Igor Belamarić

Bilješke uz XXI. simpozij Teorija i praksa brodogradnje (In memoriam prof. Leopold Sorta)

Baška, 2 – 4 listopada 2014. Evo nas u srijedu uvečer prvoga dana listopada, prema već ustaljenom običaju, jer idućeg jutra, u četvrtak, počet će prvi radni dan Simpozija. Prijavili smo se na simpozijskoj recepciji i dobili praktičnu torbu; u njoj program simpozija Sorta 2014, knjigu sažetaka, USB stick s radovima, pribor za pisanje i poneki prospekt. Knjiga sažetaka, formata 15 × 21 cm, ukupno 116 str. sa spiralnim uvezom, prikladna je za listanje. Sadrži sažetke radova na hrvatskom i engleskom, također imena i adrese autora. Na početku knjige navedena su mjesta održavanja svih dosadašnjih simpozija. Primjećujem: primarni organizator V. simpozija Sorta održanog u Splitu, 1982, bio je BrodoSplit i uz njega FESB. Pri kraju knjige navedeni su sponsori s osnovnim podatcima i slikovnim prilozima. Izdavači knjige sažetaka su: Tehnički fakultet Sveučilišta u Rijeci i Brodogradilište Viktor Lenac u Martinšćici. Urednički odbor broji pet članova, predsjednik je prof. dr. Roko Dejhalla. Organizacioni odbor simpozija ima 12 članova, predsjednica je prof. dr. Jasna Prpić-Oršić.

A onda uspijevam otvoriti spomenuti USB stick s radovima, i 'listati' ih. Sve lijepo, uredno, pregledno: text, raznobojne slike, diagrami, tabele – grafička raskoš. Pak se sjetim, sjetno, onih naših referata – tako smo ih zvali – od prije četrdeset godina, a pisali ih na skromnim pisaćim strojevima raznolikog standarda, pri čemu su slikovni prilozi pričinjali ne male brige i teškoće. U trenu se javila primisao: kako će sve to izgledati na XXX. SORTI 2032 …

OTVARANJE SIMPOZIJA U velikoj dvorani Lavanda hotela Corinthia okupilo se dvjesta učesnika, od toga nešto više od dvadeset su iz inozemstva. Uvodno prof. dr. Većeslav Čorić, predsjednik Stalnog odbora simpozija, govori o liku profesora Leopolda Sorte (1891 – 1956), čije ime nosi ovaj naš simpozij. Prof. Đuro Stipetić (1876 – 1946) i prof. Sorta osnivači su studija brodogradnje na Sveučilištu u Zagrebu, 1919. – prvog takvog studija u državi koja je nastala godine 1918. Prof. Čorić posebno ističe ulogu profesora Sorte i njegovih učenika u razvoju hrvatske brodogradnje i brodograđevno-pomorskih institucija. Zaključno, V. Čorić govori o potrebi reindustrijalizacije naše države, te ističe bitnu ulogu upravo brodogradnje u tome.

Prof. Goran Turkalj, dekan Tehničkog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, govori o povijesti i postignućima tog fakulteta. Inženjer Davor Lukeš govori o putevima i radu brodogradilišta Viktor Lenac. Skupu se prigodno obraćaju načelnik općine Baška, predstavnica županije, prorektor Sveučilišta u Rijeci, dekan Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu, predstavnik brodogradilišta Uljanik. Pročitano je i pismo, pozdrav akademika Senjanovića.

PLENARNA IZLAGANJA Profesor Odd Magnus Faltinsen sa Norwegian University of Science and Technology u Trondheimu svoj je prinos naslovio Ships and Sea Structures with a Hydrodynamic Perspective. Silovita gibanja morske vode, pomorski objekti velike brzine i računalna dinamika fluida (CFD) – glavne su teme kojima se ovdje bavi autor. Snažna gibanja tekućine donose živo more na palubu, jake udarce i šibanja elemenata broda, uz mnoge fizičke učinke. Analizirajući silinu tih udaraca treba imati na umu odgovor tkiva, naprezanje. To iziskuje razmatranje učinaka hidroelasticiteta. Mnogi hidrodinamički fenomeni igraju ulogu kod tri skupine brodova velike brzine, tj. brodova nošenih trupom, krilima i zračnim jastucima. Autor izlaže pregled različitih računalnih postupaka (CFD), diskutirajući pojedine prednosti i nedostatke.

Technology Outlook and Future Development of LNG as Ship Fuel naslov je rada kojeg izlaže Dr. Gerd-Michael Wuersig, član klasifikacionog zavoda DNV GL, Hamburg. Dr. Wuersig je voditelj odjela u kojem se proučavaju aspekti i razvijaju načini pohrane i primjene ukapljenog naravnog plina (LNG) za pogon brodova. Naravni plin najčišće je raspoloživo fosilno gorivo, time i privlačna alternativa konvencionalnim gorivima za pogon brodova. DNV GL očekuje da će u 2020-oj oko 9% novih brodova koristiti LNG kao gorivo.

Željko Šimić, član DNV GL, Hamburg, donosi vijest / naslov The Merger of Det Norske Veritas and Germanischer Lloyd. Zaista neočekivani, iznenađujući događaj (događaj bez presedana) zbio se u prosincu 2012: DNV i GL odlučili su se sjediniti u klasifikaciono društvo, DNV GL, najveće po tonaži brodova u svojoj klasi. K tome, osim maritimnih djelatnosti, DNV i GL također sjedinjuju poslove u polju zemnog ulja i plina te poslovnog osiguranja, postajući u svijetu vodeće društvo za poslove ispitivanja, nadzora i klasifikacije / certifikata. Već je najavljen i slog novih propisa za gradnju brodova. Spajanje zavoda DNV i GL teče, s izgledima da 2015. bude posve dovršeno.

Ovo sjedinjavanje norveškog i njemačkog društva može potakniti mnoga razmišljanja, pa i dvojbe. Ponajprije spomenimo već ustanovljeni International Association of Classification Societies (IACS) i njegovu ulogu, primjerice Common Structural Rules (CSR). Posljedično javljaju se nedoumice glede razvoja kao funkcije natjecanja, konkurencije. Naime, smanjivanjem broja klasifikacionih zavoda i, u krajnosti, svođenjem na jedan jedini, nestaje dotičnog (pozitivnog) nadmetanja, time i neovisnog razvijanja individualnih propisa za gradnju. Shodno, od jednog od vodećih članova LRS-a čuo sam negativni stav prema unificiranju propisa; tj. neka svatko razvija vlastite propise, prema svojim iskustvima i sposobnostima.

