arhivski informacijski sustav -...

2
arhinet.arhiv.hr arhivski informacijski sustav Krajem 2006. godine Hrvatski državni arhiv pokrenuo je jedinstveni arhivski sustav ARHiNET na temelju kojega je zapoèela izgradnja nacionalne arhivske informacijske mreže. ARHiNET je mrežno programsko rješenje koje obuhvaæa sve funkcije arhiva: èuvanje, zaštitu, obradu i korištenje arhivskoga gradiva. Predstavlja cjelovito rješenje za rad arhivskih ustanova buduæi da osim obrade gradiva podržava i voðenje evidencija o gradivu, korištenje i digitalizaciju gradiva te ostale zadaæe vezane za upravljanje gradivom. Omoguæuje integraciju podataka i usluga arhiva, a korisnicima su na jednome mjestu dostupni svi podaci o evidentiranome gradivu i njegovim imateljima i stvarateljima. Uvoðenje sustava ARHiNET omoguæilo je standardiziranje rada državnih arhiva, jedinstveni sustav evidentiranja i obrade arhivskih zapisa te integriranje i razmjenu podataka meðu ustanovama koje èuvaju arhivsko gradivo. Zalaganjem svih državnih arhiva i informatièkoj podršci sustava u ARHiNET-u je do sada opisano više od devet milijuna podataka: oko 15.000 fondova i zbirki, 75.000 ostalih arhivskih jedinica (serija, predmeta i dokumenata), 29.500 matiènih knjiga, 19.000 stvaratelja i 5.000 imatelja arhivskoga gradiva, više od 4.000 obavijesnih pomagala i 3.000 bibliografskih izvora o arhivskome gradivu koji su dostupni javnosti putem Interneta. ARHiNET sadrži i digitalne snimke najznaèajnijih i najèešæe korištenih dokumenata te dodatne informacijske izvore (trenutno više od 5.000 javno dostupnih digitalnih snimaka i 1.000 tekstualnih zapisa). Zahvaljujuæi ubrzanom razvoju ova je aplikacija postala osnovni alat za obradu, predstavljanje i pristup arhivskom gradivu ne samo u državnim arhivima, nego i kod drugih imatelja arhivskog gradiva. Korisnicima arhiva i javnosti opæenito po prvi je put omoguæeno da na jednom mjestu pretražuju i naðu podatke o cjelokupnoj arhivskoj baštini Hrvatske. Razvijene su i programske funkcije za podršku digitalizaciji i pretraživanje i predstavljanje digitalizirane arhivske baštine. Zahvaljujuæi dosada postignutim rezultatima u razvoju i implementaciji ARHiNETA ovaj je projekt zadobio aktivnu podršku od strane Ministarstva kulture RH koje ga je prihvatilo kao nacionalni projekt i u listopadu 2007. predstavilo javnosti. ARHiNET je dio Operativnog plana provedbe programa e-Hrvatska za 2008. godinu. Na Microsoftovoj konferenciji Windays 2008 u travnju u Opatiji ARHiNET je predstavljen kao jedan od vodeæih projekata u regiji, a pilot projekte ovoga sustava preuzeli su i državni arhivi susjednih zemalja. U veljaèi 2009. javnosti je predstavljena i u operativni rad puštena verzija 2.0, a na natjeèaju za najbolja europska rješenja iz podruèja elektronièke uprave European eGovernment Awards 2009. Europska je komisija ARHINET sustavu dodjelila priznanje Good Practice Label i uvrstila ga u katalog zapaženih projekata ePractice.eu. Ukljuèite se u ARHiNET Stvarateljima i imateljima javnoga arhivskog i registraturnog gradiva ARHiNET omoguæuje da u njemu izravno vode svoje evidencije dokumentacijskih zbirki i dokumentacije u njima. Ove su evidencije propisane Zakonom o arhivskom gradivu i Pravilnikom o zaštiti i èuvanju arhivskog i registraturnog gradiva izvan arhiva. Zašto biste Vaše evidencije vodili izravno u ARHiNETU? Razmislite o sljedeæim prednostima: § Ne morate osmišljavati vlastiti sustav niti ove evidencije voditi kod sebe § Ne morate se brinuti za softver i hardver – sve što trebate je veza na Internet, a to sigurno veæ imate § Vaša evidencija koju vodite u ARHiNETU usklaðena je s propisima – propisi se mogu promijeniti, no Vi ne morate brinuti o usklaðivanju § Osim što podržava propisane evidencije dokumentacijskih zbirki i jedinica ARHiNET Vam omoguæuje korištenje dodatnih opcija za opis i upravljanje gradivom, npr. voðenje kataloga javno dostupnih informacija § Popise svoga gradiva ne morate posebno dostavljati nadležnom arhivu, što biste inaèe bili dužni § Podaci o arhivskome gradivu lako se povezuju s digitalnim kopijama ili izvorno digitalnim gradivom na koje se odnose, a korisnièke verzije digitalnih kopija prilagoðene su pretraživanju i pregledu putem Interneta § Stjeèete pravo na pomoæ arhiva u organizaciji Vašega gradiva i voðenju evidencija Kako možete postati korisnik ARHiNETA i u njemu voditi svoje evidencije? § Prijavite se državnom arhivu koji je nadležan za Vašu ustanovu i dogovorite razinu usluge koju želite koristiti § Arhiv æe educirati Vaše osoblje za rad u sustavu i izvršiti registraciju koja omoguæuje pristup zatvorenom dijelu sustava § Odmah po primitku obavijesti o odobrenju zahtjeva za registracijom svaki korisnik sustava može se zapoèeti s radom

