analiza likvidnosti i solventnosti

SVEUČILIŠTE U SPLITU

EKONOMSKI FAKULTET U SPLITU

DIPLOMSKI RAD

ANALIZA LIKVIDNOSTI I SOLVENTNOSTI

GRAĐEVINSKIH PODUZE ĆA U SUSTAVU

CROBEX-a

MENTOR: STUDENT:

Prof. dr. sc. Ante Rozga Ivana Ćapin, univ. bacc. oec

Br. indeksa: 2090570

Split, lipanj 2011.

2

SADRŽAJ DIPLOMSKOG RADA

1. Uvod...............................................................................................................................3

1.1. Problem i predmet istraživanja.................................................................................3

1.2. Istraživačke hipoteze................................................................................................4

1.3. Ciljevi istraživanja....................................................................................................4

1.4. Metode istraživanja...................................................................................................4

1.5. Doprinos istraživanja................................................................................................5

1.6. Struktura diplomskog rada.......................................................................................5

2. Pojam i značajke građevinskog sektora............................................................................7

2.1. Definicija građevinarstva...........................................................................................7

2.2. Sudionici u gradnji.....................................................................................................8

2.3. Računovodstveni i porezni aspekt građevinarstva, te aspekt građevinarstva...........9

3. Potreba za upravljanjem gotovinom i likvidnošću..........................................................11

3.1. Financijski izvještaji kao podloga za objašnjavanje pokazatelja solventnosti i

likvidnosti................................................................................................................11

3.2. Pokazatelji likvidnosti i solventnosti.........................................................................14

3.2.1. Strukturni pokazatelji solventnosti.................................................................14

3.2.2. Dinamički pokazatelji solventnosti................................................................16

3.2.3. Pokazatelji aktivnosti i likvidnosti koji pomažu u procjeni solventnosti........18

4. Analiza građevinskih poduzeća.......................................................................................23

4.1. Opis poslovanja građevinskih tvrtki Dalekovod d.d., Institut IGH d.d., INGRA d.d. i

Tehnika d.d.i njihova tržišna pozicija......................................................................23

4.2. Analiza pokazatelja likvidnosti i solventnosti građevinskih tvrtki Dalekovod d.d.,

Institut IGH d.d., INGRA d.d. i Tehnika d.d.............................................................31

5. Pojam i značajke CROBEXA...........................................................................................46

5.1. Vrsta indeksa i izračun..............................................................................................47

5.2. Poduzeća u sustavu CROBEXA® i uvjeti za njihovo uključenje..............................48

5.3. Kretanje cijena dionica promatranih poduzeća.........................................................51

6. Zaključak..........................................................................................................................61

Sažetak.............................................................................................................................63

Literatura.........................................................................................................................67

3

1. UVOD

1.1. Problem i predmet istraživanja

Globalna ekonomska kriza tržišta pogađa sve grane industrije i gospodarstva u cjelini. Jedna

od najjače pogođenih je građevinska industrija. Egzistencijalne ljudske potrebe su hrana,

voda, odjeća, zrak i zaklon. Zadnju od nabrojanih nam pruža građevinska industrija, odnosno

građevinarstvo.

Nedostatak likvidnosti i solventnosti najviše utječe na poslovanje poduzeća. Solventnost se

može definirati kao sposobnost plaćanja svih dugova, odnosno sposobnost pokrića obveza na

dugi rok. Likvidnost je sposobnost pokrića kratkoročnih obveza, tj. sposobnost tekućeg

plaćanja. Potencijalna, tek nadolazeća nesposobnost plaćanja može naškoditi ugledu poduzeća

i pojačati njegovu krizu.

CROBEX® je službeni indeks Zagrebačke burze d.d.. To je indeks vagan na osnovi 'free float'

tržišne kapitalizacije. Prilikom odabira dionica koje će ući u sustav CROBEX®, utvrđuje se

rang svake dionice koja zadovoljava određene kriterije. Svakom od navedenih kriterija

pripisuje se težina 50% te se izračuna vagani tržišni udjel. U sastav indeksa CROBEX® ulazi

25 dionica s najvećim srednjim udjelom. Jedna od osnovnih prednosti uvrštenja je olakšano

finaciranje poslovanja i rasta. Sva društva koja su uvrštena obavezna su pravovremeno javnost

obavještavati o stanjima u poduzećima putem financijskih izvješća. Samim tim su i investitori

skloniji ulagati u ta poduzeća.

Iz prethodno navednog problema proizlazi i predmet istraživanja. Predmet istraživanja ovog

rada je utvrditi u kojoj mjeri izostanak kratkoročnih i dugoročnih podmirivanja obveza utječe

na poslovanje, profitabilnost, pa i samu sudbinu poduzeća u građevinskom sektoru. Namjera

je teorijski i empirijski istražiti uzroke i obim utjecaja krize na građevinski sektor. Promatrat

će se poduzeća koja kotiraju na Zagrebačkoj burzi i u sutavu su indeksa CROBEX®. To su

Dalekovod d.d., Institut IGH d.d., INGRA d.d. i Tehnika d.d.. Sve analize i relevantni

zaključci donijet će se na temelju financijskih izvještaja koje su poduzeća obavezna objaviti

na stranicama Zagrebačke burze.

4

1.2. Istraživačke hipoteze

Na temelju opisanog problema i predmeta istraživanja mogu se postaviti sljedeće hipoteze:

• H1: Pokazatelji likvidnosti i solventnosti su poprimili negativan karakter

ulaskom poduzeća u krizu

• H2: Kriza je utjecala na pad cijena dionica promatranih poduzeća

1.3. Ciljevi istraživanja

Na uočeni problem istraživanja, predmet, te istraživačke hipoteze koje se postavljaju

implementiraju se ciljevi istraživanja, a to su:

• Istražiti glavne značajke građevinskog sektora, te njihovu zakonsku i računovodstvenu

regulativu;

• Analizirati pojmove likvidnosti i solventnosti, te prikazati kretanja njihovih

pokazatelja;

• Analizirati likvidnost i solventnost građevinskih poduzeća za vrijeme krize;

• Dati uvid u kretanja cijena dionica građevinskih poduzeća.

1.4. Metode istraživanja

U ovom radu koristit će se metode znanstvenog istraživanja kako u teorijskom tako i u

empirijskom dijelu.

Koristit će se metoda analize i sinteze, induktivno – dedukativna metoda i metoda deskripcije.

Putem analize složeni zaključci raščlanjuju se na njihove jednostavnije sastavne dijelove i

elemente te se izučava svaki dio za sebe i u odnosu na druge. Metoda sinteze omogućuje

spajanje, odnosno sastavljanje jednostavnih misaonih tvorevina u složene, povezujući pojave i

odnose koji su izdvojeni u jedinstvenu cjelinu. Metoda indukcije na temelju pojedinačnih

činjenica dolazi do zaključaka, a metoda dedukcije je metoda kojom se iz općih stavova

izvode pojedinačni. Metodom deskripcije jednostavno se opisuju činjenice, procesi i predmeti

kompilacije koja predstavlja preuzimanje tuđih rezultata znanstvenoistraživačkih radova,

opažanja, mišljenja, stavova, zaključaka, te spoznaja.

5

U empirijskom dijelu rada naglasak će biti na korištenju statističkih metoda, kojima se nastoji

doći do bitnih spoznaja i zaključaka u korist temeljne hipoteze.

S ciljem što bolje razumljivosti i jednostavnosti rada podaci će biti prikazani tablicama,

grafikonima i shemama.

1.5. Doprinos istraživanja

Temeljni doprinos ovog istraživanja je u pružanju informacija o važnosti podmirivanja

dugoročnih i kratkoročnih obveza, odnosno o održavanju likvidnosti i solventnosti. Doprinos

je također u boljem razumijevanju važnosti kako redovite naplate potraživanja tako i

redovitog plaćanja potraživanja. Neminovno je da za vrijeme insolventnosti, recesija i kriza

dolazi do nedostatka gotovine, što u mnogim sitacijama može biti kobno za poduzeće i

dovesti do stečaja i propasti.

1.6. Struktura diplomskog rada

Rad sadrži šest poglavlja s uvodom i zaključkom. U uvodnom dijelu će se opisati problem i

predmet istraživanja, postaviti će se hipoteze, navesti koji su ciljevi istraživanja, te metode

koje će pri tom biti korištene te struktura rada.

U drugom poglavlju bit će opisan pojam i značajke građevinskog sektora. Definirat će se sam

pojam građevinskog sektora, navesti sudionike u procesu i dati osvrt na zakonske i

računovodstvene regulative koje se odnose na građevinarstvo.

U trećem poglavlju, prije poglavlja u kojem će se analizirati poduzeća i njihovo stanje,

teorijski će se opisati likvidnost i solventnost. Bit će objašnjeni financijski izvještaji koji se

koriste u analizi likvidnosti i solventnost, te pokazatelji koji će se računati i uspoređivati.

U četvrtom poglavlju će se kroz sveobuhvatnu empirijski analizu provesti detaljna statistička

procjena, te izračun pokazatelja i odgovarajućih parametara koji su nam potrebni da bi se

donijeli zaključci. Ukratko će se analizirati njihovo poslovanje te utjecaj globalne krize.

Kako su promatrana poduzeća u sustavu indeksa CROBEX®, u petom poglavlju će se ukratko

objasniti sam pojam tog indeksa, načini izračuna indeksa, te na koji način poduzeća mogu biti

6

uključena u taj sustav. U ovom dijelu će se promatrati kretanje cijena dionica promatranih

poduzeća. Kako bi utvrdili postoji li povezanost između pokazatelja i cijene dionice poduzeća

provest će se linearna korelacija.

Na samom kraju donijet će se zaključci na osnovu provedenog istraživanja.

7

2. POJAM I ZNA ČAJKE GRAĐEVINSKOG SEKTORA

2.1. Definicija građevinarstva

Temeljni strukovni propis koji uređuje područje gradnje je Zakon o gradnji. Prema zakonu o

gradnji građenje predstavlja izvođenje radova (pripremnih radova, zemljanih radova, radova

na izradi građevinskih konstrukcija, građevinsko-instalaterskih radova, građevinsko-završnih

radova, radova na ugradnji građevnih proizvoda, ugradnji postrojenja ili opreme, te drugih

radova) radi podizanja nove građevine, rekonstrukcije, adaptacije i održavanja uporabljive

građevine ili radi promjene stanja u prostoru.1 Dakle, pod pojmom gradnje podrazumijevaju

se sve faze u postojanju građevine, od njezina projektiranja i građenja, održavanja i

rekonstrukcije, do njezina uklanjanja.

Pojam građevinarstva definiran je u području F Nacionalne klasifikacije djelatnosti (NKD)

koja je na snazi od siječnja 2008. godine, ("Narodne novine", broj 58/2007).

Pojam "građevinarstva" u ovom statističkom istraživanju podrazumijeva sadržaj svih

pododjeljaka područja F Građevinarstvo, a to su:

• gradnja zgrada (organizacija izvedbe projekata za zgrade, gradnja stambenih i

nestambenih zgrada),

• gradnja građevina niskogradnje (gradnja cesta i željezničkih pruga, gradnja cjevovoda,

vodova za električnu struju i telekomunikacije, gradnja ostalih građevina

niskogradnje),

• specijalizirane građevinske djelatnosti (uklanjanje građevina i pripremni radovi na

gradilištu, elektroinstalacijski radovi, uvođenje inst. vodovoda, kanalizacije i plina,

završni građevinski radovi, ostale specijalizirane građevinske djelatnosti). 2

1 čl.4 Zakona o gradnji, NN br.175/03 i 100/04 2 Nacionalna klasifikacija djelatnosti 2008. (NN 58/07)

8

2.2. Sudionici u gradnji

Sudionici u gradnji jesu:

• investitor,

• projektant,

• revident,

• izvođač,

• nadzorni inženjer.3

Investitor je pravna ili fizička osoba u čije se ime gradi građevina. Projektiranje, kontrolu i

nostrifikaciju projekata, građenje i stručni nadzor građenja investitor mora povjeriti osobama

koje ispunjavaju uvjete za obavljanje tih djelatnosti.

Projektant je fizička osoba koja prema posebnom zakonu ima pravo uporabe strukovnog

naziva ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer. On ne može biti zaposlenik osobe koja je

izvođač na istoj građevini. Odgovoran je da projekti koje izrađuje ispunjavaju propisane

uvjete, a osobito da je projektirana građevina usklađena s lokacijskom dozvolom i da

ispunjava bitne zahtjeve za građevinu.

Revident je fizička osoba ovlaštena za kontrolu projekata. Revident je stručna osoba,

diplomirani inžinjer koja mora imati određeno iskustvo u području kontrole, kao i u području

projektiranja.

Izvođač je osoba koja gradi ili izvodi pojedine radove na građevini. Izvođač je dužan graditi u

skladu s rješenjem o uvjetima građenja, potvrđenim glavnim projektom, odnosno

građevinskom dozvolom. Izvođač imenuje inženjera gradilišta, odnosno voditelja radova, te

ukoliko postoji više izvođača radova mora se znati koji je glavni izvođač. Glavni izvođač

mora izvoditi najmanje polovicu radova. On je odgovoran je za cjelovitost i međusobnu

usklađenost radova, za međusobnu usklađenost provedbe obveza te ujedno koordinira

primjenu propisa kojima se uređuje sigurnost i zdravlje radnika tijekom izvođenja radova.4

3 Preuzeto s www.webgradnja.hr 4 Više o obvezama izvođača radova čl.182 Zakona o gradnji (NN 175/03 i 100/04)

9

Nadzorni inženjer je fizička osoba koja prema posebnom zakonu ima pravo uporabe

strukovnog naziva ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer i provodi u ime investitora stručni

nadzor građenja ako za to ispunjava uvjete građenja prema posebnom zakonu i propisima

donesenim na temelju tog zakona.Nadzorni inženjer ne može biti zaposlenik osobe koja je

izvođač na istoj građevini.