Ovdje se sjetim sredine prošlog stoljeća i dalje, '60-ih, '70-ih godina, kad smo u Brodosplitu, kao i u drugim hrvatskim brodogradilištima, gradili brodove prema propisima i uz nadzor klasifikacionih zavoda: Lloyd's Register of Shipping, Bureau Veritas, Det Norske Veritas, Register Sojuza, American Bureau of Shipping. Govoreći poglavito o propisima koji se odnose na čeličnu konstrukciju zapažali smo razlike u pristupu, u rasporedu gradiva po visini, osobito u palubnom pojasu, zatim razlike u spojevima, a bijaše to doba upravo dramatičnog prelaska iz zakovane u svarenu konstrukciju. Naposljetku rezultirale su i zamjetne razlike u masi čeličnog trupa, pa smo i s time računali prilikom ugovaranja brodova.

Općenito doživljavali smo tada norveški zavod kao – recimo tako – najnapredniji. Na čelu zavoda stajao je dr. Georg Vedeler koji je, po mnijenju mnogih, i postavio temelje suvremenog DNV-a, koji prednjači i postaje vodeći klasifikacioni zavod. G. Vedeler također publicira, njegove radove čitamo s osobitom pomnjom, pa i višekratno. Posebno se i danas sjećam dvaju naslova: Speed and Strength of Large Tankers i One Learns from Bitter Experience. – Ovdje bih, relevantno za razvoj DNV-a, spomenuo prepoznatu i priznatu ulogu naših inženjera, odvjetaka almae matris croaticae, da navedem samo jedno ime: Ante Mladineo. Kolega Mladineo svoj je radni vijek proveo marljivo radeći u Glavnom uredu DNV-a, u Oslu.

Runar Haddal, Vice President – Business Intelligence Rolls-Royce Marine, Alesund, Norveška, izlaže Overview of the Recent and Future Offshore Newbuilding Market. Uvodno će reći da je cijena nafte glavni pokretač za djelatnosti pomorske tehnike, pri čemu napominje da postoje različita shvaćanja budućih kretanja cijena nafte. Utoliko su predviđanja izazovna i nepouzdana. Kako bilo, fosilna će goriva prevladavati desetljećima i aktivnosti objekata pomorske tehnike bit će probitačne, poglavito one u većim dubinama i s usavršenom opremom. – No, svekolika bezobzirna, pohlepna iscrpljivanja resoursa i zamašna izgaranja povlače za sobom pitanje etike, klimatske promjene, te probleme ekologije i rasta entropije. Uistinu, zarada i novci trebali bi biti shvaćeni kao trivialna kategorija, što oni i jesu.

STRUČNI RADOVI Osnivanje broda i specijalnih objekata Samo je pet radova u ovome okviru, od toga prva dva govore o plovidbi u arktičkim vodama. Tako Sandro Erceg i Sören Ehlers, obojica sa Norwegian University of Science and Technology, Department of Marine Technology u Trondheimu donose naslov Model za simulaciju pomorskog prevoza zaleđenim morima. Zatim Pentti Kujala, Jakub Montewka i Antonio Filipović, svi sa finskog sveučilišta Aalto, izlažu rad naslovljen Upravljanje rizikom za pomorski prevoz na Arktiku. To su međusobno komplementarni radovi koji tretiraju poglavito sigurnost plovidbe i života u polarnoj studeni i plutajućem ledu. – I opet ovdje se može nametnuti pitanje etike i razbora intenzivirane zamašne plovidbe i trajnih operacija vezanih za istraživanje i crpljenje prirodnih resoursa, a s obzirom na temperaturne razlike i veliki prelaz topline, te posljedično zagrijavanje okoliša i klimatske promjene.

Siniša Letinić, član riječke tvrtke Navis Consult d.o.o. (koja je dio Rolls-Royce Group) govori o smještaju cjevovoda na brodovima pomorske tehnike (Offshore vessels) s obzirom na potrebu za čistom palubom, bez obstrukcija, i u odnosu na zahtjeve IMO, SOLAS i klasifikacionih zavoda vezane za stabilitet u oštećenom stanju. Andrej Ugrin, član iste tvrtke, izlaže rad pod naslovom Rana procjena mase i težišta broda. Dakle, uvijek aktualna tema. Revitalizacija plutajućeg creskog doka naslov je prinosa Bojane Vuksanović. Radi se o 100-metarskom doku, izgrađenom 1905. za potrebe ratne mornarice, koji sada napušten i zapušten propada u creskom zalivu, pa autorica predlaže rješenje: njegovu obnovu i prilagodbu poglavito za kulturne priredbe u središtu današnjeg života grada Cresa.

Trajekt Kalmar u doku podkraj veljače 1983.

Dok preuređen u kazališnu pozornicu, prema prijedlogu Bojane Vuksanović

Organizacija i ekonomija brodograđevne industrije I u ovom je okviru izloženo pet radova. Tanja Gortan iz pulskog Uljanika donosi rad ponešto neobičnog naslova: Uloga kontrolinga i balanced scorecard modela u upravljanju brodograđevnim sustavom. Shodno autorica objašnjava:

Etimološko definiranje riječi controlling vrlo je složeno, te se pojam kontroling izvodi iz korijena control koji ima više od 50 različitih tumačenja: upravljati, usmjeravati, regulirati, voditi, ovladavati, kontrolirati, ispitivati, uspoređivati i sl. Kontroling nije ni kontrola u klasičnom smislu, već se njegovo pojmovno određenje odnosi na koordinaciju, planiranje, nadzor i informiranje svih procesa u poduzeću kao potpora upravljanju. Kontroling je interdisciplinarni proces koji obuhvaća sva područja djelovanja u poduzeću kao i sve njegove procese. Kontroling se definira kao efikasni suvremeni koncept upravljanja poslovnim rezultatom poduzeća koji obuhvaća koordinaciju i vezu planiranja i informiranja, te analizu i kontrolu ljudskih, materijalnih, financijskih i informacijskih resursa radi ostvarenja ciljeva na efikasni način. To je instrument upravljanja koji čini podršku menadžerima u procesu odlučivanja. S obzirom na vremensku dimenziju kontroling se dijeli na operativni i strategijski kontroling.

Eto, ovo objašnjenje kao i sam rad podsjetilo me na davni izričaj koji se mogao čuti u našim primorskim stranama: z n a t i u p r a v i t i (svojim poslovima u polju, u kući …) Pojam oduvijek i stalno aktualan.

