e i podvale g - serbian mirror · 2017. 7. 22. · vasa pelagi} 22 jul2010. dijaspora konzulati su...
Post on 07-Mar-2021
2 Views
Preview:
TRANSCRIPT
21Jul 2010.
I S T O R I J A
www.serbianmirror.com
Feljton (3. deo)
Demokratija u Srba, sad i nekad
G
ruji} i Markovi}, kao pit-
omci “dezertirali” su sa
Berlinske akademije, i
u~estvovali u poljskim ratovima, a
po zavr{etku {kolovanja bili su
najbolji srpski oficiri tog doba.
Obojica su bila sumnjivi vlastima
zbog veze sa socijalistima. Gruji}
je, zbog svog pisanja u “Javnosti”;
bio izba~en iz slu`be, zatim }e
1876. biti ponovo udaljen sa
mesta direktora kragujeva~ke
Topolivnice zbog podr`avanja
radni~ke bune nazvane “Crveno
Barja~e”, a kad “prigusti”, u srp-
sko-turskim ratovima bi}e postavl-
jen za ministra vojnog...
Aleksandar Nikolajevi}
bio je jedan od najuglednijih i
najume{nijih trgovaca u
Po`arevcu. Uo~i izbora, ^umi}
ga je jednostavno uhapsio.
Name{teno mu je da neki
dr`avni ~inovnik koji je pron-
everio dr`avnu kasu, “prizna”
kako je novac podelio sa
Nikolajevi}em, i ovaj opozi-
cionar stra`arno je, iz Beograda,
sproveden u po`areva~ku samicu.
Posle mesec dana, ustavnovilo se
da su optu`be bile la`ne, pa je
Nikolajevi} pu{ten. Ipak, to ga je
dovoljno kompromitovalo i nije
bio izabran.
Sli~no je pro{ao i
Bo{kovi} u Loznici.
Izbori iz 1874. bili su
prvi na kojima su se rasplamsale
partijske strasti. “^umi} nije
mogao da pravi izbore mirno i iz
potaje”, pi{e Slobodan Jovanovi}.
“@ustar i jedak, on ih je
pravio na kavgad`ijski na~in, koji
je izazvao otpor i galamu. U borbu
s politi~kim protivnicima unosio je
mnogo li~ne mr`nje i inata. Imao
je ljutinu hrta, i na koga je kidisao,
toga bi hteo da rastrgne.”
No, i pored svih
^umi}evih pritisaka i smicalica, u
Jagodini je Jevrem Markovi} ipak
izabran za narodnog poslanika.
Bila je to prava mala, izborna
bitka, koju je ^umi} uzgubio,
mada je bio – i bukvalno –
upotrebio i artiljeriju!
Da bi spre~io Jevremovu
kandidaturu, ^umi} je demonstra-
tivno izveo topove na Crveni breg.
Ipak, Jevrem Markovi} bio je
izabran. Ali, “ljut kao hrt” ministar
nije odustajao; na prvom zasedanju
Skup{tine ^umi} postaje predsed-
nik vlade i poni{tava glasanje u
Jadru i glasanje u Jagodni.
Pohapsio je dvadeset
Mirkovi}evih pristalica, i u
naknadnim izborima; Jevrem
Markovi} ne dobija potrebnu
ve}inu.
I u Jadru, bio je poni{ten
izbor izvesnog Vi}entija Star~evi}a,
pa se “u drugom krugu” ponovo
kandidovao “~ovek koji ne sme
pro}i”, Jovan Bo{kovi}. Proceniv{i
da Bo{kovi} dobija, A}im ga, na
sam dan glasanja, hapsi, pod
optu`bom “da je gradio Kneza i
pretio Republikom”. Ali Bo{kovi}
je, i iz zatvora – pobedio!
Jer, Srbija je velika
tajna!
Vrhunac rasplamsanih
strana~kih strasti, za vreme ovih
izbora Srbija }e do`iveti u
Gornjem Milanovcu. Na sam dan
izbora i to tri sata po{to je
progla{en za narodnog poslanika,
iz pu{ke je ubijen Pavle Grkovi}.
Pavle Grkovi} je ina~e
va`io u Milanova~kom kraju kao
veliki protivnik Marinovi}eve vlade
i ^umi}evog policijskog terora.
Posle izbora, ^umi} je
po~eo da nagra|uje one policijske
i dr`avne ~inovnike ~ijim je
radom bio zadovoljan, a strogo
ka`njavao one koji nisu ispun-
javali njegove izborne instrukcije.
Pet okru`nih na~elnika,
pet okru`nih pomo}nika, ~etiri
sreska na~elnika, 26 sreskih pisara
– dobilo je unapre|nje.
Jedan okru`ni na~elnik,
dva okru`na pomo}nika, dva sres-
ka na~elnika, 13 sreskih pisara...
ka`njeno je preme{tajem. Jedan
okru`ni pomo}nik i tri sreska
na~elnika penzionisani su.
Kada je ^umi}a valjalo
smeniti, setili su se da je kao
opozicionar potpisao jedan poli-
ti~ki program sa Vasom
Pelagi}em. Proglasi}e ga, posle
svega, za socijalistu. A ljuti pro-
tivnici, ^umi} i Markovi}, bi}e u
jednoj od mnogih sumanutih epi-
zoda srpskog politi~kog `ivota,
1878. osu|eni na smrt zbog
navodnog u~e{}a u Topolskoj
buni. Jevrem }e biti streljan.
A}im pomilovan.
GLASAJ DANJU,
PUCAJ NO]U
Najkra}i poslani~ki man-
dat: Pavle Grkovi}, grka mu
sudba, ubijen tri sata “po{to je za
poslanika izabrat”. Prva opstrukci-
ja parlamenta: po{to su dugo
raspravljali da li da raspravljaju,
pa glasali da li da glasaju, parla-
mentarci napustili salu, skup{tina
ostala bez kvoruma. Raspu{tanje
parlamenta poslanici do~ekali
re~ima: “@iveo Knjaz {to nas je
raspustio!”
A samo {est godina
po{to je u Srbiju uvedeno pravo
glasa, demokratija je u Srba tako
napredovala, da je na izborima
ve} pala i prva glava. Kao da je
sudjeno, da se na oltar srpske
demokratije prinose `rtve, i na
poslednjim izborima 1996. opet
}e pasti jedna glava, `ivotom }e
platiti Igor Star~evi}.
Prva `rtva izbora bio je
Pavle Grkovi}, koga iz pu{ke
ubi{e njegovi Gornjomilanov~ani
(nikad nije prona|en ubica!) 24.
oktobra 1874. svega tri sata
po{to ga izabra{e za narodnog
poslanika. Bio je to najkra}i man-
dat u skup{tinskoj istoriji Srbije.
Izborima na kojima je
pala prva srpska glava, kao min-
istar policije – i sami izbori su tad
spadali u policijski resor, a ne
samo njihove posledice – rukovo-
dio je isti A}im ^umi}, koji je sa
toliko ironije opisao Top~iderski
sabor, vrlo veran i uslu`an Kralju
koga je, s po~etka opisivao kao
“deri{te”.
Anica, udova Pavla
Grkovi}a, javno }e, u pismu
Skup{tini, ozna~iti A}ima ^umi}a
kao krivca za mu`evljevo ubistvo,
i ta }e `alba pred poslanike do}i
odmah ~im ^umi}, koji je u med-
juvremenu, valjda zbog izbornih
zasluga postavljen za premijera –
bude politi~ki “zglajzao”.
“Niko ne mo`e odre}i da
je Pavle poginuo zato {to je za
poslanika izabrat”, pi{e Anica,
pitaju}i, “{to pogibe ba{ onog
dana kad bi izabran za poslanika”.
Odgovaraju}i na to pitan-
je ka`e da nedostaje svaki drugi
motiv zlo~ina jer “nije ubijen bilo
za pare, bilo iz osvete, dakle ne iz
koristoljublja ili mr`nje”.
Zatim je optu`ila ^umi}a
da je “najve}u radnju razvio na
tome da ne budu izabrani stari
poslanici, naro~ito oni koji su se
njemu i ostalima u Kragujevcu,
pred Svetlim Gospodarem izjavili
nepoverenjem”.
[PIJUN^INE I POLI-
TI^KE BABUSKERE
A}im ^umi}, ni pred
kraj `ivota, nije priznavao svoju
ume{anost u ubistvo poslanika
Grkovi}a. Govore}i o Pavlu
Radovanovi}u, atentatoru na
Kneza Mihaila, rekao je:
“Vidite, ja sam u ovoj
zemlji bio vo|a stranke i {ef vlade,
pa da su mi slu~ajno trebali ljudi da
koga ubiju za moj ra~un, ja ih,
Boga mi, ne bih mogao na}i, a Paja
ih je, eto, na{ao. I to ne da ubiju
kakvu seosku policiju, nego glavom
Kneza!” – Zabele`io je ovu nje-
govu izjavu Slobodan Jovanovi}.
- Imao je gorku i
prezrivu sirovost izraza, i ~esto se
slu`io pogrdnim nastavcima: ona
kalu|er{tina, ona ruska pandurina,
ona politi~ka babuskera. Me|u
politi~arima njegovog nara{taja
bilo ih je dosta koji su govorili
preko i o{tro, ali ovako na jata-
gan, kao ^umi}, nije govorio niko
– opisuje ^umi}a Slobodan
Jovanovi}.
Za ubistvo, udovica je
optu`ila nekog Ko~u Radova-
novi}a, telegrafistu iz Gornjeg
Milanovca, koji je po varo{i vodio
kampanju za ^umi}eve ljude, i
koji je “jo{ od letos po~eo
piskarati po novinama protiv
Pavla, bacao pa{kvile u op{tinskoj
kasi, gde ubijeni Pavle be{e
predsednik”.