2.3. Računovodstveni i porezni aspekt građevinarstva, te aspekt građevinarstva

Građevinski objekti spadaju u dugotrajnu materijalnu imovinu poslovnih subjekata. Prema

MRS-u 16, građevinski objekti spadaju u širu grupu pod nazivom Nekretnine, postrojenja i

oprema. Prema tom standardu, da bi se neka stavka klasificrala i priznala kao dugotrajna u

bilanci trebaju biti zadovoljeni sljedeći uvjeti:

• Poduzeće tu imovinu posjeduje i koristi se njome u proizvodnji proizvoda ili isporuci

roba i usluga, za iznajmljivanje drugima ili u administrativne svrhe5 ,

• To je imovina koju se očekuje koristiti duže od jednog razdoblja, tj. duže od godine

dana6,

• Kad je vjerojatno da će buduće ekonomske koristi koje su u svezi sa sredstvom

pritjecati u poduzeće7,

• Kad se trošak sredstava može pouzdano izmjeriti8.

Dugotrajna materijalna imovina uređena je i standardom HSFI 6 – Dugotrajna materijalna

imovina.

Dugotrajna materijalna imovina u bilanci, odnosno u Izvještaju o financijskom položaju na

kraju razdoblja vodi se u aktivi u razredu 0. Tijekom uporabe građevinski objekti ne mijenjaju

svoj oblik. Njihov oblik je stalan pa su i oni sastavni dio stalnih sredstava.

Prema Zakonu o porezu na dobit gore navedenim uvjetima treba dodati i uvjet da pojedinačna

nabavna vijednost imovine bude veća od 2.000,00 kn. S dugotrajnom imovinom čija je

5 MRS 16, t.6 6 MRS 16, t.7 7 Isto 8 Isto

10

pojedinačna nabavna vrijednost niža od 2.000,00 kn postupa se kao s kratkotrajnom

imovinom na poseban način o pravilima knjiženja sitnog inventara.9

Računovodstveno postupanje kod poduzetnika koji obavlja graditeljsku djelatnost ovisi o

tome obavlja li poduzetnik graditeljske usluge, pojavljuje li se pritom i kao investitor ili se u

graditeljskoj djelatnosti pojavljuje smao u ulozi investitora.10

Graditelji koji obavljaju graditeljske usluge na temelju ugovora o građenju drugim osobama

u računovodstvenom postupanju s troškovima i prihodima primjenjuju zahtjeve MRS 11 –

Ugovori o izgradnji, za velike poduzetnike. Za male i srednje poduzetnike primjenjuju se

zahtjevi HSFI 15 – Prihodi i HSFI 16 – Rashodi.11 U navedenim standardima definiraju se

kriteriji njihova priznavanja što ima osobito značenje u slučajevima kada se izgradnja obavlja

tijekom dva ili više razdoblja, što i nije tako rijedak slučaj.

Graditelji koji su, osim što obavljaju poslove građenja, ujedno i investitori ili samo investitori

za obračun troškova koji grade za tržište u računovodstvenom postupanju s troškovima kod

izgradnje građevina primjenjuju zahtjeve MRS 2 – zalihe (veliki poduzetnici), odnosno HSFI

10 – Zalihe (mali i srednji poduzetnici) kao i ostale proizvodne djelatnosti.12 Prema

zahtjevima navedenih standarda troškovi koji se uključuju u vrijednost građevine i vrijednost

zemljišta kumuliraju se u okviru nedovršene proizvodnje do trenutka izgradnje odnosno

prijenosa na zalihe gotovih proizvoda. U tim slučajevima prihodi se evidentiraju tek u

trenutku isporuke nekretnine ili dijela nekretnine kupcu. Ako je riječ o izgradnji za obavljanje

redovite djelatnosti graditelja ili za davanje u najam trećim osobama, računovodstveno

postupanje kod izgradnje jednako je postupanju kod izgradnje građevina za tržište. Razlika je

samo u tome što se na toj osnovi ne očekuje ostvarenje prihoda od prodaje.

9 Zakon o porezu na dobit, čl. 12., st.3. 10 Crikveni, T., “Sastavljanje godišnjih financijskih izvještaja u graditeljstvu“, časospis Rrif, Zagreb,

br. 2/10., 11 Isto 12 Isto

11

3. POTREBA ZA UPRAVLJANJEM GOTOVINOM I

LIKVIDNOŠ ĆU

Upravljanje gotovinom i likvidnošću obuhvaća interno upravljanje likvidnošću koje se ne

temelji samo na saniranju nelikidnosti, nego sadržava i aktivno pblikovanje tokova plaćanja

kao odluke o možebitno posebnim kompenzacijskim mjerama.

Postoji jako mnogo definicija solventnosti i likvidnosti i njihovih pokazatelja. Neki autori u

svojim radovima ne ukazuju na jasno određene distinkcije između njih. U ovom poglavlju ću

ih pokušati najjednostavnije definirati te razjasniti pojmove, podjele i pokazatelje solventnosti

i likvidnosti.

U širem smisli, solventnost se može definirati kao sposobnost plaćanja svih dugova. To je

sposobnost pokrića obveza na dugi rok. U tom smislu, pokazatelji i mjere solventnosti

uključuju i pokriće tekućih a ne samo dugoročnih obveza.

Likvidnost je sposobnost pokrića kratkoročnih obveza, tj. sposobnost tekućeg plaćanja.

3.1. Financijski izvještaji kao podloga za objašnjavanje pokazatelja

solventnosti i likvidnosti

Radi stjecanja što cjelovitije slike o perspektivi tvrtke koju promatramo analiziramo njena

financijska izvješća. Financijski izvještaji predstavljaju sažeti kvantificirani prikaz poslovanja

poduzeća. Financijski izvještaji prema HSFI 1 su bilanca, račun dobiti i gubitka, izvještaj o

promjenama kapitala, izvještaj o novčanom toku, te bilješke uz financijske izvještaje. Njihovi

nazivi su promijenjeni u rujnu 2007. godine s primjenom od 1. siječnja 2009. Usporedba

prijašnjih naziva s novima prikazana je u tablici 1. Izvještaj o novčanim tokovima i bilješke

nisu mijenjale svoj naziv. Osim promjena u nazivima došlo je i do promjena u prezentiranju

izvještaja, terminologiji i strukturi izvještaja.13

13 Belak, V., “Računovodstvo dugotrajne materijalne imovine“, Belak excellens d.o.o. Zagreb, 2009.

12

Tablica 1: Prikaz promjene naziva financijskih izvještaja

Izvor: Belak, V., “Računovodstvo dugotrajne materijalne imovine“

Analiza financijskih izvještaja je jedan od najbitnijih preduvjeta za uspješno poslovanje.

Njome je moguće utvrditi negativne, ali i pozitivne trendove poslovanja te na temelju njih

projicirati budućnost poduzeća. U tu svrhu analiza financijskih izvješća može se provoditi

jednom od sljedećih metoda:

a. Analizom putem pokazatelja,

b. Komparativnom metodom,

c. Analizom trenda.14

(a) Financijski pokazatelji nastaju stavljanjem u odnos podataka iz jednog ili više izvješća.

Predstavljaju prvi korak financijske analize, ali pravu vrijednost imaju tek kad se koriste u

komparativnoj analizi ili pak kombiniraju s analizom trenda.

(b) Komparativna analiza provodi se usporedbom izabranih financijskih pokazatelja tvrke:

� S povijesnim pokazateljima,

� Pokazateljima konkurencije,

� Planiranim veličinama.

(c) Analiza trenda daje uvid u kretanje financijskog stanja tvrtke kroz vrijeme. Može se

provesti horizontalnom i vertikalnom analizom. Često se koristi u kombinaciji s

komparativnom analizom.

14 Vidučić, LJ., “Financijski menadžment“, Rrif, Zagreb, 2008

Promjene naziva financijskih izvještaja

MRS 1 do 31.12.2008. MRS 1 nakon 1.1.2009.

a) Izvještaj o financijskom položaju na kraju razdoblja

a) Bilanca

b) Izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti razdoblja

c) Izvještaj o promjenama kapitala tijekom razdoblja

b) Račun dobiti i gubitka

c) Izvještaj o promjenama kapitala

13

Instrumente i postupke analize financijskih izvještaja možemo podijeliti na:

� usporedive financijske izvještaje,

� strukturne financijske izvještaje i

� pokazatelje financijske analize.15

Usporedivi financijski izvještaji koriste se prilikom horizontalne analize. Horizontalna analiza

koristi se za praćenje tendencije promjena pojedinih pozicija financijskih izvještaja. Temeljem

tih promjena prati se uspješnost i sigurnost poslovanja poduzeća. Za horizontalnu analizu

koriste se razne tablice temeljene najčešće na baznom indeksu. Kako bi uočili tendencije

kretanja promjena kao podlogu za analizu potrebno je uzeti duže vremensko razdoblje,

minimalno 4 do 5 godina. U navedenoj analizi pozicija u baznoj godini označava se indeksom

100, a pozicije u ostalim godinama uspoređuju sa baznom godinom i dodjeljuje im se

određeni indeks.

Strukturni izvještaji koriste nam prilikom vertikalne analize. Vertikalna analiza služi za

uspoređivanje podatka (pozicija) financijskih izvještaja u jednoj godini. Kod ove analize

pozicije bilance aktive i pasive izjednačavaju se sa 100 te se promatra struktura njihovih

pozicije koje se izražavaju u postotku. Isto tako u analizi računa dobiti i gubitka prihod od

prodaje izjednačavamo sa 100, a ostalim pozicijama dodjeljujemo koeficijente ovisno u kojem

postotku sudjeluju u prihodu od prodaje. Strukturni financijski izvještaji vrlo su korisni kod

uspoređivanja s konkurentima te za uspoređivanje podataka jednog poduzeća u uvjetima

inflacije.

Pokazatelji financijske analize koriste se kao pojedinačni pokazatelji, skupine pokazatelja,

sustavi pokazatelja i zbrojni pokazatelji.

15 Šlibar D., članak iz časopisa “Računovodstvo i porezi u praksi“, Rif, Zagreb, br.5/10.,

14

3.2. Pokazatelji likvidnosti i solventnosti

Interes za mjerama likvidnosti je izražen prvenstveno da bi menadžeri tvrtke bili sigurni da će

udovoljiti kratkoročnim obvezama. Interes je izražen i od strane potencijalnih kratkoročnih

kreditora.

Interes za mjerama za procjenjivanje solventnosti pokazuju manadžeri kompanije, te kreditori

i investitori koji procjenjuju sposobnost društva da im vrati uloženi kapital.

3.2.1. Strukturni pokazatelji solventnosti

Početno ispitivanje solventnosti izvodi se pomoću strukturnih pokazatelja. Mjere solventnosti

su usmjerene na promatranje dugoročne financijske stabilnosti kroz odnose unutar kapitalne i

financijske strukture tvrtke te odnose pojedinih pozicija te strukture s aktivom.16

Pod financijskom strukturom razumijeva se struktura ukupne pasive. Kapitalna struktura je

struktura ukupnog dugoročnog kapitala. Pod dugoročnim kapitalom podrazumijevamo ukupni

vlastiti kapital i dugoročni izvori posuđenih od banaka i drugih kreditora i dugoročnih izvora

posuđenih od banaka i drugih kreditora i investitora, te obveza po izdanim dugoročnim

vrijednosnim papirima.

Slika 1: Financijska i kapitalna struktura tvrtke

Izvor: Belak, V., “Menadžersko računovodstvo“

BILANCA

Kratkotrajna imovina

(tekuća aktiva)

Kratkoročne obveze

(tekuća pasiva)

AKTIVA PASIVA

Dugotrajna imovina

(fiksna)

Dugoročne obveze

Vlastiti kapital:

1.Dionički kapital

2.pričuve (rezerve)

3.zadržani dobitak

Ukupna aktiva Ukupna pasiva

Financijska

struktura

15

Strukturni pokazatelji solventnosti su:

a. Stupanj zaduženosti,

b. Koeficijent financijske stabilnosti Ι.,

c. Koeficijent financijske stabilnosti ΙΙ.,

d. Odnos ukupnih obveza i glavnice,

e. Odnos dugoročnih obveza i glavnice.17

(a) Stupanj zaduženosti se pokazuje kao odnos ukupnih obveza prema aktivi. Pokazuje koliki

se dio imovine financira iz tuđih izvora. To je svojevrsni pokazatelj rizika servisiranja

dugova, primarno rizika vraćanja sredstava kreditorima i drugim vjerovnicima. Formula za

izračun stupnja zaduženosti glasi:

Smatra se da stupanj zaduženosti, tj. udjel ukupnih obveza prema aktivi ne bi trebao biti veći

od 50%. Što je stupanj zaduženosti veći, to je veći i rizik ulaganja u društvo. Krajnja granica

tolerancije iznosi maksimalno 70%. Nakon toga se smatra da je kompanija prezadužena.

(b) Koeficijent financijske stabilnosti prvog stupnja (Ι) mjeri se odnosom dugoročnih izvora i

dugotrajne imovine. Formula za izračun glasi:

Ovaj koeficijent mora biti veći od 1. Ako je veći od 1, to je znak da je dugotrajna imovina

dobro pokrivena dugoročnim izvorima i ne postoji opasnost od trenutačne insolventnosti.

(c) Koeficijent financijske stabilnosti drugog stupnja (ΙΙ) predstavlja rigorozniju mjeru

financijske stabilnosti. On zahtijeva i da zalihe budu pokrivene dugoročnim izvorima. To je

osiguranje u slučaju da iz bilo kojeg razloga dođe do zastoja u prodaji zaliha. Formula glasi:

16 Belak, V., “Menadžersko računovodstvo“, RRif, Zagreb, 1995 17 Belak, V., Materijali s kolegija “Menadžersko računovodstvo 2“, Ekonomski fakultet Split,

2010./2011.

16

Koeficijent mora biti veći od 1. Ukoliko je on manji od 1, to je znak da bi kompanija brzo

mogla doći u financijske teškoće ako dođe do ozbiljnijeg zastoja u prodaji zaliha. Kao rješenje

te situacije moguće je dugoročno zaduživanje.

