profesionalni stres

STRES NA POSLUSTRES NA POSLU

Ministarstvo socijalne politike i mladihMinistarstvo socijalne politike i mladih

Obiteljski centar Virovitičko podravske Obiteljski centar Virovitičko podravske županiježupanije

Sandra Matošina Borbaš, prof. psihologijeSandra Matošina Borbaš, prof. psihologije

STRESSTRES

• sklop emocionalnih, tjelesnih (fizioloških) i/ili bihevioralnih (ponašajnih) reakcija, dok kojih dolazi kada neki događaj procijenimo opasnim i/ili uznemirujućim

Lazarus

STRESORSTRESOR

• događaj ili niz događaja za koje procjenjujemo da ugrožavaju naš život i/ili živote nama dragih ljudi, materijalna dobra, samopoštovanje i sl.

DAKLE…DAKLE…

STRESOR

• prema istraživanju Europske agencije za sigurnost na radu i zaštitu zdravlja stres na radnome mjestu prisutan je kod gotovo svakoga trećeg svakoga trećeg zaposlenikazaposlenika Europske unije. Prema prikupljenim podacima, u EU stresom na poslu obuhvaćeno je 28% ili 41,2 28% ili 41,2 milijuna zaposlenika, od toga više milijuna zaposlenika, od toga više žena od muškaraca.žena od muškaraca.

• pokazalo se da u zanimanja povezana s visokom razinom stresa spadaju poslovi vezani za edukacijuedukaciju (prosvjeta i slične profesije), skrb o skrb o drugimadrugima (medicinsko osoblje, posebice medicinske sestre) i rukovođenjerukovođenje (menadžment).

SVISVI LJUDI SULJUDI SUSVAKODNEVNO SVAKODNEVNO

IZLOŽENIIZLOŽENI STRESUSTRESU!!

Stres uvijek odnos između pojedinca i okoline, a ne svojstvo okoline ili

stanje pojedinca (Lazarus i Folkman, 1964.)

SVAKODNEVNOSVAKODNEVNO

Svi mi procjenjujemo događaje oko sebe i označavamo ih na jedan od 3

načina:1. događaj je irelevantan (nevažan)2. događaj neugrožavajući ili pozitivan3. događaj je ugrožavajući ili traži

prilagodbu situacija je stresna

Događaj procijenjen kao „stresanstresan“ za pojedinca može značiti:neposrednu opasnost - odnosi se na

postojeću situacijupovredu ili gubitak – odnosi se na blisku

budućnostprijetnju - anticipirani gubitak ili povredu

do koje može, ali ni ne mora doćiizazov - mogućnost dobitka te daljnjeg

rasta i razvoja

Procjena vlastitih sposobnosti i mogućnosti

svladavanja određene situacije je sekundarna procjena koja utječe na primarnu procjenu pa se

tako „prijetnja“ može pretvoriti u „izazov“, ili „izazov“u „prijetnju“

1. događaj2. PRIMARNA procjena

događaja (odmah)

3. SEKUNDARNA procjena svojih

mogućnosti (nakon nekog vremena)

DAKLE:DAKLE:

IZAZOV

PRIJETNJA

PRIJETNJA IZAZOV

PRIJETNJA IZAZOV

1. Kad postoji neravnoteža između zahtjeva radnog okruženja i mogućnosti da im pojedinac udovolji, a neuspješno udovoljavanje zahtjevima povezano je s važnim posljedicama situacija se procjenjuje prijetećom

KADA DOLAZI DO KADA DOLAZI DO PROFESIONALNOG PROFESIONALNOG

STRESA?STRESA?

2. Krupne promjene u radnoj sredini (ali i u osobnom životu!) su potencijalno visoko stresne transakcije jer nose neizvjesnost i potrebu prilagođavanja prijetnja ili izazov?

KADA DOLAZI DO KADA DOLAZI DO PROFESIONALNOG PROFESIONALNOG

STRESA?STRESA?

3. Osobito su stresna zanimanja koja uključuju veliku odgovornost (za druge ljude ili materijalne vrijednosti), stalni vremenski pritisak ili neposredni rad s ljudima.

KADA DOLAZI DO KADA DOLAZI DO PROFESIONALNOG PROFESIONALNOG

STRESA?STRESA?

SAGORJEVANJE NA SAGORJEVANJE NA POSLUPOSLU

• posljedica izloženosti dugotrajnom profesionalnom stresu

• češći kod “pomažućih” zanimanja

EMOCIONALNO ISCRPLJENJEEMOCIONALNO ISCRPLJENJE• gubitak osjećaja osobne

vrijednosti• razdražljivost, niska tolerancija

za frustraciju, agresivnost• povlačenje u socijalnim

odnosima

SIMPTOMISIMPTOMI

MENTALNO ISCRPLJENJEMENTALNO ISCRPLJENJE• povećana upotreba

duhana, alkohola…• izostajanje s posla• negativizam – za posao,

za suradnike• pesimizam – i tako se

ništa ne može učiniti • komunikacijske

poteškoće

SIMPTOMISIMPTOMI

SIMPTOMISIMPTOMI

TJELESNO ISCRPLJENJETJELESNO ISCRPLJENJE• češće pobolijevanje • osjećaj tjelesne

iscrpljenosti• psihosomatika –

glavobolje, bolovi u leđima, trbuhu, poremećaji spavanja, prehrane…

FAZE SAGORJEVANJA FAZE SAGORJEVANJA NA POSLUNA POSLU

1.1. RADNI ENTUZIJAZAMRADNI ENTUZIJAZAM – povećana razina energije, nerealna očekivanja, nekritična predanost poslu

2.2. STAGNACIJA STAGNACIJA – svjesnost da dometi posla nisu onakvi kakvima ih je pojedinac zamišljao

3.3. EMOCIONALNO POVLAČENJEEMOCIONALNO POVLAČENJE – udaljavanje od posla, izoliranje od klijenata

4.4. APATIJAAPATIJA – cinizam, ravnodušnost, depresija

A A ZAŠTO?ZAŠTO?

RADNI UVIJETIRADNI UVIJETI

– neprikladan i neopremljen prostor

– mikroklimatski uvjeti

– pomanjkanje sredstava za rad

– pomanjkanje privatnosti – stalan doticaj s klijentima

– opasnost fizičkog napada ili ozljede

– rad s osobama sa stalnim i intenzivnim nevoljama

– rad s problemima s malim izgledima ili vremenski neizvjesnim rješenjem

– sličnost osobnog iskustva s iskustvom klijenata

ORGANIZACIJA RADAORGANIZACIJA RADA

– količina radnog opterećenja

– odgovornost (osobito bez mogućnosti utjecaja, moći)

– nejasna i promjenjiva organizacijska struktura

– nejasno (dvosmisleno) definirane radne uloge i očekivanja od ostalih

– nepostojanje odmora tijekom radnog dana

– nejasna pravila nagrađivanja i/ili napredovanja

– vremenski pritisak - rokovi

– nemogućnost profesionalnog usavršavanja

– nedostatak vremena i razumijevanja za reflektiranje i razmjenu iskustava

SOCIJALNI ODNOSISOCIJALNI ODNOSI

– psihosocijalna klima organizacije– stil odlučivanja i rukovođenja– nedostajanje jasne misije organizacije– pomanjkanje povratnih informacija o

postignućima– zatvorenost organizacije u svoje

okvire– nepoticanje organizacijske lojalnosti i

privrženosti– dobivanje socijalne podrške

– nerealna očekivanja– potreba za stalnom kontrolom nad situacijom– osjećaj kompletne odgovornosti za posao– pretjerana identifikacija s poslom– nedostatak suradnje i podjele posla s drugima– rigidnost i tvrdoglavost u postizanju

ciljeva na poslu– pomanjkanje redoslijeda radnih

prioriteta– osjećaj stručne nekompetentnosti

UNUTARNJI IZVORIUNUTARNJI IZVORI

A ŠTO MOŽE A ŠTO MOŽE SVATKO SVATKO

UČINITIUČINITI ZA ZA SEBE?SEBE?

• svijest o odgovornosti za vlastito mentalno i fizičko zdravlje

• prepoznavanje stresogenih okolnosti i razvijanje stila suočavanja primjerenog situaciji

• samoopažanje razine stresa i posljedica

• odabir prikladnog načina suočavanja:

mijenjanje stresoramijenjanje stresora - kad pojedinac - kad pojedinac ima dovoljno snage i misli da može ima dovoljno snage i misli da može uspostaviti kontrolu nad situacijomuspostaviti kontrolu nad situacijom• rješavanje problema (npr. podizanje vlastite

kompetencije, razvijanje specifičnih vještina)• komuniciranje o problemu – kad je stresor

socijalne naravi• planiranjem i reorganizacijom svakodnevnih

aktivnosti• rasterećenjem dnevnog rasporeda

izbjegavanje stresnih situacijaizbjegavanje stresnih situacija – – kad pojedinac nema dovoljno kad pojedinac nema dovoljno snage/mogućnosti za izravno snage/mogućnosti za izravno djelovanje prema stresorudjelovanje prema stresoru• prostorno udaljavane od kritične situacije • privremeno odustajanje i povlačenje• postavljanje vlastitih granica – jasno kažemo ne• delegiranje posla na druge

prihvaćanje stresne situacijeprihvaćanje stresne situacije – – preventivne aktivnosti radi osnaživanja preventivne aktivnosti radi osnaživanja tjelesne i psihološke otpornosti na stres tjelesne i psihološke otpornosti na stres mijenjanjem percepcije situacijemijenjanjem percepcije situacije• kognitivna priprema na stresnu situaciju• ublažavanje posljedica stresa uključivanjem o

aktivnosti koje povećavaju otpornost na stres (prehrana, rekreacija, relaksacija)

• usvajanje tehnike pozitivnog mišljenja• smanjivanje nerealnih očekivanja (o zahvalnosti

drugih, o vjerovanju da “ja mogu sve”)• osiguravanje vremena za sebe i na poslu, i izvan

posla

POVEZANOST STRESA I POVEZANOST STRESA I FIZIOLOGIJEFIZIOLOGIJE

stres organizam doživljava kao NAPADNAPAD u svakoj situaciji napada organizam reagira obrambeno

OASOAS – obrambeni adaptacijski sindrom

• povećavanje razine adrenalina, ubrzano disanje, viši krvni tlak

• kako je količina adaptivne energije konačna (organizam nije stvoren da bude stalno u opasnosti, treba mu vrijeme odmora), čest stres može dovesti do iscrpljenja – slabljenja imunološkog sustava

• STRES (s fiziološke strane) je i dobitak na lutriji, smrt bliske osobe…

STRATEGIJE STRATEGIJE SAMOPOMOĆISAMOPOMOĆI

• samoopažanje• strukturiranje vremena• postavljanje granica• promatranje unutarnjeg dijaloga• tehnike samoohrabrivanja• rekreacija• tehnike relaksacije

ŽELIM VAM ŠTO ŽELIM VAM ŠTO MANJE STRESAMANJE STRESA

I NA POSLUI NA POSLUI U ŽIVOTUI U ŽIVOTU

HVALA NA PAŽNJIHVALA NA PAŽNJI