proivljenim, intimnim odnosom s predmetom svoga zanimanja. Iz dosadanjega prikaza razvidna je Krupina viestruka sklonost eksperimentu: tehnikom, kompozicijskom, sadrajnom (tu bi se lijepo mogla nadovezati i njegova izumiteljska narav koja ga je tjerala na razliita inovativna rjeenja, ali to ve pripada nekoj drugoj prii, izvan okvira umjetnikoga opusa). Kada je rije o likovnim tehnikama, spomenimo kako pored uobiajenog akvarela i drugih klasinih tehnika, Krupa iskazuje sklonost neobinim, pomalo bizarnim pokuajima: nanoenje akvarela na staklo, slikanje na morskom dnu. to se tie kompozicijske otvorenosti, ona je najoitija u primjeni neobinih rakursa na sasvim 'krupovski' nain, to nas, kada se upoznamo i s takvim dijelom njegova opusa, nipoto ne iznenauje. No, vratimo se jo jednom na poetnu premisu o uvjetovanosti sredinom kako bismo razumjeli nedostatak velikih djela, velikih i po formatu, ega je Krupa oito bio svjestan sudei prema izjavi: Zna, nikada nisam imao prilike dobiti velika platna, recimo etiri sa dva metra. Kako bih se tada razmahao, tada ne bih izostavio u svemu (...) niti monumentalnost.5 Izostala je takoer pravovremena i odgovarajua kritika percepcija Krupina stvaralatva koja bi i publici i autoru ukazala na njegove specifine mogunosti koje je Juraj Baldani - ocijenivi u povodu retrospektive odrane 1983. godine - Alfreda Krupu majstorom realnosti, intimiteta i suptilnosti - vrlo precizno uoio, istakavi u njegovoj poetici korelaciju momenta u kojem rad (u tekstu: autoportret, op. a.) nastaje s osvjeenim slikama prolosti (to) jest onaj neprestani dualizam tako est na slikama Alfreda Krupe, a manifestira se tenjom da individualnim iskae ope, kao i da paralelno s objektivnom stvarnou izrazi i subjektivne emocije.6 U sadrajnom pak pogledu, miljenja sam kako bismo trebali zapaziti Krupino nastojanje za izrazom koji see iza senzacija, iza pukoga naturalizma. Sredstvo takvoga nastojanja svakako jest prijemljivost na dojmove i osjeaje to je oduvijek bilo plodno tlo za slikarstvo. Neprestano obnavljajui kvalitetu iskrenosti i prostodunosti opaanja i poimanja, Alfred Krupa je njegovao vlastitu plemenitost, istodobno gradei i svojevrstan filozofski odnos prema svijetu. Nikola Albanee5 6

7. Miljokaz, 1953., sepija, 38 x 27 cm, sign. d. d. Krupa A. 1953., vl. Tomislav Lasi

Mladen Mui: Plemi u ivotu, aristokrat u slikarstvu, Karlovaki list, 22. VII. 2005. Juraj Baldani: ibid. str. 10

7

1. Prijenos ranjenika, 1945., lavirani tu, 24 x 26 cm, sign. d. l. Krupa A. 45., vl. Borivoj Vitas

8

2. Autoportret, 1945., tu, 29 x 39 cm, sign. d. d. Krupa A. 1945., vl. obitelj Krupa

21. Partizanska zasjeda 7. 8. 1943., 1982., flomaster, 19 x 27,5 cm, sign. d. l. Krupa A. 7. 8. 43., vl. obitelj Krupa

9

6. Berba kukuruza, 1953., tu, 28 x 38,5 cm, sign. d. l. Krupa A. 1953., vl. Veljko Martinovi

3. Na brodu, 1946. tu, 24 x 34,5 cm, sign. d. l. Krupa A. 46 Suak, vl. Gradski muzej Karlovac, inv. br. G-9

10

5. Javni radovi, 1948., tu, 28,8 x 39,8 cm, sign. d. l. Krupa A. 48, vl. Gradski muzej Karlovac, inv. br. G-35

4. Motoristike utrke, 1948., ugljen, 40,2 x 50,5 cm, sign. d. l. Krupa A. 48., vl. Gradski muzej Karlovac, inv. br. G-31

11

9. Cvijee na stolu, 1955. strugani tu, 38 x 27 cm, sign. d. l. Krupa A. 1955., vl. Albino Bui

12. Pjeskari, tu, 25,5 x 39,5 cm, sign. d. l. Krupa A., vl. obitelj Krupa

12

11. Motiv s Korane (stilizacija), strugani tu, 34,5 x 48,5 cm, sign. d. l. Krupa A., vl. obitelj Krupa

13. Pauina, strugani tu, 25,5 x 55 cm, sign. d. l. Krupa A., vl. obitelj Krupa

13

8. Pogled na Stari grad Ozalj, 1954., akvarel na staklu, 45 x 58 cm, sign. d. d Krupa A. 1954., vl. obitelj Krupa

22. Most, flomaster, 29 x 41 cm, sign. d. d. Krupa A., vl. Dom za djecu Vladimir Nazor, inv. br.1356/E

14

32. Stara kua, 1989., tu, 32 x 47 cm, sign. d. l. Krupa A. 89., vl. Vinja Car

30. Karlovaka ulica, crvena kreda, 31 x 50 cm, sign. nema, vl. obitelj Krupa

15

16. Bosiljevev mlin, pastel, 31,5 x 49 cm, sign. d. l. Krupa A., vl. Miroslav antek

31. Karlovaki krovovi, pastel, 35 x 50 cm, sign. d. d. Krupa A., vl.Vinja Car

16

56. Pejza, 1978., tu i akvarel, 34 x 48 cm, sign. d. d. Krupa A. 78., vl. Vinja Car

58. Prema Radievoj, tu i akvarel, 37,5 x 45,5 cm, sign. d. l. Krupa A., vl. eljko Mavreti

17

57. Zima, akvarel i tu, 34 x 44 cm, sign. d. l. Krupa A., vl. Rudolf Butina

37. Fotelja, tu, 32 x 39,5 cm, sign. d.d. Krupa A., vl. obitelj Krupa

18

59. Jaha, tu i akvarel, 34 x 45 cm, sign. d. l. Krupa A., vl. Dom za starije i nemone osobe Sv. Antun, Karlovac

36. Pogled na dva karlovaka crkvena zvonika, lavirani tu, 36 x 48 cm, sign. d.l. Krupa A., vl. obitelj Krupa

19

54. Motiv iz Ozlja, 1970., tempera, 37 x 45 cm, sign. d. l. Krupa A., vl. Franjo Cvitkovi

38. Golubovi, tu i akvarel, 50,5 x 38 cm, sign. d.d. Krupa A., vl. obitelj Krupa

20

35. Stari karlovaki krovovi, 1947. akvarel, 18,5 x 24 cm, sign. d. d. Krupa A. 47., vl. obitelj Skukan

39. Petrova gora - radne akcije, 1950., akvarel, 22 x 30 cm, sign. d. d. Krupa A. 1950., vl. obitelj Mikiri

21

43. U dvoritu, 1959., akvarel, 36,5 x 51 cm, sign. d. l. Krupa A. 1959., vl. Dragica Korii-Kerhin, Zagreb

41. Kamenolom iza veterinarske stanice, 1957. akvarel, 27 x 40 cm, sign. d. l. Krupa A.1957., vl. Mrenica d. d., Duga Resa

