1

Prof. dr. sc. Danijel Jug

Diplomski studij :: bilinogojstvo

Smjer :: biljna proizvodnja

Biološka reprodukcijasjetva - sadnja

Sjeme

• Sjeme predstavlja sav materijal namijenjen reprodukciji.• Njegova vrijednost nije samo u reprodukciji već i u

stvaranju uroda određene kvalitete i kvantitete.

U ratarstvu razlikujemo::

generativno sjeme- organ viših biljaka nastao oplodnjom

vegetativno sjeme- drugi organi ili dijelovi biljke

• U ratarstvu najveći značaj ima pravo sjeme.

Dijelovi pravog sjemena

Osnovni dijelovi::- sjemeni omotač- endosperm- klica

2

Odlike pravog sjemena

unutarnje::

nasljednost

zrelost

dormantnost

ekološka prilagodljivost

meridionalizacija

vanjske::

čistoća

klijavost

masa sjemena

boja, sjaj, miris, oblik

Kvaliteta sjemena - čistoća

Kvaliteta sjemena se utvrđuje na uzorku iz partije sjemena.Partija sjemena je određena količina sjemena iste vrste, sorte i kategorije, proizvedena tijekom iste godine, od strane istog proizvođača.

Čistoća sjemena

Određuju se četiri frakcije:: čisto sjeme osnovne kulture sjeme drugih kultura sjeme korova inertne tvari

količina čistog sjemena = = %

količina nepoželjnih primjesa

Kvaliteta sjemena - klijavost

U agronomiji su važne dvije vrste klijavosti::Maksimalna dužina klijavosti

Sjetvena dužina klijavosti

U standardnom postupku određivanja klijavosti najprije se određuje energija klijanja, a zatim (u istom uzorku) i ukupna klijavost, a izražavamo ih u %.

Energijom klijanja testiramo kojom se brzinom mlade biljke mogu osamostaliti i oduprijeti negativnim čimbenicima u početnom porastu.

Manje dana veća energija klijavosti prednost

3

Masa 1000 zrna [g]

Veća masa veća energija klijanja i nicanja veći prinos

Hektolitarska masa [kg]

Masa 100 litara sjemena izražena u kilogramima.

Veća hektolitarska masa bolja kvaliteta sjemena

Boja, sjaj, miris, i oblik sjemena

Prema ovim osobinama sjemena lako se može zaključiti o njegovoj kvaliteti .

Kvaliteta sjemena - masa

Dorada sjemena – mehaničko tretiranje

Sušenje

Čišćenje

Skarifikacija

Kalibracija

Segmentacija

Poliranje

Pakiranje

kvašenje vodom

hibernizacija

tretiranje električnom strujom

tretiranje ultraljubičastim zrakama

tretiranje ultrazvukom

tretiranje gama i rendgenskim zracima

oblaganje sjemena hidrofilnim koloidima

krustifikacija

Dorada sjemena – fizikalno tretiranje

4

Mokri postupak – sredstvo prodire u sjemeSredstva::

zaštita od bolesti, štetočina - redovito makro- i mikroelementi - NPK, Cu, Zn, Mo, NH4 molibdat, K-bromat stimulatori i regulatori rasta - giberelinska, nikotinska, i jantarna kiselina

Suhi postupak – sredstvo ostajena površini sjemena

a) zaprašivanjeb) oblaganje ili poliranje

Sredstva:: hraniva, stimulatori rasta, pesticidi

Dorada sjemena – kemijsko tretiranje

Jarovizacija sjemena – postupak pri kojem se ubrzava proces prolaska biljke kroz period nižih temperatura, kako bi mogle preći iz vegetativne u generativnu fazu.

Bakterizacija sjemena – postupak tretiranja sjemena bakterijama fiksatorima dušika i

bakterijama aktivatorima plodnosti

tla.

Inokulacija (cijepljenje) sjemena

leguminoza simbiotskim fiksatorima

dušika (Rhizobium spp.).

Dorada sjemena – biološko tretiranje

Cilj pakiranja je sačuvati određenu kvalitetu sjemena, od vremena dorade do sjetve.

Pakiranje u ambalažu od različitih materijala, po principu mase sjemena ili broja sjemenki.