Upload: others

Post on 25-Oct-2019

3 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

Page 1: arhivski informacijski sustav - arhinet.arhiv.hrarhinet.arhiv.hr/_Download/PDF/7-DeplijanARHiNET-Korisnici-2011.pdf · arhivski informacijski sustav Krajem 2006. godine Hrvatski državni

arhi

net.

arhi

v.hr

arhivski informacijski sustav

Krajem 2006. godine Hrvatski državni arhiv pokrenuo je jedinstveni arhivski sustav ARHiNET na temelju kojega je zapoèela izgradnja nacionalne arhivske informacijske mreže. ARHiNET je mrežno programsko rješenje koje obuhvaæa sve funkcije arhiva: èuvanje, zaštitu, obradu i korištenje arhivskoga gradiva. Predstavlja cjelovito rješenje za rad arhivskih ustanova buduæi da osim obrade gradiva podržava i voðenje evidencija o gradivu, korištenje i digitalizaciju gradiva te ostale zadaæe vezane za upravljanje gradivom. Omoguæuje integraciju podataka i usluga arhiva, a korisnicima su na jednome mjestu dostupni svi podaci o evidentiranome gradivu i njegovim imateljima i stvarateljima.

Uvoðenje sustava ARHiNET omoguæilo je standardiziranje rada državnih arhiva, jedinstveni sustav evidentiranja i obrade arhivskih zapisa te integriranje i razmjenu podataka meðu ustanovama koje èuvaju arhivsko gradivo. Zalaganjem svih državnih arhiva i informatièkoj podršci sustava u ARHiNET-u je do sada opisano više od devet milijuna podataka: oko 15.000 fondova i zbirki, 75.000 ostalih arhivskih jedinica (serija, predmeta i dokumenata), 29.500 matiènih knjiga, 19.000 stvaratelja i 5.000 imatelja arhivskoga gradiva, više od 4.000 obavijesnih pomagala i 3.000 bibliografskih izvora o arhivskome gradivu koji su dostupni javnosti putem Interneta. ARHiNET sadrži i digitalne snimke najznaèajnijih i najèešæe korištenih dokumenata te dodatne informacijske izvore (trenutno više od 5.000 javno dostupnih digitalnih snimaka i 1.000 tekstualnih zapisa). Zahvaljujuæi ubrzanom razvoju ova je aplikacija postala osnovni alat za obradu, predstavljanje i pristup arhivskom gradivu ne samo u državnim arhivima, nego i kod drugih imatelja arhivskog gradiva. Korisnicima arhiva i javnosti opæenito po prvi je put omoguæeno da na jednom mjestu pretražuju i naðu podatke o cjelokupnoj arhivskoj baštini Hrvatske. Razvijene su i programske funkcije za podršku digitalizaciji i pretraživanje i predstavljanje digitalizirane arhivske baštine.