22

48. Mree, 1960., akvarel, 35 x 49 cm, sign. d. l. Krupa A., vl. O Dragojla Jarnevi, Karlovac

95. Vinograd u Lonjgarima - eksperiment II, 1989. akvarel, 44 x 60 cm, sign. nema, vl. Nino Peri

23

46. Slunj - stari most, 1960., akvarel, 34 x 49 cm, sign. d. l. Krupa A. 1960., vl. obitelj Skukan

45. Motiv s Kupe, 1960. akvarel, 36 x 51 cm, sign. d. d. Krupa A. 1960, vl. Bruno Rogi

24

40. Park kod Edisona, 1953., akvarel, 37 x 27,5 cm, sign. d. d. Krupa A. 1953., vl. Veljko Martinovi

25

49. Na Krku, 1963., akvarel i tu, 26 x 37 cm, sign. Krupa A. 1963., vl. Zlatko Cvitko

51. Primorski motiv, 1966., tu i akvarel, 29 x 37 cm, sign. d. l. Krupa A. 1966., vl. Vitomir Bruji

26

62. Obala, 1979. akvarel, 35 x 47 cm, sign. d. l. Krupa A., vl. obitelj Skukan

63. etalite Opatija Lovran, 1980. akvarel, 34,5 x 46 cm, sign. d. l. Krupa A. 80., vl. obitelj Skukan

27

61. Primorski motiv, 1979., akvarel, 37 x 50 cm, sign. d.l. Krupa A. 79. vl. obitelj Krupa

81. Pejza s mora, 1984., akvarel, 30 x 43 cm, sign. d. l. Krupa A., vl. Dom za starije i nemone osobe Sv. Antun

28

64. Trg, 1981., akvarel, 36 x 50 cm, sign. d. l. Krupa A. 81., vl. Zaviajni muzej Ozalj, inv. br. 1067

68. Svinjci u Pounu, 1981., akvarel, 34 x 48 cm, sign. d. l. Krupa A. 81., vl. Zaviajni muzej Ozalj inv. 1062

29

52. Prema Jugoturbini, 1969. akvarel, 33 x 45 cm, sign. d. d. Krupa A. 69., vl. obitelj Diko

86. Drveni most na Korani, 1986., akvarel, 35 x 49 cm, sign. d. l. Krupa A. 86., vl. Dom za starije i nemone osobe Sv. Antun

30

55. Motiv s Mrenice, 1977., akvarel, 37 x 49,5 cm, sign. d. l. Krupa A. 1977., vl. obitelj Novosel

80. Rijeni pejza, 1984., akvarel, 34 x 51 cm, sign. d. l. Krupa A., vl. Gradski muzej Karlovac, G- 572

31

83. Kupa, akvarel, 36 x 49 cm, sign. d. l. Krupa A., vl.Velimir unko

60. Stari grad Dubovac, 1979., akvarel, 34 x 50 cm, sign. d. d. Krupa A. 79., vl. Gradski muzej Karlovac, G-481

32

67. Poun, 1981. akvarel, 50 x 71,3 cm, sign. d. l. Krupa A. 81., vl. Zaviajni muzej Ozalj, inv. br. 1068

76. Stari dio Karlovca, 1982., akvarel, 36 x 50 cm, sign. d. l. Krupa A., vl. Zdravko Neskusil

33

72. Stara vodenica, 1982. akvarel, 43 x 60,5 cm, sign. d. l. Krupa A., vl. Zaviajni muzej Ozalj, inv. br. 1099

53. Dvorite, akvarel, 36 x 47 cm, sign. ispod paspartua, vl. Pero Car

34

77. Seoska idila, akvarel, 33 x 49 cm, sign. d. l. Krupa A., vl. Dom za starije i nemone osobe Sv. Antun

74. Dio kopare, 1982., akvarel, 42,7 x 59,7 cm, sign. d. l. Krupa A., vl. Zaviajni muzej Ozalj, inv. br. 1101

35

65. Most na Kupi, 1981., akvarel, 47 x 50 cm, sign. d. d. Krupa A. 1981., vl. obitelj Markulin

73. Sa Kupe, 1982., akvarel, 37 x 57 cm, sign. d. l. Krupa A., vl. Zaviajni muzej Ozalj, inv. br. 1100

36

75. Obala Kupe, 1982. akvarel, 46 x 34,5 cm, sign. d. d. Krupa A. 82., vl. Denis Mui

37

69. Stari grad Ozalj, 1981., akvarel, 31,7 x 50 cm, sign. d. l. Krupa A. 81, vl. Zaviajni muzej Ozalj inv. br. 1064

70. Obre, 1981., akvarel, 34 x 48 cm, sign. d. l. Krupa A. 81, vl. Zaviajni muzej Ozalj, inv. br. 1069

38

66. Kupa - klaonica, akvarel, 1981. 35 x 49 cm, sign. d. d. Krupa A. 81., vl. obitelj Diko

82. Kupski motiv, 1984., akvarel, 35 x 50 cm, sign. d. d. Krupa A. 84., vl. Gradski muzej Karlovac, inv. br. 545

39

84. orovica, 1985., akvarel, 35 x 46,8 cm, sign. d. l. Krupa A. 85., vl. obitelj Fogina

87. Most na Kupi, 1986., akvarel, 44 x 62,5 cm, sign. d. d. Krupa A. 86., vl. Zaviajni muzej Ozalj, inv. br. 1541

40

71. Ulazna kapija, 1982. akvarel, 43 x 60,5 cm, sign. d. l. Krupa A. 82., vl. Zaviajni muzej Ozalj, inv. br. 1098

96. Prozor u itnici, 1989., akvarel, 51 x 73 cm, sign. d. d. Krupa A. 89., vl. Zaviajni muzej Ozalj, inv. br. 1868

41

85. Pogled na staru centralu, 1986. akvarel, 49 x 69 cm, sign. d. l. Krupa A. 86., vl. Zaviajni muzej Ozalj, inv. br. 1540

88. Grad Ozalj, 1987., akvarel, 36 x 48 cm, sign. d. l. Krupa A. 87., vl. Zaviajni muzej Ozalj, inv. br. 1790

42

90. Drvena kua i kokice, 1987., 36 x 48 cm, akvarel, sign. d.l. Krupa A. 87. vl. obitelj Krupa

93. Mlin na Korani (Logorite), 1988., akvarel, 36 x 48 cm, sign. d. d. Krupa A.. 88, vl. Bruno Rogi

43

94. Mala kola na Rakovcu, 1988., akvarel, 35 x 50 cm, sign. d. l. Krupa A. 88., vl. PPK- Karlovaka mesna industrija d. d.

97. Kua i dvorite, akvarel, 35,5 x 52 cm, sign. nema, vl. obitelj Krupa

44

92. Etno naselje I, 1988., akvarel, 40 x 50 cm, sign. d. d. Krupa A. 89., vl. Zaviajni muzej Ozalj, inv. br. 1834

89. Vodenica u Brihovu, 1987. akvarel, 40 x 50 cm, sign. d. l. Krupa 87, vl. Zaviajni muzej Ozalj, inv. br. 1789

45

91. Grad Ribnik, 1988., akvarel, 37 x 48 cm, sign. d. l. Krupa A. 88, vl. Zaviajni muzej Ozalj, inv. br. 1833

98. Koranski motiv, 1989., akvarel, 40 x 50 cm, sign. d. d. Krupa A.

46

99. Drvo uz Koranu, 1989., akvarel, 39,5 x 49,5 cm, sign. d. d. Krupa A., vl. obitelj Krupa

79. Stari grad Ozalj I, 1984., akvarel, 44 x 62 cm, sign. d. d. Krupa A. 84, vl. Zaviajni muzej Ozalj, inv. br. 1305

47

44. etiri kumice, tempera, 35 x 50 cm, sign. nema, vl. obitelj Krupa

109. Svoje noge, 1959., ulje na platnu, 27 x 39 cm, sign. d.l. Krupa A. 1959., vl. obitelj Krupa

48

100. Izgradnja, 1950., ulje na platnu, 57 x 73 cm, sign. d. l. Krupa A. 1950., Gimnazija Karlovac

102. Pogled na DIP, 1954., ulje na platnu, 70,5 x 93,5 cm, sign. d. d. Krupa A. 1954., vl. DIP d. d.

49

112. Balkonska vrata, 1960., ulje na papiru, 37 x 27,5 cm, sign. nema, vl. obitelj Krupa

50

105. Odmor u umi, 1955., ulje na platnu, 50,5 x 66 cm, sign. d. d. Krupa A., vl. MORH, Ured za obranu, Karlovac

110. Motiv s Hvara, 1959., ulje na lesonitu, 38 x 48 cm, sign. d. d. Krupa A. 59., vl. Ana Plevnik Hibler

51

106. Portret M. B., 1957. ulje na platnu, 53 x 69 cm, sign. d. d. Krupa A. 57, vl. Albino Bui

107. Portret A. B., 1957., ulje na lesonitu, 47,5 x 34 cm, sign. d. l. Krupa A., vl. Albino Bui

52

114. Krajolik, 1961., ulje na lesonitu, 53,7 x 73,5 cm, sign. d. d. Krupa A. 61., vl. Gradski muzej Karlovac, inv. br. G-750