(d) Odnos ukupnih obveza i glavnice, tj. kapitala i rezerve je inačica stupnja zaduženosti.

Ovaj odnos skraćeno se naziva i odnos duga i glavnice. U nekim situacijama se umjesto

stupnja zaduženosti koristi pokazatelj odnosa ukupnih obveza i glavnice. Tako da on ne

predstavlja novu informaciju nego stupanj zaduženosti interpretira na drugi način. Za

izračunavanje odnosa ukupnih obveza i glavnice koristi se sljedeći obrazac:

Kontrolna mjera ovog pokazatelja je 1. To znači da se tvrtka ne bi trebala zaduživati iznad

vrijednosti vlasničke glavnice. Zbog sličnosti ovog pokazatelja s pokazateljem stupnja

zaduženosti, kod procjene solventnosti društva treba uzimati jedan od ta dva pokazatelja, a ne

oba zajedno.

(e) Odnos dugoročnih obveza i glavnice predstavlja novu informaciju o solventnosti. Formula

za izračun glasi:

Kontrolna mjera ovog pokazatelja je 50%, a gornja granica tolerancije je 1.

3.2.2. Dinamički pokazatelji solventnosti

Dinamički pokazatelji solventnosti povezuju rezultate poslovanja i strukturu bilance. To su

kompleksniji pokazatelji od strukturnih i za sada ih nema mnogo. Jednostavniji dinamički

pokazatelji solventnosti su:

a. Financijska snaga,

b. Odnos pokrića kamata,

c. Indeks financijske poluge.18

18 Belak, V., Materijali s kolegija “Menadžersko računovodstvo 2“, Ekonomski fakultet Split,

2010./2011.

17

(a) Pokazatelj financijske snage (ex4) konstruiran je pri izradi BEX indeksa. Autori tog

indeksa su Vinko Belak i Željana Aljinović Barać. To je pokazatelj koji je znanstveno

potvrđen empirijskom analizom na podacima financijskih izvještaja kompanija na hrvatskom

tržištu kapitala. Financijska snaga se računa pomoću sljedećeg obrasca:

Kontrolna mjera ovog indeksa je 1. Poželjno je da bude veći od 1. Ukoliko je manji dobro je

da makar bude pozitivan. Negativan indeks upućuje na ugroženu egzistenciju kompanije.

(b) Odnos pokrića kamata predstavlja odnos između operativnog dobitka i troškova kamata.

On nam pokazuje je li operativni dobitak koji se ostvaruje u poslovanju dostatan za

podmirenje kamata. Operativni dobitak predstavlja dobitak prije odbitka troškova za kamate i

poreza. To je pokazatelj koji ima iznimnu važnost za kreditore. Prije nego kreditori pozajme

novac nekoj tvrtki oni nastoje procijeniti njenu spospobnost da im plati kamatu i vrati

glavnicu duga. Zbog toga se izračunava koliko puta operativni dobitak iz kojeg se kamate

plaćaju pokriva ukupnu svotu kamata koje društvo treba platiti. Obrazac za izračun je:

U hrvatskim poduzećima vrijednost ovog pokazatelja previše varira. Zbog toga je teško

odrediti konkretnu kontrolnu mjeru. Smatra se da veći odnos znači veće mogućnosti

zaduživanja. Iako prevelik pokazatelj može značiti da nije dovoljno dobro iskorištena

financijska poluga. Prema praksi zemalja u svijetu smatra se da dobra odnos pokrića kamata

iznosi minimalno 3,0 puta, odnosno u omjeru 3:1. Ako je odnos pokrića kamata 1, to znači da

će dobit prije oporezivanja u računu dobiti i gubitka biti nula.

(c) Financijska poluga razumijeva operativno poslovanje s posuđenim novcem. Financijska

poluga se računa prema sljedećem obrascu:

18

Ako je indeks financijske poluge veći od 1 to sugerira povoljan efekt poluge. To znači da se

isplati poslovati posuđenim novcem. Jednako tako, to znači da se isplati povećavati aktivnost

pomoću posuđenog novca. Indeks financijske poluge manji od 1 sugerira nepovoljan efekt

financijske poluge.

3.2.3. Pokazatelji aktivnosti i likvidnosti koji pomažu u procjeni solventnosti

Redovito podmirenje tekućih obveza je važno da ne bi došlo do zastoja u redovitim

isporukama ključnih proizvodnih i poslovnih resursa dobavljača te do neugodnih blokada

novčanog računa u ključnim trenucima za poslovanje.19 Često se za likvidnost kaže da je to

kratkoročna solventnost. Zbog toga i dolazi do miješanja ovih dvaju pojmova. Likvidnost i

solventnost su u svakom slučaju povezani. Da bi slika kompanije koju promatramo bila

potpunija, uputno je uz solventnost ispitati i likvidnost. Pokazatelji koji nam to omogućuju su:

a. Obrambeni inteval,

b. Operativni ciklus,

c. Novčani ciklus,

d. Indeks likvidnosti.20

(a) Obrambeni interval pokazuje koliko dana kompanija može preživjeti s njenom sadašnjom

razinom aktivnosti ako izostane gotovina od prodaje ili iz drugih izvora. Računa se na sljedeći

način:

Što je veći broj dana obrambenog intervala, to je kompanija financijski otpornija na krize.

Ovaj pokazatelj nema opću kontrolnu mjeru, nego se promatra u usporedbi s prethodnim

razdobljem ili drugim kompanijama u okviru iste djelatnosti.

19 Belak, V., “Menadžersko računovodstvo“, RRif, Zagreb, 1995 20 Belak, V., Materijali s kolegija “Menadžersko računovodstvo 2“, Ekonomski fakultet Split,

2010./2011.

19

(b) Operativni ciklus pokazuje vrijeme izraženo u danima od nabave zaliha do unovčenja

potraživanja. Operativni ciklus se računa prema sljedećem obrascu:

Manji broj dana operativnog ciklusa označava veću efikasnost. Jednako kao i obrambeni

interval promatra se u odnosu na prethodno razdoblje ili u odnosu na neku drugu kompaniju iz

iste industrije.

(c) Novčani ciklus pokazuje broj unovčenja zaliha i plaćanja obveza prema dobavljačima.

Računa se kao zbroj dana pretvaranja potraživanja u novac i dana pretvaranja zaliha u

potraživanja od kojih se oduzme broj dana plaćanja dobavljačima. Dani pretvaranja zaliha u

potraživanja i dani pretvaranja potraživanja u novac navedeni su pod (b), a dani plaćanja

dobavljačima računaju se na sljedeći način:

Pozitivan broj dana novčanog ciklusa znači da kompanija mora platiti svoje obveze prije nego

dobije novac od svojih kupaca. Veći broj dana novčanog ciklusa smanjuje financijsku snagu

kompanije. Ako bi operativni ciklus bio kraći od dana plaćanja, rezultat bi bio s negativnim

predznakom i to bi bilo bolje za kompaniju jer bi novac dobivala kompanija od kupaca prije

nego plaća dobavljačima. U našim uvjetima plaćanja ovaj pokazatelj treba uzeti s velikom

rezervom jer naše kompanije vrlo često otežu plaćanja bez posljedica koje postoje u zemljama

sa strožim sankcijama za neplaćanje obveza.

Dani

pretvaranja

zaliha u

potraživanja

Dani

pretvaranja

potraživanja

u novac

+ =Operativni ciklus

20

(d) Indeks likvidnosti pokazuje likvidnosni potencijal kompanije. On se računa na temelju

odnosa broja dana potrebnih da se preostale zalihe pretvore u potraživanja a preostala

potraživanja u novac i raspoloživu gotovinu. Indeks likvidnosti računa se prema sljedećem

obrascu.

Tablica 2: Obrazac računanja indeksa likvidnosti

Godina Svota Dani

pretvaranja u

gotovinu

Umnožak svote i

dana pretvaranja u

gotovinu

Gotovina xxx - -

Potraživanja do kupaca na kraju xxx xxx xxx

Zalihe na kraju xxx xxx xxx

Ukupno A B

Izvor: Belak, V., Materijali s kolegija “Menadžersko računovodstvo 2“

Indeks likvidnosti nema neku opću kontrolnu mjeru. Likvidost je općenito bolja što je indeks

mjeren danima manji. Zbog toga se indeks likvidnosti koristi za usporedbe s proteklim

razdobljem ili s kompanijom u istoj djelatnosti.

Pored navedenih pokazatelja likvidnosti, neizbježno je u analizu uvrstiti i tradicionalne

pokazatelje likvidnosti. To su pokazatelji koji u odnos stavljaju tekuću aktivu i tekuću pasivu.

Pod tekućom aktivom definiramo zbroj stanja na računima novca i onih potraživanja,

financijske imovine, ostale slične imovine i zaliha koji će se pretvoriti u novac u roku kraćem

od godine dana. Tekuća pasiva obuhvaća kratkoročne obveze – sve one obveze koje se

moraju podmiriti u roku kraćem od godine dana, najvećim dijelom obveze prema

dobavljačima i krakotročnim kreditorima.21

Ti pokazatelji su:

a. Tekući odnos ili koeficijent opće likvidnosti,

21

Aljinovi ć Barać, Ž., Materijali s kolegija “Računovodstvo novčanih tijekova“, Ekonomski fakultet

Split, 2009./2010.

21

b. Brzi odnos ili koeficijent ubrzane likvidnosti,

c. Radno radpoloživi kapital ili radni kapital,

d. Odnos tekuće i ukupne aktive.

(a) Tekući odnos je odnos između tekuće aktive i tekuće pasive. On nam pokazuje u kojoj

mjeri tekuća aktiva pokriva obveze iz tekuće pasive, odnosno u kojoj mjeri radno raspoloživi

kapital daje sigurnost da će sve tekuće obveze biti podmirene. Obrazac za izračun koeficijenta

opće likvidnosti glasi:

Idealna vrijednost utvrđena na temelju iskustava, odnosno kontrolna mjera ovog pokazatelja

koja dopušta vjerovati da će tvrtka biti u stanju na vrijeme udovoljiti svim tekućim obvezama

iznosi 2,00, odnosno 2:1. Vrijednost ovog pokazatelja između 1,00 i 2,00 ukazuje na upitnu

likvidnost tvrtke, dok se kritičnom vrijednošću smatra koeficijent manji od 1,00 jer jamačno

pretpostavlja nesposobnost tvrtke u podmirivanju obveza. Niska vrijednost pokazatelja

sugerira potrebu povećanja nekog od oblika kratkotrajne imovine ili reduciranja nekog od

oblika kratkoročnih obveza.22

(b) Brzi odnos predstavlja odnos između brze aktive23 i tekuće pasive. Za brzi odnos često

rabimo izraz koeficijent ubrzane likvidnosti. Obrazac za izračun je:

Ovaj pokazatelj bi trebao iznositi 1 ili više, premda ima izuzetaka, ovisno o industriji. Ako je

pokazatelj visok, znači da je potrebno unaprijediti upravljanje gotovinom radi smanjenja

suviška gotovine, pooštriti kreditnu politiku ili smanjiti kratkotrajnu u korist dugotrajne

imovine. Ovo vrijedi pod pretpostavkom da kratkotrajna imovina ne uključuje nerealna

potraživanja i/ili nekonkurentne zalihe.24

(c) Radno raspoloživi kapital ili radni kapital ukazuje na sposobnost tvrtke da iz tekuće aktive

podmiri tekuće obveze i iznenadne novčane izdatke. Kako se radno raspoloživi kapital

22 Isto 23 Brza aktiva= tekuća aktiva – zalihe

22

izračunava kao razlika između odnosa tekuće aktive i tekuće pasive, obrazac se može iskazati

kao:

Idelana vrijednost utvrđena na temelju iskustava, odnosno kontrolna mjera ovog pokazatelje

koja dopušta vjerovati da će tvrtka biti u stanju na vrijeme udovoljiti svim tekućim obvezama

iznosi 1,00, odnosno omjer je 1:1.25

(d) izračun pokazatelja odnosa tekuće i ukupne aktive se temelji na idealnim iskustvenim

odnosima u bilanci, prema kojima bi odnos kratkotrajne i dugotrajne imovine trebao biti 1:1.

Obrazac za izračun odnosa tekuće i ukupne aktive glasi:

Kako bi u strukturi 'idealne' bilance odnos tekuće i dugotrajne aktive trebao biti 1:1, idealna

vrijednost pokazatelja odnosa tekuće i ukupne aktive iznosi 0,5, odnosno u omjer 1:2.26

24 Vidučić, LJ., “Financijski menadžment“, Rrif, Zagreb, 2008

25 Aljinovi ć Barać, Ž., Materijali s kolegija “Računovodstvo novčanih tijekova“, Ekonomski fakultet

Split, 2009./2010 26

Isto

23

4. ANALIZA GRA ĐEVINSKIH PODUZE ĆA

U ovom poglavlju napravljena je anliza građevinskih poduzeća čije dinice kotiraju na

Zagrebačkoj burzi, te ispunjavaju sve uvjete u uvrštenje u indeks CROBEX. Ta poduzeća su:

• Dalekovod d.d.

• Institut IGH d.d.

• Ingra d.d.

• Tehnika d.d..

4.1. Opis poslovanja građevinskih tvrtki Dalekovod d.d., Institut IGH d.d.,

INGRA d.d. i Tehnika d.d.i njihova tržišna pozicija

Dalekovod d.d.27 je organizacija koja pruža usluge inženjeringa, proizvodnje i izgradnje.

Tvrtka je specijalizirana za izvođenje ugovora po sistemu "ključ u ruke" u slijedećim

područjima:

• elektroenergetskih objekata, posebice dalekovoda,

• transformatorskih stanica svih tipova i naponskih nivoa,

• zračnih, podzemnih i podvodnih kabela,

• telekomunikacijskih objekata,

• svih vrsta mreža i antena,

• izrade i ugradnje svih metalnih dijelova za prometnice, a posebice za: cestovnu

rasvjetu, zaštitne ograde i signalizaciju u prometu,

• rasvjete tunela i upravljanja prometom,

• elektrifikacije željezničkih pruga i tramvaja u gradovima.