Svako pojedinačno pakiranje mora imati atest s osnovnim podacima o sjemenu.

Dorada sjemena – pakiranje

5

Zadatak pri skladištenju – čuvanju sjemena je stvaranje uvjeta koji osiguravaju očuvanje njegovih fizioloških i fizičkih osobina.

Osnovni preduvjeti čuvanja su::

nizak sadržaj vode u sjemenu

suh i prohladan prostor

objekti s ventilacijom i rashladnim uređajima

kontrola temperature i vlažnosti objekta

Banke sjemena

Dorada sjemena – skladištenje

Količina sjemena za sjetvu

Osnovni kriterij pri određivanju količine sjemena za sjetvu je optimalan vegetacijski prostor za uzgajanu kulturu.

Teoretska količina sjemena je promjenjiva veličina i ovisi o:: botaničke osobine kulture

sortne karakteristike

cilj uzgoja

termin sjetve

ekološki uvjeti uzgoja

razina proizvodnje

Razmak između redova biljaka cmVegetacijski prostor =

Razmak unutar redova biljaka cm

Količina sjemena za sjetvu

Teoretska količina [TK] sjemena dobije se prema izrazu::

Upotrebna vrijednost [UV]

Stvarna količina [SK] sjemena ovisi o njegovoj upotrebnoj vrijednosti.

2broj klijavih zrna masa 1000 zrna

TK = = g m1000

čistoća % x klijavost %UV = = %

100

-1

-1TK kg ha × 100SK = = kg ha

UV %

6

Primjer izračuna

Dobivene količine sjemena na osnovu ovih formula još treba korigirati prema uvjetima sjetve i nicanja. Ako se npr. kod strnih žitarica kasni u sjetvi od

optimalnog roka, tada se obično za 8 dana zakašnjenja dodaje 10%, odnosno za svaki dan po 1%. Ako su priprema tla i vlažnost tla nepovoljni, norma se dalje uvećava, no to povećanje ne bi trebalo prelaziti 30%.

Primjer 1. Kultura pšenica, preporuka je 750 klijavih zrna po m2

- čistoća = 98%

- klijavost = 95%

- nešto lošija priprema tla - uvećanje za 10%, rok optimalan

- masa 1000 zrna = 43 g.

Kolika je količina sjemena za sjetvu?

Postupak:

1. -2

-2750 zrna m × 43gTK = = 32.25 g m

1000 zrna

ili na hektar -232.25 g m × 10000 = 322500 g = 322.5 kg

98 × 95UV = = 93.1%

1002.

-1322.5 × 100

SK = = 346.7 kg ha93.1

3.

Na uvjete sjetve treba dodati još 10%

-1346.7 + 34.67 = 381.4 kg ha

4.

Primjer izračuna

Primjer izračuna

Primjer 2:Kukuruz (FAO 400), preporuka za 65000 biljaka ha-1, znači toliko klijavih zrna- masa 1000 zrna = 350 g.- klijavost = 96%- čistoća = 99%- dobri uvjeti sjetve

Koliko sjemena treba po hektaru i kako podesiti sijačicu na međuredni razmak 70 cm?

Postupak:

65 000 biljaka ha-1 = 6.5 biljaka m-2 (65 000/10 000)

-2-2 -26.5 biljaka m × 350g

TK = = 2.275 g m = 22.75 g m1000 biljaka

1.

7

Primjer izračuna

96 × 99UV = = 95.04%

1002.

-122.75SK = ×100 = 24 kg ha

95.043.

4. Podešavanje sijačice; treba utvrditi broj zrna:

1000 zrna 350g

x 24000g

1000 × 24000x = = 68571 zrno

350

Primjer izračuna

Treba izračunati koliko vegetacijskog prostora pripada jednom zrnu. Iz relacije:

22 -110000 m 10000

Vegetacijski prostor = = = 0.146 m zrnobroj zrna 68571

Ako je sjetva na razmak redova od 70 cm, onda iz površine pravokutnika proizlazi:

2

2

P = a × b

0.146 m = 0.70 m × b

0.146 mb = = 0.21 m = 21 cm

0.70 ma-širina redovab-razmak u redu

Sjetva

Sjetva:: reprodukcija pravim sjemenom u botaničkom smislu

8

Preduvjeti za sjetvu

Dobar sjetveni slojTraži se "dobar ležaj za sjeme"- povoljni vodozračni odnos, usitnjeno tlo, povoljna struktura.