108. Motiv iz Venecije, 1959., ulje na platnu, 46,5 x 64,7 cm, sign. d. l. Krupa A. 59., vl. Gradski muzej Karlovac, G- 170

53

115. Kupa, 1967., ulje na lesonitu, 63 x 73 cm, sign. d. l. Krupa A. 67., vl. Albino Bui

130. Zima u dvoritu, 1978., ulje na platnu, 38 x 54,5 cm, sign. d. l. Krupa A., vl. Gradski muzej Karlovac, G- 468

54

141. Kupski amci, 1983., ulje na platnu, 52,5 x 62 cm, sign. d. d. Krupa A., vl. Gradski muzej Karlovac, inv. br. G-544

131. Motiv s Kupe, 1979., ulje na platnu, 38 x 46 cm, sign. d. d. Krupa A. 79., vl. Gradski muzej Karlovac, G- 482

55

118. Motiv s Korane, 1971., ulje na platnu, 51 x 65,5 cm, sign. d. l. Krupa A. 1971., vl. Vodovod i kanalizacija d. o. o., Karlovac

123. Posavsko dvorite, 1977., ulje na platnu, 55,5 x 65,5 cm, sign. d. l. Krupa A. 1977., vl. obitelj Krupa

56

117. Sa Korane, 1971., ulje na platnu, 34,5 x 61 cm, sign. d. l. Krupa A. 1971., vl. Emil Tukan

140. Mlin na Dobri, 1983., ulje na lesonitu, 60 x 70 cm, sign. d. l. Krupa A., vl. Dom za djecu Vladimir Nazor; Karlovac, inv. br. 575/90

57

135. Maak na prozoru, 1980., ulje na platnu, 33 x 41 cm, sign. d. d. Krupa A., vl. obitelj Krupa

124. S Mrenice, 1977., ulje na platnu, 50 x 55 cm, sign. d. l. Krupa A. 77., vl. obitelj Kiseljak, Zagreb

58

125. Most na Kupi, 1978., ulje na platnu, 59 x 72 cm, sign. d. l. Krupa A., vl. Ivica Furjani

111. Stari grad Ozalj, oko 1959., ulje na platnu, 65 x 81 cm, sign. d. l. Krupa A., vl. HEP distribucija d.o.o., DP Karlovac, Karlovac

59

126. Stara Gaza Klaonica, ulje na platnu, 49 x 64 cm, sign. d. l. Krupa A., vl. Dunja i Vladimir Gori

127. Kupski most, ulje na platnu, 60 x 71 cm, sign. d. d. Krupa A., vl. PPK- Karlovaka mesna industrija, Karlovac

60

121. Jesen na Korani, 1973., ulje na platnu, 54 x 71 cm, sign. d. d. Krupa A. 73., vl. obitelj Kiseljak, Zagreb

137. S obale Kupe, 1981., ulje na platnu, 46 x 55 cm, sign. d. d. Krupa A. 81, vl. Borivoj Vitas

61

116. Vrbik uz Koranu, 1969., ulje na lesonitu, 78 x 58 cm, sign. d. l. Krupa A. 69., vl. obitelj Diko

113. Kukuruzi, oko 1960., ulje na lesonitu, 65 x 50 cm, sign. d. l. Krupa A., vl. obitelj Diko

62

129. Zima na Korani, 1978., ulje na platnu, 39 x 53,5 cm, sign. d. l. Krupa A. 78, vl. Dunja i Vladimir Gori

133. Motiv s Korane, 1979., ulje na platnu, 52 x 62 cm, sign. d. l. Krupa A. 79., vl. Dom za djecu Vladimir Nazor; Karlovac, inv. br. 458/90

63

132. Motiv s Kupe, 1979., ulje na platnu, 54 x 64,5 cm, sign. d. l. Krupa A. 79., vl. Dom za djecu Vladimir Nazor, Karlovac, inv. br. 264/90

138. Zima na Kupi, 1982., ulje na platnu, 38 x 50 cm, sign. d. l. Krupa A., vl. Dom za djecu Vladimir Nazor; Karlovac, inv. br. 459/90

64

128. Vonjak u suncu, 1978., ulje na platnu, 44 x 64 cm, sign. d. l. Krupa A. 78., vl. obitelj Novosel

134. Jesen na Korani, 1980., ulje na platnu, 60 x 65 cm, sign. d .l. Krupa A. 80., vl. obitelj Krupa

65

142. Kod veslakog kluba na Kupi, 1984., ulje na platnu, 50 x 60 cm, sign. d. l. Krupa A. 84., vl. eljko Beni

136. Zima na Kupi, 1980., ulje na platnu, 41,4 x 50,2 cm, sign. d. d. Krupa A. 80., vl. obitelj Krupa

66

139. Moj pas, 1983, ulje na platnu, 46,5 x 55,5 cm, sign. d. l. Krupa A. 83., vl. obitelj Krupa

67

O ALFIJU (SASVIM) NESLUBENO

R

104. Autoportret, 1954., ulje na hrastovoj dasci, 34 x 48 cm, sign. d.l. Krupa A. 54., vl. obitelj Krupa

ado sam prihvatio poziv autora izlobe Nikole Albanea da napiem "neto novinarski" o Alfredu Krupi. Mislio sam, bit e to prilika da zaronim u vlastita sjeanja. I evo me u 1954. godini - negdje u estom gimnazijskom razredu - u danu kad je na satu crtanja otvorio vrata prof. Alfred Krupa (da zamijeni profesora Vlahu Peenca). Mi deki iz razreda ve smo znali da Krupa trenira karlovaku miliciju u vjetini jiu-jitsu i karlovake boksae. Budui da smo kod prof. Peenca bili nemirni, glas o Krupi bio je dovoljan da respektiramo novoga predavaa. On, kao da je to znao, uzeo je teku stolicu za naslon, lagano ju podigao do visine brade, potom ju postavio u vodoravan poloaj i ispruio ruke, drei je u savrenoj ravnotei. Iza toga je desetak puta, vrlo sporo, privukao bradi i opet ispruio. Poslije te "vjebice" pozvao je nas ake da to pokuamo ponoviti. Nije ni potrebno spominjati da nikome do kraja nije to uspjelo. Iza te nenametljive demonstracije, vie nas nije trebalo uvjeravati da ne izvodimo vragolije. Profesor nam je nastojao pribliiti umjetnost na nov nain. Donosio je mnogobrojne reprodukcije slavnih umjetnika to je za nas i za ondanji nain predavanja predmeta bila potpuna novost. Osim toga izvodio nas je iz zgrade i dao da slobodno crtamo gradske motive. Tada nisam ni slutio da u mnogo godina kasnije biti ee u njegovu drutvu i da u mu govoriti Ti. Ne mogu a da ne zabiljeim pojavu jednog "albuma" iz pedesetih godina. Priica poinje s tadanjim direktorom tiskare "Ognjen Prica" Zvonkom Plevnikom koji je predloio Krupi da nacrta niz motiva iz ondanjeg Karlovca, a on e ih dati otisnuti u tiskari, uvezati i napraviti poklon za poslovne prijatelje. Zaista su to ostvarili. Pojavio se "album" u crvenim koricama ureenim svilenom vrpcom s nekih petnaestak crtea Alfreda Krupe. Naalost, nitko tada nije znao nainiti autorsku grafiku mapu, Crtei su otisnuti u knjigotisku, uz pomo klieja i s ve otisnutim Krupinim potpisom. Plevnik mi je poklonio taj "suvenir". Spominjem to da zapravo ilustriram nain razmiljanja onoga vremena. Obojica su htjela neto novo, a nedostajao im je korak da ostvare drugu po redu karlovaku grafiku mapu (autor prve je Milenko D. Gjuri: Karlovac, bakropisi, 1929. godine). No, Krupini crtei i danas su izvrsna slika tadanjeg Karlovca, pa predstavljaju kulturno-povijesnu vrijednost ovoga grada. (Tek 1988. Krupa je ostvario grafiku mapu otisnutu u sitotisku u djejem domu). Kad je rije o novitetima, tu je Krupa prednjaio. Sjeam se prie oevidaca o tome kako se skijao na Kupi na "skijama" to ih je sam izradio, vidio sam njegove slike to ih je naslikao ispod morske povrine, pisao je prve likovne osvrte na izlobe 1950-ih u "Karlovakom tjedniku"... Bio je nemiran duh, a miran ovjek.

