Carstvo PLANTAE

ViVišše biljkee biljke

PLANTAEModerne klasifikacije Moderne klasifikacije skupineskupine PLANTAE PLANTAE međusobno se jako razlikujumeđusobno se jako razlikuju..NajNajččeeššćće se primjenjuje podjela na:e se primjenjuje podjela na:CHROMISTACHROMISTABRYOPHYTABRYOPHYTATRACHEOPHYTA TRACHEOPHYTA TRACHEOPHYTA TRACHEOPHYTA se dalje dijele na se dalje dijele na papratnjapapratnjačče i sjemenjae i sjemenjačče (cvjetnice).e (cvjetnice).

TRACHEOPHYTA1. PTERIDOPHYTA PAPRATNJAPAPRATNJAČČEE

Prvi puta se Prvi puta se pojavljuju u pojavljuju u ordovicijuordoviciju..Dijele se na Dijele se na razrede:razrede:

1.1. PRAPAPRATIPRAPAPRATI2.2. CRVOTOCRVOTOČČINEINE3.3. PRESLICEPRESLICE4.4. PAPRATIPAPRATI

PTERIDOPHYTA Razred PRAPAPRATI

VeVeććina fosila potjeina fosila potječče iz silura i e iz silura i devona.devona.ŽŽivjele su u priobalnim moivjele su u priobalnim moččvarama.varama.IshodiIshodiššna skupina za sve vina skupina za sve višše e biljke.biljke.

PTERIDOPHYTA Razred CRVOTOČINEBile su najveBile su najvećće i naje i najččeeššćće biljke e biljke karbonskih karbonskih prapraššumauma..Stabljika je mogla narasti do 50 Stabljika je mogla narasti do 50 m u visinu, s promjerom do 5 mm u visinu, s promjerom do 5 m((LepidodendronLepidodendron i i SigillariaSigillaria))..Imali su slab sekundarni rast u Imali su slab sekundarni rast u šširinu, bez godova (kambij).irinu, bez godova (kambij).ČČvrstovrstoćću stablu je davala kora, u stablu je davala kora, koja je mogla koja je mogla ččiniti do 99% initi do 99% presjeka odraslog presjeka odraslog stablastabla..Imali su Imali su šširoki iroki korijenovkorijenov sustav.sustav.

PTERIDOPHYTA Razred PRESLICENajstariji nalazi potjeNajstariji nalazi potječču u iz devona, a najviiz devona, a najvišši rast i rast dosegle su u dosegle su u karbonukarbonu((CalamitesCalamites)). Bile su . Bile su jako rasprostranjene i u jako rasprostranjene i u trijasutrijasu ((EquisetitesEquisetites)), jer , jer su presu prežživjele globalnu ivjele globalnu susuššuu krajem krajem permapermazbog mikrofilnih listizbog mikrofilnih listićća i a i debele kutikule.debele kutikule.Visinu od 15 m mogle Visinu od 15 m mogle su dosesu dosećći zahvaljujui zahvaljujućći i ššupljoj stabljici.upljoj stabljici.

PTERIDOPHYTA Razred PAPRATI

Danas Danas žživi nekoliko tisuivi nekoliko tisućća a vrsta, najvivrsta, najvišše u tropima.e u tropima.Nemaju sekundarnog Nemaju sekundarnog rasta u debljinu.rasta u debljinu.Archaeopteris Archaeopteris iz devonaiz devonaje prvo moderno drvo, je prvo moderno drvo, ččije ije je stablo slije stablo sliččno danano današšnjim njim ččetinjaetinjaččama, a listovi su ama, a listovi su nalik na paprati.nalik na paprati.

Potcarstvo: TRACHEOPHYTA2. Odjeljak SPERMATOPHYTA

SJEMENJASJEMENJAČČE ili CVJETNICE E ili CVJETNICE dijele se u dijele se u pododjeljkepododjeljke::

1. CONIFEROPHYTINA (PINICAE) 1. CONIFEROPHYTINA (PINICAE) –– IGLIIGLIČČASTE ASTE GOLOSJEMENJAGOLOSJEMENJAČČEE

2. CYCADOPHYTINA (CYCADICAE) 2. CYCADOPHYTINA (CYCADICAE) –– PERASTOLISNE PERASTOLISNE GOLOSJEMENJAGOLOSJEMENJAČČEE

3. MAGNOLIOPHYTINA (ANGIOSPERMAE) 3. MAGNOLIOPHYTINA (ANGIOSPERMAE) --KRITOSJEMENJAKRITOSJEMENJAČČE.E.

Porijeklo i sistematika cvjetnica

Nastale su od predaka sliNastale su od predaka sliččnih nih prapapratima i razvijale se paralelno prapapratima i razvijale se paralelno papratnjapapratnjaččama.ama.GolosjemenjaGolosjemenjačče su postale dominantne e su postale dominantne sredinom perma, a od sredine krede sredinom perma, a od sredine krede dominantna skupina su kritosjemenjadominantna skupina su kritosjemenjačče.e.

CONIFEROPHYTINA1. Razred : GINKGOATAE

Poznati su od Poznati su od gornjeg devona, gornjeg devona, maksimum razvoja maksimum razvoja su imali u juri i kredi, su imali u juri i kredi, a danas su a danas su žživi fosili.ivi fosili.Rod Ginkgo datira iz Rod Ginkgo datira iz donje jure (190 000 donje jure (190 000 000 god.) i najstarije 000 god.) i najstarije je je žživuivućće drvo.e drvo.

CONIFEROPHYTINA2. Razred PINATAE

• Najstariji fosili potječu iz gornjeg devona, a žive i danas.

PINATAE - KORDAITI

Stabla su bila visine do Stabla su bila visine do 30 m, s razgranjenom 30 m, s razgranjenom krokroššnjom, te su imala njom, te su imala sekundarni rast u sekundarni rast u debljinu. debljinu. Kordaiti su bili vaKordaiti su bili važžan an sastavni dio karbonskih sastavni dio karbonskih ššuma, a uma, a nađeni su i u nađeni su i u Hrvatskoj.Hrvatskoj.

PINATAE - ČETINJAČE

• Poznate od gornjeg karbona do danas.

• Najstarije živo stablo na Zemlji “Metuzalem” je bor (Pinus) koji živi u Kaliforniji i star je 4723 godine.

PINATAE - ČETINJAČE

• Od smole jantarnog bora Pinus succinifera nastali su oligocenski jantari.

• Brojni ostaci, najčešće iglica i sjemenki, te češera četinjača nađeni su u miocenu okolice Zagreba.

PINATAE - ČETINJAČE

MMamutovacamutovac ili gigantska ili gigantska sekvoja najvesekvoja najvećće je e je žživo ivo bibićće na Zemlji. e na Zemlji. MoMožžeedodožživjeti viivjeti višše od 3000 g.e od 3000 g.starosti.starosti.Velike Velike ččetinjaetinjačče u e u geologeološškoj prokoj proššlosti dale losti dale su materijal za stvaranje su materijal za stvaranje ugljenaugljena ((TaxodiumTaxodium, , SequoiaSequoia, , GlyptostrobusGlyptostrobus))..

CYCADOPHYTINA

PERASTOLISNE GOLOSJEMENJAČE• Poznate su od gornjeg devona do danas. • Bile su glavni izvor hrane dinosaurima.• U Hrvatskoj su fosilni listovi pteridospermi nađeni u

Lici .

CYCADOPHYTINA

Na temelju rasprostranjenosti roda Na temelju rasprostranjenosti roda GlossopterisGlossopteris znanstvenici su dokazali znanstvenici su dokazali nekadanekadaššnju povezanost junju povezanost južžnog pankontinenta nog pankontinenta Gondwana.Gondwana.

CYCADOPHYTINA

Srodnici danaSrodnici današšnjeg roda njeg roda CycasCycas ppoznatoznatii su od trijasa, su od trijasa, a danas su a danas su ““žživi fosiliivi fosili””..Imaju jednostavne cvjetove.Imaju jednostavne cvjetove.

MAGNOLIOPHYTINA Jednosupnice su najJednosupnice su najččeeššćće e zeljaste biljke, osim palmi.zeljaste biljke, osim palmi.Dvosupnice su fosilno Dvosupnice su fosilno daleko daleko ččeeššććee, osobito , osobito ostaci drvenastih stabalaostaci drvenastih stabala..

MAGNOLIOPHYTINA DVOSUPNICE

Fosilno se mogu saFosilno se mogu saččuvati razliuvati različčiti dijelovi, a iti dijelovi, a najnajččeeššćće se fosiliziraju peludna zrna i listovi.e se fosiliziraju peludna zrna i listovi.

MAGNOLIOPHYTINA DVOSUPNICEU Hrvatskoj su poznata U Hrvatskoj su poznata nalazinalaziššta ta paleogenskpaleogenske e kopnene flore u Promini i kopnene flore u Promini i miocenske miocenske u Medvednici.u Medvednici.Nađen je cijeli niz vrsta Nađen je cijeli niz vrsta golosjemenjagolosjemenjačča i a i kritosjemenjakritosjemenjačča, a, među među kojima borovi, lovori, kojima borovi, lovori, cimetovci, hrastovi, cimetovci, hrastovi, kesteni, bukve, javori, kesteni, bukve, javori, vrbevrbe,, topole i mnogi topole i mnogi drugi.drugi.

MAGNOLIOPHYTINA DVOSUPNICE

Kopnene biljke su dobri Kopnene biljke su dobri pokazatelji klime.pokazatelji klime.Tako su smokva, Tako su smokva, avokado,lovor i avokado,lovor i cimetovac indikatori cimetovac indikatori tople klime, mahunarke tople klime, mahunarke upuupuććuju na suuju na suššnu nu klimu, dok je breza klimu, dok je breza karakteristikarakterističčna za na za hladnija podruhladnija područčja.ja.

MAGNOLIOPHYTINA JEDNOSUPNICE

Jednosupnice su Jednosupnice su pretepretežžito zeljaste ito zeljaste biljke, koje nisu biljke, koje nisu ostavile veliki broj ostavile veliki broj fosila.fosila.Jedina skupina koja je Jedina skupina koja je pogodna za pogodna za fosilizaciju su palme, fosilizaciju su palme, koje su ujedno i dobri koje su ujedno i dobri indikatori indikatori paleopaleoklimeklime..