Astronomija i astrofizika
1
prof. dr. sc. Dubravka Kotnik-KaruzaOdjel za fiziku, Sveučilište u Rijeci
Klasifikacija
zvjezdanih spektara
Formiranje spektralnih linija
Hertzsprung-Russellov
dijagram
Relacija masa-luminozitet
Zvjezdane atmosfere
Opis polja zračenja
Intenzitet svjetlosti Iλ
Određivanje gustoće energije uλ
Mjerenje specifičnog intenziteta
Tlak zračenja upadnih fotona iz dΩ
Zvjezdani opacitet
Srednji slobodni put H atoma
Zemljina atmosfera
Apsorpcija fotona u slobodnom prijelazu
Rosselandov opacitet
Prijenos zračenja
Jednadžba prijenosa
Planparalelna atmosfera
Eddingtonova aproksimacija
Intenzitet na izlazu iz planparalelne atmosfere
Zatamnjenje ruba Sunčevog diska
Profili spektralnih linija
Profil apsorpcijske spektralne linije
P – Cygni profil spektralne linije
Dopplerov i Lorentzov linijski profil
Voigtov profil K linije Ca II
Krivulja rasta K linije Ca II
Krivulja rasta za Sunce
Najzastupljeniji elementi u fotosferi Sunca
Zastupljenost elemenata u fotosferi Sunca
Unutrašnjost zvijezda
Hidrostatska ravnoteža
Uz izvod jednadžbe hidrostatske ravnoteže
Modeliranje stabilne zvijezde
Tlačna jednadžba stanja
Uz izvod integrala tlaka
Izvori zvjezdane energije
Potencijalna energija karakteristična za nuklearne
reakcije
Uz račun brzine nuklearih reakcija
Rezonancija energije upadne čestice i razlike nuklearnih
energijskih nivoa
Grane I, II i III p-p lanca
Grane CNO ciklusa
Energija vezanja po nukleonu
Ovisnost parametara
zvijezda glavnog niza o
masi
Relacija masa-luminozitet
Zvjezdani modeli na H-R dijagramu
Teorijski H-R dijagram
Rosselandov opacitet
Opažački H-R dijagram
Međuzvjezdana tvar i
stvaranje zvijezda
Međuzvjezdani plin i prašina
Oblaci prašine u Mliječnom putu
Učinak prašine na opaženu svjetlost zvijezda
Maglica u Plejadama
Interstelarna ekstinkcija
Poliaromatski ugljikovodici (PAHs)
Karakteristike svemirske prašinerazličita od kućne prašine
Veličina i oblikzrnca 0,6 m – nisu sferna
nakupina zrnaca do 0,1 mm
Sastav zrnaca prašine - C, Si, O, (Al ,Mg, Ca, Fe )
međuzvjezdana i cirkumstelarna prašina
Grafit SiC
Al2O3
Struktura zrnca prašine
jezgra – silikatna ili ugljikova, nastaje kondenzacijom u plinu
kojega otpuhuju zvijezde u
međuzvjezdani prostor
plašt – ledeni omotač
H2O, NH3, CH4
nastaje u međuzvjezdanom
prostoru,
na površinu se “hvataju” atomi i
molekule
Prašina igra ključnu ulogu u stvaranju složenijih organskih molekula
- ovisno o kemijskom sastavu i svojstvima površine zrnaca
PAH – poliaromatski ugljikovodici
Poliformaldehid
(“svemirska plastika”?)
Emisija linije λ = 21 cm međuzvjezdanog vodika
H I
Međuzvjezdani molekulski oblak Barnard 68
Molekulski oblak plina i prašine izdvojen iz maglice
Carina
„Stupovi stvaranja” – maglica Eagle u Zmiji
Divovski molekulski oblak GMC W3
GMC u Orionu
Vidljivo područje Infracrveno područje
Konjska glava u Orionu
Bok globuli u Centaurusu
Bok globuli u optičkom području
Stvaranje protozvijezda
Homologni kolaps molekulskog oblaka
Evolucijske staze oblaka različitih masa u fazi
protozvijezde
Faze zvjezdane evolucije
a) MC, b) protozvijezda, c) MS zvijezda, d) post-MS zvijezda
Linijski profil sferne nakupine plina koji upada prema
središtu
Razvoj zvijezda prije
glavnog niza
Pre-MS evolucijske staze
Evolucijske staze oblaka različitih masa u fazi
protozvijezde
Pre-MS vremena kontrakcije za zvijezde različitih masa
Funkcija početne mase ξ
Orion
Vidljivo područje Infracrveno područje
Maglica M42 (H II područje) u Orionu A
Područje stvaranja zvijezda u maglici Carina
Maglica Eagle M16
T-Tauri zvijezde u H-R dijagramu
P-Cygni linijski profil
Herbig-Haro objekti
HH 2 HH 1
Izbačaj (jet)
pridružen
objektu HH 47
HH 30 CS disk i izbačaji
Model zvijezde T-Tauri s akrecijskim diskom
β Pictoris na 0.5 μm
Egzoplanet β Pictoris b
Središnje područje Orionove maglice M42