Tvrtka Dalekovod osnovana je 1949. godine. Tadašnja djelatnost tvrtke bila je izgradnja i

montaža dalekovoda, rasklopnih postrojenja i transformatorskih stanica. Od 1993. godine

organizirana je kao dioničko društvo sa svojim punim nazivom Dioničko društvo za

27 Svi podaci o poduzeću preuzeti s www.dalekovod.com

24

inženjering, proizvodnju i izgradnju. Organiziran je u četiri poslovne cjeline: poslovna cjelina

inženjering, proizvodnja, izgradnja, te poslovna cjelina porpore poslovnim procesima.

Kompanija Dalekovod d.d. dio je Grupe Dalekovod. Grupu Dalekovod u Hrvatskoj čine:

• DALEKOVOD za inženjering, proizvodnju i izgradnju

• Dalekovod Projekt d.o.o. za projektiranje, nadzor, konzalting i inženjering

• Dalekovod Cinčaonica d.o.o. za poslove cinčanja

• Dalekovod TIM d.d. - Tvornica istegnutih metala

• Unidal d.o.o. za proizvodnju otkivaka

• Dalekovod Professio d.o.o. za poslovanje nekretninama, trgovinu, savjetovanje,

upravljanje i usluge

• Dalekovod Eko d.o.o. za energetiku

• Dalekovod Ulaganja d.o.o. za poslovne usluge

• Dalekovod EMU d.o.o. za proizvodnju, trgovinu i usluge

• Velika Popina d.o.o. za usluge

• Dalekovod Adria d.o.o. za poslovne usluge.

Grupu također čini znatan broj komapanija iz svijeta, njihovih podružnica i predstavništva.

Danas Dalekovod grupa ima oko 2200 zaposlenika.

Ima dugogodišnje iskustvo u ispitivanju i kontroli kvalitete svojih proizvoda, pazeći oduvijek

na zaštitu okoliša i druge ekološke zahtjeve. Pritom se posebna pozornost posvećuje zaštiti na

radu, zaštiti od požara, kemijskih i drugih opasnosti na radu. Kvalitetu tvrtke jamči

zadovoljstvo klijenata a to potvrđuju i certifikati certifikati ISO 9001, ISO 14001, OHSAS

18001. 2009.

25

Slika 2: Shematski prikaz poslovnih jedinica Dalekovod

Izvor: www.dalekovod.com

Institut IGH d.d. 28 počeo je kao građevinski laboratorij 1949. godine. Nakon 60 godina rasta

i usavršavanja postali su pokretačka snaga razvoja graditeljstva, te vodeći građevinski institut

u Srednjoj i Jugoistočnoj Europi. Do danas se razvio u organizaciju koja osigurava logističku

specijalističku potporu građevinarstvu. Visokom kvalitetom svojih usluga i izvrsnim radnim

uvjetima Institut osigurava zadovoljstvo svojih klijenata, zaposlenika i partnera u zemlji i na

međunarodnom tržištu.

Instutut IGH, d.d. se bavi stručnim i znanstveno-istraživačkim radom u području graditeljstva

u što je uključeno:

• Projektiranje,

• Izrada studija,

• Stručni nadzor i savjetodavne usluge,

• Istražni radovi,

26

• Dokazivanje uporabljivosti,

• Laboratorijska ispitivanja i umjeravanja.

IGH je za spomenute djelatnosti certificiran u skladu s normama sustava održivog razvoja

Institut IGH svake godine zapošljava oko 100 mladih stručnjaka.

U grupi IGH je na dan 31.12.2009. godine bilo zaposleno 1266 zaposlenika.

Upravo zbog kontinuiranog povećanja ulaganja u zaposlenika ovo je tvrtka koja je vodeća

projektantska, konzultantska i znanstvena tvrtka koja se bavi istraživanjem i razvojem u

graditeljstvu. IGH-ovi laboratoriji akreditirani su za 600 metoda ispitivanja. Opremom i

stručnim potencijalima na razini su vodećih europskih laboratorija. Ulazak Hrvatske u

Europsku uniju Institut spremno dočekuje - svaki certifikat IGH-ovih laboratorija bit

će važeći bilo gdje u Europi. Gotovo da nema niti jednog objekta, ceste, tunela ili mosta u

Hrvatskoj za koji upravo IGH nije radio projektiranje ili nadzor, kontrolirao kvalitetu gradnje,

izrađivao studije ili davao stručna mišljenja i vještačenja. Osim sudjelovanja u svim većim

graditeljskim projektima u Hrvatskoj, IGH je snažno iskoračio i prema zemljama našega

okružja; BiH, Srbija, Kosovo, Crna Gora, Albanija i Bugarska, sve do Kazahstana, Rusije i

Ukrajine. Može se pohvaliti i raznim poslovnim uspjesima i poveljama na hrvatskom tržištu.

Grupu IGH osim IGH d.d. čini još određeni broj ovisnih i pridruženih društava, te nekoliko

predstavništva u inozemstvu. Povezana društva su pravno samostalna društva koja u

međusobnom odnosu, nastavno na INSTITUT IGH, d.d., mogu stajati kao društvo koje u

drugome društvu ima većinski udio ili većinsko pravo odlučivanja odnosno kao ovisno i

vladajuće društvo. U financijsko-računovodstvenom smislu INSTITUT IGH, d.d. radi

distinkciju i u odnosu sa pridruženim društvima. Ovisna društva IGH d.d. su:

• IGH MOSTAR d.o.o., Mostar, BiH

• GEOTEHNIKA INŽENJERING d.o.o., Zagreb

• GEOISTRAŽIVANJE OSIJEK d.o.o., Osijek

• IGH RAZUM d.o.o., Zagreb

• RADELJEVIĆ d.o.o., Zagreb

• DUBROVAČKA INVESTICIJSKA GRUPA d.o.o., Dubrovnik

• PROJEKT ŠOLTA d.o.o., Zagreb

• IGH KOSOVA SHA, Priština, Kosovo

28

Svi podaci o poduzeću preuzeti s www.igh.hr

27

• KILA d.o.o., Split

• CENTAR GRADSKI PODRUM d.o.o., Zagreb

• ADEPTO d.o.o., Zagreb

• IGH PROJEKTIRANJE d.o.o., Zagreb.

Slika 3: Shematski prikaz organizacijskih jedinica IGH d.d.

Izvor: www.igh.hr

INGRA d.d.29 tvrtka za izgradnju investicijskih objekata, uvoz, izvoz i zastupstvo. Osnovana

je 1955., kao izvozna zajednica tadašnjih velikih proizvođača u elektro i strojogradnji.

Namjera joj je bila da oko sebe okupi pojedine grupacije kako bi za njih organizirala izvoz i

investicijsku izgradnju u svijetu. Od samog početka, INGRA je nudila i izvodila velike

investicijske projekte kao što su velika energetska i industrijska postrojenja, a gradila je i

velike turističke komplekse, hotele, bolnice i slične kapitalne objekte po sustavu "ključ u

ruke". Danas INGRA djeluje kao dioničko društvo koje je. Uz investicijsku izgradnju kojom

29 Svi podaci o poduzeću preuzeti s www.ingra..hr

28

se bavi od osnutka, proširilo je svoje djelatnosti na stanogradnju, turizam, osobito nautički

turizam, cestogradnju i druge prateće djelatnosti. Osnovne djelatnosti kojima se INGRA

danas bavi su:

• Energetika,

• Industrija,

• Graditeljstvo,

• Montaža,

• Telekomunikacije,

• Trgovina.

Tradicionalna tržišta INGRE uključuju, između ostalih, tržišta Njemačke, Rusije, Ukrajine,

Alžira, Libije, Sudana, Nigera, Nigerije, Iraka, Irana, Jordana i Sirije, na kojima je INGRA

kontinuirano aktivna. Početkom devedesetih godina prošlog stoljeća, kada su u Hrvatskoj

nastupile ne samo pravne već i političke promjene, INGRA je prošla niz statusnih

transformacija, od pretvorbe i privatizacije do kotacije javnih dioničkih društava. Danas je

INGRA potpuno privatizirano dioničko društvo, u većinskom vlasništvu malih dioničara.

Uređena je kao i svaka drugo dioničko drštvo, ima upravu, nadzorni odbor i glavnu skupštinu.

Predsjednik uprave je Igor Oppenheim, a predsjednik Nadzornog odbora je Stjepan Mesić.

Ingra je osnovala društva kćeri i oformila Ingra grupu koja se sastoji od većeg broja društava

u zemlji i inozemstvu. U inozemstvu ima svoje urede u Alžiru, Njemačkoj, te Bosni i

Hercegovini. Društva kćeri u Hrvatskoj su:

• INGRA MIDDLE EAST d.o.o.,

• TIHA NEKRETNINE d.o.o.,

• JUŽNI JADRAN NAUTICA d.o.o.,

• MARINA SLANO d.o.o.,

• DUBROVAČKE LUČICE d.o.o.,

• HOTEL LAPAD d.d.,

• INGRA-PRO d.o.o.,

• POSEDARJE-RIVIJERA d.o.o.,

29

• OPATIJA NEKRETNINE d.o.o.

Dionice INGRE kotiraju na službenom tržištu Zagrebačke burze.

Tehnika d.d.30 osnovana je 1. siječnja 1947. godine. Industrijski su objekti, svojim

konstruktivnim i tehnološkim složenostima, prve građevine koje TEHNIKA upisuje kao

cjelovito izvedena ostvarenja. Danas je jedna od vodećih hrvatskih tvrtki za visokogradnju,

prepoznatljivi na domaćem i svjetskom tržištu. Od 1993. godine Tehnika djeluje kao dioničko

društvo, sa nazivom Dioničko društvo za graditeljstvo, inženjering proizvodnju i trgovinu.

Društvo je u potpunosti privatizirano i u većinskom vlasništvu zaposlenika. Djelatnosti

kojima se tvrtka bavi su iznimno široki, a to su:

• Visokogradnja, niskogradnja, infrastruktura, te završni radovi,

• Elektroinstalacijski radovi, instalacije i izolacije,

• Arhitektonske i inžinjerske djelatnosti i tehničko savjetovanje,

• Proizvodnja građe, drvenih proizvoda, betonskih proizvoda, metalnih konstrukcija,

• Izradba tehničke dokumentacije, elaborata, te stručni nadzor i poslovno savjetovanje,

• Najam strojeva, opreme za građevinu, automobila,

• Maloprodaja, veleprodaja, ugostiteljstvo, turistički poslovi te usluge čišćenja,

• Upravljanje nekretninama, te

• Poslovanje u inozemstvu.

Društvo danas zapošljava oko 1300 zaposlenika.

Društvo se sastoji od Uprave i četiri sektora:

• Proizvodno tehničkog sektora,

• Sektora marketinga,

• Ekonomskog sektora i

• Sektora zajedničkih poslova.

Od nabrojanih najveći je Proizvodno-tehnički sektor. Samo kroz ovaj sektor tvrtka

zapošljava oko tisuću zaposlenika.

30 Svi podaci o poduzeću preuzeti s www.tehnika..hr

30

Društvo u sastavu ima i osam povezanih trgovačkih društava:

• TEHNIKA PROJEKTIRANJE d.o.o.,

• TEHNIKA ESOP d.o.o.,

• TEHNIKA SPV d.o.o.,

• ZLATNO JEZERO d.o.o.,

• TEHNIKA d.o.o. KISELJAK,

• TEHNIKA AG d.o.o. BEOGRAD,

• ZAGREB TREND d.o.o. i

• PLAVI PROSTOR d.o.o.

Tehnika je, osim u Hrvatskoj, prisutna i na stranom tržištu. Radi se prvenstveno o tržištima u

susjednim državama, Bosni i Hercegovini, te Srbiji. Djeluje kroz svoja pridružena trgovačka

društva: Tehnika d.o.o. Kiseljak i Tehnika AG d.o.o. Beograd.

Tvrtka posluje uz iznimno visoke standarde kavlitete, to potvrđuje i činjenica da primjenjuju

ISO 9001 standard, te ISO 14001. Njime je društvo uvelo sustav upravljanja okolišem,

energetskom učinkovitošću i prevencijom onečišćenja. On se primjenjuje na projektiranje,

inženjering i izgradnju svih vrsta objekata te proizvodnju i prodaju betona i betonskih

proizvoda.

Od 2002. Tehnika kotira na burzi kao dioničko društvo.

31

4.2. Analiza pokazatelja likvidnosti i solventnosti građevinskih tvrtki

Dalekovod d.d., Institut IGH d.d., INGRA d.d. i Tehnika d.d.

Definiranje početka i kraja krize nije jednostavno. Budući da je većina financijskih kriza

uzrokovana kombinacijom precijenjenoga tečaja, niske razine međunarodnih rezervi, visokim

vanjskim dugom i snažnim rastom kredita, ovi se indikatori standardno koriste za procjenu

ranjivosti pojedine zemlje.31

Iako su ti indikatori zadovoljavajući u pogledu predviđanja izbijanja kriza, oni sami po sebi ne

objašnjavaju jačinu ili ozbiljnost krize. Na početku se krize većina indikatora počinju snažno i

korelirano kretati u jednom smjeru. Kad kriza završi, svi indikatori se ne vraćaju nazad u

istom smjeru i pojedinačno mogu davati različite signale o kraju krize. Stoga je prilično teško

odrediti sam početak i svršetak krize. U ovom radu ću kao početak krize u objašnjenjima

koristiti 2008. godinu.