Zahvaljujuæi dosada postignutim rezultatima u razvoju i implementaciji ARHiNETA ovaj je projekt zadobio aktivnu podršku od strane Ministarstva kulture RH koje ga je prihvatilo kao nacionalni projekt i u listopadu 2007. predstavilo javnosti. ARHiNET je dio Operativnog plana provedbe programa e-Hrvatska za 2008. godinu. Na Microsoftovoj konferenciji Windays 2008 u travnju u Opatiji ARHiNET je predstavljen kao jedan od vodeæih projekata u regiji, a pilot projekte ovoga sustava preuzeli su i državni arhivi susjednih zemalja. U veljaèi 2009. javnosti je predstavljena i u operativni rad puštena verzija 2.0, a na natjeèaju za najbolja europska rješenja iz podruèja elektronièke uprave European eGovernment Awards 2009. Europska je komisija ARHINET sustavu dodjelila priznanje Good Practice Label i uvrstila ga u katalog zapaženih projekata ePractice.eu.

Ukljuèite se u ARHiNETStvarateljima i imateljima javnoga arhivskog i registraturnog gradiva ARHiNET omoguæuje da u njemu izravno vode svoje evidencije dokumentacijskih zbirki i dokumentacije u njima. Ove su evidencije propisane Zakonom o arhivskom gradivu i Pravilnikom o zaštiti i èuvanju arhivskog i registraturnog gradiva izvan arhiva.

Zašto biste Vaše evidencije vodili izravno u ARHiNETU? Razmislite o sljedeæim prednostima: §Ne morate osmišljavati vlastiti sustav niti ove evidencije voditi kod sebe §Ne morate se brinuti za softver i hardver – sve što trebate je veza na Internet, a to sigurno veæ imate §Vaša evidencija koju vodite u ARHiNETU usklaðena je s propisima – propisi se mogu promijeniti, no Vi ne morate brinuti o usklaðivanju §Osim što podržava propisane evidencije dokumentacijskih zbirki i jedinica ARHiNET Vam omoguæuje korištenje dodatnih opcija za

opis i upravljanje gradivom, npr. voðenje kataloga javno dostupnih informacija §Popise svoga gradiva ne morate posebno dostavljati nadležnom arhivu, što biste inaèe bili dužni §Podaci o arhivskome gradivu lako se povezuju s digitalnim kopijama ili izvorno digitalnim gradivom na koje se odnose, a korisnièke verzije digitalnih

kopija prilagoðene su pretraživanju i pregledu putem Interneta§Stjeèete pravo na pomoæ arhiva u organizaciji Vašega gradiva i voðenju evidencija

Kako možete postati korisnik ARHiNETA i u njemu voditi svoje evidencije? §Prijavite se državnom arhivu koji je nadležan za Vašu ustanovu i dogovorite razinu usluge koju želite koristiti§Arhiv æe educirati Vaše osoblje za rad u sustavu i izvršiti registraciju koja omoguæuje pristup zatvorenom dijelu sustava§Odmah po primitku obavijesti o odobrenju zahtjeva za registracijom svaki korisnik sustava može se zapoèeti s radom

Page 2: arhivski informacijski sustav - arhinet.arhiv.hrarhinet.arhiv.hr/_Download/PDF/7-DeplijanARHiNET-Korisnici-2011.pdf · arhivski informacijski sustav Krajem 2006. godine Hrvatski državni

ARHiNET je mrežni informacijski sustav za opis, obradu i upravljanje arhivskim gradivom namijenjen arhivima i drugim imateljima arhivskog gradiva (muzeji, knjižnice, dokumentacijski centri i dr.) te ustanovama, upravnim tijelima i poduzeæima, koje ga stvaraju.Instaliran je na središnjem mrežnom poslužitelju i dostupan s bilo kojeg mjesta u svijetu, a korisnicima za rad u sustavu, osim mrežnog preglednika, nije potrebna dodatna hardverska niti softverska podrška.

