predavanja br 3
Post on 21-May-2017
227 Views
Preview:
TRANSCRIPT
Predavanje br. 3
Poslovna kolebanja i teorija agregatne Poslovna kolebanja i teorija agregatne potražnje
Pitanja za razmišljanje;
Da li je uobičajeno, kroz povijest, da ekonomije gospodarstava rastu glatko i
jednolično?
Da li je uobičajeno, kroz povijest, da su ekonomije gospodarstava uvijek uživale
samo u prosperitetu i gospodarskoj ekspanziji?
Povijest ekonomije pokazuje da ona nikada ne raste glatko i jednolično. Zemlja može duži niz godina uživati u
ekonomskoj ekspanziji, a nakon toga može uslijediti recesija, financijska kriza, ili pak depresija.
Nacionalna ekonomija tada opada; kao i dobit i realni Nacionalna ekonomija tada opada; kao i dobit i realni dohodak, a stopa nezaposlenosti penje se na neugodnu
razinu jer vojske radnika ostaju bez posla.
Uvijek postoji nada da se s vremenom dotakne dno i da slijedi oporavak koji može biti brz ili lagan, ali i djelomičan ili
potpun.
Makroekonomija
Makroekonomija proučava ponašanje nacionalne ekonomije.
Četiri osnovna područja interesa makroekonomije su:ekonomski rast, poslovni ciklusi, nezaposlenost i inflacija.
Makroekonomski problemi se mogu promatrati kroz dva vremenska razdoblja:
kratki rok i dugi rok
Ekonomski rast je dugoročni problem svakog gospodarstva.
Obilježja poslovnog kolebanja
Poslovni ciklusi su u gospodarstvu sveprisutna kolebanja u ukupnoj
nacionalnoj proizvodnji, dohotku i zaposlenosti koja traju od dvije do deset godina, a obilježava ih široka ekspanzija ili
kriza u većini ekonomskih sektora.
Ekonomisti obično dijele poslovni ciklus u dvije osnovne faze:
recesiju i ekspanziju.
Vrhunci i dna su prekretnica poslovnih ciklusa.
Možemo li utvrditi da su poslovni ciklusi pravilne ili nepravilne pojave, odnosno dali su slični jedno
drugom ili različiti?Poslovni ciklusi su nepravilni!
Niti jedan poslovni ciklus nije jednak drugome. Razlikuju se po intenzitetu i po dužini trajanja
pojedinih faza.pojedinih faza.
Poslovni ciklusi nastaju uglavnom uslijed promjene agregatne potražnje, a u rjeđem broju slučajeva za
poslovne cikluse je odgovorna promjena agregatne ponude.
Faze poslovnih ciklusa
Dno i Vrhpredstavlja najnižu i najvišu točku poslovnog ciklusa, te su također točke
obrata u poslovnom ciklusu.Kontrakcija
je fenomen kada ekonomske aktivnost počinju padati.Polet
je fenomen kada ekonomske aktivnosti počinju rasti.je fenomen kada ekonomske aktivnosti počinju rasti.Ekspanzija
je faza rasta ekonomskih aktivnosti,a prezentira se kao velik skok u proizvodnji tijekom najmanje dva kvartala.
Recesija je faza koja se definira kao razdoblje u kojem BDP pada uzastopno barem
dva kvartala.Depresija
je duboka recesija.
Recesija
Vrhunac
VrhunacVrhunac
Dno
Poslovni ciklus
Recesija
Kriza
Dno
Ekspanzija
Poslovni ciklusi u SAD-u kroz povijest
Vijetnamski rat
Korejski rat
Optimizamna burzi
Drugi svjetski rat
Ods
tupa
nje
proi
zvod
nje
od d
ugor
očno
g tr
enda
(po
stot
ak)
Restriktivnamonetarna
politika Rat u Perzijskom
zaljevu
Godina
Velikadepresija
Ponovnonaoružavanje
Prvaposlijeratnadepresija
Prijelaz s ratneindustrije u
mirnodopsku
Prva naftnakriza
“Nova ekonomija”1990-ih
Politika agregatne ponude
Ods
tupa
nje
proi
zvod
nje
od d
ugor
o
Poslovni ciklusi u Hrvatskoj
0
2
4
6
8
2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012% BDP 3,8 5,4 5 4,2 4,2 4,7 5,5 2,4 -5,8 -1,19 0 -1,3
-8
-6
-4
-2
0
Recesija je trenutno vrlo aktualan pojam u svijetu, pa tako i u Hrvatskoj. Kako svi mi
trenutno živimo “pod” recesijom trebali bi je znati definirati…znati definirati…
Koje su karakteristike ili obilježja recesije?
Karakteristike recesijeČesto se događa da potrošači naglo počnu manje kupovati, a zalihe trajnih roba rastu. Poduzeće smanjuju proizvodnju, što utječe na pad realnog BDP-a. Ulaganja poduzeća u pogone i
opremu naglo padaju.
Potražnja za radom pada; najprije se skraćuje prosječno radno Potražnja za radom pada; najprije se skraćuje prosječno radno vrijeme nakon čega slijede otkazi i veća nezaposlenost.
Dobit poduzeća pada… Pred samu recesiju cijene dionica obično padaju jer ulagači “nanjuše” dolazak recesije. Kako
potražnja za kreditima također pada, kamatne stope u recesiji u pravilu padaju.
Karakteristike recesije
• Smanjivanje kupovina stanovništva;• Rast zaliha;• Smanjivanje investicija;• Smanjenje potražnje za radom;• Smanjivanje cijena sirovina i općenito usporavanje • Smanjivanje cijena sirovina i općenito usporavanje
inflacije;• Pad profita poduzeća;• Smanjivanje kamatne stope;• Ako recesija duže potraje, troškovi i nadnice padaju i
povećava se nezaposlenost.
Teorije poslovnih ciklusa
Makroekonomiju godinama jačaju rasprave o izvorima poslovnih ciklusa. Zašto zaposlenost i
proizvodnja tako naglo mijenjaju smjer? Zašto su tržišna gospodarstva tako nepredvidiva?
Na navedena pitanja možemo dati veliki broj različitih odgovora, međutim, pokušajmo sve te
odgovore podijeliti u dvije kategorije;
Vanjski i unutarnji uzroci poslovnih ciklusa!
Objasnite i dajte nekoliko primjera vanjskih utjecaja na poslovne cikluse.
Teorija vanjski uzroka (utjecaja) poslovnih ciklusa smatra da su poslovni ciklusi rezultat kolebanja čimbenika koji nisu dio poslovnog sustava;
(ratova,revolucija i izbora,cijena nafte,otkrića zlatnih žila i migracija, znanstvena otkrića)žila i migracija, znanstvena otkrića)
Jedan od primjera je otkriće Novog svijeta. Kada su se istraživači počeli vraćati u Europu s pronađenim
blagom, došlo je do povećanja proizvodnje i gospodarskog procvata.
Objasnite i dajte nekoliko primjera unutarnjih utjecaja na poslovne cikluse.
Teorija unutarnjih uzroka poslovnih ciklusa smatra da su poslovni ciklusi rezultat kolebanja unutar samog
ekonomskog sustava. Prema ovoj teoriji svaki procvat rađa recesiju i krizu, a svaka kriza dovodi do obnove i
ekspanzije. ekspanzije.
Važan je primjer teorije akceleratora prema kojoj brži rast proizvodnje potiče ulaganja. Nadalje,visoka
ulaganja potiču veći rast proizvodnje, a proces se nastavlja dok ekonomija ne dosegne granice svojih
mogućnosti kada se gospodarski rast usporava.
Pad agregatne potražnje dovodi do recesije
Kolebanja poslovnog ciklusa u proizvodnji, zaposlenosti i cijenama često uzrokuju
pomaci agregatne potražnje. Do njih dolazi kada potrošači ili država Do njih dolazi kada potrošači ili država
promjene ukupne izdatke vezane uz proizvodni kapacitet gospodarstva.
Zbog toga ekonomija gospodarstva može zapasti u recesiju ili čak depresiju.
Pad agregatne potražnje iz točke B u točku C dovodi do recesije jer se smanjuje količina proizvodnje, a s time i količina potrebne radne
snage. Što znači otkaze; što dovodi do neimaštine.
Potencijalna proizvodnja
PROGNOZA POSLOVNIH CIKLUSA
Prognoza poslovnih ciklusa temelji se na informacijama o vodećim ekonometrijskim indikatorima i modelima koji govore što će se desiti u
ekonomskoj budućnosti.
Ekonometrijski model;je skup jednadžbi (do 10000 varijabli) koje predstavljaju ponašanje
ekonomije procijenjeno na temelju povijesnih podataka.ekonomije procijenjeno na temelju povijesnih podataka.