Ines Mirković, također iz Uljanika izlaže naslov Standardiziranje troškova u funkciji praćenja rezultata poslovanja po fazama gradnje broda. Svrha rada je utvrditi informacije o troškovima i uspješnosti poslovanja kao osnove za pravodobno donošenje poslovnih odluka. Zaključno autorica ističe da je cilj proizvodnog procesa ostvariti pozitivni financijski rezultat kao produkt što bolje ugovorene cijene broda i što nižih troškova. Složenost proizvodnog procesa brodogradnje, veliki broj vrsta materijala koji se u brod ugrađuju, raznolikost zanimanja i radnih operacija kao i trajanje procesa proizvodnje koje se od ugovora do isporuke proteže dulje od godine dana, otežavajući su čimbenici za proces standardizacije troškova.

Još jedan srodni prinos dolazi iz Uljanika, naslovljen EU Projekt SMARTYards – Razvoj SMART tehnologija za poboljšanje produktivnosti. Autori Maja Grozdanić i Anto Tusun opisuju EU projekt SMARTYards, čiji je cilj povećanje produktivnosti i djelotvornosti malih i srednje velikih brodogradilišta upotrebom jeftinih i prilagodljivih rješenja automatizacije i mehanizacije. Projekt sponsorira EU u okviru 7th Framework programme, Collaborative Projects – small or medium scale focused research projects. U projektu sudjeluje 20 partnera pod vodstvom nositelja projekta CMT (Center of Maritime Technologies EV, Hamburg).

Špiro Jadrić, Dragan Sorić i Anamarija Škovrlj, svi iz Brodotrogira izlažu Optimiranje resursa i upravljanje izradbom dokumentacije broda pomoću programa OPEN PLAN. Pravodobna izradba dokumentacije, bilo da se radi o klasifikacijskoj ili radioničkoj dokumentaciji, od bitne je važnosti u procesu gradnje broda. U radu je prikazan način optimiranja resursa i upravljanje procesom izradbe dokumentacije pomoću programa OPEN PLAN.

Dino Lončarić, član Marine and Energy Solutions DIV, Zagreb, tvrtke koja djeluje u kampusu Brodarskog instituta, donosi naslov Razvojni trendovi na području brodogradnje i pomorskih tehnologija. Autor izlaže i analizira različite inicijative i

projekte (Leadership, Visions, Waterborne) pokrenute unutar Europske unije s ciljem pronalaženja i definiranja mogućnosti za obstanak i smjerova za daljnji razvoj brodogradnje i srodnih grana industrije u uvjetima sve veće tržištne konkurencije, zabrinjavajućih klimatskih promjena i rasta cijena energenata. Zajednički zaključak svih tih inicijativa i promišljanja, koje bi trebalo iskoristiti i za razvoj hrvatske brodogradnje, jest da je potrebno uložiti dodatne napore i ulaganja za razvoj inovativnih tehnologija i unapređenje postojećih kako bi se zadržala konkurentnost i ekonomska održivost.

Tehnologija, materijali, zaštita i održavanje

Tehnologija izradbe, montaže i testiranja stabilizacijskih pontona kao dijela broda za prijevoz teških tereta naslov je rada Tatjane Stanivuk sa Pomorskog fakultetu u Splitu, te Ivane Zore i Matka Balića iz Brodosplita. Brodovi za prevoz teških tereta spadaju visoko sofisticirane objekte pomorske tehnike. U svojoj klasi ističu se prvenstveno kapacitetom dizalica (2 × 1500 t). Dizalice uvjetuju zahtjevne standarde gradnje i dimenzionalne točnosti izradbe. U svrhu operabilnosti sustava dizanja i spuštanja tereta, uz standardni nagibni sustav, potreban je dodatni sustav stabiliziranja broda u obliku pontona. Ti pontoni kao “projekt unutar projekta”, s vlastitim sustavom balasta i nagiba, izazov su u izradbi i montaži, te u testiranju i operabilnosti nagibnog sustava broda. Opisan je postupak gradnje, od varenja posebnih čelika, dimenzionalne točnosti, do ispitivanja pontona i cijelog sustava na brodu.

Rajko Rubeša iz brodogradilišta 3. maj te Marko Hadjina i Margarita Hiržin sa Tehničkog fakulteta Sveučilišta u Rijeci izlažu zanimljivi naslov koji glasi: Implementacija iskustvenih zahtjeva kupca tijekom održavanja i eksploatacije broda u proces gradnje broda. Uvodno se napominje kako su propisi klasifikacijskih društava, nacionalnih vlasti i IMO rezolucija uključeni u proces osnivanja i gradnje broda, ali da brodogradilišta u dovoljnoj mjeri ne uključuju iskustva brodara, proizašla iz specifičnih zahtjeva i opažanja tijekom službe i održavanja broda. Ovim radom opisana su i sistematizirana načela, smjernice i primjena pomorske prakse u postupak osnivanja i gradnje, čime se skraćuje vrijeme gradnje, smanjuje troškove i povisuje kvaliteta broda.

Ovaj hvale vrijedni prinos trojice riječkih autora zacijelo je mogao biti uvršten među radove o osnivanju broda. Naslov pak rada mogao je biti i malo kraći, možda: Provedba iskustava iz održavanja i službe u proces osnivanja i gradnje broda.

Rad naslovljen Analiza procesa uranjenog opremanja s ciljem poboljšanja razine opremljenosti broda do porinuća donose: Rajko Rubeša iz brodogradilišta 3. maj te Marko Hadjina i Saša Ostojić sa Tehničkog fakulteta Sveučilišta u Rijeci. Autori zagovaraju što viši stupanj opremljenosti broda prije porinuća kao jedan je od važnijih ciljeva svakog suvremenog brodogradilišta za novogradnje, a opremanje nakon porinuća svesti na najmanju moguću mjeru.

Dorian Cehić, Alen Grijak, Rašeljka Žanetić i Anto Tusun, svi iz Uljanika, izlažu rad pod naslovom Tehnologija izradbe i montaže broda za polaganje kabela. Objašnjene su i specifičnosti tog objekta pomorske tehnike koji se prvi put gradi u pulskome brodogradilištu. Glavne značajke: Loa = 138,00 m, Lpp = 120,00 m, B = 32,00 m, H = 11,00 m, T = 7,00 m, DW = 10 500 t. Brodska električna centrala sastoji se od četiri srednjohodna Diesel motora pojedinačne snage 2 970 kW i četiri generatora izmjenične struje 3 200 kVA. Brzina broda je 12 uzlova, članova posade 75.

Opći plan broda za polaganje kabela Suvremeni trendovi konstrukcijskog oblikovanja u brodogradnji aluminijem naslov je rada kojeg donose Miro Bugarin, Željko Domazet i Francisko Lukša, svi sa Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Splitu. Zagovara se i predviđa veća primjena novih aluminijskih slitina s visokom otpornošću na koroziju i sve boljim mehaničkim svojstvima. Numeričkim modeliranjima razvijaju se optimalne forme velike čvrstoće i minimalne težine, koje se dobivaju tehnologijama ekstrudiranja aluminijskih profila, te se frikcionim svarivanjem spajaju u funkcionalne cjeline. Tako se razvijaju nove brodske forme najviše pomorstvenosti.