U okviru nadležnosti arhivske službe o evidentiranju stvaratelja i imatelja i popisivanju njihova arhivskog gradiva, razvijen je i modul za voðenje evidencija o gradivu u pismohranama. Podrška za ove evidencije razvijena je kako bi stvarateljima i imateljima gradiva u nadležnosti arhiva olakšali voðenje zakonom propisanih evidencija. pojednostavili i automatizirali dostavu podataka koje su dužni dostavljati nadležnom arhivu te olakšali izradu popisa gradiva za predaju ili izluèivanje.

HRVATSKI DRŽAVNI ARHIVMaruliæev trg 21, 10000 Zagreb, CROATIAPhone: +385 (0)1 4801 999Fax: +385 (0)1 4829 000E-mail: [email protected]: www.arhiv.hr

Za podrobnije upute o naèinu i uvjetima registracije stvaratelji i imatelji u nadležnosti arhiva mogu se obratiti nadležnom državnom arhivu, Odsjeku za matiènu, razvojnu i dokumentacijsku službu HDA (tel: 01/48-01-905) ili administratorima sustava (arhinet@arhiv hr).

Aktivnosti HDA podrazumijevaju i osiguranje kontinuirane edukacije djelatnika arhiva i pismohrana za rad u sustavu, nadzor i kontrolu nad upisanim podacima te svakodnevnu struènu pomoæ svim korisnicima sustava vezanu uz upravljanje dokumentacijom.

Hrvatski saborVlada RHSredišnji državni ured za upravljanje državnom imovinomMinistarstvo kulture RHMinistarstvo uprave RHMinistarstvo pravosuða RHMinistarstvo financija RHMinistarstvo vanjskih poslova i europskih integracija RHMinistarstvo obitelji, branitelja i meðugeneracijske solidarnosti RHMinistarstvo mora, prometa i infrastrukture RHMinistarstvo zaštite okoliša, prostornog ureðenja i graditeljstva RHMinistarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva RHMinistarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva RHCarinska uprava Ministarstva financija RHRavnateljstvo za robne zalihe Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva RH

Državni ured za revizijuDržavni inspektoratDržavna uprava za zaštitu i spašavanje Državna geodetska upravaDržavni hidrometeorološki zavodDržavni zavod za nuklearnu sigurnostDržavni zavod za intelektualna vlasništvoHrvatski zavod za mirovinsko osiguranjeHrvatski zavod za normeImunološki zavod d.d.Hrvatski zavod za toksikologijuSredišnji registar osiguranja - REGOSHrvatska kontrola zraène plovidbeNacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja

Financijska agencija (FINA)Agencija za komercijalnu djelatnost (AKD)Agencija za odgoj i obrazovanje (AOO)Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN)Agencija za elektronièke medijeAgencija za znanost i visoko obrazovanjeAgencija za strukovno obrazovanje Agencija za zaštitu okolišaHrvatska akreditacijska agencija (AOO)Hrvatska agencija za poštu i elektronièke komunikacije Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA)Hrvatska izvještajna novinska agencija (HINA)Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA)Agencija za obrazovno reformske inicijativeza Jugoistoènu Europu

Ustavni sud RHVrhovni sud RHUpravni sud RHPravobranitelj/ica za ravnopravnost spolovaŽupanijski sud u ZagrebuOpæinski sud u Zagrebu

