uloga medija i razvoj kulture tolerancije
Post on 21-Jan-2016
53 Views
Preview:
DESCRIPTION
TRANSCRIPT
Prof. dr. sc. Stjepan Malović
ULOGA MEDIJA I RAZVOJ KULTURE
TOLERANCIJE
IMA LI TOLERANCIJE
?
'Nezapamćeni skandal u civiliziranim okvirima: Navijači vrijeđali svog reprezentativca!'
HUKANJE SAMMIRU
Nakon ulaska u igru tamnoputog Sammira, porijeklom Brazilca, dogodio se nezapamćeni skandal u civilizacijskim okvirima u povijesti nogometa.
Nije zabilježeno nikada i nigdje da bi navijači vlastite reprezentacije ružnim rasističkim navijanjem vrijeđali svojeg reprezentativca.
Odmah po Sammirovom ulasku na teren počelo je skandiranje 'cigane, cigane'. Svaki puta kad bi Sammir primio loptu uslijedilo je zviždanje i hukanje. Onda opet skandiranje 'cigane, cigane'
Iziritirani ovakvim divljaštvom makedonski su navijači zviždali (anti)hrvatskim (anti)navijačima zbog rasističkih ispada. Uslijedio je potom 'hrvatski odgovor': 'jebo vas Sammir', 'jebo vas Mamić'.
NI SUSJEDI
NISU BOLJI
Oštrija kazna za Srbiju Potpredsjednik Međunarodne nogometne federacije Jim Boyce traži oštrije kazne za srpsku nogometnu reprezentaciju nakon što je na utakmici U-21 reprezentacija između Srbije i Engleske na rasnoj osnovi vrijeđan mladi engleski reprezentativac Danny Rose. Ovo nije prvi put da Srbija ima velikih problema i kao netko tko potpuno osuđuje rasizam u bilo kojem obliku, mislim da bi UEFA trebala sada djelovati puno strože. Došlo je vrijeme kada novčane kazne nisu dovoljne. Idioti koji uzrokuju ovakve probleme ne mare za novac koji trebaju platiti klubovi ili Savezi. Zato se mora poduzeti ozbiljnija mjera, posebice protiv Srpskog nogometnog saveza, izjavio je Boyce za BBC Radio. Srpski navijači rasistički su vrijeđali Rosea na utakmici doigravanja u Kruševcu, koju je Engleska dobila s 1:0. Rose je isključen jer je ispucao loptu na kraju utakmice i jedan ga je srpski igrač gurnuo dok je napuštao teren što je izazvalo tučnjavu u kojoj su sudjelovali i igrači i članovi stručnog stožera obje reprezentacije.
PA NI NAJMOĆNIJI LJUDI
47% glasova manje
Romney o Obaminim pristašama:
Ti ljudi žive na državnim jaslama
Kampanji republikanskog kandidata Mitta Romneyja mogao bi dosta naštetiti tajno snimljeni govor koji je održao pred donatorima na Floridi "47% ljudi glasat će za Obamu bez obzira na sve. To su ljudi koji vjeruju da imaju pravo na hranu, zdravstveno osiguranje, smještaj... da im vlada treba to dati. To su ljudi koji ne plaćaju poreze" izjavio je Romney. Dodaje da na njih ne može utjecati i uvjeriti ih da vode brigu o svojim životima. » Novi list, LA Times
JESMO LI, DAKLE, TOLERANTNI?
Riječ tolerancija vuče korijene iz grčke riječi tolerare što znači podnositi, trpjeti, i uvažavati tuđe mišljenje i uvjerenja.
Poznavanjem drugih kultura, upoznajemo druge ljude, njihove nade, želje i vjerovanja, i kroz njih sagledavamo i svoje nade, želje i vjerovanja.
Razumijevajući njih razumijevamo sebe i postajemo tolerantni prema drugačijem te postajemo svjesni da je raznolikost ljudsko bogatstvo.
