ij. bacteria, archaea - pmfgeol.pmf.hr/~jsremac/predavanja/paleoekologija/11... · 2008-03-03 ·...

Post on 20-Jan-2020

2 Views

Category:

Documents

0 Downloads

Preview:

Click to see full reader

TRANSCRIPT

ARCHAEA, BACTERIAARCHAEA, BACTERIANajstarija Najstarija žživa biiva bićća na Zemljia na Zemlji

ARCHAEAARCHAEA

Najstarija Najstarija žživa biiva bićća.a.Izgrađivale su prve Izgrađivale su prve organogeneorganogene stijene stijene na zemlji na zemlji laminiranelaminiranestrukture, strukture, stromatolitestromatolite, u , u razdoblju od 3.5 do razdoblju od 3.5 do 2.5 milijarde 2.5 milijarde godina.godina.

ARCHAEAARCHAEA

TERMOACIDOFILI TERMOACIDOFILI su su žživjeli, kao i danas,ivjeli, kao i danas, u u vruvruććim, kiselim vodama i oko vruim, kiselim vodama i oko vruććih sumpornih ih sumpornih izvora (iznad 55izvora (iznad 55°°C).C).METANOGENI anaerobni METANOGENI anaerobni –– oksidiraju COoksidiraju CO22 i i proizvode metan. proizvode metan. ŽŽivjeli su i ivjeli su i žživeive u u šširokom irokom rasponu okolirasponu okolišša od oceanskih dubina do a od oceanskih dubina do žželuca eluca sisavaca.sisavaca.HALOFILI HALOFILI žžive u ekstremno slanim sredinama ive u ekstremno slanim sredinama ((nprnpr. Mrtvo more). Ako su u velikom broju, . Mrtvo more). Ako su u velikom broju, mogu dati rumogu dati ružžiiččastu boju obalama slanih jezera.astu boju obalama slanih jezera.

CYANOBACTERIACYANOBACTERIA

CijanobakterijeCijanobakterijezasluzaslužžuju osobitu uju osobitu papažžnju zbog nju zbog njihovog utjecaja na njihovog utjecaja na globalni ciklus globalni ciklus ugljika, kisika i ugljika, kisika i duduššika, kao i zbog ika, kao i zbog njihove uloge u njihove uloge u evoluciji bilja.evoluciji bilja.

CYANOBACTERIACYANOBACTERIA

Danas je poznato viDanas je poznato višše e od 2 000 vrsta, od od 2 000 vrsta, od kojih samo oko 200 kojih samo oko 200 žživi kao samostalni, ivi kao samostalni, nesimbiotskinesimbiotskiorganizmi. organizmi. ČČesto esto žžive ive u simbiozi s u simbiozi s koralinacejamakoralinacejama i i mekumekuššcima.cima.

CYANOBACTERIACYANOBACTERIA

ŽŽive u razliive u različčitim okoliitim okoliššima, ali su danas ima, ali su danas ččeeššćće u slatkim nego u slanim vodama.e u slatkim nego u slanim vodama.U nepovoljnim okoliU nepovoljnim okoliššima, kao ima, kao ššto su vruto su vrućći i izvori, ili izvori, ili ččak 5 ak 5 m ispod ledenog pokrova m ispod ledenog pokrova Antarktika one su jedini proizvođaAntarktika one su jedini proizvođačči kisika.i kisika.Pojavile su se prije 3.5 milijardi godina, Pojavile su se prije 3.5 milijardi godina, maksimum razvoja su imale prije 2 maksimum razvoja su imale prije 2 milijarde godina, a uspjemilijarde godina, a uspješšno su opstale do no su opstale do danas.danas.

CYANOBACTERIACYANOBACTERIA

Zanimljivo je da se Zanimljivo je da se kroz duga razdoblja kroz duga razdoblja svoje povijesti nisu svoje povijesti nisu bitno mijenjali, pa bitno mijenjali, pa su rodovi koji danas su rodovi koji danas žžive, npr. ive, npr. OscillatoriaOscillatoria i i AnabaenaAnabaena vrlo slivrlo sliččni ni pretkambrijskimpretkambrijskimtaksonimataksonima..

CYANOBACTERIACYANOBACTERIA

EstonijskiEstonijskistaropaleozojskistaropaleozojski((ordovicijskiordovicijski) ) kaustobiolitkaustobiolit --kukerzitkukerzit, smjesa , smjesa mulja i organskih mulja i organskih ostataka, nastao je ostataka, nastao je od od cijanobakterijecijanobakterijeGloeocapsomorphaGloeocapsomorpha, , slisliččne recentnom ne recentnom rodu rodu GloeocapsaGloeocapsa..