Pred parlamentom, ve}
podeljenim na liberale i konzerv-
ativce, u kojem su na zasedanju
od novembra do marta pale i
Marinovi}eva i ^umi}eva vlada,
i gde su se uz buku i bes
raspravljale korupciona{ke afere
ministra vojske Jovana
Belimarkovi}a – pisao je
odjeknulo kao bomba.
@albu je pred parlamen-
tom pro~itao izves{tilac Odbora
za `albe, poslanik iz Valjevske
Podgorice, Aksentije Kova~evi},
uz predlog da se uputi vladi, {to
nije ba{ zna~ilo da Ani~ine
optu`be smatra ta~nim, ali da ih
uzima vrlo ozbiljno.
Tad je nastala prava
tarapana!
nastavi}e se
Izvor: Srpsko nasledje
]ORAVE KUTIJE SVE SRPSKE IZBORNE
KRA\E I PODVALE
Vasa Pelagi}
22 Jul 2010.
D I J A S P O R A
Konzulati su “dr`ava u malom”.
To su op{tine, mati~ari, policija i
vojni odsek u jednom.
U konzulatima se prijavljuju
novoro|ena deca, prijavljuje se sklapanje
braka, u nekim dr`avama ~ak sklapamo i
brakove ako su oba supru`nika na{i dr`avl-
jani. U konzulatima se vr{i overa potpisa,
preko njih se pribavljaju izvodi iz mati~nih
knjiga i druga uverenja, tamo se mo`e sas-
taviti testament ili zameniti paso{ koji je
o{te}en ili je istekao.
Kada konzulati nisu nadle`ni da
re{avaju po nekom zahtevu, kao {to je to
slu~aj npr. sa pitanjem dr`avljanstva,
konzulati brinu o tome da podneti zahtev
bude uredan i kompletan, i {alju ga
nadle`nom organu u Republiku Srbiju.
U konzulatima se odla`e vojna
obaveza regrutima u inostranstvu. Preko
njih se kontaktira sa Ministarstvom odbrane
ali i sa drugim dr`avnim organima.
Preko konzulata se uru~uju sudski
pozivi i druga pismena. U njima se pri-
javljuje smrt i izdaje sprovodnica radi
sahrane preminolog u Srbiju. Tamo se
mo`e dobiti carinska potvrda na osnovu
koje se osloba|ate od pla}anja carine ako
uvozite predmete za doma}instvo u Srbiju.
Konzulati se, na osnovu ovla{}enja
naslednika, brinu o ostavini na{ih gra|ana u
inostranstvu i aktivno u~estvuju u ostavin-
skom postupku. Po okon~anju, preko
Narodne banke Srbije, dozna~uju sredstva na
ra~un naslednika.
Konzulati su va{a prva adresa u
inostranstvu ako se ne{to nepredvi|eno desi.
Neko ko van zemlje ostane bez dokumenata
ili iz drugih razloga zapadne u nevolje, prvo
}e se obratiti nekom od diplomatsko konzu-
larnih predstavni{tava Republike Srbije. U
njima, u svako doba, pa ~ak i van radnog vre-
mena, vikendom i praznicima, postoji neko
kome }ete se obratiti ako to situacija zahteva.
Zato ne tra`ite pomo} od sumn-
jivih, “dobronamernih” osoba na neadek-
vatnim mestima. Konzuli za to slu`e.
[ta konzuli ne mogu da urade?
Oni vas ne mogu izbaviti iz zatvo-
ra ako ste u skladu sa zakonima zemlje u
kojoj se nalazite iz nekog razloga li{eni slo-
bode ili ste osu|eni na kaznu zatvora. Oni su
tu da brinu da dobijete isti tretman kao i
ostali gra|ani koji se nalaze u istoj situaciji,
da se na vas primenjuju isti zakoni i da imate
obezbe|enog branioca po slu`benoj du`nosti.
Na va{ zahtev, policijski organi
su du`ni da vam obezbede kontakt sa
konzulom. Mi }emo, ukoliko to zahtevate,
o va{em problemu obavestiti rodbinu u
zemlji i pribaviti detalje va{eg slu~aja. Ne
mo`emo me|utim, da pla}amo tro{kove
advokata po va{em izboru, niti smo u
situaciji da dajemo kauciju radi privre-
menog pu{tanja na slobodu. To nije prak-
sa nigde u svetu pa ni kod nas.
Konzuli ne mogu imati ulogu
va{ih advokata i zastupati vas pred pravo-
sudnim organima zemlje prijema. Oni vam
mogu dati pravni savet u vezi na{ih propisa
ili propisa zemlje doma}ina ukoliko smo sa
njima upoznati.
[ta jo{ rade konzulati?
Pored navedenog, konzulati imaju
na lokalnom nivou i diplomatsku funkciju,
oni su tu da unapre|uju politi~ke i
ekonomske odnose, da informi{u javnost,
da {ire kulturu na{e zemlje, da poma`u
organizovanje dijaspore i njenih udru`enja
i klubova i jo{ mnogo toga.
^EMU SLU@E KONZULATI
Ulazak maloletnih lica
iz Crne Gore u
Republiku Srbiju
K
ako bi se omogu}ilo lak{e putovanje za
vreme predstoje}ih godi{njih odmora,
{kolskog raspusta i turisti~ke sezone,
po~etak primene odluke da maloletni dr`avl-
jani Crne Gore dr`avnu granicu Republike
Srbije mogu da prelaze samo sa va`e}om
putnom ispravom, odnosno li~nom kartom
ukoliko se radi o starijem maloletnom licu,
odla`e se do 30. septembra 2010. godine.
N I J E L A K O
@
ivot te`ak, a situacija gadna. Jedva
do~ekani poslovni sastanak izlazi iz
drugog sata, a potencijalni poslovni
partner i ja se i dalje nate`emo i prego-
varamo. Borba. Meni gori pod nogama, a
njemu dobro do{lo, ali i ne mora. On mlad-
ji al’ opasan, ja jaka al’ lomljena. Ja nemam
izbora pa moram dalje, a on mlad i nestr-
pljiv pa “puca” i na kraju ka`e:
“Pa dobro, gospodjo, jel’ imate vi
mu`a?” – Pravim se da mi nije ni{ta, a
munjevito kotrljam neke nove “klikere” po
glavi, jer nazirem na koju }e tvrdjavu ovaj
juno{a da udari, pa mu mirno odgovaram:
“Nemam”. I “pa, {ta” mislim u sebi dok mi
pozadinci u mozgu spremaju odbranu.
“A, da li vi gospodjo, imate
ljubavnika?”- kru`i on.
“Nemam” bolno hrabro, odgovaram
ja i ve} sigurna da je pobeda moja, dok
razmi{ljam da raspustim mentalnu vojsku, jer
ovako providne mogu da savladam i sama.
Za ovog, glava mi i ne treba! Pobedila sam,
mislim ja.
“A, da li vi, gospodjo imate spon-
zora?” – tera on i dalje.
E, pa ovo je prevr{ilo svaku meru,
vri{tim ja u sebi! Pa {ta on misli? Ko sam
ja?! To {to ga ja pu{tam, to je zbog moje
muke, a i malo zbog moje igrarije da lak{e
progutam borbu na NE `enskom terenu. Pa
to je drskost i nepo{tovanje! Tako mi i treba
kad zalazim u rukavce `ivota radoznala i
velikodu{na, a primorana. Do vraga i `enska
emancipacija i samostalnost, i `enski `ivot i
sudbina {to mi ovo radi.
“Nemam” odgovaram ja i dalje
mirno, ali prkosno i ljutito istovremeno i
uzdignute glave! Obavezno!
“Zna~i – BAKSUZ!!!” – potvrdi
on i lupi rukom o sto, pogledav{i me pravo
u o~i. “ I, {ta }emo sad, gospodjo?” Nadire
on sre}an {to je to konstatovao, fiksira me, i
sme{ka se!!
“Ja baksuz?” – klecavo za~udjeno
kao pitam ja. Pometnja kod mene. Al’ kri-
jem. Ni{ta ne razumem. Gde ja baksuz? Pa
zar ja, koja sam toliko toga istolerisala,
oprostila, popustila i propustila, dala i pok-
lonila, velikodu{no presko~ila i pustila, sves-
no se `rtvovala...
A on meni, ja baksuz!?! Meni, koja
starije pitam za zdravlje, deci se osmehujem,
a generaciju pozdravljam... Ja, korektna i
kvalitetna, i postojana i stabilna, i verna i
vredna, i duboka pamet i {iroka du{a, a on
meni ja baksuz?!! Sve jesam, samo to nisam.
I na sve mislim samo na TAJ bak-
suzluk – ne mislim. I `enske se pameti ne
dozivam! Alal vera protivni~e, i svaka ti
~ast! – mislim u sebi.
Jo{ mogu da osetim taj pogled. I
sme{ak. U momentu mi je sve jasno.
Kapiram, jadna.
“Vi, gospodjo” nastavlja on razma-
hano, “pogledajte kako izgledate, a pogleda-
jte oko vas! Svaki mu{karac u ovom gradu
od 17 do 77 godina vas pri`eljkuje, i sve bi
uradio za vas! A vi?” – zviznu me on.
“Ali to ne treba da ima veze sa
ovim na{im poslom”, tvrdo i te{ko, branim
se ja,” Ja vas samo pitam kao ~oveka, da mi
taj ustupak u~inite, i to nema veze sa
mu{karcima oko mene”.
“Ali vi ste `ena. I to, lepa `ena. I
problem je re{en”, - provrte se on na stolici,
pa nastavi, dok ga ja gledam, al’ prikriveno
zapanjeno. “[to bih ja to ~inio za vas, kad
vi mo`ete da re{ite problem” - na`e se on
bli`e preko stola. “ Ili oni? Kako vi ho}ete”
re~e on – razlo`no. “Sve zavisi od vas”, -
bije mi po glavi. “Vi sve mo`ete, samo
pogledajte oko sebe!” re~e on i zadovoljno
se uvali u fotelju.
Nisam odradila taj projekat. A ba{
mi je bilo stalo. Trebalo mi je, kao hleb. I
pre`ivela sam, al’ ne pitajte kako. Ali nije
`enski. [teta. On jo{ ne zna {ta mi je ura-
dio, ni {ta mi je pomerio, a o~i otvorio, i ne
zna da ga se ~esto setim i da se jo{ stidim
i `alim {to sam – baksuz.
Od tada se u {ali, mu{karcima
predstavljam kao Baksuz Rako~evi} i svi se
slatko smeju, osim mene!
Pi{e: An|ela Ru`ica Rako~evi}
Nedavno sam, kona~no i ja do{la u tu Ameriku, u ^ikago. Dugo `eljeni san se ipak ostvario. Tiho ushi}ena sam sletela na O’ Hara aero-
drom i napokon kro~ila na tlo novog kontinenta. Ose}ala sam se kao Amstrong, kad je napravio prvi korak na Mesec. O prvim utiscima i
prvom jutru }u vam pri~ati nekom drugom prilikom, jer je odmah usledila realnost i stvarni dogadjaji. San se desio i budjenje je te{ko i
bolno. Treba i mora se ovde na}i re{enje. Svaki po~etak je te`ak, pa i ovaj, u ovom vremenu, u ovim godinama, na ovom prostoru.
Primorana situacijom, i tra`e}i svoje par~e mesta pod ovim Suncem, susre}em razli~ite ljude. Jedan od tih je u ovoj pri~i...
Stigla Ru`ica u ^ikago...
BAKSUZ
23www.serbianmirror.com
P R I K A Z K N J I G E
Jul 2010.
OSVAJANJE
INDIJANSKE ZEMLJE
V
e} dve stotine godina Srbi osvajaju
zemlju koju su belci oteli od
Indijanaca. U Ameriku su prvo
odlazili bokeljski mornari, srpski misionari i
avanturisti, brdska sirotinja sa Balkana, seljaci
i radnici. Prvi Srbin koji je zvani~no naselio
Ameriku bio je Vojvodjanin i zvao se \or|e
[agi}. Srpski doseljenici su ameri~ko tlo nasel-
javali po~etkom XIX veka kada su ulazili u
ju`ne dr`ave, Luizijanu, Teksas i Novi
Meksiko, tada pod [panijom i Francuskom.
Ulazilo se preko Kalifornije, jer je ona bila
poljoprivredni raj, a potom i zlatni rudnik, pa
su srpski pioniri naseljavali zapadne gradove,
Los Andjeles i San Francisko. I lagano se {irili
prema kontinenalnom delu, ka Nevadi, Juti,
Montani, Arizoni i Pensilvaniji. U ovim
dr`avama Srbi osnivaju svoja prva nacionalna
dru{tva, podi`u crkvu Sveti Sava u D`eksonu
i otvaraju redakcije svojih novina, ali na ̀ alost,
i prva groblja.
Prva seoba Srba ka Americi od oko
150.000 ljudi trajala je sve do Prvog svetskog
rata. Malo ko je od tih Srba tada uspeo da
ostvari pri`eljkivani san, da se obogati i vrati
ku}i, jer su uglavnom okopavali njive, dubili
rudarske jame i kopali svoje grobove.
Razo~arani Srbi su zato ispevali pesmu u
kojoj je ta daleka Amerika, ljudska ~emerika.
Ubrzana industrijalizacija SAD na
po~etku XX veka pomerila je ameri~ke Srbe
iz Kalifornije na istok u Pensilvaniju i
Ilinoisu, jer je u njenim njivama, a posebno
u rudnicima i ~eli~anama bilo dosta posla.
Ekonomski razvoj Amerike je privukao i
nove doseljenike iz srpskih zemalja, koji su
ulazili sa isto~ne obale u okolna rudarska
naselja i novi industrijski centar Geri kod
^ikaga. Ova seoba, koja je trajala do
po~etka Drugog svetskog rata, nije bila
masovna, jer ekonomska recesija i stroge
kvote za doseljenike nisu svim Srbima
pru`ali {ansu da se usele u Ameriku.
U tom periodu uzbudjeni zbog
ratnih dogadjanja na Balkanu i posebno u
otad`bini, ameri~ki Srbi formiraju prvu
nacionalnu i politi~ku organizaciju Srpsku
narodnu odbranu – SNO. Po zavr{etku rata
1945. zapo~eo je tre}i talas useljavanja
Srba u SAD, koji je trajao punih dvadeset
godina. Tada se uselilo oko 250.000 biv{ih
ratnih zarobljenika, izbeglica i raseljenih
lica, protivnika komunizma u novoj
Jugoslaviji, kojima je Amerika davala priv-
idni status politi~kih emigranata. Njihova
glavna ameri~ka luka bio je Njujork, iz kog
su se Srbi selili du` ^ika{kog basena i
Kalifornije. U ^ikagu je bilo sedi{te Srpske
pravoslavne crkve i Srpske narodne
odbrane, u Pitsburgu je bilo Srpski narod-
ni savez, u Njujorku je delovalo Udru`enja
boraca Jugoslovenske kraljevske vojske.
Srbi su za dva veka osvajanja biv{e
indijanske zemlje uspeli da postanu deo
istorije Sjedinjenih Ameri~kih Dr`ava. Tu
istoriju prvi su ispisivali brodski slepi putnik
Djordje [agi}, episkopi Dabovi}, Mardarije,
Nikolaj, Dionisije, nau~nici Mihailo Pupin i
Nikola Tesla, patriota Mihailo Du~i} i pesnik
Jovan Du~i}, kralj Petar II Karadjordjevi},
princ Andreja i kneginja Jelisaveta, ~etni~ke
vojvode Djuji}, Jevdjevi}, Djuri{i},
ko{arka{ki genije Petar Pit Maravi}, filmski
umetnik i oskarovac Mladen Sekulovi}, poz-
nat kao Karl Malden, pisci Vilijam
Jovanovi}, ^arls Simi} i Stiv Te{i}. Politi~ari
Majk Stepovi}, Helen Deli} Bentli, Miroslav
Djordjevi} i mnogi drugi znameniti ljudi.
Srbi danas u Americi imaju pet
dobitnika Oskara, trojicu vlasnika
Pulicerove nagrade, dva kongresmena i
jednog guvernera, ali i stotinak vrhunskih
profesora, reditelja, glumaca, muzi~ara i
sportista. Uspelo nam je da Holivud pretvo-
rimo u srpsko selo. I da na ameri~ke uni-
verzitete uselimo preko 2.000 studenata, za
koje se tvrdi da su nove Tesle.
Najva`nije od svega je da su
ameri~ki Srbi sa~uvali svoj nacionalni identitt
i nisu se utopili u veliku Ameriku. Tome je
ponajvi{e doprinela Srpska pravoslavna
crkva, koja je za jesen 2010. priredila do~ek
novog srpskog patrijarta Irineja. Jer, Njegova
svetost patrijarh srpski gospodin Irinej treba
da dodje prvi put u SAD na proslavu sto
godina od osnivanja hrama Sveti Sava u San
Gabrijelu, u dr`avi Kalifornija, gde se nase-
lio prvi Srbin pre dva veka..
Kada je u prole}e 2010. ameri~ki
fotograf Lari Malete iz Hjustona, odlu~io da
poseti zemlju rodjenja njegovog ~ukundede
Djordja [agi}a i prvog srpskog pionira u SAD,
poznatijeg kao D`ord` Fi{er, to~ak srpske
istorije u Americi pokrenuo se unatrag. Ova
knjiga ima samo nameru da otkrije i prika`e
deo te bogate srpske istorije u Americi.
Na Vidovdan 28. jun 2010. godine.
S R B I U A M E R I C I
1815 – 2010
KNJIGA MARKA LOPU[INE
Ima 700 strana i 700 fotografija, neki
su snimci stari i 110 godina... Promocija
2. jula u Ministarstvu za dijasporu u
Beogradu, a septembra u ^ikagu,
Klivlendu, L.A. i Njujorku. Knjigu su
pomogli mnogi ugledni Srbi iz SAD, a
posebno ^ikaga.
Marko i Du{an Lopu{ina
24 Jul 2010.
S P O R T
P r i r e d i o : M i l u t i n [ o { k i }
R
adost i tuga su ve~iti,
neizbe`ni pratioci i
neodoljivi deo sporta i
`ivota. Na ovogodi{nje Svetsko
prvenstvo u Africi u~estvovalo je
trideset dva spremna tima, svako
mo`e svakog da pobedi, nema
opu{tanja, nema velike pri~e, niti
bombastih neutemeljenih izjava,
u~inak je jedino merilo.
Pre poletanja na{ih orlova
na svetsku smotru cela nacija od
starog do mladog je prosto sijala od
optimizma. Davali su izjave:
politi~ari, ministri, predsednici,
poslanici, glumci, estradni umetnici,
manekeni i manekenke, radnici,
ratari, profesori, djaci, vidovnjaci,
gatare i ljudi koji brinu o ~isto}i:
“Najbolji smo, niko nam ni{ta ne
mo`e”. Oprostite. zaboravio sam one
najva`nije, igra~e i stru~ni {tab jer
su i oni sko~ili, a nisu prvo rekli hop. Svi
su videli samo zeleno, o crvenom koje
zna~i znak opasnosti, niko nije razmi{ljao.