Marko Mendica, Sanja Butković i Aleksandar Mateljak, svi iz Uljanika, izložili zanimljivi rad pod naslovom Metalizacija cinkom. Radi se o zamašnom i delikatnom

Prikaz metaliziranih površina: plavom bojom su označene površine oplate

podhvatu pocinčavanja čelične površine radi zaštite od korozije, provedenom na nizu ribarskih brodova građenih u Uljaniku. Autori zaključno ističu kako su stekli vrijedno iskustvo i vještine u poslovima metalizacije, te da mogu konkurirati ostalima koji se bave tom granom proizvodnje. Također napominju da većinom sjeverne zemlje teže ovakvom postupku jer on danim uvjetima produljuje trajnost osnovnog materijala. – Čitajući rad Metalizacija cinkom može se razmišljati o uloženoj energiji i vremenu kao i o pomnji potrebnoj za provedbu opisanog postupka metalizacije. Uz to se javlja misao / pitanje koje nas prati godinama, desetljećima: da li je kupac odgovarajuće honorirao uloženi trud, tvari, energiju …

Tehnologija izradbe neovisnih tankova tereta broda za prijevoz asfalta naslov je rada Diane Pražić i Milice Stanić. Riječ je o četiri broda za prevoz asfalta, izgrađena u brodogradilištu 3. maj, godine 2011 – 2013. Asfalt se krca u 12 samostalnih tankova, uz održavanje temperature tereta na 250°C. Opisana je tehnologija izradbe, opremanja, bojenja i transporta tankova pojedinačne mase do 300 t. Glavne značajke: Loa = 133,30 m, Lpp = 128,20 m, B = 23,00 m, H = 12,40 m, T = 8,50 m, DW = 15 000 t, MCR = 4 500 kW, N = 144 okr/min, V = 13,6 uzlova.

Brod za prevoz asfalta – podjela broda u tehnološke grupe

Nenad Vukas i Milica Stanić svoj rad, komplementaran gornjem, naslovili su Tehnologija montaže neovisnih tankova tereta broda za prijevoz asfalta.

Daniel Klanjac, Toni Vidolin i Željko Vučković, svi iz brodogradilišta 3. maj, te Duško Pavletić sa Tehničkogi fakulteta Sveučilišta u Rijeci, izložili su rad pod naslovom Utjecaj pripreme i izvedbe spoja na troškove zavarivanja.

Miroslav Randić iz Hrvatskog registra brodova, Duško Pavletić sa TF-a u Rijeci, i Florian Sedmak iz 3. maj-a analiziraju pogreške u zavarenim spojevima na novogradnjama s gledišta postupka zavarivanja i vrste pogreške. Pogreške se najčešće javljaju prilikom varenja praškom punjenom žicom u zaštitnom plinu CO2 i to kada se vari ručno, a uzrok pogreške je ljudski faktor, odnosno loša obuka zavarivača.

Brodsko strojarstvo, elektrotehnika, automatizacija i oprema broda

Josip Peranić i Jan Chirkowski, obojica članovi tvrtke Rolls-Royce Marine AS, Merchant Ship Technology & Systems, Norveška, donose rad naslovljen LNG/NG sistemi goriva za pogon brodova. Autori ističu da se nadolazećim propisima IMO Tier III, sve više brodovlasnika odlučuje za naravni plin kao gorivo brodskih diesela.

Miroslav Randić izlaže vrlo aktualni naslov: Razvoj pravila za sredstva za suho spašavanje od Titanic-a do Costa Concordia-e, te vizija za budućnost. Ovaj rad bavi se razvojem propisa za suho spašavanje na putničkim brodovima od početka 20. stoljeća do današnjih dana i analizom budućih sredstava za suho spašavanje. Trenutno je na snazi peto izdanje Međunarodne konvencije o sigurnosti ljudskog života na moru koja je stupila na snagu 1980. Nakon toga su donesene brojne izmjene. Te izmjene su uvelike izmijenile Konvenciju i postrožile zahtjeve. Govoreći o budućem razvoju autor predviđa da će brodice za spašavanje nestati sa putničkih brodova, te da će se umjesto njih koristiti samonapuhavajući sustavi za brzo napuštanje broda.

Zahtjevi za projektiranje broda klase DP2 naslov je kojeg izlažu Iva Krelja Perković i Dario Perović, oboje iz Uljanika. Ovaj je rad komplementaran gornjem prilogu pod naslovom Tehnologija izradbe i montaže broda za polaganje kabela. Naime Uljanik gradi višenamjenski dinamički pozicionirani brod klase DP2 – polagač kabela s mogućnošću zatrpavanja kanala kamenjem. Sama klasa broda definira mogućnost održavanja pozicije ili kursa broda pri određenoj jačini vjetra, morskih struja i valova. U radu je prikazana konfiguracija pojedinih sustava te ponašanje broda u slučaju gubitka istih.

Miroslav Bistrović i Domagoj Komorčec iz Uljanika te Jasmin Čelić sa Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci izložili su rad naslovljen Koncept i tehnologija e-navigacije kao bitni čimbenik unapređenja sigurnosti plovidbe.

Brodska hidrodinamika, pomorstvenost i upravljivost

Jasna Prpić Oršić, Odd Magnus Faltinsen i Tomislav Mrakovčić sa Tehničkog fakulteta u Rijeci izlažu naslov Metodologija procjene potroška goriva broda na valovima. U radu je prikazana metodologija procjene održive brzine broda, te potroška goriva i emisije CO2 na srednjim i višim stanjima mora. Predložen je postupak proračuna održive brzine kao i potroška goriva i odavanja CO2 za dani raspon stanja mora.

Giorgio Contento, Luca Donatini, Guido Lupieri, Laura Feudale, svi sa Sveučilišta u Trstu, te Andrea Pedroncini i Luis Alberto Cusati iz Genove, donose rad pod naslovom Pregled stanja lanca podataka meteorološko-oceanografskih modela za testiranje točnosti simulacija vjetra i valova na Mediteranu i Crnom moru: primjena, prilagođavanje i procjena valjanosti s terenski prikupljenim podatcima. U članku su prikazani rezultati preliminarne procjene valjanosti, za vjetar i val, koji su se odvijali tijekom čitave godine, uspoređujući podatke iz nekoliko terenskih postaja.

Andrea Agrusta i Dario Bruzzone sa sveučilišta u Genovi, te Cuono Esposito i Igor Zotti sa sveučilišta u Trstu izložili su naslov CFD simulacije za procjenu otpora broda: razvoj sustavne metode s primjenom malog broja ćelija.

Anatolij-Branko R. Togunjac iz Instituta za istraživanje i projektiranje u Petrogradu donosi rad naslovljen Hidrodinamičke značajke kontra-propelera u dvojnom načinu rada. Opisani su rezultati modelskog hidrodinamičkog ispitivanja kontra-propelera u dvojnom načinu rada ugrađenog iza brodskog vijka, obavljenog u kavitacijskom tunelu za posebne propulzore u brodograđevnom istraživalačkom institutu Krilov. Pokazana je mogućnost da klasifikacijsko društvo brodu s kontra-propelerom u dvojnom načinu rada dodijeli dodatnu klasu povezanu s pretičkom ili dupliciranjem propulzijskog sustava.

Ivan Čatipović, Nastia Degiuli, Većeslav Čorić, Andreja Werner, Vedran Slapničar i Jadranka Radanović, svi sa Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, donose rad pod naslovom Dinamika broda u teglju. Ivana Martić, Nastia Degiuli i Ivan Munić, također sa Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu izložili su rad naslovljen Istraživanje utjecaja dinamičke oplakane površine na otpor poludeplasmanske forme. Denis Tomić i Nastia Degiuli izlažu rad Približna metoda proračuna ukupnog otpora glisera. I još jedan rad dolazi sa Fakulteta strojarstva i brodogradnje: Matea Šalamon i Nastia Degiuli izlažu Eksperimentalno određivanje otpora serije brzih poludeplasmanskih katamarana.

Marko Valčić sa Pomorskog fakulteta u Rijeci, Jasna Prpić-Oršić i Radoslav Nabergoj sa sveučilišta u Trstu razmatraju Utjecaj međudjelovanja propulzora na optimalnu alokaciju poriva u sustavima za dinamičko pozicioniranje. Autori istražuju učinke koji nastaju međudjelovanjem propulzora i okoliša: mlaza i morske struje, porivnika i trupa, dvaju porivnika, te ventilacije i izrona porivnika. Ovi učinci mogu uzrokovati znatne gubitke poriva te narušiti pouzdanost DP sustava, smanjiti njegovu točnost, povećati vrijeme odziva i potrošak električne energije. Primarni cilj rada jest kvantifikacija nekih od tih učinaka, i njihovo uključivanje u postupak pozicioniranja porivnika.

Marko Valčić i Roko Dejhalla sa Tehničkog fakulteta u Rijeci izlažu naslov Određivanje hidrodinamičkih značajki brodskog vijka u sapnici primjenom umjetne neuronske mreže. Plovni objekti s dinamičkim pozicioniranjem većinom su opremljeni okretljivim porivnicima u sapnici. Razvijena neuronska mreža omogućuje točnije modeliranje objekta s dinamičkim pozicioniranjem.

Čvrstoća, vibracije i konstrukcija broda

Tomislav Tomac, Arijana Milat i Marko Katalinić od Alveus ltd. Rijeka, te Đani Dundara, Obrad Kuzmanović, Vito Radolović i Jasenko Vujasinović iz Uljanika, donose rad Višekriterijska optimizacija laganih modularnih sendvič panela. Ovi paneli trebali bi zamijeniti klasičnu čeličnu strukturu paluba na brodovima za prevoz hlađenog tereta. Sendvič panelima reducira se izolacija, skraćuje vrijeme proizvodnje, smanjuje težina, te snižava težište sistema KG.

Stanislav Kitarović, Jerolim Andrić, Karlo Pirić i Ante Mikulić, svi sa Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, izlažu rad pod naslovom Mogućnosti povećanja smične nosivosti ploča u analizi i sintezi brodskih konstrukcija. Smično opterećenje znatnijeg intenziteta može izazvati pojavu smičnog izvijanja, a u konačnici i urušavanje smično opterećenih elemenata trupa broda, ukoliko narinuto opterećenje prekorači smičnu graničnu nosivost. U radu se razmatraju različiti načini odgađanja pojave elastičnog smičnog izvijanja te se identificira najdjelotvorniji pristup s tim u vezi. Na temelju analiza razmatranog problema metodom konačnih elemenata, predložena je formulacija za određivanje kritičnog smičnog naprezanja prikladno ukrepljenih ploča.

Paul Jurišić iz Hrvatskog registra brodova i Joško Parunov sa Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu donose rad naslovljen Granična čvrstoća trupa korodiranih naftnih tankera. Korozijska istrošenja i napukline od umora glavni su razlozi urušavanja konstrukcije trupa ostarjelih brodova. Djelovanjem korozije smanjuje se debljina elemenata trupa, a time i moment otpora glavnog rebra, uzrokujući pad nosivosti brodske konstrukcije. U radu je analiziran utjecaj opće korozije na graničnu čvrstoću tankera na temelju mjerenja debljina nakon 10, 15 i 20 godina službe.

Posebno zanimljiv i aktualan prinos, naslovljen Procjena čvrstoće balastne kobilice regatne jedrilice, dolazi iz Rijeke. Autori su: Albert Zamarin, Tin Matulja i Nikša Fafandjel, svi sa Tehničkog fakulteta i Darko Srzentić iz tvrtke Brodoplan. Kobilica je izdanak bitan za performanse jedrilice. Kobilice regatnih jedrilica su dulje i vitkije radi postizavanja viših performansi. Shodno treba voditi računa o čvrstoći spoja s trupom, poglavito o poprečnom razmaku spojnih svornjaka i ukrepno-nosivoj strukturi dna. Čvrstoća struka analizirana je primjenom metode konačnih elemenata.

Oblik odabranih kobilica

Luka Mudronja i Pero Vidan sa Pomorskog fakulteta u Splitu, Maro Ćorak i Joško Parunov sa Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu te Šime Malenica, Bureau Veritas, Paris, izlažu Numeričku analizu operativnosti kontejnerskog broda na

valovitom moru te utjecaj upravljanja na valna opterećenja. Rad prikazuje spoj dvaju međusobno povezanih pristupa upravljanju brodom u nevremenu. Savjeti pomorcima za upravljanje brodom su prvi dio. Drugi dio je utjecaj upravljanja na veličinu opterećenja od valova. Savjeti pomorcima su prikazani udovoljavanjem ili premašivanjem kriterija operativnosti broda. Utjecaj upravljanja brodom na veličinu valnog opterećenja je prikazan preko veličine momenta savijanja na glavnom rebru. Zaključak rada su prijedlozi za unapređenje upravljanja brodom u nevremenu, te podloge za daljna istraživanja.