Nacionalna i sveuèilišna knjižnica (NSK)Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU)Leksikografski zavod „Miroslav Krleža“Hrvatsko narodno kazališteHrvatski školski muzejMuzej MimaraTiflološki muzejHrvatski muzej naivne umjetnostiHŽ muzejMuzej suvremene umjetnostiMuzej za umjetnost i obrtModerna galerijaHrvatski športski muzejHrvatski prirodoslovni muzejArheološki muzej ZagrebuEtnološki muzej u ZagrebuHrvatska knjižnica za slijepeArhiv Srba u Hrvatskoj

Hrvatski institut za povijestHrvatski geodetski institutHrvatski geološki institutHrvatski veterinarski institutStaroslavenski institutInstitut Ruðer BoškoviæInstitut društvenih znanosti „Ivo Pilar“Institut za fizikuInstitut za arheologijuInstitut za medicinska istraživanja i medicinu radaInstitut za filozofijuInstitut za povijest umjetnostiInstitut za hrvatski jezik i jezikoslovljeInstitut za meðunarodne odnoseInstitut za društvena istraživanjaInstitut za javne financije

Klinièki bolnièki centar ZagrebKlinièki bolnièki centar Karlovac Poliklinika za rehabilitaciju slušanja i govora SUVAG

Rektorat Sveuèilišta u ZagrebuGraðevinski fakultet Sveuèilišta u ZagrebuPravni fakultet Sveuèilišta u ZagrebuMedicinski fakultet Sveuèilišta u ZagrebuArhitektonski fakultet Sveuèilišta u ZagrebuRudarsko-geološko-naftni fakultet Sveuèilišta u ZagrebuPrehrambeno-biotehnološki fakultet Sveuèilišta u ZagrebuKineziološki fakultet Sveuèilišta u ZagrebuVeterinarski fakultet Sveuèilišta u ZagrebuFarmaceutsko-biokemijski fakultet Sveuèilišta u ZagrebuFakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveuèilišta u ZagrebuFakultet politièkih znanosti Sveuèilišta u ZagrebuEkonomski fakultet Sveuèilišta u ZagrebuEdukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveuèilišta u ZagrebuPrirodoslovno-matematièki fakultet Sveuèilišta u ZagrebuŠumarski fakultet Sveuèilišta u ZagrebuFilozofski fakultet Sveuèilišta u ZagrebuFakultet prometnih znanosti Sveuèilišta u ZagrebuFakultet elektrotehnike i raèunarstva Sveuèilišta u ZagrebuGrafièki fakultet Sveuèilišta u ZagrebuAkademija likovnih umjetnosti Sveuèilišta u ZagrebuAkademija dramske umjetnosti Sveuèilišta u Zagrebu Društveno veleuèilište Sveuèilišta u ZagrebuTehnièko veleuèilište Sveuèilišta u ZagrebuZdravstveno veleuèilište Sveuèilišta u Zagrebu

Hrvatska gospodarska komoraHrvatska stomatološka komoraHrvatska komora medicinskih biokemièaraHrvatska komora inženjera graðevinarstva

Hrvatska narodna bankaHrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR)Zagrebaèka burzaHrvatski ured za osiguranjeCroatia osiguranje d.d.Hrvatska turistièka zajednicaHrvatski institut za tehnologijuInstitut graðevinarstva Hrvatske d.d.Hrvatske autoceste d.o.o.Hrvatske šume d.o.o.Hrvatske ceste d.o.o.Hrvatska pošta d.d.PLINACRO d.o.o.INA Industrija nafte d.d.Hrvatska lutrija d.o.o.VIPnet d.o.o.

arh

inet

.arh

iv.h

r

jedinstvene baze podataka

AUTORIZACIJA, SIGURNOST, FORUM

sustav modula

OBRADA, ZAŠTITA, KORIŠTENJE

jednostavnost upotrebe

EVIDENCIJE, DIGITALIZACIJA, PRETRAŽIVANJE

Do danas su se u sustav, pored državnih arhiva, ukljuèili i središnja tijela državne uprave, državne upravne organizacije, državne agencije, sudovi, kulturne i znanstvene ustanove, zavodi, visokoškolske ustanove Sveuèilišta u Zagrebu, komore, gospodarske i novèarske ustanove: