Predavanje br. 3

Poslovna kolebanja i teorija agregatne Poslovna kolebanja i teorija agregatne potražnje

Pitanja za razmišljanje;

Da li je uobičajeno, kroz povijest, da ekonomije gospodarstava rastu glatko i

jednolično?

Da li je uobičajeno, kroz povijest, da su ekonomije gospodarstava uvijek uživale

samo u prosperitetu i gospodarskoj ekspanziji?

Povijest ekonomije pokazuje da ona nikada ne raste glatko i jednolično. Zemlja može duži niz godina uživati u

ekonomskoj ekspanziji, a nakon toga može uslijediti recesija, financijska kriza, ili pak depresija.

Nacionalna ekonomija tada opada; kao i dobit i realni Nacionalna ekonomija tada opada; kao i dobit i realni dohodak, a stopa nezaposlenosti penje se na neugodnu

razinu jer vojske radnika ostaju bez posla.

Uvijek postoji nada da se s vremenom dotakne dno i da slijedi oporavak koji može biti brz ili lagan, ali i djelomičan ili

potpun.

Makroekonomija

Makroekonomija proučava ponašanje nacionalne ekonomije.

Četiri osnovna područja interesa makroekonomije su:ekonomski rast, poslovni ciklusi, nezaposlenost i inflacija.

Makroekonomski problemi se mogu promatrati kroz dva vremenska razdoblja:

kratki rok i dugi rok

Ekonomski rast je dugoročni problem svakog gospodarstva.

Obilježja poslovnog kolebanja

Poslovni ciklusi su u gospodarstvu sveprisutna kolebanja u ukupnoj

nacionalnoj proizvodnji, dohotku i zaposlenosti koja traju od dvije do deset godina, a obilježava ih široka ekspanzija ili

kriza u većini ekonomskih sektora.

Ekonomisti obično dijele poslovni ciklus u dvije osnovne faze:

recesiju i ekspanziju.

Vrhunci i dna su prekretnica poslovnih ciklusa.

Možemo li utvrditi da su poslovni ciklusi pravilne ili nepravilne pojave, odnosno dali su slični jedno

drugom ili različiti?Poslovni ciklusi su nepravilni!

Niti jedan poslovni ciklus nije jednak drugome. Razlikuju se po intenzitetu i po dužini trajanja

pojedinih faza.pojedinih faza.

Poslovni ciklusi nastaju uglavnom uslijed promjene agregatne potražnje, a u rjeđem broju slučajeva za

poslovne cikluse je odgovorna promjena agregatne ponude.

Faze poslovnih ciklusa

Dno i Vrhpredstavlja najnižu i najvišu točku poslovnog ciklusa, te su također točke

obrata u poslovnom ciklusu.Kontrakcija

je fenomen kada ekonomske aktivnost počinju padati.Polet

je fenomen kada ekonomske aktivnosti počinju rasti.je fenomen kada ekonomske aktivnosti počinju rasti.Ekspanzija

je faza rasta ekonomskih aktivnosti,a prezentira se kao velik skok u proizvodnji tijekom najmanje dva kvartala.

Recesija je faza koja se definira kao razdoblje u kojem BDP pada uzastopno barem

dva kvartala.Depresija

je duboka recesija.

Recesija

Vrhunac

VrhunacVrhunac

Dno

Poslovni ciklus

Recesija

Kriza

Dno

Ekspanzija

Poslovni ciklusi u SAD-u kroz povijest

Vijetnamski rat

Korejski rat

Optimizamna burzi

Drugi svjetski rat

Ods

tupa

nje

proi

zvod

nje

od d

ugor

očno

g tr

enda

(po

stot

ak)

Restriktivnamonetarna

politika Rat u Perzijskom

zaljevu

Godina

Velikadepresija

Ponovnonaoružavanje

Prvaposlijeratnadepresija

Prijelaz s ratneindustrije u

mirnodopsku

Prva naftnakriza

“Nova ekonomija”1990-ih

Politika agregatne ponude

Ods

tupa

nje

proi

zvod

nje

od d

ugor

o

Poslovni ciklusi u Hrvatskoj

0

2

4

6

8

2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012% BDP 3,8 5,4 5 4,2 4,2 4,7 5,5 2,4 -5,8 -1,19 0 -1,3

-8

-6

-4

-2

0

Recesija je trenutno vrlo aktualan pojam u svijetu, pa tako i u Hrvatskoj. Kako svi mi

trenutno živimo “pod” recesijom trebali bi je znati definirati…znati definirati…

Koje su karakteristike ili obilježja recesije?

Karakteristike recesijeČesto se događa da potrošači naglo počnu manje kupovati, a zalihe trajnih roba rastu. Poduzeće smanjuju proizvodnju, što utječe na pad realnog BDP-a. Ulaganja poduzeća u pogone i

opremu naglo padaju.

Potražnja za radom pada; najprije se skraćuje prosječno radno Potražnja za radom pada; najprije se skraćuje prosječno radno vrijeme nakon čega slijede otkazi i veća nezaposlenost.

Dobit poduzeća pada… Pred samu recesiju cijene dionica obično padaju jer ulagači “nanjuše” dolazak recesije. Kako

potražnja za kreditima također pada, kamatne stope u recesiji u pravilu padaju.

Karakteristike recesije

• Smanjivanje kupovina stanovništva;• Rast zaliha;• Smanjivanje investicija;• Smanjenje potražnje za radom;• Smanjivanje cijena sirovina i općenito usporavanje • Smanjivanje cijena sirovina i općenito usporavanje

inflacije;• Pad profita poduzeća;• Smanjivanje kamatne stope;• Ako recesija duže potraje, troškovi i nadnice padaju i

povećava se nezaposlenost.

Teorije poslovnih ciklusa

Makroekonomiju godinama jačaju rasprave o izvorima poslovnih ciklusa. Zašto zaposlenost i

proizvodnja tako naglo mijenjaju smjer? Zašto su tržišna gospodarstva tako nepredvidiva?

Na navedena pitanja možemo dati veliki broj različitih odgovora, međutim, pokušajmo sve te

odgovore podijeliti u dvije kategorije;

Vanjski i unutarnji uzroci poslovnih ciklusa!

Objasnite i dajte nekoliko primjera vanjskih utjecaja na poslovne cikluse.

Teorija vanjski uzroka (utjecaja) poslovnih ciklusa smatra da su poslovni ciklusi rezultat kolebanja čimbenika koji nisu dio poslovnog sustava;

(ratova,revolucija i izbora,cijena nafte,otkrića zlatnih žila i migracija, znanstvena otkrića)žila i migracija, znanstvena otkrića)

Jedan od primjera je otkriće Novog svijeta. Kada su se istraživači počeli vraćati u Europu s pronađenim

blagom, došlo je do povećanja proizvodnje i gospodarskog procvata.

Objasnite i dajte nekoliko primjera unutarnjih utjecaja na poslovne cikluse.

Teorija unutarnjih uzroka poslovnih ciklusa smatra da su poslovni ciklusi rezultat kolebanja unutar samog

ekonomskog sustava. Prema ovoj teoriji svaki procvat rađa recesiju i krizu, a svaka kriza dovodi do obnove i

ekspanzije. ekspanzije.

Važan je primjer teorije akceleratora prema kojoj brži rast proizvodnje potiče ulaganja. Nadalje,visoka

ulaganja potiču veći rast proizvodnje, a proces se nastavlja dok ekonomija ne dosegne granice svojih

mogućnosti kada se gospodarski rast usporava.

Pad agregatne potražnje dovodi do recesije

Kolebanja poslovnog ciklusa u proizvodnji, zaposlenosti i cijenama često uzrokuju

pomaci agregatne potražnje. Do njih dolazi kada potrošači ili država Do njih dolazi kada potrošači ili država

promjene ukupne izdatke vezane uz proizvodni kapacitet gospodarstva.

Zbog toga ekonomija gospodarstva može zapasti u recesiju ili čak depresiju.

Pad agregatne potražnje iz točke B u točku C dovodi do recesije jer se smanjuje količina proizvodnje, a s time i količina potrebne radne

snage. Što znači otkaze; što dovodi do neimaštine.

Potencijalna proizvodnja

PROGNOZA POSLOVNIH CIKLUSA

Prognoza poslovnih ciklusa temelji se na informacijama o vodećim ekonometrijskim indikatorima i modelima koji govore što će se desiti u

ekonomskoj budućnosti.

Ekonometrijski model;je skup jednadžbi (do 10000 varijabli) koje predstavljaju ponašanje

ekonomije procijenjeno na temelju povijesnih podataka.ekonomije procijenjeno na temelju povijesnih podataka.