Tablica 3: Pokazatelj stupnja zaduženosti

STUPANJ ZADUŽENOSTI

god. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

DALEKOVOD d.d. 0,469 0,504 0,580 0,580 0,716 0,771 0,668 0,723

IGH d.d. 0,269 0,494 0,545 0,550 0,733 0,736

INGRA d.d. 0,667 0,668 0,705 0,551 0,743 0,754 0,690

TEHNIKA d.d. 0,449 0,413 0,465 0,448 0,516 0,660 0,635 Izvor: www.zse.hr, Izračun autora

Kontrolna mjera stupnja zaduženosti iznosi 50%. Dalekovod d.d. je samo u prvom

promatranom razdoblju bilo ispod kontrolne mjere zaduženosti. Nakon toga raste i približava

se gornjoj granici tolerancije stupnja zaduženosti da bi je u 2007. godini premašio. Stupanj

zaduženosti nastavlja sa izuzetkom 2009. godine kada je doživio lagani pad ispod granice

tolerancije. Kod poduzeća IGH d.d. ovaj pokazatelj ima prilično dobre vrijednosti. Na samom

početku je bio iznimno nizak. Nakon toga kontinuirano raste da bi na početku kriznog

31

www.hub.hr

32

razdoblja naglo premašio gornju granicu tolerancije. Ingra d.d. od 2004. ima povećanu

zaduženost. Već u 2006. godini premašuje gornju granicu tolerancije koja kontinuirano raste.

S izuzetkom je 2007. godina kada je zaduženost pala na 0,55 %. U 2010. zaduženost

poduzeća dolazi u relativno povoljniji položaj, no da bi mogli zaključiti da je na putu ka

oporavku trebat će promatrati i sljedeća razdoblja. Tehnika također ima dobre vrijednosti

stupnja zaduženosti. Njene su vrijednosti većinu promatranog razdoblja neznatno ispod

granice. U 2007. godini lagano raste. Na početku krizne godine približava se gornjoj granici

tolerancije, no nikada ju ne dostiže.

Tablica 4: Koeficijent financijske stabilnosti I.

KOEFICIJENT FINANCIJSKE STABILNOSTI Ι. god. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. DALEKOVOD d.d. 1,501 1,669 1,791 1,583 1,334 1,257 1,195 1,323 IGH d.d. 1,306 0,823 1,163 1,002 1,097 1,107 INGRA d.d. 0,975 0,922 1,090 1,644 0,908 0,886 0,867 TEHNIKA d.d. 1,328 1,494 1,396 1,323 1,143 0,905 0,842

Izvor: www.zse.hr, Izračun autora

Koeficijent financijske stabilnosti I. kod poduzeća Dalekovod i IGH ne pokazuje da postoji

opasnost od trenutačne insolventnosti. Sve vrijednosti su veće od 1. Kod Tehnike d.d. ta

vrijednost pada ispod 1 na početku krize, u 2008. godini i nastavlja padati. Ingra d.d. od

početka promatranih razdoblja ima nepovoljan koeficijent koji pokazuje da dugotrajna

imovina nije dobro pokrivena dugoročnim izvorima te ukazuje na opasnost od insolventnosti.

U 2006. godini vrijednost je lagano prešla 1. Najbolji koeficijent ima u 2007.

Kriza je utjecala na pad koeficijenta stabilnosti I. On u 2008. godini počinje padati. Izuzetak

je poduzeće IGH kod kojeg unatoč krizi ta vrijednost raste.

Tablica 5: Koeficijent financijske stabilnosti II.

KOEFICIJENT FINANCIJSKE STABILNOSTI ΙΙ. god. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. DALEKOVOD d.d. 1,132 1,101 1,150 1,019 1,024 0,604 0,748 0,947 IGH d.d. 1,227 0,569 0,866 0,674 0,652 0,680 INGRA d.d. 0,907 0,731 0,741 1,060 0,709 0,696 0,689

TEHNIKA d.d. 0,941 0,874 0,818 0,841 0,795 0,624 0,558 Izvor: www.zse.hr, Izračun autora

33

Koeficijent financijske stabilnosti II predstavlja rigorozniju mjeru financijske stabilnosti jer u

obzir uzima i zalihe koje također moraju biti pokrivene dugročnim izvorima. I u ovom slučaju

najnepovoljniju poziciju zauzima Tehnika kojoj je u svim razdoblja narušena insolvenstnost.

Može doći do katastrofalnih financijskih poteškoća zbog ozbiljnog zastoja u prodaji zaliha. U

malo boljoj poziciji su poduzeća IGH i Ingra koja u samo jednom razdoblju imaju vrijednost

koeficijenta veću od 1. Dalekovod d.d. ima najpovoljniju poziciju. Vrijednost ovog

pokazatelja je veća od 1 sve do 2008 kada počinje padati. Mali opravak je vidljiv u 2010.

godini.

I kod ovog pokazatelja je vidljivo da je 2008. donosi velike poteškoće. Zalihe je sve teže

prodati, što rezultira pogoršanjem solventnosti. Riješenje je eventuačno moguće dugoročnim

zaduživanjem.

Tablica 6: Odnos ukupnih obveza i glavnice

ODNOS UKUPNIH OBVEZA I GLAVNICE

god. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

DALEKOVOD d.d. 0,936 1,027 1,382 1,488 2,402 3,410 2,270 2,655

IGH d.d. 0,425 1,467 1,768 1,716 2,743 2,839

INGRA d.d. 2,051 2,935 3,070 1,330 3,052 3,070 2,367

TEHNIKA d.d. 1,178 1,114 1,617 1,402 1,387 2,974 2,682


Koeficijent odnosa ukupnih obveza i glavnice nema potrebe posebno objašnjavat jer on

predstavlja inačicu pokazatelja stupnja zaduženosti.

Tablica 7: Odnos dugoročnih obveza i glavnice

ODNOS DUGOROČNIH OBVEZA I GLAVNICE

god. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

DALEKOVOD d.d. 0,408 0,441 0,485 0,381 0,341 0,441 0,406 0,686

IGH d.d. 0,040 0,096 0,950 0,465 0,938 0,931

INGRA d.d. 0,509 0,823 1,169 0,528 1,247 1,273 1,032

TEHNIKA d.d. 0,383 0,384 0,399 0,344 0,169 0,830 0,252


34

Kontrolna mjera ovog pokazatelja je 0,5, odnosno 50%. Koeficijent ima vrijednost ispod te

mjere kod poduzeća Dalekovod i Tehnika. To pokazuje da solventnost nije značajnije

ugrožena. Poduzeću Tehnika je u 2008. godini ta vrijednost prešila 0,5 no ne prelazi gornju

granicu tolerancije. To poduzeće je imalo iznimno loše vrijednosti pokazatelja financijske

stabilnosti I i II pa mogu pretpostaviti da su kratkoročne obveze djelomično zamijenjene

kratkoročnim. Poduzeće Ingra cijelo promatrano razdoblje ima vrijednost veću od dopuštene,

a većinu vremena premašuje gornju granicu tolerancije. To potvrđuje prije promatrane

pokazatelje da ovo poduzeće ima ozbiljno narušenu solventnost.

I u ovom primjeru vidimo da je krizna 2008. godina na sva poduzeća djelovala nepovoljno.

Kod svih poduzeća vrijednost pokazatelja raste, iako kod nekih ne premašuje gornje i/ili donje

granice tolerancije.

Tablica 8:Koeficijent financijske snage

FINANCIJSKA SNAGA

god. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

DALEKOVOD d.d. 1,358 1,220 0,855 0,761 0,460 0,338 0,470 0,136

IGH d.d. 2,216 0,809 0,650 0,918 0,344 0,197

INGRA d.d. 0,308 0,500 0,366 0,513 0,049 -0,232 -0,363

TEHNIKA d.d. 0,394 0,513 0,552 0,727 0,484 0,247 0,181


Kod poduzeća Dalekovod d.d. i IGH d.d. vrijednost pokazatelj je na samom početku

promatranih razdoblja bila veća od granične mjere. Od 2005. počinje podati i ide tom

dinamikom do kraja 2010. godine. Kod Tehnike d.d. i Ingre d.d. vrijednost ovog pokazatelja

je loša, nigdje ne prelazi 1. Ingri je od 2009. zbog pada dobiti pokazatelj negativnog karaktera

i ugrožena joj je egzistencija.

U 2008. godini vrijednosti pokazatelja svakog poduzeća padaju. To nam još jednom potvđuje

negativan utjecaj krize na poslovanje ovih građevinskih poduzeća.

35

Tablica 9: Koeficijent odnosa pokrića kamata

ODNOS POKRIĆA KAMATA

god. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

DALEKOVOD d.d. 39,802 3,815 5,946 6,228 5,360 3,191 2,577 1,119

IGH d.d. 17,367 37,673 4,535 4,435 3,349 0,522

INGRA d.d. 5,798 -12,474 -3,139 9,395 1,463 0,966 -0,910

TEHNIKA d.d. 4,105 -5,792 2,386 1,994 5,702 1,620 -0,109


Vrijednost odnosa pokrića kamata u hrvatskim poduzećima previše varira, kako pojedinačno

tako i po industrijama. To je vidljivo i u ovom primjeru. Na početku promatranog razdoblja

poduzeća Dalekovod i IGH su imale nevjerojatno visoke vrijednosti pokazatelja. Ta

vrijednost tokom vremena opada, ali nikad ne dobija negativni predznak kao što je to slučaj

kod Ingre i Tehnike. U svim promatranim slučajevima odnos pokrića kamata je pomalo

nelogičan. Npr, Ingra u 2004. godini ima visoku vrijednost, da bi u 2005. ta vrijednost

poprimila negativan karakter i ostala takvom i u sljedećem razdoblju. Mada to ukazuje na

preveliku zaduženost i lošu solventnost u dugom roku, u 2007. vrijednost pokazatelja naglo

poprima visoku pozitivnu vrijednost. U sljedećim razdobljima opada, te je u 2010. godini opet

negativan.

Jedan od glavnih nedostataka ovog pokazatelja je taj što u brojniku koristi kategoriju

operativne dobiti. Operativna dobit u sebi sadrži mnogo nenovčanih komponenti kao što su

otpisi potraživanja, imovine ili gubitci od prodaje imovine namijenjene redovnom poslovanju.

Iz tog razloga, ovako definiran pokazatelj ne ukazuje na stvarnu sposobnost tvrtke da osigura

novac potreban za plaćanje kamata.32

Iz navedene tablice je vidljivo da je nakon 2008. godine značajno pala vrijednost pokrića

kamata svim navedenim poduzećima. Vrijednosti su svim poduzećima niske, kod poduzeća

Ingra i Tehnika čak i blago negativne, te nije moguće dugoročno zaduživanje što ukazuje na

iznimno lošu solventnost u dužem razdoblju.

32

Aljinovi ć Barać, Ž., Materijali s kolegija “Računovodstvo novčanih tijekova“, Ekonomski fakultet

Split, 2009./2010.

36

Tablica 10: Indeks financijske poluge

INDEKS FINANCIJSKE POLUGE

god. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

DALEKOVOD d.d. 1,898 1,783 1,921 2,068 2,438 2,754 2,353 0,156

IGH d.d. 2,473 2,374 4,307 4,427 6,603 -1,006

INGRA d.d. 4,202 6,297 3,130 -0,639 2,816 2,598

TEHNIKA d.d. 9,559 3,664 4,527 4,525 3,025 7,787 10,375


Iz navedene tablice se može iščitati da se isplati poslovati posuđenim novcem, vrijednosti su

veće od 1. Najidealnije situacije su kod poduzeća Tehnika d.d. njene vrijednosti pokazatelja

nisu nigdje manje od 3. A znamo da ako je indeks financijske poluge veći od 1 to sugerira

povoljan efekt. Ostala 3 poduzeća su imala negativan indeks ili približno jednak nuli, no

nikad duže od jednog razdoblja.

Tablica 11: Obrambeni interval

OBRAMBENI INTERVAL

god. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

DALEKOVOD d.d. 94,4 89,0 158,2 162,2 260,4 211,6 156,6 279,9

IGH d.d. 172,4 226,4 192,1 184,0 196,4 224,5

INGRA d.d. 228,8 288,2 343,6 156,0 203,6 215,4

TEHNIKA d.d. 144,8 116,4 188,4 180,2 234,3 124,3 210,0


Kod računanja ovog pokazatelja, kao i kod operativnog ciklusa, novčanog ciklusa i indeksa

likvidnosti koristi se iznos zaliha. Građevinarstvo je kod određivanja veličine zaliha

specifična djelatnost. Naime, zbog činjenice da gradnja jednog građevinskog objekta najčešće

traje dulje od jednog obračunskog razdoblja u određenom trenutku nije moguće točno odrediti

veličinu zaliha. Budući da se zalihe prema zahtjevima MRS-a 2 i HSFI 10 trebaju evidentirati

prema trošku nabave ili neto utrživoj vrijednosti, ovisno o tome koja je svota niža, u

današnjim se tržišnim uvjetima može pojaviti potreba za vrijednosnim svođenjem nekretnina

koje se vode kao kratkotrajna imovina. Takav trošak prema Zakonu o porezu na dobit

37

predstavlja porezno nepriznati trošak. Iznimke se pojavljuju ako su nekretnine prodane u

obračunskom razdoblju u kojem je provedeno vrijednosno usklađenje.33

Zbog navedenih činjenica objašnjavanju ovih pokazatelja pristupit ću s velikom rezervom.

Tablica 12: Aritmetička sredina obrambenog intervala

OBRAMBENI INTERVAL

god. Aritmetička sredina

DALEKOVOD d.d. 176,52

IGH d.d. 199,30

INGRA d.d. 239,28

TEHNIKA d.d. 171,21


Graf 1: Aritmetička sredina obrambenog intervala


Radi što jasnije predodžbe o kretanju vrijednosti obrambenog intervala po poduzećima, u

prethodnoj tablici i grafu su prikazane aritmetičke sredine obrambenog intervala. Vidimo da

Ingra d.d. ima najveću, a Tehnika d.d. najmanju vrijednost. Ukoliko dođe do izostanka

gotovine od prodaje ili iz drugih izvora, Ingra će preživjeti u prosjeku 240 dana, a Tehnika

prosječno 171 dan. U 2008 godini vidljiv je pad vrijednosti obrambenog intervala. To jedino

33 Crikveni, T., “Sastavljanje godišnjih financijskih izvještaja u graditeljstvu“, časospis Rrif, Zagreb,

br. 2/10.,

38

nije slučaj kod IGH d.d.. Razlog možemo vidjeti u porastu zaliha što je utjecalo na slabiji

financijski položaj do kojeg je došlo uslijed nastale recesije na tržištu.

