Bajka je narativna fiktivna forma nastala na temelju oralno prenošenih narod-nih priča ili mitova. Zapisivanjem i prepisivanjem ona je mijenjana prema vremenu i staležu zapisivača. Priča o baki, narodna priča koju je zapisao francuski folklorist Paul Delarue originalna je verzija Crvenkapice. Majka šalje kćer na put, da donese baki bocu mlijeka i koricu kruha. Na križanju ona sreće Vukodlaka (eng. bzou, šarmantni čovjek - vuk) koji ju pita za smjer kojim ide. Govori Vukodlaku da putuje puteljkom igli (umjesto iglica) i uz puteljak sakuplja igle. Za to vrijeme

Vukodlak dolazi u bakinu kuću, ubijabaku i sprema njezino meso i krv u ormar. On oblači bakinu odjeću i kada djevojka napokon dođe, nudi joj za večeru meso i krv njezine bake. Vukodlak od djevojke traži da se skine, spali svoju odjeću (koja joj više neće trebati kada je pojede) i legne s njim. Djevojka nadmudruje Vukodlaka da ju pusti na toalet, te bježi i spašava se dolaskom u kuću roditelja. Priča govori o mladoj djevojci (umjesto djetetu), te se uzdiže njezina hrabrost, lukavost i neovisnost. Postoje dokazi da priča govori o društvenom ritualu

vezanom za zajednice švelji u Francuskoj. U ritualu mlada žena dokazuje da zna koris-titi igle, te može zamijeniti stariju ženu i natjecati se sa suprotnim spolom. 1697. Godine Charles Perrault prepravlja priču u Crvenkapicu. Bajka o maloj buržujskoj djevojčici koja je okaljana grijehom, te nosi crvenu kapuljaču sasvim je drugačija od priče o lukavoj hrabroj švelji. Već na početku bajke majka upozorava Crvenkapicu da bude dobra i ne skreće s puta, no ona naivno pada na Vukov trik. Vuk ubija (te implicitno siluje) baku i Crvenkapicu, uz moralistički komentar na

ANA SCHAUBCRVENKAPICA - NEPRISTOJNA BAJKA

GALERIJA ZVONIMIR M O R H

kraju bajke. Crvenkapica je kriva, razmaženo dijete koje nije pazilo, samo je tražilo da ju se ubije i siluje. Grijeh Crven-kapice i njezina povezanost s Vukom vidljiva je kroz cijelu bajku i sve ilustracije. Braća Grimm 1812. Godine u svojoj verziji dodaju lovca Luku koji posthumno spašava baku i Crvenkapicu, s obzirom da su one nemoćne same se spasiti. Ovaj work in progress je vedra ljubavna autobiografska priča o dvoje ljudi, koja sa velikom dozom ironije citira narodnu Priču o baki. S obzirom da svaka verzija priče/bajke biva prilagođena svojem vremenu, serija velikih kolorističkih slika suvremena je interpre-tacija ljubavne priče o djevojci i Vuku. Konotacije moralističke Perraultove i Grimmove bajke nemoguće je zaobići,

pogotovo jer je odjek tog kršćanskog moralizma prilično vidljiv i danas. Iako smo okruženi eksplicitnom golotinjom u medijima, svejedno smatramo da je nasilje unutar 4 zida opravdano (jer je to žrtva sama tražila). Tako ženskih kuća ima poprilično malo s obzirom da je prema statistikama trećina žena i djece u Hrvatskoj zlostavljana. Izabrala sam Crvenkapicu, kao bajku koja najviše promiče tretiranja žena/djece kao objekte i opravdava nasilje nad ženskim spolom. Željela sam to promijeniti. Suvremena Crvenkapica zna da je kriva od prvog kadra i ne skriva svoju golotinju. No umjesto sadističke priče o seksualnom zlostavljanju djece, gledamo vedru bajku o seksualnim odnosima odraslih uz pristanak, ljubavi i mrvici (opravdanog) kanibalizma. To je moja bajka, o ženi koja je to sama htjela i Vuku kojega treba biti sram.

Rođena je 1983. godine u Zagrebu. 2007. godine diplomirala je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, smjer Kiparstva. Tijekom studija bila je na students-kom usavršavanju na Indiana University of Pennsylvania, USA, 2004. godine. Pri završetku je poslijediplomskog studija Videa na Akademiji likovnih umjetnosti i dizajna u Ljubljani. Imala je sveukupno 12 samostalnih izložbi, od kojih su relevant-nije u Galeriji Nano, Zagreb, 2013. g. Galeriji Zlati Ajngel, Varaždin, 2012. g. Galeriji Fonticus, Grožnjan, 2012. g. Galeriji Događanja, Zagreb 2011. g. Galeriji Idealni grad, Zagreb 2010. g. Galeriji Matice Hrvatske, Zagreb 2010. g. Nano Galeriji, Zagreb, 2009. g. Galeriji Razvid, Zaprešić, 2009 g. Galeriji Citröen Zagreb 2008. g. te na 2 salona – Splitski salon 2009.g. i 3. Umaški salon 2013.g.

Zagreb, Bauerova 33, tel: 4567 926