culni sistem

Post on 13-Aug-2015

378 Views

Category:

Documents

1 Downloads

Preview:

Click to see full reader

DESCRIPTION

Biologija

TRANSCRIPT

ČULNI SISTEM

Tipovi receptornih ćelija

Klasifikacija čulnih organa

Ĉulni organi predstavljaju receptorne aparate

koji primaju odreĊene draţi iz spoljašnje

sredine ili iz unutrašnjosti tela.

• GraĊeni su od čulnih ćelija i stoje u vezi sa nervnim sistemom na koji prenose nadraţaj.

• Do receptora informacije dolaze elektromagnetnom, mehaniĉkom ili hemijskom energijom.

• Ĉulni organi ove oblike energija pretvaraju u nervne impulse koji nervnim vlaknima dospevaju do centralnog nervnog sistema.

Ĉulne ćelije se od ostalih ćelija organizma razlikuju

pojačanom nadražljivošću.

• Pod uticajem draţi u ĉulnim ćelijama se javlja nadražaj, koji

se dalje prenosi na nervne ćelije

• Kod ţivotinja osnovni i najprimitivniji oblik ĉulnog aparata

predstavljaju pojedinaĉne ćelije rasute bez ikakvog reda, po

celoj površini tela.

• MeĊutim, ove ćelije se obiĉno grupišu i obrazuju ĉulne epitele,

kojima se pridruţuju i druga tkiva i oni zajedno saĉinjavaju

čulne organe.

Iz lokalnih skupova ĉulnih ćelija razvili su se najprostiji organi ĉula

Metazoa. Takvi primitivni skupovi (organi) sposobni su da primaju

razliĉite tipove draţi.

• MeĊutim, kod većine kiĉmenjaka od poloţaja na telu zavisi

pre svega koje će vrste draţi na njih delovati, tako da je njihov

funkcionalni znaĉaj velikom delom odreĊen samim njihovim

poloţajem.

• Pojedini prosti ĉulni organi specijalizuju se za primanje samo

jedne odreĊene vrste draţi, tj. oni postaju ELEKTIVNI.

• Posebna vrsta draţi na koju je jedan ĉulni organ prilagoĊen

oznaĉena je kao ADEKVATNA.

TIPOVI RECEPTORNIH ĆELIJA

U procesu pretvaranja raznih

oblika energije u nervne

impulse, odnosno nadraţaj

uĉestvuju ćelije kojih ima

4 tipa:

1. NEUROSENZITIVNA

ĆELIJA

2. PRIMARNI RECEPTOR

3. SEKUNDARNI

RECEPTOR

4. TERCIJARNI

RECEPTOR

1.NEUROSENZITIVNE ĆELIJE

- Neurosenzitivne ćelije predstavljaju najprimitivnije receptore

kiĉmenjaka.

- U direktnom su kontaktu sa spoljašnjom sredinom.

- Pored receptorske ima i sprovodnu ulogu.

2.PRIMARNI RECEPTOR

- Ćelijsko telo senzitivnog neurona nalazi u unutrašnjosti, dok

su slobodni završni delovi ovih receptora u kontaktu sa

spoljašnjom sredinom.

- Primarni receptori se odlikuju time da u isti mah

primaju nadraţaj, ali ga i sprovode.

- Primarne ĉulne ćelije koje su

spuštene dublje ispod površine

tela ostaju u vezi sa njom preko

dugih receptornih nastavaka-

slobodnih nervnih završetaka. Tako spuštene primarne ćelije

oznaĉene su kao čulno- nervne

ćelije.

- Primarne ĉulne ćelije sa sopstvenim sprovodnim nastavcima

susreću se kod kiĉmenjaka samo u organima čula mirisa i čula

vida, u infundibularnom organu i u ependimskim ćelijama

kiĉmene moţdine.

- Najveći deo primarnog ĉulnog aparata kiĉmenjaka otišao je u sastav nervnog sistema dajući SENZITIVNE NERVNE ĆELIJE SPINALNIH GANGLIJA.

- DAKLE TIPIĈNE PRIMARNE ĆELIJE ODRŢALE SU SE NA PERIFERIJI SAMO IZVESNIM ĈULNIM ORGANIMA DOK U OSTALIM NJIHOVU ULOGU PREUZIMAJU NA SEBE SEKUNDARNE ĈULNE ĆELIJE.

3. SEKUNDARNI RECEPTOR

- Formira se oko delova primarnog receptora ako se

diferenciraju posebni potporni elementi koji povećavaju

specifiĉnost i osetljivost receptora.

- Nemaju sopstvenih sprovodnih nastavaka.

- Filogenetski su mlaĊe od primarnih i predstavljaju drugu

generaciju površinskih epitelijalnih ćelija koje su se

diferencirale u ĉulne.

- Nalaze se u sledećim organima: organi čula ukusa, mehanički i

kožni organi i organi čula sluha.

4. TERCIJARNI RECEPTOR

- Nastaju tako što se epitelijalne ćelije diferenciraju u receptorni

deo organa.

- Oznaĉavaju se kao neuroepitelne ćelije i inervišu ih završni

delovi senzitivnih neurona.

- Nalaze se u: vestibularnom i akustiĉnom sistemu unutrašnjeg

uva, u mirisnom regionu nosne duplje i u gustativnim

kvrţicama usne duplje.

KLASIFIKACIJA ĈULNIH ORGANA

Na osnovu oblika energije koju pretvaraju u nervne impulse ĉulni

organi se dele na:

1.RADIORECEPTORE: oni prevode svetlosnu, toplotnu,

elektriĉnu i magnetnu energiju(npr.oĉi prevode svetlosnu

energiju)

2.MEHANORECEPTORE: prevode energiju pritiska, dodira,

kretanja,vibracija(npr.taktilni organi, statiĉki i slušni organi)

3.HEMORECEPTORE: prevode energijuhemijskih

agenasa(npr.olfaktorni organi i organi ĉula ukusa)

Na osnovu poloţaja u telu receptori mogu biti:

1.EKSTERORECEPTORI: nalaze se u spoljašnjim delovima tela

i primaju informacije iz spoljašnje sredine(fotoreceptori,

gustativni receptori, olfaktorni receptori, termoreceptori u

koţi, nociceptori)

2.INTERORECEPTORI: primaju signale iz unutrašnjosti tela i

dele se na:

- PROPRIORECEPTORE: oni su specijalne ĉulne strukture(senzori)

smešteni u zglobovima, mišićima i tetivama koji su osetljivi na

promene pritiska i napetosti.

- VISCERALNE

RECEPTORE:

nalaze se u

visceralnim

organima i

primaju

informacije iz

unutrašnje

sredine.

- Reaguju na

promenu

pritiska,

istezanje krvnih

sudova, sadrţaja

krvi, temperature

krvi itd.

Ĉulne organe moţemo još podeliti na:

1. OPŠTE RECEPTORNE ORGANE

2. POSEBNE RECEPTORNE ORGANE

- Opšti receptorni organi su široko rasprostranjeni, kako u

spoljašnjim tako i u unutrašnjim organima.

- Posebni receptorni organi kod kiĉmenjaka nalaze se samo na

pojedinim delovima tela

- U okviru opštih i posebnih ĉulnih organa receptori koji

primaju informacije iz spoljašnje sredine (izuzev

hemoreceptora) predstavljaju SOMATICKE receptore, dok

VISCERALNI receptori prate unutrašnju sredinu organizma.

HVALA NA PAŢNJI!

top related