Tablica 13: Operativni cilkus

OPERATIVNI CIKLUS

god. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

DALEKOVOD d.d. 193,7 252,1 318,2 1.179,5 709,3 807,1 2.281,4 972,1

IGH d.d. 230,1 1.859,0 4.310,0 14.113,0 2.854,3 901,7

INGRA d.d. 129,8 217,1 298,1 168,3 448,6 689,1

TEHNIKA d.d. 137,1 105,6 128,4 119,6 163,2 157,3 239,5


Operativni ciklus pokazuje vrijeme dana proteklo od nabave zaliha do unovčenja

potraživanja. Logično, manji broj dana operativnog ciklusa označava veću efikasnost. U

ovom slučaju poduzeće IGH ima najnepovoljniji ciklus. Njegovo prosječno vrijeme od

nabave zaliha do unovčenja potraživanja iznosi preko 4,000 dana. Problem je u sporoj prodaji

zaliha. Zbog već objašnjenog problema evidentiranja zaliha u građevinarstvu velik broj dana

operativnog ciklusa ne mora nužno biti istinit i relevantan.

Graf 2: Aritmetička sredna operativnog ciklusa


2008 godina nije bitno utjecala na broj dana operativnog ciklusa promatranih poduzeća.

39

Tablica 14: Novčani ciklus

NOVČANI CIKLUS

god. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

DALEKOVOD d.d. 78,8 81,3 100,1 14,8 -261,0 -167,1 -324,2 -44,1

IGH d.d. -566,9 1.004,4 2.897,2 7.624,6 1.890,4 646,2

INGRA d.d. -1,8 92,7 170,2 68,2 149,4 412,1

TEHNIKA d.d. 61,9 49,5 56,4 53,2 72,5 78,4 123,5


Ako od vrijednosti operativnog ciklusa odbijemo broj dana plaćanja dobavljača kao rezultat

dobijemo novčani ciklus. U ovom slučaju, kao i kod operativnog ciklusa, vrijednosti kod

poduzeća IGH su velike. Objašnjenje jedino vidim u neralno prikazanim zalihama u

pozicijama bilance.

Graf 3: Aritmetička sredina novčanog ciklusa


40

Graf 4: Novčani ciklus


Ako i zanemarimo vrijednosti novčanog ciklusa poduzeća IGH, ne možemo primjetiti da je

recesija u 2008. godini bitno utjecala na vrijednost pokazatelja i na poslovanje poduzeća.

Tablica 15: Indeks likvidnosti

INDEKS LIKVIDNOSTI

god. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

DALEKOVOD d.d. 106,4 145,9 168,3 408,2 242,5 438,7 899,9 438,2

IGH d.d. 98,9 1.274,2 2.674,4 8.701,6 2.138,2 688,4

INGRA d.d. 104,6 177,1 219,7 127,5 344,6 589,9

TEHNIKA d.d. 94,8 86,7 97,3 84,8 113,6 118,0 168,1


Indeks likvidnosti nam pokazuje likvidnosni potencijal kompanije. Mjeren je danima, a

likvidnost je općenito bolja što je indeks mjeren danima manji. Od promatranih poduzeća

najbolji indeks likvidnosti ima poduzeće Tehnika d.d. Njen je prosječan indeks likvidnosti

109 dana. Najlošiji indeks ima poduzeće IGH d.d. sa prosječnim indeksom likvidnosti 2,596

dana. Dalekovod d.d. ima prosječan indeks 356 dana, a Ingra d.d. 261 dan. I ovdje je potrebno

napomenuti da u računanju korištene zalihe mogu prikazati nerealne vrijednosti pokazatelja.

2008 godina nije bitnije utjecala na poslovanje poduzeća.

41

Graf 5: Aritmetička sredina indeksa likvidnosti


Tablica 16: Tekući odnos

TEKUĆI ODNOS

god. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

DALEKOVOD d.d. 1,998 2,004 1,732 1,528 1,141 1,103 1,180 1,186

IGH d.d. 2,189 1,974 1,159 1,867 1,297 1,095 1,098

INGRA d.d. 0,982 1,137 1,230 1,834 0,902 0,770 0,730

TEHNIKA d.d. 1,901 2,351 1,968 1,973 1,348 1,149 1,060


Ako promatramo vrijednosti ovoga pokazatelja vidimo da Ingra d.d. ima najlošiju likvidnost.

Vrijednosti pokazatelja su oko 1, a u 2008. godini padaju ispod 1 i takvima ostaju do kraja

promatranog razdoblja. Što označava izrazitu nesposobnost tvrtke u podmirivanju obveza.

Tehnika ima vrijednosti približno jednake 2 od početka razdoblja pa do 2007., kada uspijeva

podmirivati sve tekuće obveze. Nakon 2007 vrijednosti joj opadaju i približavaju se 1 no

nikada ne padaju ispod 1. U tvrtkama Dalekovod i IGH stanje mjereno ovim pokazateljem je

približno jednako. Na početku razdoblja vrijednost su bile oko 2 no ubrzo padaju, no nikada

ispod 1.

42

Graf 6: Tekući odnos


Sve krivulje imaju tendenciju pada sa nešto kraćim razdobljima rasta. 2008. Godine ne

označava godinu kada je jasno vidjiv pad likvidnosti zbog krize.

Tablica 17: Brzi odnos

BRZI ODNOS

god. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

DALEKOVOD d.d. 1,420 1,244 1,217 1,092 0,993 0,686 0,803 0,929

IGH d.d. 2,189 1,840 0,725 1,164 0,729 0,428 0,524

INGRA d.d. 0,906 0,893 0,736 1,195 0,516 0,379 0,276

TEHNIKA d.d. 1,362 1,450 1,386 1,422 0,980 0,723 0,748


Ukoliko je vrijednost ovoga pokazatelja 1 to je znak da će tvrtka biti u stanju udovoljiti svim

tekućim obvezama. Razlika između pokazatelja brzog odnosa i pokazatelja tekućeg odnosa je

u tome što je pokazatelj brzog odnosa u brojniku umanjen za vrijednost zaliha. Vrijednosti

ovoga pokazatelja se u ovom slučaju podudaraju sa vrijednostima pokazatelja tekućeg odnosa.

Ingra gotovo u cijelom razdoblju ima vrijednost manju od 1 što upućuje na lošu likvidnost.

Jedino u 2007. godini ima vrijednost nešto veću od 1. Razlog je priljev novca koji je tvtka

imala zbog obavljene dokapitalizacije. Dalekovod, IGH i Tehnika na početku razdoblja imaju

43

vrijednosti veće od 1 koje nakon nekog vremena opadaju. Nakon 2008 sva poduzeća imaju

vrijednost manju od jedan.

Graf 7: Brzi odnos


Uz kraće opravke brzi odnos ima tendenciju pada. Nakon 2008 vidljiv je mali rast, te bi

trebalo promatrati vrijednosti i u sljedećim razdobljima.

Tablica 18: Radno raspoloživi kapital

RADNO RASPOLOŽIVI KAPITAL

god. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

DALEKOVOD d.d. 0,500 0,501 0,423 0,346 0,123 0,094 0,152 0,157

IGH d.d. 0,543 0,493 0,137 0,464 0,229 0,087 0,089

INGRA d.d. -0,018 0,121 0,187 0,455 -0,109 -0,299 -0,369

TEHNIKA d.d. 0,474 0,575 0,492 0,493 0,258 0,130 0,056


Iz ovoga pokazatelja se vidi relativno loše stanje svih navedenih poduzeća. Kontrolna mjera

ovog pokazatelja je 1, a sva poduzeća imaju vrijednosti manje od 0,6, što je izrazito loše. U

slučaju Ingre radno raspoloživi kapital je čak i negativan sa daljnjim opadanjem što upućuje

na upitnu egzistenciju ovoga poduzeća.

44

Graf 8: Radno raspoloživi kapital


Sva promtrana poduzeća imju loše vrijednosti radnog kapitala. Vrijednosti su uglavnom sa

tendencijom pada.

Tablica 19: Odnos tekuće i ukupne aktive

ODNOS TEKUĆE I UKUPNE AKTIVE

god. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

DALEKOVOD d.d. 0,529 0,576 0,652 0,660 0,700 0,741 0,647 0,636

IGH d.d. 0,436 0,481 0,535 0,471 0,520 0,528 0,543

INGRA d.d. 0,492 0,546 0,537 0,609 0,396 0,340 0,284

TEHNIKA d.d. 0,575 0,636 0,690 0,667 0,611 0,547 0,610


Kontolna mjera pokazatelja odnosa tekuće i ukupne aktive iznosi 0,5. Osim kod Ingre, ostale

vrijednosti pokazatelja se veće ili približno jedanke 0,5. Ingra nakon dokapitalizacije,

odnosno nakon 2007 godine ima vrijednosti manje od 0,5 sa tendencijom daljnjeg opadanja.

Iako se iz ovog pokazatelja vidi da likvidnost poduzeća nije značajno ugrožena to i ne mora

biti točno. Naime, visoki udio tekuće aktive u ukupnoj ne mora značiti dobru likvidnost zbog

nemogućnosti naplate potraživanja.

45

Graf 9: Odnos tekuće i ukupne aktive


46

5. POJAM I ZNA ČAJKE CROBEXA

CROBEX je službeni indeks cijena dionica kojima se trguje na Zagrebačkoj burzi

vrijednosnica.

Osnutak Zagrebačke burze seže u daleku prošlost. Najstarija je burza osnovana u Amsterdamu

1602. godine. Prva burza Habsburške Monarhije osnovana je u Rijeci za razne vrste šećera.

Hrvatske su zemlje bile podijeljene između austrijskog i ugarskog djela. Hrvatska i Slavonija

imale su Hrvatsko-Ugarskom nagodbom određenu autonomiju, ali ne i na polju gospodarstva,

trgovine i prometa, čime je upravljala vlada u Budimpešti. Želeći se što više osamostaliti,

privrednici iz Hrvatske nastojali su osnovati i četvrti gospodarski odjel, pa su stvorili Savez

industrijalaca i trgovaca Hrvatske i Slavonije u okviru Trgovačkog doma koji je 1907.

pokrenuo i osnivanje Sekcije za robu i vrednote. Time je otvoreno tržište domaćih dionica

tvornica i novčarskih kuća, koje velike burze u Beču i Budimpešti nisu htjele uzimati u

promet. Time je stvoren regulator izvoza i uvoza robe.

Burza je djelovala do 1911. godine, kada je njeno djelovanje zaustavila vladajuća hrvatsko-

srpska koalicija.34 Obnova Burze u Hrvatskoj uslijedila je tek 1991. godine, kada je 25 banaka

i 2 osiguravajuća društva utemeljilo Zagrebačku burzu kao centralno mjesto trgovine

vrijednosnim papirima u Republici Hrvatskoj. Godine 1994. uveden je elektronički trgovinski

sustav koji omogućava da brokeri članovi Burze budu telekomunikacijski povezani i trguju na

Burzi ne napuštajući svoje urede diljem Hrvatske. Trgovina vrijednosnim papirima na

Zagrebačkoj burzi odvija se putem elektroničkog trgovinskog sustava.

Brokerske kuće, članice Burze, povezane su posebnim telekomunikacijskim vezama sa

sjedištem Burze i unose naloge za kupnju ili prodaju izravno iz svojih ureda te zaključuju

transakcije s ostalim brokerima. Dakle, ne postoji jedno fizičko mjesto (tradicionalni floor)

gdje se odvija trgovina vrijednosnim papirima, već ona teče putem elektronički povezanih

trgovaca.35

34 Hrvatsko – srpska koalicija je vidjela Hrvatsku i Slavoniju u okvirima nove južnoslavenske države

sa centrom u Beogradu, a gdje se od 1. siječnja 1895. nalazila zasebna burza koja je pomagala širenju

srpskog kapitala i na područje Hrvatske. 35 Svi podaci o povijesti Zagrebačke burze preuzeti sa: www.zse.hr

47

5.1. Vrsta indeksa i izračun

Indeksi spadaju u relativne pokazatelje dinamike. Indeksima se uspoređuje stanje jedne

pojave ili skupine pojava u različitim vremenskim intervalima ili momentima ili na različitim

mjestima. Razlikujemo undividualne i skupne indekse. Individualnim indeksima mjerimo

dinamiku svake pojave pojedinačno, dok se skupnim indeksima mjeri dinamika skupine

pojava koje obično imaju neku zajedničku karakteristiku koja ih povezuje u skupinu.36

CROBEX® je indeks vagan na osnovi 'free float'37 tržišne kapitalizacije, pri čemu je težina

pojedine dionice ograničena na 15%. Ukoliko se nekom od dionica koje sačinjavaju

CROBEX® nije trgovalo predmetnog dana, uzima se zadnja cijena. U CROBEX® su

uključene redovne dionice kojima se trgovalo u više od 90% ukupnog broja trgovinskih dana

u promatrnom razdoblju. Promet tih dionica mora biti veći od 0,5% ukupnog broja dionica.

Počeo se objavljivati 1. rujna 1997. godine. Bazni datum je 1. srpnja 1997. godine, a bazna

vrijednost 1.000.

Formula za izračun indeksa glasi:

( )( ) 10000

••

=M

t

KMI

r

jj

t, gdje je:

M j

(t)

Free float tržišna kapitalizacija dionica koje ulaze u CROBEX® na dan t i

vrijeme j

M(0) Free float tržišna kapitalizacija na bazni datum

KT Faktor prilagođavanja baze indeksa na dan revizije T.

Indeks se računa kontinuirano tijekom trgovine koristeći zadnje cijene.