Poslovica: tvrda posteljica, mekan pokrivač.

Npr. najbolje je nicanje kad u sjetvenom sloju ima:55% agregata 0,25-5 mm10% agregata 5-10 mm25% agregata > 10 mm

Preduvjeti za sjetvu

Temperatura i vlaga tlaIdealno je klijanje u granicama temperaturnog optimuma

(18-25 oC široki prosjek) – neostvarivo u našim uvjetima.Zato se traže minimalne temperature klijanja.

Minimalne temperature klijanja za neke kulture (°C)

djeteline 1 lan 2-3

raž 1-2 pšenica 3-4

ječam 2-4 zob 4-5

uljana repica 2-3 šećerna repa 4-5

suncokret 8-9 kukuruz 8-10

duhan 13-14 grahorica 1-2

U nas su dvije glavne sjetvene sezone:

proljeće - jarine

jesen – ozimine

Velike su razlike između kriofilnih, mezofilnih i termofilnih kultura.

Maksimalne temperature klijanja

osciliraju između 35-45 oC, a u

našim uzgojnim uvjetima nisu

limitirajući čimbenik.

Temperatura sjetvenog sloja mjeri

se geotermometrom, i predstavlja

važnu informaciju pri donošenju

odluke o sjetvi.

Preduvjeti za sjetvu

9

Preduvjeti za sjetvu

Dubina sjetve

Pravilo: 5-10 puta dublje od veličine sjemena, osim leguminoza krupnog sjemena (kotiledoni).

Dubina sjetve nekih kultura

cikorija 0.5-1 cm strne žitarice 3-5 cm

djeteline 1-2 cm suncokret 3-5 cm

repe 2-3 cm kukuruz 3-4 cm

konoplja 2-4 cm krumpir 10-15 cm

Odstupanje → tekstura, struktura, vlažnost tla, vremenske prilike. Pliće: teško tlo, previše vlažno, humidna klima Dublje: lagano, suho tlo, aridnija klima, mraz nakon sjetve

Nedostaci plitke sjetve: nema vlage, promrzavanje, ptice

Nedostaci duboke sjetve: nedovoljno kisika, energije za proboj tla, kasnije nicanje, propadanje sjemena.

Preduvjeti za sjetvu

Shema preduboke ili preplitke sjetve kod kukuruza

Termin sjetve

Ovisi o zahtjevima kulture i ekološkim čimbenicima, a njihov najskladniji odnos predstavlja optimalni rok sjetve

Slavonija:- ozimi ječam 1-10. X.,

- ozima pšenica 5-30. X.,

- kukuruz 15-30. IV.

Preduvjeti za sjetvu

Rokovi sjetve variraju, s obzirom na vremenske prilike godine.

Utjecaj roka sjetve pšenice

KASNOOPTIMALNO

10

Sklop - broj biljaka po jedinici površine

Soja:Skupina zriobe Broj biljaka m-2

000 70-8000 65-700 55-65I 50-55II 45-55

Kukuruz:FAO skupina Broj biljaka ha-1

100 - 70-90 000200 - 65-80 000300 - 50-65 000400 - 40-55 000

Pšenica1. Za visokorodne, otporne na polijeganje, slabo busaju, srednje otporne na zimu

600-700 klasova m-2 = 600-700 klijavih zrna2. Iste, ali koje osrednje busaju 600-700 klasova m-2 = 500-600 klijavih zrna3. Iste, ali koje jako busaju 600-700 klasova m-2 = 500 klijavih zrna

Suncokret: Šećerna repa:50-65 000 biljaka ha-1 70-100 000 biljaka ha-1

Izvedba sjetve

Tehnika sjetve

1. Ručna- omaške (širom)- u redove, otvorene brazde,pod motiku, plug, u kućice

2. Strojem (prednosti)- željena dubina i razmak- velik učinak- bez smetnji sjetve- kombinacija s gnojidbom izaštitom

Više mogućnosti strojnom sjetvom::

Sjetva u zbijene (guste) kontinuirane redove, 6-5-8 cm. Sjetva u uske (normalne) kontinuirane redove, 11-15 cm. Sjetva u uske kontinuirane redove u križ.

Loša strana: dvostruki prohod, više sjemena u križu. Vrijedi kod sjetve dviju kultura (trave + djeteline) jer se odvajaju u sanduku.

Sjetva u široke kontinuirane redove, 30-100 cm, soja 50 (45), repa 50 (45), kukuruz 70 (100) – u SAD.

Sjetva u trake (vrpce) 11-15 cm – 30 – 11-15 – 30 cmSjemenski usjevi žitarica radi plijevljenja.

Sjetva u kvadrat: - kulture širokog reda- kultivacija u oba smjera- otpalo zbog herbicida

Izvedba sjetve

11

Kontinuirani razmaknuti redovi Sjetva u trake Sjetva u “kućice”

Normalni uski kontinuirani redovi

Unakrsna sjetvauskih kontinuiranih redova

“Zbijeni” kontinuirani redovi

Posebne izvedbe sjetve

Posebne tehnike sjetve

Sjetva sijačicama sa valjcima iza sjetvenih aparata + lanac (drljača). Za aridnije uvjete- priljubljivanje tla uz sjeme, kapilaritet, nicanje.

Sjetva u brazdice, 5-7 cm, između 20 cm. Žitarice - Protiv golomrzice, vjetrova. Drljanje zatvara brazdice.

Sjetva bez obrade (u žetvene ostatke).

No-tillage

Sjetva u ekstremnim uvjetima vlaženja- za širokoredne

a) u aridnim- na dno između grebenova, listeriranje

b) u humidnim- na vrh grebenova

Sjetva u grebenove

12

Sjetva u malč

Sadnja

Sadnja:: reprodukcija drugim organima (rizomi, lukovice, gomolji...)

Sadni materijal

Veća briga oko sadnog materijala negoli oko sjemena

npr. krumpir: naklicavanje zahtijeva difuzno svjetlo 2 reda gomolja u sanduku, 15-18°C, 25-30 dana.

- prednost: brže nicanje, bolesni gomolji se odbacuju.

Proizvodnja sadnog materijala

proizvodnja sadnica, cijepova (voćke, loza), presadnica (flanci)- paprika, kupus, rajčica

proizvodnja sadnica voćaka::

traži se posebno:: - podloga

- plemka

Podloga se proizvodi u voćnom rasadniku i presađuje ili sije u rasadnik. Na nju se ili okulira u kolovozu pup ili cijepi klasičnim načinom u proljeće plemka. Presađuju se sadnice stare 1-2 godine.

13

Proizvodnja presadnica (paprika, rajčica, kupus, duhan)

a) jednostavniji, klasični način u klijalištima, lijehama, gredicama, pod klasičnim tunelima, staklenicima i plastenicima – na običnom tlu.

b) sjetva u kontejnere s lončićima (fitocelle) a supstrat su tresetne, humusne smjese.

Presadnice se presađuju s tlom, što ima veliku prednost u postotku primitka, startu i bržem rastu (ne oštećuje se korijen). Posebni strojevi siju po jedno zrno vrlo skupog sjemena povrća u posude iz kojih se presadnice presađuju.

Sadni materijal

Sadni materijal

Tehnike sadnje

Termini sadnje moraju biti prilagođeni razdoblju aktivne vegetacije, kad se tlo ugrije- duhan, paprika, bez mrazeva.

Tehnike sadnje- ručno- strojem, sadilice. Dodatni uređaji za zalijevanje, cisterne, cijevi- posebne sijačice- sadilice za lukovice, gomolje.

Ručno jame

14

Sadnja presadnica

- u osnovi su dvije mogućnosti::

napraviti brazde, u njih položiti presadnice i na njih nagrnuti zemlju.

sadnja strojno - sadilicom: najčešće dva elastična diska polažu presadnice.

S polaganjem presadnica može biti kombinirano zalijevanje.

Tehnike sadnje

Sadnja krumpira (dvije izvedbe sadilica)::

uređaj sa horizontalno rotirajućom pločom s preprekama u koje se stavlja gomolj.

vertikalno rotirajući lanac sa žlicama koje same uzimaju gomolj iz sanduka.

Tehnike sadnje

Strojna sadnja rasada

Hvala na pozornosti