68

Moje ee druenje s Krupom poklapa se s dolascima na ZILIK u djejem domu "Vladimir Nazor" u Karlovcu, a uestalije pokretanjem "Likovne radionice na otvorenom" - neformalne grupe slikara koji su rado slikali u prirodi. Sasvim sluajno piem ovaj tekst upravo na Novu godinu, pa me to podsjea na "otvorenje sezone" slikanja u prirodi: na taj dan smo godinama odlazili na vikendicu kolege novinara Tome Viia u Zastinje, na obalu Korane. Tamo se itav dan slikalo, a Tomo i njegova Zdenka brinuli su da pripreme domae specijalitete. Sve slike (mahom akvareli) bile su namijenjene karlovakoj bolnici. U toj "zimskoj ekspediciji" redovno su sudjelovali: Alfred Krupa, ore Petrovi, Daniel Butala, Miroslav antek, Boko Nikoli, a s vremena na vrijeme prikljuivali su se Petar Skutari, Vlado Bai, Mile Kneevi... Slikalo se bez obzira na hladnou, a o podnevu je topla domaa juhica otkravila smrznute slikare. Za stolom su se prepriavale dogodovtine, zbijale ale. Alfred (zvali smo ga Alfi) esto se do suza nasmijao, pa je nerijetko prekidao ruak dok se nije smirio. Mislim da smo taj susret ponavljali punih deset godina! Alfi je svih tih godina slovio kao "ef" te grupe slikara. To nikada nitko izrijekom nije potvrdio, ali to se jednostavno znalo. (Njegovim odlaskom u vjenost to se i potvrdilo, jer se poslije toga grupa nije obnovila). Krupa je na mene ostavljao neizbrisiv dojam svojim ponaanjem, svojevrsnom otmjenou u kojoj nije bilo ni traga nadutosti. Naprotiv, bio je skroman, gotovo srameljiv. Volio je ivi svijet oko sebe. esto sam ga viao kako na etalitu hrani ptice, a gradski psi lutalice nepogreivo su osjetili da ih on voli, pa su ili za njim po Radievoj kao da su njegovi. Imao sam sreu to sam ivio u njegovo vrijeme i to i u meni ivi djeli neega to je on izgradio, a to jednostavno ne mogu definirati rijeima. Nikola Peri

69

MOJ DJEDoj djed Alfred Krupa rodio se 22. srpnja 1915. godine u gradu Mikolowu pokraj Katowica, u pokrajini leskoj, Poljska, kao srednji sin u obitelji u kojoj je imao jo tri brata i sestru. Otac, slikar i pripadnik opeg poljskog plemstva (szlachte), Jan Krupa ubijen je 1919. godine od strane Rusa tijekom Velikopoljskog ustanka. Iste godine umire mu i majka Anastazia Krupa. Zbog tih traginih okolnosti, ali i situacije u kojoj se nova poljska drava nala odmah po svojoj uspostavi, obitelj ivi u siromatvu i vrlo tekim okolnostima. Alfred se mora zajedno sa svojom braom snalaziti na sve mogue naine (osobno je isticao, izmeu ostalog, kako su kopali ugljen u povrinskim ugljenokopima) kako bi pomogli svojoj baki koja je bila sada jedina koja ih je podizala i othranjivala. Ve kao pukokolac pokazivao je talent i za njegov portret predsjednika kojeg je nainio uivo, kola je bila nagraena darovima i pohvalom. Kao iznimno dobar uenik preskae razrede u gimnaziji i na Akademiju u Krakow biva 1933. izravno primljen. Tijekom toga perioda intenzivno se bavi sportom te mu je najvei uspjeh osvajanje naslova prvaka Poljske u boksu. Iako malen rastom, ali iznimne fizike konstitucije, moj djed se je takoer bavio streljatvom, maevanjem, atletikom. Tijekom studija slikarstva kod J. Mehoffera u Krakowu zavrava i specijalku u portretu. Nakon akademije, 1937. godine, biva odmah unovaen u poljsku vojsku. U ljeto 1939. godine njegova divizija je prebaena na granicu s Njemakom. Osobno proivljava prvi udar njemakih snaga 1. rujna 1939. Od 10 000 ljudi samo ih je sedamdesetak preivjelo - meu njima je i on, ali sa psihikim posljedicama (teka amnezija, tijekom koje tjedan dana nije znao tko je). Nakon povlaenja prema Varavi i raspada poljske vojske vraa se kui, kratko se vrijeme skriva, ali se konano predaje Nijemcima. Neko vrijeme radi u radnim logorima: od podzemnih gdje je sastavljao avionske bombe do neobinog trenutka kada je bio skinut do gola u plinskoj komori, ali je tuiranje otkazano radi napuknua komore. Konano, braa bivaju mobilizirana u njemake jedinice stranaca: Alfred odlazi u Tirol, Jan ostaje u Poljskoj, a Engelberta alju u Rusiju, gdje biva ranjen i o njemu se, nakon toga, vie nita nije saznalo. Sestra Brumchilda iva je spaljena u logoru Dachau. Kako baka Ana nije vie nita znala o njima, ona umire od tuge i sve stvari iz njihove gradske kue u Mikolowu bivaju raznesene i pokradene, ukljuujui i sva djela Jana Krupe te sve rane i akademske radove Alfreda Krupe iz atelijera koji se nalazio u kui. Alfredova jedinica pripremana je za odlazak u Afriku, ali radi velikih uspjeha partizana ipak je prebaena u Bosnu gdje u oujku 1943. godine, prilikom prvog izlaska u akciju, prelazi na stranu partizana i ve drugi tjedan dodijeljeno mu je zapovijedanje nad topnikom baterijom. Meu mnogim ratnim dogodovtinama istiem njegovo sudjelovanje u izvlaenju Churchillova sina iz aviona pod neprijateljskom vatrom. Godine 1944., zajedno s Nazorom, Pricom, Murtiem i drugima, sudjeluje na dogaaju od iznimne vanosti - 1. kongresu kulturnih radnika u Topuskom. Godine 1946. poinje raditi u Vrbniku na Krku, a nakon toga kao likovni pedagog u Karlovcu radi do svojeg umirovljenja 1971. godine. Treba istaknuti da odmah nakon rata poinje izlagati svoje ratne crtee kao povijesne biljeke toga vremena, a i svoje realistike radove,