Kako bi se osigurala vremenska usporedivost Indeksa, baza Indeksa se prilagođava prilikom

uključivanja novih dionica u Indeks, odnosno isključivanja postojećih dionica te zbog

promjene broja izdanih dionica koje ulaze u sastav Indeksa. Do prilagođavanja baze Indeksa

dolazi nakon završetka trgovine na dan T, a prije računanja Indeksa na dan T+1 prema

sljedećoj formuli:

36 Rozga, A.,“Statistika za ekonomiste“, Ekonomski fakultet, Split, 2009 37 Free float označava broj slobodno raspoloživih dionica za trgovanje. To je broj dionica koje drže

investitori koji su spremni njima trgovati.

48

( )( )TI

TIKK rT

′•=+1

, gdje je:

I (T') vrijednost CROBEXA® nakon promjene na dan T

I (T) vrijednost CROBEXA® prije promjene na dan T

5.2. Poduzeća u sustavu CROBEXA® i uvjeti za njihovo uključenje

U sustavu CROBEXA od 21. ožujka 2011. nalazi se sljedećih 25 poduzeća:

Tablica 20 : Poduzeća koja su u sustavu CROBEX

Simbol Izdavatelj

Free float faktor

Broj dionica u CROBEX®

Težina u indeksu

1. ADPL-R-A AD Plastik d.d. 45,00% 1.889.813 1,70%

2. ADRS-P-A Adris grupa d.d. 95,00% 6.444.895 12,20%

3. ATGR-R-A Atlantic Grupa d.d. 19,00% 633.517 3,30%

4. ATPL-R-A Atlantska plovidba d.d. 85,00% 1.186.192 5,90%

5. BLJE-R-A Belje d.d. Darda 25,00% 2.053.872 1,30%

6. CKML-R-A Čakovečki mlinovi d.d. 55,00% 57.750 1,50%

7. DLKV-R-A Dalekovod d.d. 85,00% 1.949.740 3,30%

8. ERNT-R-A Ericsson Nikola Tesla d.d. 45,00% 599.243 6,90%

9. HT-R-A HT d.d. 50,00% 7.706.557 13,90%

10. IGH-R-A Institut IGH d.d. 90,00% 142.722 1,70%

11. INA-R-A INA d.d. 8,00% 554.580 16,30%

12. INGR-R-A Ingra d.d. 95,00% 7.125.000 0,60%

13. KNZM-R-A Konzum d.d. 6,00% 1.362.172 1,90%

14. KOEI-R-A Končar - elektroindustrija d.d. 35,00% 900.242 3,50%

15. KORF-R-A Dom Holding d.d. 50,00% 3.733.618 1,80%

16. KRAS-R-A Kraš d.d. 70,00% 961.535 3,00%

17. LEDO-R-A Ledo d.d. 25,00% 55.043 2,10%

18. LKPC-R-A Luka Ploče d.d. 40,00% 89.046 0,80%

19. PBZ-R-A PBZ d.d. 3,00% 572.243 2,20%

20. PODR-R-A Podravka d.d. 45,00% 2.439.001 5,40%

21. PTKM-R-A Petrokemija d.d. 45,00% 1.503.503 1,60%

22. THNK-R-A Tehnika d.d. 75,00% 142.095 1,20%

23. ULPL-R-A Uljanik Plovidba d.d. 85,00% 493.000 2,00%

24. VIRO-R-A Viro tvornica šećera d.d. 35,00% 485.333 1,40%

25. ZABA-R-A Zagrebačka banka d.d. 4,00% 2.561.936 4,30%

Izvor: www.zse.hr

49

U tablici su pored naziva i simbola poduzeća na Burzi prikazani i njihovi free float faktori,

broj dionica koje kotiraju, te njihova težina u indeksu. Vidimo da promatrana poduzeća imaju

jedne od najvećih free float faktora. Ingra d.d. ima 95%, IGH d.d. 90%, Dalekovod d.d. 85%,

a Tehnika d.d. 75%. To znači da velika većina njihovih dionica slobodno kotira na burzi. To

nije dobar pokazatelj likvidnosti. Naime, svaki put kad se poduzeće odluči plasirati na tržište

određeni broj dionica odriče se dijela svog vlasništva zbog potrebe gotovinskih sredstava. Što

tvrtka ima veći free float to većinski vlasnik dionica ima manju kontrolu nad kompanijom.

Prilikom odabira dionica koje će ući u sastav CROBEXA® u obzir dolaze samo dionice

kojima se trgovalo više od 90% ukupnog broja trgovinskih dana u promatranom

šestomjesečnom razdoblju.

Rang svake dionice koja zadovoljava uvjet broja dana trgovanja određuje se na osnovu dva

kriterija:

1. udjel u 'free float' tržišnoj kapitalizaciji,

2. udjel u prometu ostvarenom unutar knjige ponuda u šestomjesečnom razdoblju koje

prethodi reviziji.

Svakom od navedenih kriterija pripisuje se težina 50% te se izračuna srednjak udjela, odnosno

vagani tržišni udjel.

U sastav indeksa CROBEX® ulazi 25 dionica s najvećim srednjakom udjela.

Ukoliko izdavatelj ima više rodova dionica koje zadovoljavaju uvjete za ulazak u CROBEX®,

u Indeks će se uključiti samo jedan rod dionica i to onaj s većim rangom.

Kako bi se osigurala stabilnost Indeksa, prilikom revizije primjenjuje se 23/28 zona

tolerancije. To znači da prvih 22 dionica ulazi u novi sastav indeksa CROBEX®. Tri preostale

dionice biraju se između dionica rangiranih od 23. do 28. mjesta, s time da prednost imaju

dionice koje su bile u prethodnom sastavu indeksa CROBEX® s većim rangom. Revizija

Indeksa obavlja se po završetku trgovine, svakog trećeg petka u mjesecu ožujku i rujnu te se

primjenjuje od sljedećeg trgovinskog dana. Ukoliko se dionica isključuje iz Indeksa, u Indeks

će se uključiti dionica s najvećim vaganim tržišnim udjelom.

50

U slučaju izvanrednih događaja koji mogu utjecati na realnost i vjerodostojnost indeksa

CROBEX® u razdoblju između dviju redovitih revizija, Komisija za Indeks može izvršiti

izvanrednu reviziju načina izračuna indeksa CROBEX®, na način da se nekoj dionici u

Indeksu smanji težina ili da dionicu isključi iz Indeksa.

Izvanrednim događajem smatra se osobito sljedeće:

• izvanredni korporativni događaji (npr. stečaj ili likvidacija društva, povećanje ili

smanjenje temeljnog kapitala društva, preuzimanja društva, spajanje i pripajanje

društva).

• ukidanje uvrštenja određenog vrijednosnog papira

• dugotrajna suspenzija trgovine određenim vrijednosnim papirom

• ostale okolnosti vezane uz izdavatelja ili vrijednosni papir koje mogu utjecati na

realnost i vjerodostojnost indeksa CROBEX®.

Komisija za Indeks može izvršiti izvanrednu reviziju i uključiti novu dionicu u Indeks u

slučaju da dionica, prema podacima o trgovanju dionicama, u prvih 30 kalendarskih dana od

dan uvrštenja ostvari trgovanje u 100% ukupnog broja trgovinskih dana u promatranom

razdoblju, vodeći računa o njezinoj tržišnoj kapitalizaciji i likvidnosti.

Ukoliko se dionica uključuje u Indeks, iz Indeksa će se isključiti dionica s najmanjim vaganim

tržišnim udjelom.

51

5.2. Kretanje cijena dionica promatranih poduzeća

U ovom poglavlju biti će iznesene prosječne cijene dionica poduzeća predstavljenih u analizi

te njihov promet na Zagrebačkoj burzi.

Graf 10: Prosječna cijena dionice Dalekovod d.d.


52

Graf 11: Promet dionice Dalekovod d.d.


Dionice poduzeća Dalekovod d.d. uvrštene su na službeno tržište kapitala u ožujku 2001.

godine. U posljednjih godinu dana najviša cijena bila je 337,00 kn a najniža 217,00 kn.

ukupna količina dionica bila je 5,09 mil dionica, a ukupni promet 2,739,12 mil dionica.

U desetom mjesecu 2010 godine vidljiv je veliki porast prometa dionice. Razlog je što je član

Nadzornog odbora Dalekovoda prijavio otpuštanje 3.600 komada dionica navedenog društva

koje čine 0,16 posto temeljnog kapitala i daju 0,16 posto glasova na Glavnoj skupštini. U

2007 i 2008 godini u više navrata se odvilo otpuštanje dionica, te je na grafikonu vidljiv

znatan porast prometa. U periodu od 9.12.2008. godine do 02.02.2009. godine poduzeće je

otkupilo određeni broj vlastitih dionica sa tržišta. Nakon obavljenih transakcija poduzeće

posjeduje 43,934 komada vlastitih dionica koje zajedno čine 1,915% udjela u vlastitom

kapitalu. Broj dionica s pravom glasa na glavnoj skupštini iznosi 2,249,878 što čini 98,0847%

temeljnog kapitala.

53

Graf 12: Prosječna cijena dionice IGH d.d


Graf 13: Promet dionice IGH d.d


54

U posljednjih godinu dana najviša cijena dionice društva iznosila je 2,500,00 kn, a najniža

1,106,00 kn. Ukupna količina prometa u istom razdoblju iznosila je 585,542,00 dionica, a

ukupni promet 2,847,95 mil. dionica.

U petom mjesecu 2010 godine otpustili su 100 dionica što čini 0,0631 % udjela u temeljnom

kapitalu, te nakon navedenog otpuštanja posjeduje 2.616 dionica što čini 1,6496 % udjela u

temeljnom kapitalu. Izdavatelj je stekao dana 21.05.2010. godine 430 dionica što čini

0,2707% udjela u temeljnom kapitalu, te nakon stjecanja u vlastitom portfelju ima 539 dionica

što čini 0,3393 % udjela u temeljnom kapitalu.

Graf 14: Prosječna cijena dionice Ingra d.d


55

Graf 15: Promet dionice Ingra


Redovne dionice INGRE uvrštene su dana 12. siječnja 2006. godine u Kotaciju javnih

dioničkih društava Zagrebačke burze d.d. (JDD), gdje se njima trguje pod burzovnom

oznakom INGR-R-A. Do toga datuma dionicama INGRE trgovalo se isključivo na

Slobodnom tržištu Varaždinske burze. U posljednjih godinu dana najviša cijena ove dionice

iznosila je 28,62 kn, a najniža 11,00 kn. Ukupna količina dionica koje su kotirale bila je 21,48

mil, a ukupni promet 2,042,46 mil dionica.

Iz grafikona 14 vidljiv je veliki pad prosječne cijene dionice Ingra. Poduzeće je u razdoblju

srpnja 2008 godine izvršilo podjelu dionice. Jedna redovna dionica bez nominalnog iznosa

podijeljena je na 150 dionica bez nominalnog iznosa. Podjela dionica se obavila tako da se

dioničarima svaka pojedina dionica prije podjele zamijenila sa 150 novih dionica. Ukupan

broj redovnih dionica nakon provedbe korporativne akcije je 7.500.000 dionica bez

nominalnog iznosa.

U prosincu 2007 godine vidljiv je rast prometa dionice. Poduzeće je u više navrata otpustilo

dionice.

56

Graf 16: Prosječna cijena dionice Tehnika d.d.


Graf 17: Promet dionice Tehnika d.d.


U posljednjih godinu dana najviša cijena dionice Tehnika d.d. bila je 1,614,00 kn, a najniža

871,01 kn. ukupna količina dionica kojima se trgovalo bila je 189,845,00, a ukupan promet

dionica 710,02 mil.

57

U siječnju 2007. godine cijena dionice bila je iznimno visoke. Samim tim je povećan i promet

dionice. Tehnika d.d. kao izdavatelj dionica dala je obavijest da joj nisu poznate materijalne

činjenice ili okolnosti koje su uzrokovale povećanje vrijednosti dionica. Pad prosječne cijene

dionice vidljiv nakon 2008 godine najvećim djelom je utjecaj recesije. Dogodio se pad svih

cijena dionica građevinskih društava čije dionice kotiraju na burzi za čak 48,2%.38

Da bismo mogli donijeti zaključak o povezanosti izračunatih pokazatelja likvidnosti i kretanja

cijena dionica promatranih poduzeća napravit ćemo korelacijsku analizu.

Korelacijska analiza predstavlja mjerenje stupnja povezanosti (korelacije) između dviju ili

više varijabli uporabom skupine sprecifičnih metoda i tehnika.39 Koristit će se koeficijent

linearne korelacije, Perasonov koeficijent.

Pearsonov koeficijent linearne korelacije (r) opisuje smjer i jakost statistističke povezanosti

dviju pojava predstavaljenim parovima vrijednosti odgovarajućih numeričkih varijabli. Može

poprimiti vrijednost u intervalu od -1 do 1. Ukoliko je njegova vrijednost jednka -1, odnosno

1 korelacija između dviju pojava je potpuna ili perfektna, a vrijednost koeficijaneta jednaka

nuli upućuje na odsustvo korelacije. Što je vrijednost bliže nuli linearna povezanost je slabija,

a približavanje vrijednosti koeficijenta jednici ukazuje na jaču linearnu povezanost

promatranih pojava. Negativna vrijenost Perasonovog koeficijenta ukazuje na negativnu

linearnu povezanost pojava, tj. na slučaj kada rast jedne pojave utječe na pad druge i obrnuto.

Pozitivna vrijednost koeficijeneta korelacije ukazuje na pozitivnu linearnu povezanost pojava,

tj na slučaj kada rast jedne pojave utječe na rast druge pojave i obrnuto.40

Pearsonov koeficijent linearne korelacije izračunat je uz pomoć statističkog programa SPSS –

Statsistical Package for the Social Sciences.

38

http://www.poslovni.hr/vijesti/dionice-graevinara-u-prosjeku-pale-482-posto-a-brodara-348-87127.aspx 39 Rozga, A., Grčić, B., “Poslovna statistika“, Ekonomski fakultet, Split, 2003

40 Isto.

58

Tablica 21: Koeficijent korelacije između prosječne cijene dionice Dalekovod i pokazatelja tekućeg odnosa Correlations

Pokazatelj tekućeg odnosa Dalekovod d.d.