Vodeći indikatori mogu uključivati slijedeće: prosječni radni tjedan za proizvodne radnike u prerađivačkoj industriji, službenu nezaposlenost, nove narudžbe za potrošna dobra i materijale, postotak poduzeća koji su smanjili količinu svojih narudžbi prema dobavljačima, indeks očekivanja potrošača,

broj novih građevinskih dozvola, promjene u cijenama na burzama, promjenu kamatne stope, promjene u ponudi novca…

PROGNOZE POSLOVNIH CIKLUSApr

edviđan

jima

(god

išnj

i pos

tota

k)

Pogreška u profesionalnim predviđanjima rasta BDP-a

“Naivna” pogreška u predviđanju rasta BDP-a

Pog

rešk

a u

pred

vi(g

odiš

nji p

osto

tak)

Temelji agregatne potražnje

Agregatna potražnja (AD) je ukupna količina proizvodnje koju su, uz dane cijene, ljudi spremni dobrovoljno kupiti. Drugim riječima, to je željena potrošnja u svim proizvodnim sektorima koji su ujedno i

njezine glavne sastavnice:

Osobna potrošnja (C)Osobna potrošnja (C)koju određuje raspoloživi dohodak jednak razlici između osobnog

dohotka i poreza.

Ulaganja ili investicije (I)Izdaci za ulaganja uključuju kupnju zgrada, računalnih programa i

opreme, te gomilanje zaliha.

Temelji agregatne potražnje

Agregatna potražnja (AD) je ukupna količina proizvodnje koju su, uz dane cijene, ljudi spremni dobrovoljno kupiti. Drugim riječima, to je željena potrošnja u svim proizvodnim sektorima koji su ujedno i

njezine glavne sastavnice:

Državna potrošnja (G)Državna potrošnja (G)državni izdaci za kupnju roba i usluga kao što je opremanje cesta

ili plaća nastavnicima.

Neto izvozizvoz (X) – uvoz (M)

Sastavnice agregatne potražnje

Negativni nagib krivulje AD

Krivulja AD ima negativan nagib.

To znači da realna potrošnja pada s porastom razine cijena. Realna potrošnja porastom razine cijena. Realna potrošnja pada s višom razinom cijena zbog učinka

viših cijena na realne dohotke i realno bogatstvo.

Upravljanje agregatnom potražnjom

Prema Keynes-u nužno je upravljanje agregatnom potražnjom, odnosno da država osigura kontrolu agregatne potrošnje u

društvu putem promjene makroekonomskih politika.

Koje varijable mogu utjecati na pomak AD?

Promjena makroekonomskih politika (prvenstveno monetarne i fiskalne politike) ima utjecaja na pomak krivulje AD.

Osim makroekonomskih politika na AD utječu i vanjski čimbenici: inozemna proizvodnja, vrijednost imovine, tehnološki napredak i

ostalo (politički događaji,sporazumi).

Krivulje agregatne potražnje

(a) Kretanja uzduž krivulje agregatne potražnje (b) Pomaci agregatne potražnje

Viša razina cijena s fiksnom količinom ponude novca dovodi do skupog novca, većih kamata

i pada izdataka za potrošnju.

Kada se ostale stvari mijenjaju ( ratovi, porezna politika, količina novca)

dovode do pomaka krivulje

Relativna važnosti čimbenika koji utječu na agregatnu potražnju

Ekonomisti se razilaze u mišljenjima o važnosti pojedinih čimbenika koji djeluju na AD.

Monetaristi naglašavaju ulogu ponude novca i smatraju monetarnu politiku glavnim čimbenikom.

Neki ekonomisti favoriziraju vanjske čimbenike (npr. tvrde da je tehnološki napredak ključni čimbenik rasta i razvoja nacionalne

ekonomije).

Na kraju, možemo zaključiti da svako razdoblje ima različite čimbenike koji prevladavaju u svom utjecaju na AD i ostavljaju za

sobom jedinstveni učinak.

Može li se izbjeći poslovni ciklus ?

Odgovorit ćemo citatom jednog od vodećih analitičara poslovnih ciklusa, Arthura Okuna:

“Danas se, općenito govoreći, smatra da se, za razliku od uragana, recesija može spriječiti poput zrakoplovnih uragana, recesija može spriječiti poput zrakoplovnih nesreća, no zrakoplovne nesreće nisu u potpunosti

nestale i nije sasvim sigurno posjedujemo li mudrost ili mogućnost da u potpunosti uklonimo recesije. Opasnost

nije prošla. Sile koje uzrokuju recesiju još uvijek su u zraku i samo čekaju svoju priliku.”