M

70

prvo u Ulrichu u Zagrebu, te potom u Karlovcu. Njegova aktivnost na polju kulture, umjetnosti, sporta i svih drugih aspekata postaje tako intenzivna i razgranata da je na ovom mjestu nemogue pobrojati gdje je sve izlagao i u kojim je sve projektima uestvovao. Pa ipak istiem da osim sudjelovanja u obnovi kulturnog ivota Karlovca osniva i prvi boksaki klub u Karlovcu i kao sportski pedagog gradi prvu postavu jugoslavenskih boksaa. Od kraja etrdesetih te nadalje intenzivno se bavi izumiteljskim radom: izlae amac sa staklenim dnom u Beogradu (danas tako popularan proizvod u mnogim zemljama), razvija razne druge projekte poput skija za hod po vodi, kofer s kotaiima (kasnije kao svoj izum patentirao Samsonite), boksakih rukavica punjenih zrakom, te sloene sustave spaavanja brodova i brodolomaca. Taj segment njegova rada zahtijeva posebnu znanstvenu studiju. No, moj djed istrauje i kao slikar; tako je vjerojatno prvi ovjek koji je slikao klasinu tafelajnu sliku direktno pod morem (morski pejzai), te upotrijebio staklo i stiropor kao nosioce za svoju omiljenu tehniku - akvarel. Ne treba zaboraviti ni injenicu da do svoje smrti, a poglavito u sedamdesetima i osamdestima, okuplja sve generacije karlovakih umjetnika koji djeluju kroz Likovnu radionicu na otvorenom, sudjeluje na raznim akcijama poput Umjetnici bolnici, na vanoj likovnoj manifestaciji Bijenale akvarela Jugoslavije. Kao katolik Poljak nije mogao prihvatiti lanstvo u komunistikoj partiji, ali je ipak bio visoko odlikovan Medaljom za hrabrost i Ordenom za zasluge za narod sa srebrnim vijencem te nizom drugih priznanja. Dana 16. listopada 1989. ujutro u 6 sati i 15 minuta, u najuem obiteljskom krugu od infarkta umire ovjek kojeg su svi voljeli i koji je za svog ivota bio vrlo uvaeni umjetnik na jugoslavenskom nivou i definitivno jedan od najpopularnijih slikara u povijesti grada Karlovca. U Karlovcu, 6. sijenja 2006.

122. Moj unuk, 1975., ulje na platnu, 37 x 45 cm, sign. d. d. Krupa A., vl. obitelj Krupa

Alfred Freddy Krupa, akademski slikar

71

SAMOSTALNE IZLOBE 1945. Zagreb 1946. Krk, Karlovac 1948. Karlovac 1951. Zagreb 1954. Karlovac, Galerija slika (zajedno s Blaom ukom) 1956. Zagreb 1957. Karlovac 1958. Zagreb 1962. Karlovac 1965. Karlovac 1967. Ozalj 1968. Duga Resa, Ogulin 1969. Karlovac, Ozalj, Vrginmost 1971. Karlovac, Zagreb 1973. Zagreb, Karlovac 1974. Beograd 1975. Karlovac 1977. Karlovac 1979. Karlovac, Zorin dom 1981. Karlovac, Zorin dom 1982. Karlovac, Zorin dom 1983. Karlovac, Rertrospektivna izloba u galeriji Vjekoslav Karas 1996. Zagreb, galerija Ullrich, Chopin hrvatskog slikarstva 1997. Split, galerija Brean, Festival akvarela Hrvatske - u ast Alfredu Krupi VANIJE SKUPNE IZLOBE 1944. Topusko, Izloba slikara i kipara partizana 1945. Zagreb, Umjetniki paviljon, izloba umjetnika partizana 1948. Zagreb, Umjetniki paviljon, III izloba ULUH-a 1959. Zagreb, Moderna galerija, Umjetnost u revoluciji 1960. Zagreb, Umjetniki paviljon, Izloba ULUH-a 1961. Zagreb, ULUH u ast 20 godina narodne revolucije 1962. Slovenjgradec, I jugoslavenska razstava Gozd in les v likovni umetnosti Monte Carlo, III Grand Prix international de peinture et de sculpture de Monte Carlo

72

1963. Beograd, Crtei, grafike i akvareli iz NOR-a 1964. Karlovac, Izloba u povodu 200 godinjice gimnazije 1965. Zagreb, Likovna umjetnost u narodnoj revoluciji 1967. Tuzla, Izloba jugoslavenskog portreta 1969. Zagreb, Izloba ULUH-a u povodu 50 god. SKOJ-a i SKJ 1970. Karlovac, Izloba slika karlovakih slikara 1971. Tuzla, 2. izloba jugoslavenskog portreta Karlovac, Karlovaki slikari 1973. Sisak, Kolonija likovnih umjetnika III 1974. Zagreb, Umjetniki paviljon; Likovna umjetnost u NOB-i Hrvatske Osijek, Lik ene i djeteta u djelima likovnih umjetnika partizana Sisak, Kolonija likovnih umjetnika IV 1975. Tuzla, 3. izloba jugoslavenskog portreta Sisak, Izloba kolonije likovnih umjetnika 1976. Zagreb, Drugi postav recentne hrvatske likovne umjetnosti Karlovac, I. karlovaka likovna jesen 1978. Zagreb, ena u likovnoj umjetnosti narodne revolucije Karlovac, Zagreb, karlovako slikarstvo od 1900. do danas 1979. Zagreb, 7. postav recentne hrvatske likovne umjetnosti Primoten, ibenik, More, ljudi, obala Karlovac, Tutzing, Mnchen, Karlovako likovno stvaralatvo Karlovac, I. bijenale akvarela Jugoslavije 1980. Zagreb, 8. postav recentne hrvatske likovne umjetnosti Zagreb, Pejza kao zaviajnost Primoten, ibenik, More, ljudi, obala 1981. Sisak, 10 godina likovne kolonije eljezara Sisak Slavonski Brod, Kolonija Sava '81. Zagreb, 9. postav recentne hrvatske likovne umjetnosti 1983. Karlovac, 3. bijenale akvarela Jugoslavije Zagreb, XI postav recentnih radova lanova HDLU Zagreb, Likumove generacije 1994. Zagreb, Hrvatski povijesni muzej; Umjetnost hrvatskog antifaistikog otpora

73

BIBLIOGRAFIJA E: Izloba slika akad. slikara prof. A. Krupe, Nae novine, 16. IV. 1948. Dr. A. Bauer: Osvrt na izlobu karlovakih likovnih umjetnika, Nae novine, 4. VI. 1948. : Izloba Krupa i Peenac, Novi ivot, 14. X. 1950. Dr. G(ajo) P(etrovi): Povodom izlobe Alfreda Krupe; Karlovaki kulturni vjesnik, 6. XII. 1952. : Diskusija uz izloene slikarske radove; Karlovaki tjednik, 26. XI. 1954. : U galeriji izloba slika A. Krupe; Karlovaki tjednik, 1. III. 1957. : Uz izlobu slikarskih radova A. Krupe, Novi ciklus Pauci; Karlovaki tjednik, 19. I. 1961. : Uz izlobu A. Krupe, stroi samoizbor; Karlovaki tjednik, 9. V. 1968. D. Neral: Ratnik i slikar koji je naao novu domovinu; Karlovaki tjednik, 1. X. 1971. B(ratislav) L(ebari): Krupa u Zorin domu; Karlovaki tjednik, 21. III. 1974. B(ratislav) L(ebari): Izloba portreta; Karlovaki tjednik, 15. V. 1974. B. Lebari: Prvi puta pred publiku - crtei sa ORA od 1946 - 1976.; Karlovaki tjednik, 7. X. 1976. V. Malekovi: Izmeu skice i izraza (U povodu I BAJ-a), Vjesnik, 24. VII. 1979. J. Baldani: Predgovor u katalogu samostalne izlobe, Zorin dom, 1979. J. Baldani: Predgovor u katalogu samostalne izlobe, Zorin dom, 1981. J. Baldani: Predgovor u katalogu samostalne izlobe, Zorin dom, 1982. Tomica Belavi: Mnogo, mnogo traiti, poslije Krupine izlobe u Zorin domu; Karlovaki tjednik, 14. X. 1982. Juraj Baldani: Alfred Krupa, predgovor u katalogu retrospektivne izlobe, Galerija Vjekoslav Karas, 1983. M. Mui: Vjernost ivotu, retrospektiva radova Alfreda Krupe; Karlovaki tjednik, 10. XI. 1983. M. Mui: Krupa - crta prije svega; Karlovaki tjednik, 26. IV. 1984. Mladen Mui: Zajedno sa estiem na Kongres; Karlovaki tjednik, 28. VI. 1984. : Alfred Krupa, in memoriam; Karlovaki tjednik, 19. X. 1989. Mladen Mui: Plemi u ivotu, aristokrat u slikarstvu; Karlovaki list, 22. VII. 2005.

74

KATALOKI POPIS IZLOAKA Crtei1. Prijenos ranjenika, 1945., lavirani tu, 24 x 26 cm, sign. d. l. Krupa A. 45., vl. Borivoj Vitas 2. Autoportret, 1945., tu, 29 x 39 cm, sign. d. d. Krupa A. 1945., vl. obitelj Krupa 3. Na brodu, 1946. tu, 24 x 34,5 cm, sign. d. l. Krupa A. 46 Suak, vl. Gradski muzej Karlovac, inv. br. G-9 4. Motoristike utrke, 1948., ugljen, 40,2 x 50,5 cm, sign. d. l. Krupa A. 48., vl. Gradski muzej Karlovac, inv. br. G-31 5. Javni radovi, 1948., tu, 28,8 x 39,8 cm, sign. d. l. Krupa A. 48, vl. Gradski muzej Karlovac, inv. br. G-35 6. Berba kukuruza, 1953., tu, 28 x 38,5 cm, sign. d. l. Krupa A. 1953., vl. Veljko Martinovi 7. Miljokaz, 1953., sepija, 38 x 27 cm, sign. d. d. Krupa A. 1953., vl. Tomislav Lasi 8. Pogled na Stari grad Ozalj, 1954., akvarel na staklu, 45 x 58 cm, sign. d. d Krupa A. 1954., vl. obitelj Krupa 9. Cvijee na stolu, 1955. strugani tu, 38 x 27 cm, sign. d. l. Krupa A. 1955., vl. Albino Bui 10. Odlazak na sajam, 1958., strugani tu, 28 x 38 cm, sign. d.d. Krupa A., vl. obitelj Krupa 11. Motiv s Korane (stilizacija), strugani tu, 34,5 x 48,5 cm, sign. d.l. Krupa A., vl. obitelj Krupa 12. Pjeskari, tu, 25,5 x 39,5 cm, sign. d.l. Krupa A., vl. obitelj Krupa 13. Pauina, strugani tu, 25,5 x 55 cm, sign. d.l. Krupa A., vl. obitelj Krupa 14. Dubrovnik (detalj palae), 1971., tu, 48 x 33 cm, sign. d. l. Krupa A. 71., vl. obitelj Skukan 15. Drvo, flomaster, 47,5 x 33 cm, sign. d. l. Krupa A., vl. obitelj Skukan 16. Bosiljevev mlin, pastel, 31,5 x 49 cm, sign. d. l. Krupa A., vl. Miroslav antek 17. Portret mladia sa ikama, 1977, crvena kreda, 59,5 x 45 cm, sign. d. l. Krupa A. 77., vl. Dom za djecu Vladimir Nazor, inv. br. 1322/2 18. Portret mladia, 1977, crvena kreda, 59,5 x 45 cm, sign. d. l. Krupa A. 77., vl. Dom za djecu Vladimir Nazor, inv. br. 1322/3 19. Portret djevojke s naoalama, 1977, crvena kreda, 59,5 x 45 cm, sign. d. l. Krupa A. 77., vl. Dom za djecu Vladimir Nazor, inv. br. 1322/9 20. Tumer, 1981., pastel i flomaster, 35 x 49 cm, sign. d. l. Krupa A. 81., vl. Grad Duga Resa 21. Partizanska zasjeda 7. 8. 1943., 1982., flomaster, 19 x 27,5 cm, sign. d. l. Krupa A. 7. 8. 43., vl. obitelj Krupa 22. Most, flomaster, 29 x 41 cm, sign. d. d. Krupa A., vl. Dom za djecu Vladimir Nazor, inv. br.1356/E 23. Pejza 86., 1986., tu, 42 x 55,5 cm, sign. d. l. Krupa A., vl. Dom za djecu Vladimir Nazor, inv. br. 1355 A 24. Motiv na Savi, 1986., smea kreda, 42,5 x 59,5 cm, sign. d .l. Krupa A. 86., vl. obitelj Krupa 25. Iza jablana, flomaster, 22,5 x 32,5 cm, sign. d. l. Krupa A., vl. Dom za djecu Vladimir Nazor, inv. br. 1356/J 26. Kino Edison, flomaster, 22,5 x 32,5 cm, sign. d. l. Krupa A., vl. Dom za djecu Vladimir Nazor, inv. br. 1356/I 27. Preko anca, flomaster, 22,5 x 32,5 cm, sign. d. l. Krupa A., vl. Dom za djecu Vladimir Nazor, inv. br. 1356/G 28. amci na vezu, tu, 31 x 39 cm, sign. d. l. Krupa A., vl. Dom za starije i nemone osobe Sv. Antun, Karlovac 29. Kupa, tu, 38 x 50 cm, sign. d.d. Krupa A., vl. obitelj Krupa

75

30. Karlovaka ulica, crvena kreda, 31 x 50 cm, sign. nema, vl. obitelj Krupa 31. Karlovaki krovovi, pastel, 35 x 50 cm, sign. d. d. Krupa A., vl.Vinja Car 32. Stara kua, 1989., tu, 32 x 47 cm, sign. d. l. Krupa A. 89., vl. Vinja Car

Tisak33. Naslovnica Nae novine - Sretna nova, 1. 1. 1949., 1949., vl. Nino Peri 34. Album Stari Karlovac, 1953., 17 otisnutih listova bakrotiskom, 32,5 x 23 cm, tamparski zavod Ognjen Prica Karlovac, vl. Gradski muzej Karlovac, KH-451