Vodeći indikatori mogu uključivati slijedeće: prosječni radni tjedan za proizvodne radnike u prerađivačkoj industriji, službenu nezaposlenost, nove narudžbe za potrošna dobra i materijale, postotak poduzeća koji su smanjili količinu svojih narudžbi prema dobavljačima, indeks očekivanja potrošača,
broj novih građevinskih dozvola, promjene u cijenama na burzama, promjenu kamatne stope, promjene u ponudi novca…
PROGNOZE POSLOVNIH CIKLUSApr
edviđan
jima
(god
išnj
i pos
tota
k)
Pogreška u profesionalnim predviđanjima rasta BDP-a
“Naivna” pogreška u predviđanju rasta BDP-a
Pog
rešk
a u
pred
vi(g
odiš
nji p
osto
tak)
Temelji agregatne potražnje
Agregatna potražnja (AD) je ukupna količina proizvodnje koju su, uz dane cijene, ljudi spremni dobrovoljno kupiti. Drugim riječima, to je željena potrošnja u svim proizvodnim sektorima koji su ujedno i
njezine glavne sastavnice:
Osobna potrošnja (C)Osobna potrošnja (C)koju određuje raspoloživi dohodak jednak razlici između osobnog
dohotka i poreza.
Ulaganja ili investicije (I)Izdaci za ulaganja uključuju kupnju zgrada, računalnih programa i
opreme, te gomilanje zaliha.
Temelji agregatne potražnje
Agregatna potražnja (AD) je ukupna količina proizvodnje koju su, uz dane cijene, ljudi spremni dobrovoljno kupiti. Drugim riječima, to je željena potrošnja u svim proizvodnim sektorima koji su ujedno i
njezine glavne sastavnice:
Državna potrošnja (G)Državna potrošnja (G)državni izdaci za kupnju roba i usluga kao što je opremanje cesta
ili plaća nastavnicima.
Neto izvozizvoz (X) – uvoz (M)
Sastavnice agregatne potražnje
Negativni nagib krivulje AD
Krivulja AD ima negativan nagib.
To znači da realna potrošnja pada s porastom razine cijena. Realna potrošnja porastom razine cijena. Realna potrošnja pada s višom razinom cijena zbog učinka
viših cijena na realne dohotke i realno bogatstvo.
Upravljanje agregatnom potražnjom
Prema Keynes-u nužno je upravljanje agregatnom potražnjom, odnosno da država osigura kontrolu agregatne potrošnje u
društvu putem promjene makroekonomskih politika.
Koje varijable mogu utjecati na pomak AD?
Promjena makroekonomskih politika (prvenstveno monetarne i fiskalne politike) ima utjecaja na pomak krivulje AD.
Osim makroekonomskih politika na AD utječu i vanjski čimbenici: inozemna proizvodnja, vrijednost imovine, tehnološki napredak i
ostalo (politički događaji,sporazumi).
Krivulje agregatne potražnje
(a) Kretanja uzduž krivulje agregatne potražnje (b) Pomaci agregatne potražnje
Viša razina cijena s fiksnom količinom ponude novca dovodi do skupog novca, većih kamata
i pada izdataka za potrošnju.
Kada se ostale stvari mijenjaju ( ratovi, porezna politika, količina novca)
dovode do pomaka krivulje
Relativna važnosti čimbenika koji utječu na agregatnu potražnju
Ekonomisti se razilaze u mišljenjima o važnosti pojedinih čimbenika koji djeluju na AD.
Monetaristi naglašavaju ulogu ponude novca i smatraju monetarnu politiku glavnim čimbenikom.
Neki ekonomisti favoriziraju vanjske čimbenike (npr. tvrde da je tehnološki napredak ključni čimbenik rasta i razvoja nacionalne
ekonomije).
Na kraju, možemo zaključiti da svako razdoblje ima različite čimbenike koji prevladavaju u svom utjecaju na AD i ostavljaju za
sobom jedinstveni učinak.
Može li se izbjeći poslovni ciklus ?
Odgovorit ćemo citatom jednog od vodećih analitičara poslovnih ciklusa, Arthura Okuna:
“Danas se, općenito govoreći, smatra da se, za razliku od uragana, recesija može spriječiti poput zrakoplovnih uragana, recesija može spriječiti poput zrakoplovnih nesreća, no zrakoplovne nesreće nisu u potpunosti
nestale i nije sasvim sigurno posjedujemo li mudrost ili mogućnost da u potpunosti uklonimo recesije. Opasnost
nije prošla. Sile koje uzrokuju recesiju još uvijek su u zraku i samo čekaju svoju priliku.”
top related