UNESCO-va definicija tolerancije
Tolerancija je poštovanje, prihvaćanje i uvažavanje bogatstva različitosti u našim svjetskim kulturama, naša forma izražavanja i način da budemo ljudi.
Tolerancija nije koncesija, dobrodušnost ili popustljivost.
Tolerancija je iznad svega aktivan stav potaknut priznanjem univerzalnih ljudskih prava i fundamentalna sloboda drugih.
Nikako se ne može koristiti kao opravdanje za kršenje fundamentalnih vrijednosti.
ODGOVORNOSTTolerancija je odgovornost koja nosi
ljudska prava, pluralizam(uključujući i kulturni pluralizam), demokraciju i vladavinu zakona.
Ona uključuje odbacivanje dogmatizma i apsolutizma i potvrđuje standarde postavljene u instrumentima internacionalnih ljudskih
I, JESMO LI TOLERANT
NI?
Zoran Daskalović Odumiranje nacionalnih manjina u Hrvatskoj
Prema istraživanju o razini socijalne bliskosti prema
nehrvatima koje je koncem prošle godine na uzorku od tisuću ispitanika proveo GfK Centar za istraživanja
Svaki četvrti punoljetni građanin Hrvatske potjerao bi Srbe iz zemlje,
Svaki sedmi bi isto učinio sa Crnogorcima i Bošnjacima. Nešto bolje su prošli Slovenci, njih bi svaki deseti ispitanik
šupirao iz Hrvatske.
Istraživanje je provedeno po Bogardusovoj metodi kojom se od anketiranih građana tražilo da jednim od sedam stupnjeva (od najvišeg "blisko srodstvo/bračni drug" do najnižeg "istjerao bih ga iz zemlje") odrede svoj odnos prema nacionalnim manjinama.
U prosjeku svega deset posto ispitanika ne bi ništa imali protiv da budu u bliskom srodstvu s nekim od pripadnika nacionalnih manjina.
Pritom su najpoželjniji Slovenci, jer bi 15 posto ispitanika sa Slovencima pristalo stupiti u brak.
Prosječna bliskost prema Crnogorcima i Bošnjacima iskazala se u kvalifikaciji po kojoj bi ih ispitanici najrađe vidjeli kao "posjetitelje Hrvatske", dok bi svaki deseti Hrvat Srbina prihvatio kao "osobnog prijatelja", 8 posto kao kolegu s posla, a 4 posto kao susjeda u ulici.
UTJECAJ MEDIJA
Za svakodnevno informiranje najviše koristim (%):
televiziju 57
internet 19
dnevne novine 10
više raznih medija 8
radio 6
TELEVIZIJA GLEDANOST PREMA REGIJAMA
Slavonija 79
Lika, Kordun, Banovina 63
Sjeverna Hrvatska 61
Istra, Primorje, G. Kotar 59
Dalmacija 47
Zagreb s okolicom 43
NOVINE PROSJEČNO IH KORISTI 10 POSTO ZA INFORMIRANJE
DOBNA SKUPINA OD 18 DO 24 GODINE
Istra, Primorje, Gorski Kotar
13
Dalmacija 18
KORIŠTENJE INTERNETA
58 POSTO GRAĐANA
DVIJE TREĆINE KORISTI GA ZA INFORMIRANJE
JEDNA PETINAGRAĐANA NAJČEŠĆE PRIMA DNEVNE INFORMACIJE PUTEM INTERNETA
REGIONALNA RASPROSTRANJENOST
Zagreb i Dalmacija 24
Istra, Primorje, G. Kotar
18
Sjeverna Hrvatska 17
Lika, Kordun, Banovina
15
Slavonija 10
GODINE KORISNIKA
OD 15 DO 17 GODINA 56
OD 18 DO 24 GODINE 47
OD 25 DO 34 GODINE 35
VIŠE OD 65 GODINA 2
STUPANJ OBRAZOVANJA SSS (GIMNAZIJA 23
VSS 29
VIŠE RAZLIČITIH IZVORA
Prosječno 8 posto korisnika
Zagreb i okolica 19
Žitelji gradova s više od 100.000 stanovnika
11
Visoko obrazovani 14
ŠTO NAM MEDIJI RADE?Promiču li mediji
toleranciju?Uvažavaju li
UNESCO-ove stavove?