Pomorski prevoz i ekonomija

Višeciljno donošenje odluke o strategiji održavanja broda uzimajući u obzir utjecaj na okoliš naslov je rada kojeg donose Branko Belamarić, Acer d.o.o. Zagreb, te Vedran Žanić i Pero Prebeg sa Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu. Veliki je broj čimbenika okoliša i deteriorativnih uvjeta u službi broda koji utječu na sposobnost održanja brzine broda u određenom vremenskom periodu. Ispitivanjem utjecaja oplakane površine na brzinu i snagu dokazano je da se hrapavost brodova u službi godinama stalno povećava, te se zahtijeva veća snaga za održanje izvorne brzine. Optimizacija postupka održavanja površine trupa vršena je variranjem operacija čišćenja i premazivanja. Primjenom prikazanih modela analizirana je strategija poslovanja koja s dovoljnom točnošću / pouzdanošću može poslužiti brodovlasniku pri optimizaciji strategije poslovanja ovisno o ekonomskim učincima i utjecaju na okoliš.

Morska tehnologija i zaštita okoliša

Neven Hadžić, Marko Tomić, Ivo Senjanović i Nikola Vladimir, svi sa Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu donose Pregled pučinskih obnovljivih izvora energije. Smanjenje rezervi fosilnih goriva u svijetu kao i svijest o ljudskom utjecaju na klimatske promjene doprinose razvoju različitih tehnologija obnovljivih izvora energije. Energije vjetra, valova, mjenskih i oceanskih struja, termalne energije i gradienta saliniteta mogu se koristiti pomoću različitih uređaja pučinskih izvora energije. Ovaj rad daje pregled potencijala pučinskih izvora energije, različitih tehnologija, trenutne primjene, troškova izgradnje i glavnih društvenih utjecajnih faktora.

Marko Katalinić sa Pomorskog fakulteta u Splitu i Joško Parunov izlažu Pregled klimatskih prilika u Jadranskom moru. Rad daje pregled klimatskih prilika, poglavito vjetra i valova, na Jadranskom moru na temelju podataka dostupnih u stručnoj literaturi. Jadran ima specifičnu klimu s obzirom da je omeđen kopnom sa tri strane i smješten između dva usporedna planinska lanca (Apenini i Dinaridi). Dvije dominante klimatske pojave, vjetrovi bure i juga, posebno su razmatrani. Jadransko more strateški je važan resours u područjima brodogradnje, pomorstva, eskploatacije zaliha fosilnih goriva, nautičkog turizma, marikulture i ribarstva, te eventualno kao obnovljivi izvor energije. Informacije o klimatskim prilikama mogu služiti planiranju i upravljanju istima.

Upravljanje kvalitetom

Branko Blagojević, Dario Ban, Boris Ljubenkov i Klement Jadrešić, svi sa Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu, izložili su rad pod naslovom Integrirano aktivno učenje na studijima brodogradnje. Pored stručnog znanja donošenje dobrih odluka, timski rad i suradnja, trebaju biti odlike brodograditelja i pomorskih inženjera. U radu je opisano kako se na studiju brodogradnje u Splitu postiglo spajanje kompetencija povezivanjem više kolegija i više nastavnika-voditelja na zajedničkom projektu, te ostvarile željene kompetencije studenata u samo jednom semestru. Projekt je organiziran i izveden prema poznatoj metodi CDIO (Conceive, Design, Implement, Operate), prilagođenoj mogućnostima FESB-a.

Brodocikl FESB na pokusnoj vožnji

Tomislav Bukša iz brodogradilišta 3. maj, Duško Pavletić sa Tehničkog fakulteta u Rijeci i Juraj Bukša iz Pomorske škole u Bakru, izložili su rad naslovljen Unapređivanje kvalitete korištenjem planova preuzimanja na prijelazu organizacijskih kompetencija. Radom se razmatraju načini određivanja kontrolnih uzoraka u složenim proizvodnim procesima gdje se proizvodnja odvija u više faza u više organizacijski povezanih jedinica.

PRAMAC I NJEGOVA STATVA Diskutirajući jedan rad iz područja konstrukcije broda, ujedno predsjedavajući, profesor Kalman Žiha uzeo je list papira formata A4 i izrezao kraću stanicu tako da u ravnini π2 tvori profil pramca s bulbom koji se projicira ispred perpendikulara (ram bow), i gornjim kosim dijelom statve čiji se vrh nalazi upravo iznad vrha bulbnoga kljuna. Kljun bulba živo je podsjetio na rostrum feničke ratne bireme (dvoveslarke). Tad je Profesor s tim pramcem udario u bok broda, kojeg predstavlja drugi list papira. Zatim

je odstranio bulb, određenije njegov dio ispred perpendikulara, i ponovno fingirao bočni sraz. Naposljetku je odrezao i gornji dio pramca te, dobivši ravnu vertikalnu statvu, ponovio sraz. Našoj je mašti prepustio da razmišljamo o razlikama razornih učinaka triju profila statve.

Mene je to podsjetilo na davno doba, na predavanja profesora Adama Armande, iz Elemenata broda, školske godine 1948/49. Profesor je poglavito uspoređivao učinke sraza kose statve (kose od podanka do vrha pravocrtne ili blago konkavne statve), i ravne vertikalne statve, poglavito gredne izvedbe. Bulba s kljunom u ono doba nije bilo, a ukoliko ga je uopće bilo, to je bio 'nježni' bulb unutar duljine Lpp. Profesor je davao prednost kosoj statvi, pogotovo onoj iz svinutoga lima, ističući da deformacija takvog gornjeg dijela pramca amortizira, potroši energiju sraza, te ublažava ukupne posljedice sudara.

No, elegantna demonstracija pramca i njegove statve, kako je to izveo profesor Žiha, ujedno upućuje na vječno aktualno pitanje izbora prikladnog oblika pramca i statve. Statva na svoj način legitimira brod, ona predhodi cjelokupnom korpusu broda i po njoj more, koje mu se opire, zaključuje o naravi plovećeg objekta s kojim ima posla. Shodno ovdje bih ponovio svoj poodavni zaziv za dissertaciju, učenu raspravu, koja bi odgovorila na pitanje kad, gdje i kakav pramčani bulb uopće ima smisla. Naime danas svjedočimo o pravoj poplavi bulbova, i to golemih bulbova s kljunom, praktički na svim vrstama i veličinama brodova, i neovisno o koeficientima forme, i neovisno o relativnoj i absolutnoj brzini broda.