Prosječna cijena dionice

Dalekovod d.d.

Pokazatelj tekućeg odnosa Dalekovod d.d.

Pearson Correlation 1 -,657

Sig. (2-tailed) ,000

N 8 8

Prosječna cijena dionice Dalekovod d.d.

Pearson Correlation -,657 1


N 8 8

Izvor: Izračun autora

Promatrano je 8 godina izračunatog pokazatelja tekućeg odnosa i prosječna cijena dionice

Dalekovod d.d. u razdoblju od 3.2.2003. do 31.12.2010.. Korelacija između promatranih

varijabli iznosi -0,657. To upućuje na negativnu vezu između promatranih varijabli, i to na

srednje jaku negativnu korelaciju. Ukoliko dođe do rasta prosječne cijene dionice Dalekovod

d.d. može se očekivati pad pokazatelja tekućeg odnosa.

Tablica 22: Koeficijent korelacije između prosječne cijene dionice IGH d.d i pokazatelja brzog odnosa Correlations

Prosječna cijena dionice IGH d.d.

Pokazatelj brzog odnosa IGH d.d.

Prosječna cijena dionice IGH d.d.



N 7 7

Pokazatelj brzog odnosa IGH d.d.



N 7 7


59

U sedam promatranih razdoblja, od 2003. godine do 2009. godine Pearsonov koeficijent

linearne korelacije između prosječne cijene dionice IGH i njenog pokazatelja likvidnosti

brzog odnosa bio je srednje jako pozitivan te je iznosio r=-0,706. Ukoliko dođe do rasta cijene

dionice možemo očekivati pod vrijednosti pokazatelj brzog odnosa.

Tablica 23: Koeficijent korelacije između prosječne cijene dionice Ingra d.d i pokazatelja radno raspoloživog kapitala

Correlations

Prosječna cijena dionice Ingra d.d.

Pokazatelj radno raspoloživog kapitala Ingra

d.d.

Prosječna cijena dionice Ingra d.d.

Pearson Correlation 1 ,679


N 6 6

Pokazatelj radno raspoloživog kapitala Ingra d.d.

Pearson Correlation ,679 1


N 6 6


Na temelju podataka koje imamo o prosječnoj cijeni dionice Ingra d.d. i prethodno

izračunatog pokazatelja likvidnosti radno raspoloživog kapitala izračunata je njihova linearna

korelacija. U tablici je dan izračun od 2005 – 2010 godine. U tom razdoblju Perasonov

koeficijent linearne korelacije bio je srednje jako pozitivan i iznosio je 0,679. To znači da

ukoliko dođe do povećanja cijene dionice Ingra d.d. možemo očekivati i rast pokazatelj radno

raspoloživog kapitala.

60

Tablica 24: Koeficijent korelacije između prosječne cijene dionice Tehnika d.d i pokazatelja odnosa tekuće i ukupne aktive

Correlations

Prosječna cijena dionice Tehnika

d.d.

Pokazatelj odnosa tekuće i ukupne aktive Tehnika

d.d.

Prosječna cijena dionice Tehnika d.d.



N 7 7

Pokazatelj odnosa tekuće i ukupne aktive Tehnika d.d.



N 7 7


Na temelju promatranog uzorka od 7 razdoblja, odnosno od 2003 – 2009 godine izračunat je

Pearsonov koeficijent linearne koeralicije te se vrijednosti prikazane u tablici. Vrijednost

koeficijenta korelacije između prosječne cijen dionice Tehnika d.d. i pokazatelja likvidnosti

odnosa tekuće i ukupne aktive iznosi -0,028. To upućuje na blagu negativnu korelaciju.

Možemo zaključiti da ukoliko dođe do povećanja cijene dionice Tehnike možemo očekivati

blagi pad vrijednosti pokazatelja odnosa tekuće i ukupne aktive.

61

6. ZAKLJU ČAK

Građevinarstvo je jedna vrlo bitna gospodarstka djelatnost svake zemlje, pa tako i

Republike Hrvatske. Ona generira mnoge druge sektore gospodarstva te samim tim zauzima

vrlo zapaženo mjesto.

Što se tiče zakonske osnove računovodstva građevinarstva ono je uređeno MRS-om 11

i HSFI 6, te spada u dio dugotrajne materijalne imovine.

U građevinskoj industriji u Hrvatskoj uobičajeno su viske profitne marže pa je sve

veći broj novoosnovanih građevinskih tvrtki. U ovom radu su promatrana četiri velika

građevinska poduzeća čije dionice kotiraju na Zagrebačkoj burzi, a ispunjavaju uvjete za

uključenje u sustav indeksa CROBEX. One su: Dalekovod d.d., IGH d.d., Ingra d.d. i Tehnika

d.d.. To su tvrtke koje se svojim poslovnim politikama i akcijama nastoje nositi sa sve jačom

konkurencijom, te nastoje zadržati svoju tržišnu poziciju. Trajni opstanak poduzeća zahtjeva

neprekidno prilagođavanje poslovnih resursa realnim mogućnostima zaposlenja, prilagodbu

investicijskim tokovima, uvođenjem inovacija u proizvodne procese, te spremnosti ljudskog

faktora da prihvati stalne promjene i izazove.

Pomoću podataka iz temeljnih financijskih izvještaja sagledana je likvidnost i

solventnost nabrojanih poduzeća.

Jedan od gorućih problema s kojima se suočavaju sva poduzeća u Republici Hrvatskoj,

pa tako i građevinska je problem nelikvidnosti i nesolventnosti poduzeća. Rokovi plaćanja su

jako dugi i naručitelji radova podmiruju dugove tek nakon što ih ovjere, pa izvođači radova

upadaju u probleme nelikvidnosti i nesolventnosti, te ne mogu naplatiti svoje obveze.

Računovodstvo građenja susreće se s problemom vrednovanja zaliha. Zbog činjenice da

gradnja jednog građevinskog objekta najčešće traje dulje od jednog obračunskog razdoblja, u

određenom trenutku nije moguće točno odrediti veličinu zaliha. A zalihe zahtijevaju najviše

vremena prilikom konverzije u gotovinu.

Novac je najlikvidnija imovina i njome se podmiruju trenutne obveze. Izostanak

gotovine u poduzeću može imati kobne posljedice za poduzeće. Promatranim poduzećima je

potrebno preko godine dana da unovče potraživanja za nabavljene zalihe. To može biti

iznimno veliki problem. To se naročito primjetilo dolaskom krize. Neka od poduzeća se nisu

najbolje snašla s obzirom na recesiju koja se javila 2008. godine, te se nastavila tokom

sljedećih godina. Recesija je zahvatila sve djelatnosti, a naročito građevinarstvo. Utjecala je

na pad prometa i neto dobiti poduzeća.

62

Iz provedene analize vidljivo je da su poduzeća poduzimala određene korake u

nastojanju održavanja pozitivnih trendova, stope rasta i razine profitabilnosti. No nužno je

poduzeti sve odgovarajuće mjere u restrukturiranju dosadašnjeg načina financiranja i održanja

prihvatljive razine likvidnosti i solventnosti. Time bi se podigao nivo sigurnosti poslovanja.

63

SAŽETAK

Ovaj rad obrađuje građevinski sektor u Republici Hrvatskoj. Kao uzorak promatrana

su četiri velika građevinska poduzeća čije dionice kotiraju na Zagrebačkoj burzi i u sustavu su

indeksa CROBEX. Promatrana je njihova likvidnost i solventnost.

Definiran je pojam građevinarstva i zakoni koji uređuju računovodstveni i porezni

aspekt građevinrstva. Dane su definicije i financijski pokazatelji koji nam mogu pomoći u

analizi likvidnosti i solventnosti poduzeća.

Pregled položaja poduzeća i kretanja pokazatelja dana su u četvrtom poglavlju. Na

pregledan način prikazan je izračun pokazatelja likvidnosti i solventnosti poduzeća i njihovih

prosječnih cijena dionice.

Na kraju rada analizira se povezanost prosječne cijene dionice promatranih poduzeća i

pokazatelja likvidnosti. Analiza je provedena pomoću Pearsonog koeficijenta linearne

korelacije.

SUMMARY

This paper contemplates the construction sector of RH. Four significant construction

companies were studied as a market specimen. Above mentioned companies are listed at

Zagreb stocx exchange as participants of CROBEX index. Their solvency and liquidity were

subject of detailed analysis.

Concepts of Construction and Civil engineering are defined together with the laws and

accounting rules that apply on this sector.

Companies and movement of its indexes and ratios were demonstrated through chapter

four. Calculation of liquidity and solvency ratios is demonstrated in articulate manner together

with the average stock index ratio.

The completion of paper is analysing the connection between stock value and liquidity

ratios. Analysis is conducted with Person coefficient of linear corelation.

64

POPIS TABLICA

Tablica 1: Prikaz promjene naziva financijskih izvještaja

Tablica 2: Obrazac računanja indeksa likvidnosti

Tablica 3: Pokazatelj stupnja zaduženosti

Tablica 4: Koeficijent financijske stabilnosti I.

Tablica 5: Koeficijent financijske stabilnosti II

Tablica 6: Odnos ukupnih obveza i glavnice

Tablica 7: Odnos dugoročnih obveza i glavnice

Tablica 8: Koeficijent financijske snage

Tablica 9: Koeficijent odnosa pokrića kamata

Tablica 10: Indeks financijske poluge

Tablica 11: Obrambeni interval

Tablica 12: Aritmetička sredina obrambenog intervala

Tablica 13: Operativni cilkus

Tablica 14: Novčani ciklus

Tablica 15: Indeks likvidnosti

Tablica 16: Tekući odnos

Tablica 17: Brzi odnos

Tablica 18: Radno raspoloživi kapital

Tablica 19: Odnos tekuće i ukupne aktive

Tablica 20 : Poduzeća koja su u sustavu CROBEX

65

Tablica 21: Koeficijent korelacije između prosječne cijene dionice Dalekovod i pokazatelja

tekućeg odnosa

Tablica 22: Koeficijent korelacije između prosječne cijene dionice IGH d.d i pokazatelja

brzog odnosa

Tablica 23: Koeficijent korelacije između prosječne cijene dionice Ingra d.d i pokazatelja

radno raspoloživog kapitala

Tablica 24: Koeficijent korelacije između prosječne cijene dionice Tehnika d.d i pokazatelja

odnosa tekuće i ukupne aktive

POPIS GRAFIKONA

Graf 1: Aritmetička sredina obrambenog intervala

Graf 2: Aritmetička sredna operativnog ciklusa

Graf 3: Aritmetička sredina novčanog ciklusa

Graf 4: Novčani ciklus

Graf 5: Aritmetička sredina indeksa likvidnosti

Graf 6: Tekući odnos

Graf 7: Brzi odnos

Graf 8: Radno raspoloživi kapital

Graf 9: Odnos tekuće i ukupne aktive

Graf 10: Prosječna cijena dionice Dalekovod d.d.

Graf 11: Promet dionice Dalekovod d.d.

Graf 12: Prosječna cijena dionice IGH d.d

Graf 13: Promet dionice IGH d.d

Graf 14: Prosječna cijena dionice Ingra d.d

Graf 15: Promet dionice Ingra

66

Graf 16: Prosječna cijena dionice Tehnika d.d.

Graf 17: Promet dionice Tehnika d.d.

POPIS SLIKA

Slika 1: Financijska i kapitalna struktura tvrtke

Slika 2: Shematski prikaz poslovnih jedinica Dalekovod

Slika 3: Shematski prikaz organizacijskih jedinica IGH d.d.

67

9. LITERATURA

1. Belak, V., “Menadžersko računovodstvo“, RRif, Zagreb, 1995.

2. Vidučić, LJ., “Financijski menadžment“, Rrif, Zagreb, 2008.

3. Dragičević, A.: Natuknica Solventnost, Ekonomski leksikon, Informator, Zagreb, 1991.

4. Frederick S. Mishkin, Stanley G. Eakins, “Financijska tržišta i institucije“, Mate, Zagreb,

2005.

5. Marković, I., “Financijsko restrukturiranje i sanacija poduzeća“, RRif-plus d.o.o, Zagreb,

2010.

6. Rozga, A.,“Statistika za ekonomiste“, Ekonomski fakultet, Split, 2006

7. Rozga, A., Grčić, B., “Poslovna statistika“, Ekonomski fakultet, Split, 2003

8. Crikveni, T., “Sastavljanje godišnjih financijskih izvještaja u graditeljstvu“, časospis Rrif,

Zagreb, br. 2/10., od strane 74 do 81.

9. Zelenika, R., Srdoč, J., “Likvidnost i solventnost - ključni čimbenici razvoja poduzeća u

uvjetima ekonomske krize u Republici Hrvatskoj“, časopis Rif, Zagreb br.7/10., od strane

173 do 181.

10. Andrijašević, V., “Izgradnja građevinskog objekta – računovodstveni i porezni aspekt“,

časopis Rif, Zagreb, br.11/10., od strane 29 do 41.

11. Zelenika, R., “Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i stručnog djela“, 4. izdanje,

Ekonomski fakultet u Rijeci, Rijeka, 2000.

12. Belak, V., Materijali s kolegija “Menadžersko računovodstvo 2“, Ekonomski fakultet

Split, 2010./2011.

13. www.rrif.hr

14. www.rif.hr

15. www.limun.hr

16. www.zse.hr

17. www.fina.hr

18. www.skola-investiranja.com

19. www.dalekovod.com

20. www.forum.hr

21. www.poslovni.hr

22. www.igh.hr

23. www.institutigh.hr

68

24. www.svijet-dionica.hr

25. www.ingra.hr

26. www.webgradnja.hr

27. www.poslovnjak.hr

28. www.tehnika.hr

29. www.banka.hr

analiza likvidnosti i solventnosti

Documents