Akvarel (kombinirana tehnika, tempera)35. Stari karlovaki krovovi, 1947. akvarel, 18,5 x 24 cm, sign. d. d. Krupa A. 47., vl. obitelj Skukan 36. Pogled na dva karlovaka crkvena zvonika, lavirani tu, 36 x 48 cm, sign. d.l. Krupa A., vl. obitelj Krupa 37. Fotelja, tu, 32 x 39,5 cm, sign. d.d. Krupa A., vl. obitelj Krupa 38. Golubovi, tu i akvarel, 50,5 x 38 cm, sign. d.d. Krupa A., vl. obitelj Krupa 39. Petrova gora - radne akcije, 1950., akvarel, 22 x 30 cm, sign. d. d. Krupa A. 1950., vl. obitelj Mikiri 40. Park kod Edisona, 1953., akvarel, 37 x 27,5 cm, sign. d. d. Krupa A. 1953., vl. Veljko Martinovi 41. Kamenolom iza veterinarske stanice, 1957. akvarel, 27 x 40 cm, sign. d. l. Krupa A.1957., vl. Mrenica d. d., Duga Resa 42. Pejza, 1957. akvarel, 28 x 21 cm, sign. d. l. Krupa A. 1957., vl. Danijel Martinovi 43. U dvoritu, 1959., akvarel, 36,5 x 51 cm, sign. d. l. Krupa A. 1959., vl. Dragica Korii-Kerhin, Zagreb 44. etiri kumice, tempera, 35 x 50 cm, sign. nema, vl. obitelj Krupa 45. Motiv s Kupe, 1960. akvarel, 36 x 51 cm, sign. d. d. Krupa A. 1960, vl. Bruno Rogi 46. Slunj - stari most, 1960., akvarel, 34 x 49 cm, sign. d. l. Krupa A. 1960., vl. obitelj Skukan 47. Primorski motiv, 1960. akvarel, 35 x 48 cm, sign. d. d. Krupa A. 1960., vl. O Dragojla Jarnevi, Karlovac 48. Mree, 1960., akvarel, 35 x 49 cm, sign. d. l. Krupa A., vl. O Dragojla Jarnevi, Karlovac 49. Na Krku, 1963., akvarel i tu, 26 x 37 cm, sign. Krupa A. 1963., vl. Zlatko Cvitko 50. Detalj s Mrenice, 1964. akvarel, 31 x 23 cm, sign. d. l. Krupa A. 1964., vl. obitelj Skukan 51. Primorski motiv, 1966., tu i akvarel, 29 x 37 cm, sign. d. l. Krupa A. 1966., vl. Vitomir Bruji 52. Prema Jugoturbini, 1969. akvarel, 33 x 45 cm, sign. d. d. Krupa A. 69., vl. obitelj Diko 53. Dvorite, akvarel, 36 x 47 cm, sign. ispod paspartua, vl. Pero Car 54. Motiv iz Ozlja, 1970., tempera, 37 x 45 cm, sign. d. l. Krupa A., vl. Franjo Cvitkovi 55. Motiv s Mrenice, 1977., akvarel, 37 x 49,5 cm, sign. d. l. Krupa A. 1977., vl. obitelj Novosel 56. Pejza, 1978., tu i akvarel, 34 x 48 cm, sign. d. d. Krupa A. 78., vl. Vinja Car 57. Zima, akvarel i tu, 34 x 44 cm, sign. d. l. Krupa A., vl. Rudolf Butina 58. Prema Radievoj, tu i akvarel, 37,5 x 45,5 cm, sign. d. l. Krupa A., vl. eljko Mavreti

76

59. Jaha, tu i akvarel, 34 x 45 cm, sign. d. l. Krupa A., vl. Dom za starije i nemone osobe Sv. Antun, Karlovac 60. Stari grad Dubovac, 1979., akvarel, 34 x 50 cm, sign. d. d. Krupa A. 79., vl. Gradski muzej Karlovac, G-481 61. Primorski motiv, 1979., akvarel, 37 x 50 cm, sign. d.l. Krupa A. 79. vl. obitelj Krupa 62. Obala, 1979. akvarel, 35 x 47 cm, sign. d. l. Krupa A., vl. obitelj Skukan 63. etalite Opatija - Lovran, 1980. akvarel, 34,5 x 46 cm, sign. d. l. Krupa A. 80., vl. obitelj Skukan 64. Trg, 1981., akvarel, 36 x 50 cm, sign. d. l. Krupa A. 81., vl. Zaviajni muzej Ozalj, inv. br. 1067 65. Most na Kupi, 1981., akvarel, 47 x 50 cm, sign. d. d. Krupa A. 1981., vl. obitelj Markulin 66. Kupa - klaonica, akvarel, 1981. 35 x 49 cm, sign. d. d. Krupa A. 81., vl. obitelj Diko 67. Poun, 1981. akvarel, 50 x 71,3 cm, sign. d. l. Krupa A. 81., vl. Zaviajni muzej Ozalj, inv. br. 1068 68. Svinjci u Pounu, 1981., akvarel, 34 x 48 cm, sign. d. l. Krupa A. 81., vl. Zaviajni muzej Ozalj inv. 1062 69. Stari grad Ozalj, 1981., akvarel, 31,7 x 50 cm, sign. d. l. Krupa A. 81, vl. Zaviajni muzej Ozalj inv. br. 1064 70. Obre, 1981., akvarel, 34 x 48 cm, sign. d. l. Krupa A. 81, vl. Zaviajni muzej Ozalj, inv. br. 1069 71. Ulazna kapija, 1982. akvarel, 43 x 60,5 cm, sign. d. l. Krupa A. 82., vl. Zaviajni muzej Ozalj, inv. br. 1098 72. Stara vodenica, 1982. akvarel, 43 x 60,5 cm, sign. d. l. Krupa A., vl. Zaviajni muzej Ozalj, inv. br. 1099 73. Sa Kupe, 1982., akvarel, 37 x 57 cm, sign. d. l. Krupa A., vl. Zaviajni muzej Ozalj, inv. br. 1100 74. Dio kopare, 1982., akvarel, 42,7 x 59,7 cm, sign. d. l. Krupa A., vl. Zaviajni muzej Ozalj, inv. br. 1101 75. Obala Kupe, 1982. akvarel, 46 x 34,5 cm, sign. d. d. Krupa A. 82., vl. Denis Mui 76. Stari dio Karlovca, 1982., akvarel, 36 x 50 cm, sign. d. l. Krupa A., vl. Zdravko Neskusil 77. Seoska idila, akvarel, 33 x 49 cm, sign. d. l. Krupa A., vl. Dom za starije i nemone osobe Sv. Antun 78. Mlin na Dobri, 1982., akvarel, 29,5 x 40 cm, sign. d. d. Krupa A., vl. Dom za djecu Vladimir Nazor, Karlovac, inv. br.1298 79. Stari grad Ozalj I, 1984., akvarel, 44 x 62 cm, sign. d. d. Krupa A. 84, vl. Zaviajni muzej Ozalj, inv. br. 1305 80. Rijeni pejza, 1984., akvarel, 34 x 51 cm, sign. d. l. Krupa A., vl. Gradski muzej Karlovac, G- 572 81. Pejza s mora, 1984., akvarel, 30 x 43 cm, sign. d. l. Krupa A., vl. Dom za starije i nemone osobe Sv. Antun 82. Kupski motiv, 1984., akvarel, 35 x 50 cm, sign. d. d. Krupa A. 84., vl. Gradski muzej Karlovac, inv. br. 545 83. Kupa, akvarel, 36 x 49 cm, sign. d. l. Krupa A., vl.Velimir unko 84. orovica, 1985., akvarel, 35 x 46,8 cm, sign. d. l. Krupa A. 85., vl. obitelj Fogina 85. Pogled na staru centralu, 1986. akvarel, 49 x 69 cm, sign. d. l. Krupa A. 86., vl. Zaviajni muzej Ozalj, inv. br. 1540 86. Drveni most na Korani, 1986., akvarel, 35 x 49 cm, sign. d. l. Krupa A. 86., vl. Dom za starije i nemone osobe Sv. Antun 87. Most na Kupi, 1986., akvarel, 44 x 62,5 cm, sign. d. d. Krupa A. 86., vl. Zaviajni muzej Ozalj, inv. br. 1541 88. Grad Ozalj, 1987., akvarel, 36 x 48 cm, sign. d. l. Krupa A. 87., vl. Zaviajni muzej Ozalj, inv. br. 1790 89. Vodenica u Brihovu, 1987. akvarel, 40 x 50 cm, sign. d. l. Krupa 87, vl. Zaviajni muzej Ozalj, inv. br. 1789 90. Drvena kua i kokice, 1987., 36 x 48 cm, akvarel, sign. d.l. Krupa A. 87. vl. obitelj Krupa 91. Grad Ribnik, 1988., akvarel, 37 x 48 cm, sign. d. l. Krupa A. 88, vl. Zaviajni muzej Ozalj, inv. br. 1833