Ukazuju li na ljudska prava, različitosti ili…?
Je li zadaća medija da ukazuju na loše? Da, ali ne i na ružno
KAKO TO VIDI 24 sata
A TO SU:
KOJE KADŠTO GRIJEŠE, PA
KANDIDAT ZA GRADONAČELNIKA POSTAJE
SINOM
JE LI VEČERNJAK BOLJI?
MOŽEMO I UMANJIVATI ŠTETU
KOJI PUT SU I MANJINE DOBRE
P O L I T I K A
POSTIZBORNA CRNA GORA: KLJUČ U RUKAMA MANJINA
Parlamentarni izbori održani u 14.10. u Crnoj Gori ozbiljno su uzdrmali koaliciju oko Mila Đukanovića. On je nakon dvije decenije apsolutne vladavine primoran da dijeli vlast sa strankama manjina.
RIJEČISE NE BIRAJU
Ivo Josipović tvrdi:
Hajka protiv mene je maskenbal
Predsjednik je opet komentirao sukob sa šefom Srpskog nacionalnog vijeća. Osvrnuo se na izjavu Pupovca da Josipović izgleda želi biti vođa srpske manjine
Subota, 18. 8. 2012. u 16:57 Piše: Anamarija Mlačak
Jurica Galoić/Pixsellembed playerIvo Josipović
Predsjednik Ivo Josipović je u subotu u Istri opet komentirao sukob s Miloradom Pupovcem, šefom Srpskog nacionalnog vijeća. Osvrnuo se na izjavu Pupovca da Josipović izgleda želi biti vođa srpske manjine.
- Zanimljiva je ta Pupovčeva teza jer on govori kao da postoje dvije Hrvatske. Jedna u kojoj sam ja predsjednik i druga u kojoj je on - rekao je Josipović i zaključio da je hajka protiv njega samo maskenbal.
NOVINARI SE BUNEČetrdesetak novinarki
i novinara, predstavnika većine redakcija hrvatskih novina, okupilo se u ponedjeljak, 22. listopada 2012., u Ministarstvu kulture
Problemi karakteristični za cjelinu medijskog polja možda su i najviše izraženi upravo u tiskanim medijima koji su bez izuzetka u privatnom vlasništvu.
Naklade i prihodi od oglašavanja se smanjuju, brojevi stranica stanjuju; ne nestaju samo profesijski standardi, teme, žanrovi i rubrike, nego i cijele novine, kao i stotine radnih mjesta s njima.
Nekad poštovano zanimanje zamijenio je sve veći radni teret, stres i strah za ionako nesiguran honorar i sve nižu plaću.
ŠTO IH MUČITri skupine problema s kojima se tiskani mediji suočavaju sada i ovdje:
1.neuspjela primjena zakonodavnih odredbi o statutima medija i uredničko-novinarskoj neovisnosti od vlasničkih interesa,
2.zloupotrebe statusa i kršenje radničkih prava novinara upisanih u registar poreznih obveznika (RPO)
3.razrada funkcionalnog modela koji bi omogućio da država intervenira mjerama za spas profesije, odnosno novinara, umjesto da snižava PDV nakladnicima, što pak traže vlasnici medija.
IMA LI NADE?Mediji ne ispunjavaju svoju uloguKrivci nisu isključivo novinariMedijsko okruženje treba drastično
mijenjatiUloga države je da stvori uvjete za
kvalitetno novinarstvoJavnost se mora aktiviratiRazličitosti su na posebnom udaruNitko nije izuzet, pa ni većinske
skupine
top related