CYANOBACTERIACYANOBACTERIA

Najstariji Najstariji organogeniorganogenisedimenti nastali sedimenti nastali djelovanjem djelovanjem cijanobakterijacijanobakterija ––stromatolitistromatolitistari su vistari su višše od e od 2.7 milijardi 2.7 milijardi godina.godina.

CYANOBACTERIACYANOBACTERIA

Danas Danas cijanobakterijecijanobakterijeaktivno aktivno sudjeluju u sudjeluju u talotaložženju enju sedresedre..

CYANOBACTERIACYANOBACTERIAPRETKAMBRIJSKI STROMATOLITIPRETKAMBRIJSKI STROMATOLITI

CYANOBACTERIACYANOBACTERIADANADANAŠŠNJI STROMATOLITINJI STROMATOLITI

STROMATOLITI IZ PLIMNE ZONESTROMATOLITI IZ PLIMNE ZONE

CYANOBACTERIACYANOBACTERIACijanobakterijskeCijanobakterijske tvorevine se tvorevine se mogu pojaviti i u mogu pojaviti i u koncentrikoncentriččnom obliku. Tad ih nom obliku. Tad ih zovemo zovemo onkoidionkoidi..U Hrvatskoj su U Hrvatskoj su onkoidionkoidi ččesti u esti u sedimentima trijasa , i to sedimentima trijasa , i to formform--vrsta vrsta SphaerocodiumSphaerocodiumbornemannibornemanni..U U trijaskimtrijaskim sedimentima u sedimentima u Hrvatskoj su Hrvatskoj su ččesti i esti i stromatolitistromatoliti..

CYANOBACTERIACYANOBACTERIA

U nepovoljnim uvjetima neke U nepovoljnim uvjetima neke cijanobakterijecijanobakterije stvaraju rezistentne spore stvaraju rezistentne spore –– akineteakinete, koje se mogu , koje se mogu fosiliziratifosilizirati..Sigurno je da su vrSigurno je da su vrššile fotosintezu ile fotosintezu najmanje 1.5 milijardi godina prije drugih najmanje 1.5 milijardi godina prije drugih biljaka, te se smatraju njihovim precima.biljaka, te se smatraju njihovim precima.

BACTERIABACTERIA

Danas Danas žživi gotovo 2000 vrsta, s neobiivi gotovo 2000 vrsta, s neobiččno no velikim brojem jedinki, u svim okolivelikim brojem jedinki, u svim okoliššima ima na zemlji.na zemlji.Fosilne bakterije prvi put su otkrivene Fosilne bakterije prvi put su otkrivene 1879.g., dok je van 1879.g., dok je van TieghemTieghem studirao studirao korijenje karbonskih biljaka.korijenje karbonskih biljaka.

SUMPORNE I SUMPORNE I ŽŽELJEZNE BAKTERIJEELJEZNE BAKTERIJE

Sumporne Sumporne bakterije bakterije oksidiraju Hoksidiraju H22S u S i S u S i S u SOS u SO44..ŽŽeljezneeljezne bakterije bakterije potipotičču talou taložženje enje žželjeznog eljeznog hidroksidahidroksida iz iz otopine otopine žželjeznog eljeznog karbonata. Poznate karbonata. Poznate su od su od pretkambrijapretkambrija..

BAKTERIJSKI BAKTERIJSKI ““VRTOVIVRTOVI””

BAKTERIJE NAFTEBAKTERIJE NAFTE

Bakterije nafte Bakterije nafte žžive u vodi naftonosnog sloja, ponekad i ive u vodi naftonosnog sloja, ponekad i 2500 m ispod povr2500 m ispod površšine zemlje. Pomaine zemlje. Pomažžu pri razaranju u pri razaranju masnih kiselina, a konamasnih kiselina, a konaččni produkt tog procesa su ni produkt tog procesa su ugljikovodici.ugljikovodici.

FOSFATNE BAKTERIJEFOSFATNE BAKTERIJE

Nađu se u svim Nađu se u svim fosfatima, te se fosfatima, te se vjeruje da imaju vjeruje da imaju vavažžnu ulogu u nu ulogu u njihovoj sintezi. Iz njihovoj sintezi. Iz vode uzimaju i vode uzimaju i koncentriraju fosfornu koncentriraju fosfornu kiselinu. Uglavnom kiselinu. Uglavnom pripadaju rodu pripadaju rodu MicrococcusMicrococcus..

top related