77

92. Etno naselje I, 1988., akvarel, 40 x 50 cm, sign. d. d. Krupa A. 89., vl. Zaviajni muzej Ozalj, inv. br. 1834 93. Mlin na Korani (Logorite), 1988., akvarel, 36 x 48 cm, sign. d. d. Krupa A.. 88, vl. Bruno Rogi 94. Mala kola na Rakovcu, 1988., akvarel, 35 x 50 cm, sign. d. l. Krupa A. 88., vl. PPK- Karlovaka mesna industrija d. d. 95. Vinograd u Lonjgarima - eksperiment II, 1989. akvarel, 44 x 60 cm, sign. nema, vl. Nino Peri 96. Prozor u itnici, 1989., akvarel, 51 x 73 cm, sign. d. d. Krupa A. 89., vl. Zaviajni muzej Ozalj, inv. br. 1868 97. Kua i dvorite, akvarel, 35,5 x 52 cm, sign. nema, vl. obitelj Krupa 98. Koranski motiv, 1989., akvarel, 40 x 50 cm, sign. d. d. Krupa A. 99. Drvo uz Koranu, 1989., akvarel, 39,5 x 49,5 cm, sign. d. d. Krupa A., vl. obitelj Krupa

Ulja100. Izgradnja, 1950., ulje na platnu, 57 x 73 cm, sign. d. l. Krupa A. 1950., Gimnazija Karlovac 101. Autoportret, 1952., ulje na lesonitu, 23 x 29 cm, sign. d.l. Krupa A. 52. vl. obitelj Krupa 102. Pogled na DIP, 1954., ulje na platnu, 70,5 x 93,5 cm, sign. d. d. Krupa A. 1954., vl. DIP d. d. 103. Kuhinja atelje,1954., ulje na lesonitu, 39,5 x 37,5 cm, sign. d.d. Krupa A. 54., vl. obitelj Krupa 104. Autoportret, 1954., ulje na hrastovoj dasci, 34 x 48 cm, sign. d.l. Krupa A. 54., vl. obitelj Krupa 105. Odmor u umi, 1955., ulje na platnu, 50,5 x 66 cm, sign. d. d. Krupa A., vl. MORH, Ured za obranu, Karlovac 106. Portret M. B., 1957. ulje na platnu, 53 x 69 cm, sign. d. d. Krupa A. 57, vl. Albino Bui 107. Portret A. B., 1957., ulje na lesonitu, 47,5 x 34 cm, sign. d. l. Krupa A., vl. Albino Bui 108. Motiv iz Venecije, 1959., ulje na platnu, 46,5 x 64,7 cm, sign. d. l. Krupa A. 59., vl. Gradski muzej Karlovac, G- 170 109. Svoje noge, 1959., ulje na platnu, 27 x 39 cm, sign. d.l. Krupa A. 1959., vl. obitelj Krupa 110. Motiv s Hvara, 1959., ulje na lesonitu, 38 x 48 cm, sign. d. d. Krupa A. 59., vl. Ana Plevnik Hibler 111. Stari grad Ozalj, oko 1959., ulje na platnu, 65 x 81 cm, sign. d. l. Krupa A., vl. HEP distribucija d. o. o., DP Karlovac, Karlovac 112. Balkonska vrata, 1960.ulje na papiru, 37 x 27, 5 cm, sign. nema, vl. obitelj Krupa 113. Kukuruzi, oko 1960., ulje na lesonitu, 65 x 50 cm, sign. d. l. Krupa A., vl. obitelj Diko 114. Krajolik, 1961., ulje na lesonitu, 53,7 x 73,5 cm, sign. d. d. Krupa A. 61., vl. Gradski muzej Karlovac, inv. br. G-750 115. Kupa, 1967., ulje na lesonitu, 63 x 73 cm, sign. d. l. Krupa A. 67., vl. Albino Bui 116. Vrbik uz Koranu, 1969., ulje na lesonitu, 78 x 58 cm, sign. d. l. Krupa A. 69., vl. obitelj Diko 117. Sa Korane, 1971., ulje na platnu, 34,5 x 61 cm, sign. d. l. Krupa A. 1971., vl. Emil Tukan 118. Motiv s Korane, 1971., ulje na platnu, 51 x 65,5 cm, sign. d. l. Krupa A. 1971., vl. Vodovod i kanalizacija d. o. o., Karlovac 119. Autoportret, 1971., ulje na lesonitu, 61 x 81 cm, sign. d. l. Krupa A. vl. obitelj Krupa 120. Autoportet s makom, 1973., ulje na lesonitu, 60 x 58 cm, sign. d. l. Krupa A., vl. obitelj Krupa

78

121. Jesen na Korani, 1973., ulje na platnu, 54 x 71 cm, sign. d. d. Krupa A. 73., vl. obitelj Kiseljak, Zagreb 122. Moj unuk, 1975., ulje na platnu, 37 x 45 cm, sign. d. d. Krupa A., vl. obitelj Krupa 123. Posavsko dvorite, 1977., ulje na platnu, 55,5 x 65,5 cm, sign. d. l. Krupa A. 1977., vl. obitelj Krupa 124. S Mrenice, 1977., ulje na platnu, 50 x 55 cm, sign. d. l. Krupa A. 77., vl. obitelj Kiseljak, Zagreb 125. Most na Kupi, 1978., ulje na platnu, 59 x 72 cm, sign. d. l. Krupa A., vl. Ivica Furjani 126. Stara Gaza - Klaonica, ulje na platnu, 49 x 64 cm, sign. d. l. Krupa A., vl. Dunja i Vladimr Gori 127. Kupski most, ulje na platnu, 60 x 71 cm, sign. d. d. Krupa A., vl. PPK- Karlovaka mesna industrija, Karlovac 128. Vonjak u suncu, 1978., ulje na platnu, 44 x 64 cm, sign. d. l. Krupa A. 78., vl. obitelj Novosel 129. Zima na Korani, 1978., ulje na platnu, 39 x 53,5 cm, sign. d. l. Krupa A. 78, vl. Dunja i Vladimir Gori 130. Zima u dvoritu, 1978., ulje na platnu, 38 x 54,5 cm, sign. d. l. Krupa A., vl. Gradski muzej Karlovac, G- 468 131. Motiv s Kupe, 1979., ulje na platnu, 38 x 46 cm, sign. d. d. Krupa A. 79., vl. Gradski muzej Karlovac, G- 482 132. Motiv s Kupe, 1979., ulje na platnu, 54 x 64,5 cm, sign. d. l. Krupa A. 79., vl. Dom za djecu Vladimir Nazor, Karlovac, inv. br. 264/90 133. Motiv s Korane, 1979., ulje na platnu, 52 x 62 cm, sign. d. l. Krupa A. 79., vl. Dom za djecu Vladimir Nazor; Karlovac, inv. br. 458/90 134. Jesen na Korani,1980., ulje na platnu, 60 x 65 cm, sign. d .l. Krupa A. 80., vl. obitelj Krupa 135. Maak na prozoru, 1980., ulje na platnu, 33 x 41 cm, sign. d. d. Krupa A., vl. obitelj Krupa 136. Zima na Kupi, 1980., ulje na platnu, 41,4 x 50,2 cm, sign. d. d. Krupa A. 80., vl. obitelj Krupa 137. S obale Kupe, 1981., ulje na platnu, 46 x 55 cm, sign. d. d. Krupa A. 81, vl. Borivoj Vitas 138. Zima na Kupi, 1982., ulje na platnu, 38 x 50 cm, sign. d. l. Krupa A., vl. Dom za djecu Vladimir Nazor; Karlovac, inv. br. 459/90 139. Moj pas, 1983, ulje na platnu, 46,5 x 55,5 cm, sign. d. l. Krupa A. 83., vl. obitelj Krupa 140. Mlin na Dobri, 1983., ulje na lesonitu, 60 x 70 cm, sign. d. l. Krupa A., vl. Dom za djecu Vladimir Nazor; Karlovac, inv. br. 575/90 141. Kupski amci, 1983., ulje na platnu, 52,5 x 62 cm, sign. d. d. Krupa A., vl. Gradski muzej Karlovac, inv. br. G-544 142. Kod veslakog kluba na Kupi, 1984., ulje na platnu, 50 x 60 cm, sign. d. l. Krupa A. 84., vl. eljko Beni

79