O JEZIKU NA SIMPOZIJU Prema propozicijama jezici na simpoziju Sorta su hrvatski i engleski. Pri tome može se zapaziti da tijekom godina raste udio engleskog, kako u pisanim radovima tako i u izlaganju i diskutiranju istih. Također je uočljivo kako i kvaliteta engleskog koji se na našim simpozijima čita i čuje, s godinama, sve je bolja. U tom smislu svi se i trudimo, mi domaći kao i gosti koji nam dohode iz inozemstva. To je u skladu i s činjenicom da se u cijelom svijetu engleski sve više prihvaća kao zajednički jezik sporazumijevanja. Štoviše, u brodogradnji i pomorstvu to je osobito izraženo. Tako npr. u obavijesti o 16-om skupu IMAM (International Maritime Association of the Mediterranean), koji će se 2015. održati u Puli, piše: The official language of the Congress will be English.

No, ništa manje dužni smo skrbiti i o našem hrvatskom jeziku, biti svjestni njegove ljepote, upravo čudesnih izražajnih i tvorbenih mogućnosti. Razlog ovim redcima jesu terminološki propusti i nepotrebne tuđice u jednom broju radova izloženim na Simpoziju. Evo nasumce nekoliko primjera.

Vodotijesnost – što bi to moglo biti ? Zacijelo se radi o doslovnom prevodu engleskog watertight, za što u hrvatskom imamo odavno uvedenu vodonepropustnost ili –nepropustivost. Tako općenito govorimo o nepropustnim pregradama, koje pak mogu biti vodonepropustne (watertight–), uljonepropustne (oiltight–), plinonepropustne (gastight–).

Na našim studijima nismo učili zatezna ćvrstoća, istezanje, posmik, nego vlačna čvrstoća, rastezljivost, smik. Nećemo reći posmična naprezanja, nego smična naprezanja.

Nismo govorili sučelni var, još manje sučeljni–, nego stični var.

Sve češće se susreće redundantnost, redundantno, redundancija … što i na engleskom djeluje nezgrapno, pa bi se trebalo potruditi, tražiti i nalaziti prikladnu našu riječ. Negdje to može biti pretičak, ponegdje zaliha, itd.

U radovima se prečesto javlja tuđica implementacija, koja se najčešće može zamijeniti hrvatskom riječi provedba.

Umjesto glisirajuće forme sušačko-charlottenburški učenik i naš profesor Sorta govorio je klizne forme. Zacijelo je dobro koristiti, kombinirati oba naziva.

Bolje, puno je bolje reći brod u službi negoli brod u eksploataciji. Govorit ćemo služba broda, a ne eksploatacija broda. Također brzina (broda) u službi, a ne – u eksploataciji. Riječ eksploatacija sadrži pejorativni prizvuk i neugodne primisli. Brodarima, pomorcima brod je dom, čiju vjernu službu i zaštitu suradnički respektiraju.

Općenito, umjesto trendovi bolje je reći tendencije, već i zbog prebogatog hrvatskog latiniteta.

Ponegdje se ne razlikuje smisao / razlika pojma: propis – pravilo, duljina – dužina.

Još bi se moglo primijetiti da je naslov pojedinih radova predugačak.

SUSRETI U prvoj obavijesti stoji: Cilj ovogodišnjeg simpozija SORTA 2014 je prikazati postojeće obrazovne, znanstvene, istraživalačke i razvojne kapacitete hrvatske brodogradnje … Da, ovi su naši skupovi istodobno biennalne stručne bilance kao i prilike za susrete, obnavljanje poznanstava, spominanja, upoznavanja i stjecanja novih prijateljstava.

Više me je kolega upitalo za Radovana Katića, zašto ga nema, gdi je on. Objasnio sam: Radovan je s Otoka doletio u Grad, zatim u Slano, gdje s družicom i potomcima slavi 90. rođendan. Ni njegov vjerni pratilac John Keelty nije mogao doći: spriječile ga prepreke koje donose godine. Upitali me i za Stanislava Fabića, koji je također bio na više simpozija Sorta. Stanislava su u Washingtonu zadržale obiteljske obveze.

Tako Leo Marion i ja bijasmo uvjerljivo najstariji na ovom našem skupu u Baški; oko nas sve sam mladost. Za utjehu, rekoh Leu, koji je svoj radni vijek proveo u pulskome Uljaniku, zatim u Jadranbrodu u Zagrebu: Ti si najbolji inženjer brodostrojarstva svih vremena. – Nakon Simpozija nazvao me Mladen Klasić, usput spomenuo kako se Leo preselio na otok Krk, pa mu je bilo lahko doći u Bašku. Svejedno, Mladena sam blago ukorio zato jer nije bio s nama.

Iz carskoga, ali i Zmajevićeva Petrograda postojano nam dohodi sa svojim prinosima o avantgardnoj propulsiji naš vrli kolega Anatolij Branko Togunjac.1 Kao uvijek ugodno

porazgovaramo, pa i darove razmijenimo. Na simpoziju u Lumbardi, 2010. od Branka sam dobio knjigu (on je koautor) o našima koji su nakon Kominforma 1948 … ostali u SSSR-u. Ovom sam prilikom dobio kalendar za 2015. i 2016 godinu, s nadpisom SANKT-PETERBURG i lijepim slikama toga grada. Ja sam uzvratio knjigom Alma mater, 3. prošireno izdanje, tako da mladi kolega Branko vidi kako se studiralo i živilo u Staroj zgradi i Zagrebu sredinom minula stoljeća.

Nakon Simpozija Branko je pošao u Krasicu, posjetiti svoj rod po ocu. Kad sam to spomenuo kolegi Albertu Branimiru Mikuličiću, koji živi na Sušaku, isti mi je odmah rekao kako Mikuličići dolaze upravo iz Krasice, što se najbolje vidi po imenima na tamošnjem groblju. Dodao je i kako su u rodu s našim Togunjcem. Spomenimo ovdje i to da su oko Krasice Zrinski imali šume iz kojih su vadili građu za svoje brodovlje.

Igor Belamarić i Branko Togunjac

Iz Splita je došao strojarski inženjer Abdulah Kadenić, predstavnik britanske tvrtke Hamilton Jet. S Avdom je Thomas Pannell, član iste tvrtke. Thomasa sam svojedobno upoznao u Splitu, gdje je s Avdom u Hrvatskom registru brodova govorio o vodomlaznim propulzorima Hamilton Jet. Ova je tvrtka jedan od sponsora simpozija Sorta 2014, pa je Thomas i ovdje izlagao osobitosti Hamiltonove vodomlazne propulzije, i odgovarao na pitanja diskutanata.