U takvoj eufori~noj atmosferi jako smo se
opekli jer dodje poraz od Gane.
Iz eufori~nog stanja nastupi tuga,
razo~arenje, ponovo se na veliko pri~a o
ekonomskoj krizi, skupo}i, slabljenju dinara
prema evru i dolaru, ugro`enosti nacije, o
propasti, gundja se negativno na svakom
mestu: na ulici, u autobusu, taksiju ~uju se
psovke. Silni po~etni optimizam odjednom
je splasnuo kao probu{eni balon. Ve}ina
zaljubljenika koja je vatreno i pristrasno
navijala za orlove i Srbiju, videla je prebr-
zo te mnogo hvaljene, favorizovane i
ljubljene orli}e kako tu`no uzle}u povred-
jenih krila, kako bi se ku}i vratili. Smak
sveta je za njih na pomolu. Zato ovoga
puta moram biti neskroman i pohvaliti
moju malenkost i sve one malobrojne koji
su ostali uz orlove, veruju}i da }e se oni
podi}i i gordo uzleteti ba{ kad je najte`e i
najpotrebnije. Taj moj optimizam i veru da
mo`emo, sna`no je podr`ao i jo{ vi{e
ohrabrio na{ proslavljeni umetnik Boban
Ili}. Ovaj rodjeni ni{lija, ve} dugo `ivi i
stvara u ^ikagu vredna umetni~ka dela, a
koji je ovde u Beogradu ovih julskih vre-
lih dana postigao veliki uspeh, sa svojom
izlo`bom ~udesnih umetni~kih radova i
skulptura od neprocenjive vrednosti.
„Pobedi}emo sigurno Nemce”, re~e Boban
samouvereno”.
Pomislio sam, kada ovaj ~ovek
ovako ~udesno stvara, on sigurno ima
nekog koji mu to do{aptava. I, eto, videli
ste bilo je tako. Misle}i, da ja ipak ne
verujem njegovim re~ima, Boban je nas-
tavio da me uverava “ Istorija se pi{e deli-
ma i vide}e{ ve~eras, da }e na{i momci u
crvenim dresovima napraviti veliko delo.”
Posle svega {to mi je rekao, a obistinilo se,
zaklju~io sam da su ni{lije ~udo i to ono
najlep{e.
[amar koji smo dobili od Gane
bio je `estoko bolan ali vrlo koristan.
Dodje na vreme ba{ kad je trebalo i to pred
veliku istorijsku fudbalsku bitku protiv
ve~itih, a ve} dugo i predugo za nas
nepobedivih pancera.
N A P O K O N
Menjali smo igra~e, ime dr`ave,
boju dresova, brojne selektore, ~ekali punih
48 godina, i na kraju smo do~ekali da na
obe ple}ke, malo uz sre}u ( a sre}a hrabre
prati), malo uz znanje, oborimo jednu od
najuspe{nijih ekipa u istoriji planetarnih
fudbalskih prevenstava i to uvek favorizo-
vanu Nema~ku sa samo, ali dovoljnih 1 –
0. Sa ovom pobedom pred na{im igra~ima
stajala je velika i istorijska ali ostvarljiva
{ansa, ulazak medju prvih osam timova. Iz
dubine du{e sam po`eleo da na{i dana{nji
orlovi nadma{e onu generaciju iz 1962.
godine, kojoj sam i sam pripadao, a koja je
postigla, do sada, najve}i uspeh na mundi-
jalima, i tako ostvare bolje mesto od ~etvr-
tog. I mi smo tada pobedili Nemce sa 1 –
0. Hteo sam da verujem da se istorija pon-
avlja, i rekoh daj Bo`e, da tako i bude.
KU]I IPAK UZDIGNUTIH
GLAVA
Posle istorijske pobede nad
Nemcima i neo~ekivanog poraza od Gane,
posle hladnog pa toplog, mislio sam da su
na{i igra~i i stru~ni {tab stali sa obe noge
na zemlju.
O~ekivao sam kao isvaki pravi i
nepopravljivi nacionalista, ali ne i {ovinista,
da }e 23. juna, protiv Australije na{i
momci pokazati mo} i kvalitet srpske
reprezentacije, i da }emo svi dobiti jasan
odraz na{e fudbalske snage u ogledalu
istine.
I bi tako, veoma hladno, hladno
pa toplo, pa strahovito hladno i kraj.
Zavr{ili su na{i orlovi svoje u~e{}e na
mundijalu u Africi.
Vra}amo se ku}i ali uzdignute
glave. Pora`eni jesmo, ali se ipak nismo
obrukali. Ono {to je dobro u gor~ini
poraza, jeste saznanje da danas svi znaju da
pikaju tu magi~nu loptu.
Svi akteri danas pri~aju
svoju pri~u na terenu, a ne preko
novinskih sportskih stranica.
Glavu treba podignuti
gordo, sagledati gde smo gre{ili i
ve} u septembru ispraviti gre{ku, na
samom po~etku kvalifikacija za
naredno Evropsko prvenstvo 2012.
godine, protiv Slovenije.
Te{ko mi jeste, zbog naro-
da i zbog igra~a, jer su se i jedni i
drugi nadali lep{em snu. Protiv sam
svih onih gatara, vra~ara, astrologa,
{to varaju i budala{tine pri~aju:
“Zvezde ka`u da }e orlovi razbiti
kengure” golovima Jovanovi}a,
Stankovi}a i @igi}a, – predvideli su
`ute kartone i poverede i ni{ta od
svega toga. Jedina istina jeste da su
kenguru pobedili ~asno i da se orlovi
vra}aju ku}i uzdignute glave i pored
poraza.
Kad se zvar{i ovaj Mundijal, mo}i
}emo na miru da komentari{emo {ta je
moglo, a {ta nije bilo dobro.
Sada nam ostaje da gledamo utak-
mice i od drugih u~imo, kako nam se
gre{ke ubudu}e nebi ponavljale.
25Jul 2010.
VIVA PRODUCT inc,
NEW YORK
tel-fax 212 426 1020
www.vivaproductinc.com
E-mail: VIVAint@aol.com
VIVA PRODUCT
DO[LO JE VREME DA VRATITE SVOJU IMOVINU
ODUZETU U HRVATSKOJ, BOSNI I HERCEGOVINI
I NACIONALIZOVANU U SRBIJI
AMERI^KO - SRPSKA KOMPANIJA ZA
KONSULTACIJE, PREDSTAVLJANJE I ZASTUPANJE
M A L I O G L A S I
Odli~na prilika za investicije!!
Prodaje se komercionalna nekretnina sa 6 stanova u Palatajnu.
Sticajem okolnosti vlasnik je prinudjen da je proda, pa su uslovi i cena
povoljni. Cena ispod recesione vrednosti marketa.
tel 312.493.4394
* *
Ponuda za posao
Sales representative in the food industry needed for temporary work.
Knowledge of Croatian/Serbian/Bosnian language is required.
For more info call:
312-714-8478
www.serbianmirror.com
D R U [ T V O
26 Jul 2010.
V E R A
7. jul, Ivawdan
Ivawdan je tako veliki
praznik da ovoga dana Sunce
na nebu tri puta od straha
stane. Ovo narodno pripovedawe je
zapisao Vuk Karaxi], a sli`na kazi-
vawa i verovawa su zapisali i kas-
niji izu`avaoci na[eg narodnog
yivota. Tako se pripoveda da Sunce
poskakuje kada se ovog ra\a, ili da
se poigrava na nebu, zbog `ega se
dana[wi praznik naziva Sveti
Jovan Igriteq.
U crkvi se danas slavi
ro\ewe Svetog Jovana. Ovaj zna-
meniti svetac se izdvaja i po
tome [to se wegovo za`e]e
svetkuje kao jedno od tri
sveta za`e]a - uz za`e]a Svete
Bogorodice i Isusa Hrista. I
po rangu je Sveti Jovan odmah
uz wih, jer od petnaest velik-
ih praznika sedam su u slavu
Hrista, pet u slavu Bogoro-
dice, a dva u wegovu slavu, dok
je petnaesti posve]en apo-
sltolima.
Sveti Jovan je prete`a
i kum boyji, a u na[em naro-
du je posebno postovan i kao
za[titnik dve vrlo vayne
ustanove - kumstva i pobra-
timstva, kod nas duboko uko-
rewene i me\u slovenskim
narodima najboqe o`uvane.
Ivawdan (Jovan Letwi) je
krsno ime pojedinih rodova, i
svetkovina u vi[e na[ih
naseqa (litija, zavetina).
12 jul, Petrovdan
Petrovdan je vrlo zna`ajan
narodni i crkveni praznik.
Crkva ga ubraja me\u pet-
naest najve]ih praznika, a svetkuje
ga u spomen Svetih apostola Petra
i Pavla. U narodu se. pak, kazuje da
je do podne Petrovdan, a od podne
Pavlovdan.
Dan apostola Petra je tako
strogo svetkovan da toga dana niko
nije radio poqske radove, pa se `ak
ni ba[ta nije zalivala. On u naro-
du vayi za vrlo /teyak praznik/, a u
isto`noj Srbiji je jo[ praznovan
zbog groma...
Po[to je Petrovdanom
zavr[en Petrov post, to je bilo u
obi`aju da se na taj dan koqu mladi
pili]i, [to je bilo svojevrsno
omr[ewe, prikladnom, sezonski
pristiglom yivinom.
O Petrovdanu stiyu vrlo
ukusne jabuke, zvane Petrova`e.
Wih, po pravilu, nisu do ovog dana
uzimale matere kojima je dete
umrlo, a danas bi ih prvo razdelile
za du[u, pa tek potom mogle da
okuse. O ovom obi`aju u vi[e kraje-
va postoje razna obja[wewa i leg-
ende. Tako u
Fru[kogorskim selima se
pripoveda da ovoga dana
Sveti Petar deli na onom
svetu deci jabuke. Zato su,
opravqaju]i ih na onaj
svet, matere opremale
de`ake sa [e[iri]ima, a
devoj`ice sa keceqicama /
da bi im Sveti Petar u
wih razdavao jabuke.
Verovalo se da ]e ostati
prazni [e[iri]/. I prazne
keceqice one dece `ije
majke nisu po[tovale
zabranu da ne jedu jabuke do
Petrovdana, a u
Leskova`koj Moravi kayu
da ]e ovu decu pred Svetim
Petrom da odgurnu druga
deca uz prekor [to wihove
majke nisu postile.
Petrovdan je je krsno ime
pojedinih rodova, zavetni dan u
vi[e naseqa, a samaryije su ga
svetkovale kao slavu svog zanata.
PRAVOSLAVNI PRAZNICI U JULU MESECU
Jul 7. - Ro|ewe Svetog Jovana prete~e - Ivawdan
Jul 12. - Sveti apostoli Petar i Pavle - Petrovdan
PP RR AA VV OO SS LL AA VV QQ EE
Petrovdan je imendan najdemo-
kratskijeg kraqa koga smo mi imali
na prestolu, Petra prvog, Kara-
\orr\evi]a, jer je ovaj vladar ro\en
na Petrovdan 1844. godine, [to je
bio razlog vi[e da ponese ime kojje
je dobio, kao [to je i wegov ded
|or\e (potowi Kara\or\e) ro\en
na |ur\ic (Svetog |or\a) dobio
imee po danu svog ro\ewa.
Proslavqen isposnik u planini
Kori[i kod Prizrena, po kojoj je
nazvan Kori[kim, pustiwak Petar,
rodoom iz Ujmira kod Pe]i, upokojio
se krajem 13. veka. Wegovom
mo[tima, koje se nalaze u manastiru
Crna Reka, obra]aju se i danas, radi
isceqewa, naro`ito besomu`nih.
Jul 2010.
SS RR EE ]] AA NN RR OO \\ EE NN DD AA NN
27
^ E S T I T K E
Jun, 12. 2010.
P
rijatelju u Americi, Srbija
je pred poplavama reka i
otapada!? Pravi Cunami na
srpski na~in.
Imali smo veliku akciju
~i{}enja, jer Srbija ima vi{e od
4.400 deponija i sme}a do
gu{e. I Tadi} je re{io da ~isti,
pa je uhap{en direktor @eleznice, pa je
pokrenuta kampanja protiv Milana Beka,
zbog jeftine privatizacije Luke Beograd.
Krenuo je predsednik na tajkune, ali }emo
videti dokle }e da stigne. Za sada srpski
kriminalci pune bud`et dr`ave, koja im se
pleni i prodaje njihovu bogatu imovinu.
Zaradjeno je tako preko 100 miliona evra
na mafijaskom trudu.
Od bratstva i jedinstva republika biv{e
SFRJ ostalo je samo bratstvo i jedinstvo
medju kriminalcima, pa Balkanska mafija
radi punom parom. Sva sre}a je da je EU
rekla ako ho}ete sa nama, morate svoju
mafiju da iskorenite. Srbija je Jocu
Amsterdama smestila na 15 godine robije,
a Crna Gora nema koga da apsi, sem
Djukanovi}e. Kako sami sebe da hapse.
[etam Beogradom i sve se pitam {ta bi
rekao Vuk Karad`i}, da je `iv i svrati u na{u
varo{. Pomislio bi da je u Americi, jer su sve
na{e firme ispisane engleskim jezikom. Na
tabli za motorno ulje pi{e: new tehnology,
motor oil??? A telefoniranje je postalo –
ringanje, a vo`nja autom – karanje. Srbi su
mali polupismeni narod, koji je neko prevario
da je nebeski ! I lako mu je poturiti engles-
ki umesto maternjeg jezika.
Jun, 19. 2010.
Ja sam kriv. Nisam verovao u njihova
srca, a fudbaleri su me porekli. Milan
Jovanovi} Lane je bio ~udesan. Lepe vesti
iz Ju`ne Afrike, molitve na{eg sve{tenika
Pantelejmona iz Johanesburga i Srba se
isplatilo. Smestili smo Nemcima, posle 37
godina i gol i fudbalsku pobedu. FIFA nas
je stalno name{tala na [vabe, ali sad su
pukle zato {to u njihovim redovima ima vi{e
gastarbajtera, dakle stranaca nego ~istih
Nemaca.
Pri~ali Era i Nemac o
patriotizmu. Ka`e [vaba: –
Kod nas je Nema~ka na
prvom mestu, onda dolazi
posao, pa onda porodica. Era
iz U`ica odgovara: – Ma kod
nas ti je to sasvim druga~ije –
prvo porodica, pa onda posao,
a Nemci i Nema~ka na posled-
njem mestu.
U Srbiji `ivot stoji dok se Mundijal ne
zavr{i. Primaju nas u EU, ali se ne zna
kada }e. Galami se o korupciji, lopovi
{etaju slobodno.
Jun, 26. 2010.
U fubalskom `argonu me~ koji smo
izgubili sa kengurima zove se kuvanje. Mi
smo lo`ili vatru, a oni su nas skuvali.
Igrali smo sjajno, ali nismo imali snagu za
zavr{ni udarac. I to smo platili porazom,
ne ulaskom u drugi krug Mundijala, na
~emu je Fudbalski savez Srbije izgubio 10
miliona evra. Ja mislim da nam je tu
mesto, medju 32 najbolje ekipe na svetu.
I u Srbiji je na delu kuvanje, jer posle
jakih ki{a, kada grune sunce, krompir, `ito,
vo}e }e se prosto obariti i satrunuti.
Kajsije su ve} 2 evra, kao da su iz Maroka
a ne iz Grocke. Hrana je skupa, a gladnih
je mnogo.
Spremamo se za do~ek delegata iz
rasejanja na prvu Skup{tinu dijaspore 2.
jula. Idemo svi zajedno kod patrijarha
Irineja, pa na Avalski toranj. Za mene je
to prilika da se pravim va`an. Dobio sam
novinarsku nagradu i neku kintu. U izdan-
ju novosadskog Prometeja, Ministarstva za
dijasporu i beogradske Knjige komerc
upravo su iza{le iz {tampe dve moje
knjige: SRBI U AMERICI, od 1815. do
2010. godine, istorija srpskog doseljevanja
i osvajanja, SAD i CIA U SRBIJI, od
1947. do 2010. godine, pri~e o delovanju
ameri~ke agenture.
Promocija knjige SRBI U AMERICI
}e biti 2. jula u 16 sati u Pres centru UNS,
u Knez Mihailovoj ulici, br. 6 u Beogradu.
Srda~no, va{ Marko Lopu{ina
www.lopusina.com
MARKOVI KONACI
Z A B E O G R A D
Sre}an rodjendan Ivani Matijevi} `eli redakcija
Sre}an rodjendan i bezbri`no
detinjstvo Dez Petrovi}, `eli
sestra Leila sa mamom i tatom.
U ^ I K A G U
Sre}an rodjendan
Petru Petrovi}u
dug i sre}an `ivot od
srca `eli majka Slavica.
Sre}no krstenje prvog
unuka Zagi i Rajku,
a malom Luki dug
i bezbri`an `ivot `eli
Slavica sa redakcijom.
ZA ]UPRIJU
Sre}an rodjendan
dragoj Ma{i Maljkovi},
i njenom tati Damiru, `eli
tetka i sestra Marijana iz
^ikaga.
www.serbianmirror.com
Proti Aleksandru Ivanovi}u,
Jasmini Maksovi}
Igoru Obradovi}u i njegovoj
supruzi srecno ro|enje
k}erke, a maloj An|elini dug
i bezbri`an `ivot `eli
redakcija Ogledala.
28 Jul 2010.
A S T R O L O G I J A
Autor: astrolog Jelena Studen Vojvodi}, web site: http://www.astro-house.com
HOROSKOP ZA JUL 2010.
^ESTITAMO RO\ENDAN
RAK
OVOG MESECA O^EKUJTE:
INTIMNOST!
Vi pripadate grupi znakova, koji vole privat-
nost, bli`e okru`enje, intiman `ivot, porod-
icu, decu, tradiciju, ma{tu i romantiku, tako
da ne trebate ispustiti ni jedan trenutak, koji
}e vas jo{ vi{e zbli`iti sa najmilijima. Kao
energija vode na izvoru, koja je odlu~na u
svom delovanju, tako i vi postajete odlu~niji,
ali i vitalniji, kada se bavite sa onima, koje
pu{tate u svoj intiman i privatan svet.
[ta pokloniti Rakovima za rodendan?
Njoj: buket cve}a, romati~nu ve~eru, stvari za
doma}instvo i ku}nu upotrebu, ta{nu, e{arpu,
krzno, kao i sve {to je u vezi sa umetno{}u.
Njemu: svi li~ni predmeti, knjige iz oblasti
umetnosti, muzike, istorije, kravate, rukav-
ice, maramice.
U ~emu preteruju?
Oni su vrlo romanti~ni – pravi sanjari, {to
ih ~ini i preosetljivim na uticaj okoline ili
okru`enja. Preterana emotivnost izaziva bro-
jna ose}anja, koja ponekad mogu i da
uzburkaju ili uznemire njihovu unutra{njost.
Znaju da budu uporni i tvrdoglavi, a to im
~esto donosi kritike, prepirke, kontradikcije
i neizvesnost, ali pobeduju zahvaljuju}i svo-
joj „pasivnoj upornosti”.
^ega se boje?
Njihovi najve}i strahovi su povezani sa
mirom, sre}om i porodi~nom harmonijom,
{to `ele iznad svega i ~esto se pla{e da isto
ne izgube. Jako su vezani za korene i
porodicu i ponekad imaju strah od odvajan-
ja i osamostaljivanja. Pla{i se da ne bude
daleko od svojih najmilijih u trenucima
kada je potrebno da im poka`u brigu,
ljubav i privre`enost.
[ta ih usre}uje?
Rakove usre}uje idila i mir porodi~nog
okru`enja i graja ili de~ija igra. Muzika je
druga vode}a stvar ljudi ro|enih u ovom
znaku i najzadovoljniji je kada mo`e da
poka`e srda~nost, ljubaznost i za{titni~ki stav.
Unutra{nji `ivot vole da prepu{taju snovima
i instiktima, ali mo`e se re}i da u`ivaju i u
hrani, tako da pripadaju pravim gurmanima.
[ta o~ekuju u ljubavi?
Ona: @ena Rak nije borbena, tako da joj je
u ljubavi potrebna romantika, ne`nost i
toplina, ro|ena je da je neko {titi i nad
njom vlada. Od partnera o~ekuje za{titu, str-
pljenje, odanost i privr`enost porodici i
deci, a ona istom merom uzvra}a. Potrebno
je da pored sebe ima mu{karca koji }e joj
pru`iti miran i udoban `ivot.
On: Mu{karac Rak o~ekuje od svoje part-
nerke da se `rtvuje za bolji `ivot u ku}i,
{to je potrebno za njegov unutra{nji mir. U
ljubavi tra`e lojalnost, a oni uzvr}aju
verno{}u i odano{}u, bez ustezanja i da
poka`u romanti~nu du{u. Oni te`e emocija-
ma na svim poljima!
Poznati Rakovi
Uzor za uspeh: \ordo Armani
Uzor za njegovan izgled: Andrea Landers
Uzor za {armantnost: Tom Kruz
Uzor za simpati~nost: Meril Strip
Uzor za seksipilnost: Pamela Anderson
Ovan
(21. 3 – 20. 4)
Posao
Period ispred vas zahteva odgovornost i
disciplinu kada je posao u pitanju, mada
}ete imati i pote{ko}a da realizujete svoje
poslovne planove. Tako|e, o~ekujete napo-
ran rad.
Ljubav
Zahladjenje u emotivnim i bliskim odnosi-
ma. Partner vas je stavio „na ~ekanje”, {to
nikako ne mo`ete da prihvatite, jer sve {to
tra`ite je brzina, odlu~nost i direktnost.
Savet
U~ite se da planirate stvari unapred.
Bik
(21. 4 – 20. 5)
Posao
Verovatno ste imali poslednjih dana netr-
peljivost i nemir u poslovnim aktivnostima
i ulazite polako u period koji }e ipak biti
ne{to mirniji. Iskoristite ga da stabilizujete
va{ poslovni polo`aj.
Ljubav
Napetost sa partnerom polako popu{ta, tako
da se u emotivan odnos vra}a stabilnost,
kojoj se izuzetno radujete.
Savet
Popustite ponekad i partner }e vas nagradi-
ti ve}om pa`njom.
Blizanci
(21. 5 – 21. 6)
Posao
Posao mo`e u}i u kriti~nu fazu, jer }ete
imati suprotstavljanje od autoriteta, ali
takodje niste uradili ne{to, tako da se
morate vratiti na po~etak.
Ljubav
Problem sa partnerom je u komunikaciji i
nerazumevanju u trenucima kada
poku{avate re~ima da mu objasnite {ta ili
kako se ose}ate. Ovakva situacija se nas-
tavlja i u narednom periodu.
Savet
Nekada je potrebno prakti~ne razloge ostavi-
ti po strani i uneti vi{e emocija i ose}anja.
Rak
(22. 6 – 22. 7)
Posao
Prijatelj }e vam pru`iti odli~an savet, koji
ne}ete odmah registrovati, ali }ete se ubrzo
setiti njegovih re~i, koje su klju~ za
poslovno re{enje.
Ljubav
U periodu ste kada mo`ete osetiti ono {to
vas emotivno ispunjava, a to je bliskost,
ne`nost i pa`nja od strane partnera.
O~ekuju vas trenuci ispunjeni ljubavlju.
Savet
Isklju~ite emocije kada je posao u pitanju.
Lav
(23. 7 – 23. 8)
Posao
Poslovne okolnosti ne idu na va{u ruku, ali
to je prvenstveno zbog toga {to ne mo`ete
okolnosti i ljude sagledati iz realnog i
stvarnog ugla, {to }e vas razo~arati.
Ljubav
Preosetljivi ste i skloni emotivnim izlivima,
{to mo`e udaljiti partnera. Lako vas je
povrediti i bi}ete uvredljivi kada za to i ne
bude razloga.
Savet
Okrenite se porodici i deci ili nekome
kome je potrebna va{a pomo}.
Devica
(24. 8 – 23. 9)
Posao
Novi poslovi su na pomolu. Energija se
polako vra}a, koja vas je bila napustila i
bi}e vam potrebna, jer }ete biti maksimal-
no radno anga`ovani.
Ljubav
Ni{ta zna~ajno na ovom polju, {to vas ni
ne uzbudjuje, jer ste vi prvenstveno osoba
razuma i intelekta, a tek onda emocija.
Savet
^uvajte se povrede na radu.
Vaga
(24. 9 – 23. 10)
Posao
Morate iza}i u javnost i dru{tveno se
povezati, radi boljih poslovnih rezultata i
boljih prilika. Period ispred vas }e pru`iti
takvu mogu}nost.
Ljubav
Mala zategnustost sa partnerom je prisutna,
jer ste u raskoraku, odnosno partner bi vi{e
voleo da se okrenete prema privatnosti, ali
vama je sada potrebno prisustvo u javnosti
i dru{tvenim aktivnostima.
Savet: Ne oslanjajte se previ{e na druge ljude.
[korpija
(24. 10 – 22. 11)
Posao: Vi ste strpljivi i uporni, a sa ovim
osobinama napravi}ete i pozitivne poslovne
kontakte, koji }e doneti pozitivne rezultate,
koje odavno pri`eljkujete.
Ljubav
Imate ne realnu sliku o partneru ili previ{e
idealizujete sopstvene emocije i ljubav,
tako da lako mo`ete biti `rtva sopstvene
samoobmane.
Savet
Obratite pa`nju na organe za varenje i
donji deo stomaka.
Strelac
(23. 11 – 21. 12)
Posao
Na poslu }ete biti nemirni i nervozni, jer
}e vam biti ograni~ena sloboda delovanja,
{to je va{ sastavni deo li~nosti, tako da }ete
se ose}ati sputanim i blokiranim.
Ljubav
Strast je sna`nog intenziteta, samo nemojte
preterivati, jer previ{e `estine i strasti mo`e
voditi i naglosti, ishitrenosti i nepromi{ljen-
im potezima.
Savet
Previ{e razbacujete energiju i fokusirajte se
zato samo na jedno.
Jarac
(22. 12 – 20. 1)
Posao
Kao i uvek u posao ula`ete vreme i napor,
ali }ete zbog toga biti u raskoraku sa
porodicom i porodi~nim obavezama, {to
vam mogu zameriti.
Ljubav
Period ispred vas nije pogodan za emotivne
i ljubavne izlive, tako da je najbolje
zadr`ati suzdr`anost, rezervisanost i distan-
cu, a {to vama nije nikakav problem.
Savet
Vi{e se fizi~ki kre}ite.
Vodolija
(21. 1 – 19. 2)
Posao
Dobi}ete povoljnu informaciju, koja }e vas
obradovati, jer od nje i va{ posao zavisi, tako
da }ete ga kona~no pozitivno privesti kraju.
Ljubav
Niste spremni za emotivno vezivanje, tako
da ostajete „slobodan strelac” ili }ete even-
tualno zahtevati od partnera da vas ne
sputava u nezavisnosti i slobodi.
Savet
Vreme je da razmi{ljate o odmoru i da se
odmorite od posla.
Ribe
(20. 2 – 20. 3)
Posao
Trebate prihvatiti promenu, ako `elite da
postignete stabilnost, jer i sami uvidjate da
od starog nema nikakvih rezultata. Za to }e
vam se ukazati {ansa u narednom periodu.
Ljubav
Imate ose}aj da se previ{e dajete u ljubavi,
ali da malo dobijate od partnera, {to unosi
ose}aj razo~arenja sa kojim se sve ~e{}e
budite.
Savet
Organizujte se bolje, jer }ete u suprotnom
poremetiti san.
29Jul 2010. www.serbianmirror.com
N U M E R O L O G I J A
B
ioritamski broj ima skoro isto
zna~enje kao li~ni broj. On izra`ava
na{e psihofizi~ke mogu}nosti, u
datom trenutku, i dopunjuje karakteristike
glavnoga broja. Bioritam je promenljiva
veli~ina i menja se u skladu sa promenama
koje nastaju na Zemlji usled njenog okretan-
ja oko svoje ose i oko Sunca. Na njegovu
vrednost uti~e i Mesec silom svoje te`e, kao
i Sunce i sve planete u kosmosu. Zato sva
na{a stanja i sve {to je bitno u na{em `ivotu
zavisi od bioritmi~kog potencijala, odnosno
njegove vrednosti iskazane kroz broj. Kroz
bioritamski broj ~ovek, `ivi, sazreva i
pronalazi sebi mesto koje mu pripada.
On ne menja li~nost, ve} je
obele`ava, karakteri{e, i ~ini prepoz-
natljivom, u odnosu na druge. Bioritamski
broj nam daje snagu, pokretljivost, i indi-
vidualnost. Dobija se kad se saberu dan i
mesec ro|enja, i svedu na jednocifreni broj.
Npr. ako je neko ro|en 16. 7. neke godine.
Njegov bioritamski broj }e biti 5, jer je
16+7 = 23 = 2+3 = 5
ZNA^ENJE
BIORITAMSKOG BROJA 1
O
sobe koje za bioritamski broj imaju 1
moraju izuzetno pa`ljivo da postupaju
sa enegijom koju poseduju, je ona mo`e da
se okrene protiv njih i da ih potpuno desta-
bilizuje. Veoma su podlo`ne sugestiji, i auto-
sugestiji pa nekad znaju i sami sebi da
na{kode tako {to }e negativnim mislima
prizvati neku bolest. U dru{tvu su izuzetno
zapa`ene kao veliki govornici, koji umeju da
animiraju i mase oko sebe. Te{ko podnose
kritiku, i najlep{e im je ako su na vrhu, i kad
nemaju iznad nadre|enih osoba. Korisnici su
tu|e energije, jer lako tro{ite svoju, pa zato
imaju potrebu da je {to pre nadoknade.
Dobro se sla`u sa bioritamskom 1, 3, 5, i 8.
ZNA^ENJE
BIORITAMSKOG BROJA 2
B
ioritamski broj 2 pripada osobama
koje nisu naj~e{}e gospodari svoje
sudbine ve} ih neko drugi vodi kroz `ivot.
Sklone su pod~injavanju ja~ima od sebe,
{to u su{tini i nije dobro, jer na taj na~in
gube svoju individualnost. Uvek idu lini-
jom manjeg otpora, ne vole rasprave i
sva|e, pa me|u ovim brojevima ima dosta
mirotvoraca, i osoba koje rade u humani-
tarnim organizacijama. Tako|e ovaj broj
pripada i velikim knji`evnicima i pesnici-
ma, jer im dvojka daje veliku emotivnost i
suptilnost. Sla`u se idealno sa neparnim
brojevima a najbolje sa 6, jer im je ona
dosta sli~na.
ZNA^ENJE
BIORITAMSKOG BROJA 3
O
sobe koje pripadaju ovome broju veli-
ki su emotivci jer ih kroz `ivot vodi
srce, a ne razum, {to dodatno optere}uje
njihovu sudbinu. @e| za iskustvom i saz-
nanjem stalno ih nagoni da tragaju za
ne~im novim {to }e im svakako i doneti
malo radosti i sre}e. Osobe ovoga broja su
uvek `eljne ljubavi jer im se ona nikad ne
uzvra}a, u koli~ini kuju su one spremne da
pru`e. Zbog svega toga imaju utisak da ih
ljudi iskori{}avaju i zloupotrebljavaju.
Savet im je da neveruju svakom, ve} samo
onim osobama koje su zaslu`ile njihovo
poverenje. Jedino ovako njihovo srce }e
biti zadovoljno a du{a ispunjena. Ovaj broj
se dobro sla`e sa 3, 1, 5, i 9
ZNA^ENJE
BIORITAMSKOG BROJA 4
A
ko je 4 va{ bioritamski broj on ukazu-
je na to da ro|enjem preuzimate
obaveze da izmirite dugove va{ih predaka,
tj ono {to su vam ostavili da uradite
umesto njih. Ovo jeste veliki teret za svaku
osobu kojoj pripada, ali isto tako daje joj
mogu}nost da radom i ozbiljno{}u,
popravi svoj polo`aj i da promenom
karmi~kog koda obezbedi bolji `ivot svo-
jim potomcima. Taj put je zaista, trnovit,
prepun osporavanja odugovla~enja pa i
borbe sa samim sobom, ali to je su{tina
karme. Zadatak Vam je da se ne opu{tate
i prepustite sudbini. Jer sve {to postignete
u `ivotu bi}e plod va{eg li~nog rada, i dici-
plinovanog izvr{avanja svih nametnutih
obaveza. Napomena. Ovo je Saturnov broj
i zahteva ozbiljnost od svake osobe kojoj
pripada... Sla`ete se sa 1, 8, 5, i 3.
ZNA^ENJE
BIORITAMSKOG BROJA 5
B
ioritamske petice imaju izra`enu potre-
bu za slobodom, nezavisno{}u i
samostalno{}u. Osobe ovoga broja iznad
svega vole, putovanja, promene mesta
stanovanja, prirodu, i veliki prostor ...
Veoma se lako prilago|avaju svim novim
situacijama, jer u njihovoj du{i nema mesta
za melanholiju, i `aljenjem za starim. Ove
osobe obi~no ostaju neshva}ene od okoline
jer odaju utisak da ne pripadaju vremenu u
kome `ive. Ponekad znaju da budu osoben-
jaci koji su dovoljni sami sebi, pa ih pri-
jatelji i ro|aci zbog toga naj~e{}e i ne
razumeju. U su{itini ovo su veoma dobre
osobe, ali kada nai|u na prvu `ivotnu
prepreku ne umeju da se sna|u. Tada se
{tite nadmenim pona{anjem, kako bi
prikrile svoju slabu li~nost. Odgovaraju im
najvi{e 1, 3, 7, i 9.
ZNA^ENJE
BIORITAMSKOG BROJA 6
O
vaj broj pripada osobama koje su
spremne da ceo svoj `ivot podrede
porodici, pa ~ak i da postanu njena `rtva.
Veoma su drage, {armantne i duhovite. U nji-
hovom dru{tvu uvek }e te se ose}ati,
za{ti}eno i sigurno. Veliki su humanisti, i
rado poma`u svima, pa ~ak i onda kada se
to od njih i ne o~ekuje. Ali njihova priroda
im ne dozvoljava pa ih zato mo`ete na}i u
mnogim humanitarnim organizacijama, i
drugim sli~nim institucijama gde njihova
po`rtvovanost dolazi do punog izra`aja. Brak
je za njih svetinja, i zbog toga umeju dosta
da otrpe, ~ak i da prevazi|u, neverstvo parn-
era, radi sre}e i zadovoljstva ostalih uku}ana.
Veliki su emotivci, znaju da pate, to ve{to
prikrivaju stalnim osmehom i pozitivnim
stavom. Najvi{e im odgovaraju 2, 4, 8. i 7.
ZNA^ENJE
BIORITAMSKOG BROJA 7
B
ioritamski broj sedam karakteri{e, slo-
bodne, zanimljive i pre svega nepred-
vidljive osobe. One se te{ko snalaze u vre-
menu i prostoru, i naj~e{}e se osamljuju jer
ne umeju da se suprotstave preprekama koje
im `ivot name}e. Njihova du{a je ~ista ali
naj~e{}e neshva}ena. To je jedna od
ote`avaju}ih okolnosti koja im nanosi veliku
patnju. Njima treba pomo}i da {to bolje
spoznaju sebe i ali druge, da bi izasle iz
osame i vodile konstruktivan i kvalitetan
`ivot. Mnoge me|u bioritamskim sedmica-
ma okrenute su veri, ali i okultnim nauka-
ma. Najve}i misionari, astrolozi i
numerolozi imaju sedmicu kao bioritamsku
broj. Njihov broj se dobro sla`e sa 2, 5, 7,
i 9.
ZNA^ENJE
BIORITAMSKOG BROJA 8
O
vaj broj pripada veoma izdr`ljivim i
jakim li~nostima... Predodre|eno im je
da mnogo rade kako bi stekli materijalna
dobra potrebna za `ivot... Red i disciplina
su njihov moto. Zato se i mogu na}i na
odgovornim i zahtevnim radnim mestima,
Njihove du{e su ranjive i ~iste, ali zbog
krutosti i neflesibilosti u komunikacijama
ostavljaju utisak nadmenih i te{kih osoba.
Umeju da budu dobri i pouzdani prijatelji,
pa ako imate osmicu u svome okru`enju
bez brige joj mo`ete poveriti sve svoje
tajne. Nikad vas ne}e odati ili vam ne{to
lo{e uraditi iza le|a. Osobe ovoga broja su
naj~e{}e emotivno nesre|ene i u stalnoj su
potrazi za srodnom du{om. Na `alost,
takvu li~nost te{ko nalaze, jer jedino veru-
ju sebi. Dobro se sla`u sa 1, 2, 4, 5, i 6.
ZNA^ENJE
BIORITAMSKOG BROJA 9
B
ioritamska devetka simbolizuje
isku{enje. Osobe koje pripadaju
ovome broju su silovite i egocenti~ne, a
da toga naj~e{}e nisu ni svesne. Te{ke su
za okolinu, jer ne priznaju autoritete.
Mada njihova disciplinovanost i jaka
volja uvek ih dovodi do krajnjeg cilja koji
su sebi zacrtali. Umeju da budu veliki
radnici, pa ~ak i da pretetuju, i naj~e{}e
svoje poslove ne dele sa drugima... Retko
se otvaraju prema okolini, pa kad su u
problemima prosto im ne nemogu}e
pomo}i. One to dobro znaju i svoje prob-
leme ostavljaju samo za sebe. Njihova
du{a je ~ista, i neiskvarena, ali na `alost
zaklju~ana za sve one koji bi hteli da joj
se pribli`e. Ovo je broj osobenjaka, koji
najve}i deo `ivota provode sami. Sla`u se
dobro sa 1, 3, 6 i 8.
VVEESSNNAA SS .. TTOOMMAASS
Mastes of the Pfonetical Chaldean Numerology
Mail. vesnatomas@sezampro.rs
Kontakt telefon +38163228828 za izradu va{e
PROFESIONALNA IZRADA NUMEROLO[KE KARTE
LJUBAV POSAO ZDRAVLJE PARTNERSKI ODNOSI
PROFESIONALNA ORIJENTACIJA DECE
PRECIZNO ODRE\IVANJE GODINE ZA BRAK, BIZNIS,
MEROLOGIJA, KARMI^KA NUMEROLOGIJA ITD.
Pripremila: Vesna S. Tomas
Numerolo{ka sinastrija predstavlja primarnu intuiciju
broja koja prepoznaje uzro~no posledi~ne odnose kako kod
fizi~kog tako i kod duhovnog spajanja dveju osoba.
BIORITAMSKI BROJ
REKLAMIRAJTE SE
U OGLEDALU
773.744.0373
OGLEDALO JE LIST
KOJI NAS POVEZUJE!
P O R O D I C A
30 Jul 2010.
Ne`na torta
Potrebno je
500 g margarina, 300 g {e}era u prahu, 300 g
"mlevene plazme", 200 g kokosovog bra{na,
200 g ~okolade za kuvanje, pola {oljice mleka
ZA DEKORACIJU umu}eni {lag
Priprema
Margarin i {e}er u prahu penasto umutite, pa
odvojte tre}inu smese i u nju dodajte kokoso-
vo bra{no. ^okoladu rastopite s mlekom i malo
margarina, pa sastavite sa preostale dve tre}ine
smese. Zatim tome dodajte mleveni keks. Ovu
masu podelite na dva jednaka dela. Polovinu
rastanjite u prethodno podmazan okrugli kalup.
Odozgo stavite fil sa kokosovim bra{nom, pa
odozgo drugi tamni deo. Ostavite u fri`ideru da
se stegne, a onda izvadite iz kalupa. Tortu
prema`ite umu}enim {lagom i ukrasite ~oko-
ladnim mrvicama ili narendanom glaziranom
{argarepom.
Pripremio: Cvijan Hercegovac
VODORAVNO: 17.IME I PREZIME NA[EG NAJVE]EG NAU^NIKA I PRONALAZA^A NA
POLJU ELEKTROTEHNIKE, 18.Vrsta crvenog poljskog cveta, 19.Grad u ju`nom delu Ukrajine i
najve}a crnomorska luka, 20.Italija, 21.DAN KOJIM SE U USA OBELE@AVA DELO VELIKANA
POD 17. VODORAVNO, 22.Nadimak voditelja i humoriste Milovana Ili}a, 23.Opak na~in, grdno,
stra{no, 24.Meket, 25.Skup elemenata, elementarnih jedinica zdru`enih zajedni~kim karakteristikama,
26.Konac, vlakno, 28.Kamen (pesnicki), 29.Podrugljivo, zajedljivo, 30.Kosta Cavoski, 31.Najve}a
vodena zmija tropske Amerike, 32.Ivica Tadi}, 33. I nicijali nekada{njeg slavnog golmana - na{
saradnik, 34.Neiskrene lepe re~i, 36.Vojna enciklopedija (skr.), 37.Centralni procesor (skr.),
38.Potpuno jednake, 39.Nauka o biolo{koj prirodi ~oveka, 40.U {ahu: ve~iti remi, 41.Tona,
42.Raznovrsna starudija, nepotrebne stvari, 43.Ladja u kojoj se, prema Bibliji, Noje spasao od potopa,
44.Manji obrok izmedju ru~ka i ve~ere, 45.Zavrnuti, zaviti {araf, 46.Radijus, 47.Rano vo}e i povr}e,
48.Dragica ]iri}, 49.Amper, 51.Kom{inica, 53.Tvrdjava u Teksasu, mesto gde je poginuo Dejvid
Kroket, 54.Gr~ki fudbalski klub, 55.Drznik, neotesanac.
USPRAVNO: 1.Skup, sistem stru~nih naziva, terminologija, 2.Koji pravi sliku idile, prirodan, jed-
nostavan, 3.Ime nekad poznatog zambijskog politi~ara Kaunde, 4.Izuzev, sem, 5.Tegle}a brdska `ivot-
inja iz por. kamila (mn.), 6.Prvo slovo7.Zvuk kojim se ozna~ava otkucavanje sata, 8.Drugi samo-
glasnik, 9.Stevan Tonti}, 10.Ime ruskog knji`evnika Leonova, 11.@elja, te`nja za ne~im, stremljenje,
12.@enski dvodelni kupa}i kostim, 13.Uno{enjem dopremati unutra, 14.Laki}evi} Dragan,
15.Stanovnik kamenitog kraja, kamenjarac, 16.Meteorolo{ki instrument za merenje brzine i ja~ine
vetra, vetromer, 18.Kaubojsko u`e, 20.@ensko ime, Ana, Ankica, 21.Samovolja; nezakonito ostvari-
vanje imovinskog prava, 23.Razred, 24.Tomislav ^olovi}, 27.Re~, skracenica sastavljena od po~etnih
slova imena, naziva ili naslova, 28.Kako ne valja, rdjavo, zlo, 29.Nepogodno vreme za posao
(poljoprivredni), 31.@ena o~eva brata, 32.Francuska {ansonjerka, Edit, 33.Tr~anje na kratke udaljenos-
ti, 35.Petrovi} Ognjen, 36.Iz tog vremena, odatle, 37.Vrsta sitne morske ribe, 38.Prvi samoglasnik,
40.Sveta gora u Gr~koj, 42.Pe{~ana morska obala, 43.Bilo ko, 46.Ana Ahmatova, 49.Kalijum,
50.Piano, 51.Radijus, 52.Oznaka za kralja u {ahu.
UKR[TENICA - DAN NIKOLE TESLE
RESENJE:Vodoravno - Nikola Tesla, bulka, Odesa, I, Teslin dan, Minimaks, opako, me, elemen-
tarni sistem, nit, kam, ironi~no, KC, anakonda, IT, SM, laska, ve, cp, iste, antropologija, pat, t,
ropotarija, arka, uzina, usarafiti, r, ranik, DC, a, kona, Alamo, AEK, prostak.
Postovani ~itaoci, u ovoj rubrici bi}e obra|ene sve
aktuelne teme koje bude pa`nju, kao i kratki mali
saveti u vezi sa preventivnim zdravljem, ali i kako
se pona{ati u datoj situaciji.
Stru~ne savete za na{ list pi{e
Dr. Milan Najdanovi}
SAVETI LEKARA
Dehidratacijom se ozna~ava
negativni bilans vode.
Osim navedenih stanja
(povra}anje, proliv, uzimanje diuretika)
dehidrataciju mogu izazvati i mnogob-
rojna stanja poput bronhitisa ili druge
bolesti, a mo`e biti uzrokovana preter-
anom fizi~kom aktivno{}u uz nedo-
voljno konzumiranje vode.
Do gubitka vode dolazi i
kod utopljenika, starih osoba koje
zbog starosti ne mogu da dodju do
vode, u bolesnika sa insipidnim dija-
betesom.
Klini~ka slika
Dehidrataciju prati jaka `e|,
suvo}a sluznice, ote`an govor. Jezik je
suv i oblo`en, zbrisanih papila.
Dehidratacija dovodi do tahikardije
(ubrzan rad srca) i ortostatske hipoten-
zije (nagli pad pritiska pri uspravljan-
ju). Javljaju se simptomi nervnog sis-
tema: naizmeni~no depresija i
pove}ana iritabilnost, delirijum i koma.
Smanjuje se zapremina urina i urin je
koncentrovan.
Klini~ka slika dehidratacije
zavisi od koli~ine izgubljene vode:
blaga, gubitak 1-2 l (`e|, koncentrovan
urin); srednje te{ka, gubitak 2-4 l
(zna~ajna `e|, smanjeno znojenje,
vrtoglavica, blaga konfuzija, agresija i
slabost, smanjena koli~ina urina, kon-
centrovan urin; te{ka, gubitak 4-10 l
(veoma izra`ena `ed, konfuzija, koma,
mi{i}na slabost, suva ko`a i vidljive
sluzoko`e, tahikardija, nizak krvni pri-
tisak).
Kako reagovati
Bolesniku odmah dati da pije
te~nost, najbolje vodu u kojoj ste
prethodno rastvorili kuhinjsku so, a
zatim ga transportovati do bolnice.
Le~enje se sastoji od nadok-
nade te~nosti u zavisnosti od krvnog
pritiska.
Osobama sa nisknim krvnim
pritiskom preporu~uje se slani infuzioni
rastvor (NaCl) koji se dobija kada jednu
ka{i~icu soli rastvorite u ~a{i sa vodom,
neka pacijent polako ispija, najbolje bi
bilo davati mu jednu po jednu ka{i~icu
rastvora.
Osobama sa visokim krvnim
pritiskom preporu~uje se per os, infuz-
ije 5% glikoze. Ovaj rastvor glikoze
dobi}ete u ku}nim uslovima ukoliko u
~a{u vode rastopite jednu do dve
ka{i~ice {e}era.
Dehidratacija
31
B I Z N I S
Jul 2010. www.serbianmirror.com
Rezervacije se moraju izvr{iti {to pre na tel: 773.744.0373
top related