Robert Pešut iz službe za istraživanje i razvoj Brodosplita, pak, predstavio je djelatnosti splitskoga brodogradilišta. Tu je i energični Aris Večerina, koji se iz svog Riječkog zaliva, početkom lipnja 2014. preselio u Brodosplitovu Supavalsku uvalu, pa se sad opravdano nadamo novom zamahu i uzletu u dragoj nam Uvali.

Zaista, mladost je prevladavala na Sorti 2014, kao nikad dosad. I ne samo mladost, nego i članovi drugih kolektiva i institucija s kojima zajedno tvorimo našu brodograđevno-pomorsku obitelj. Posebno bih istaknuo sudjelovanje brojnih profesora sa naših pomorskih fakulteta. Sukladno predvečer drugog dana Simpozija održan je završni skup na kom je Stalni odbor proširen i radikalno pomlađen novim članovima, koji dolaze iz više brodograđevno-pomorskih poduzeća, institucija, učilišta.

Upravo tom prilikom kolega Dragan Sorić, sebi svojstvenim lapidarnim, a toplim rečenicama, pozvao nas u Trogir, na XXI. simpozij Sorta. ⎯⎯⎯⎯

1 Matija Zmajević, hrvatski pomorac i ruski admiral (Perast, 1680 – Tavrov na Donu, 1735). Godine 1712. u službi ruskog cara Petra I. Velikoga došao u Sankt Peterburg …

SUBOTNJI IZLET U subotu, trećeg dana Simpozija, prema već ustaljenoj navadi, krenuli smo na zajednički izlet po otoku Krku. Prva nam je postaja obližnji Jurandvor, benediktinska opatija u doba stare hrvatske države, crkva Sv. Lucije i u njoj – Bašćanska ploča. Sad je u crkvi njena replika, u svom izvornom položaju kao oltarna pregrada. Naime, kad se uvidjelo da Sveta Lucija više nije povoljno mjesto za čuvanje Ploče i da je treba spasiti od propadanja, sačuvati za pokolenja, prenesena je podkraj kolovoza 1934. u ondašnju Jugoslavensku akademiju znanosti i umjetnosti u Zagrebu, i postavljena na počasno mjesto u palači Akademije na Zrinjevcu. Jezikoslovac Stjepan Ivšić, koji je u ime Akademije Ploču preuzeo u Krku, nadahnuto je opisao prenos Ploče nazvavši je zlatnom pločom hrvatskoga jezika, našim dragim kamenom, dragim kamikom koji će Hrvati čuvati dok bude koljena Hrvata.

U crkvi Sv. Lucije slušali smo o tome kako je na Ploču prvi upozorio 1851. bogoslov Petar Dorčić. Od tada su je čitali i proučavali mnogi: Ivan Kukuljević Sakcinski, Franjo Rački, Vatroslav Jagić, Rudolf Strohal, Josip Hamm, Vjekoslav Štefanić, Eduard Hercigonja, Mateo Žagar, Lujo Margetić i drugi, ponajviše Branko Fučić, čije čitanje pretočeno u današnji hrvatski književni jezik glasi:

Ja, u ime Oca i Sina i Svetoga Duha, ja opat Držiha pisah ovo o ledini koju dade Zvonimir, kralj hrvatski, u svoje dane Svetoj Luciji, i svjedoci: Desimira, župan u Krbavi, Mratin u Lici, Pribineža, posal u Vinodolu, Jakov na otoku. Da tko to poreče, neka ga prokune Bog i dvanaest apostola i četiri evangelista i sveta Lucija, amen. Da tko ovdje živi, moli za njih Boga. Ja opat Dobrovit zidah crkvu ovu s moje braće devetero u dane kneza Kosmata koji je vladao svom Krajinom. I biše u te dane Mikula u Otočcu sa Svetom Lucijom zajedno.

Bašćanska ploča jedan je od najdragocjenijih hrvatskih spomenika, glagoljski nadpis nastao oko 1100. godine. Od bijelog je vapnenca veličine: 199 × 99,5 × 9 cm. Govori o tome kako hrvatski kralj Zvonimir daruje jednu ledinu (Za neobrađenu zemlju u Šibeniku i danas kažemo: ledina) Svetoj Luciji u Jurandvoru kod Baške na otoku Krku.

Iz Jurandvora proslijedili smo uz Ričinu ili Velu riku, između brda, i stigli u Krk, grad pun frankopanskog naslijeđa. Evo nas brodom i na otočić Košljun u Puntarskoj dragi. Ostatci benediktinske opatije iz XII. stoljeća, franjevački samostan iz XVI. stoljeća s crkvom Navještenja Marijina iz 1523. U samostanu arhiv, bogata knjižnica, etnografska i prirodoslovna zbirka, lapidarij. Podsjetimo se da je i naš profesor Sorta rado dolazio na Košljun, slikati.

SORTINA LAĐA S obzirom na takozvane krize koje pogađaju svekoliku brodogradnju, u nas i u svijetu, više se puta proteklih godina moglo čuti pitanje: hoće li se nastaviti, hoće li biti simpozija Sorta.

Odgovaramo nazorovski : Već četrdeseto minu ljeto, od kad plovi Sortina lađa ... ∼ ∼ ∼

Nakon što su održana prva tri u samome polazištu, na Fakultetu u Lučićevoj, godine 1974, 1976 i 1978, Ona, već stasala i čvrsta, krenula je iz matične luke Zagreb na otvoreno more. Na njoj ukrcani mi stanari Stare zgrade. Na mostu je poletni začetnik, Mladen Fancev.

Prva postaja bijaše (starohrvatska benediktinska) Opatija, 1980. Kraj iz kojeg dolazi sam rodonačelnik, za njim i prvi brodari: Adam Armanda, Stanko Šilović, Milan Stanger, Tihoraj Jelušić, Ostoja Grubiša …

Plovidba se nastavlja. Pridružuju se stanari Novih zgrada i iz drugih gradova, poglavito primorskih.

Tako se posada Lađe stalno obnavlja i pomlađuje, orna za preplove nove.

Uporno i dosljedno svake se parne godine zaustavi, priveže na par dana, te nastavi plov prema idućem odredištu.

A u toj plovidbi, baš kao i svaki pomorski brod, doživljava olujno, pa i ratom uznemireno more.

Evo je u Dubrovniku, 1990, na njoj 300 članova posade. U Rijeci je 1992, pa opet, 1994, u rušenom je Gradu 225 Sortinih brodara.

Plovidba je nastavljena: Zagreb (1996), Zadar (1998), Rijeka (2000), Trogir (2002), Plitvice (2004), Opatija (2006), Pula (2008), Korčula (2010), Zagreb (2012), Baška (2014).

Nakon obnove u frankopanskoj Baški, prvih dana listopada 2014, usmjerila je pramac prema jugu. Sad s novim kormilarom – mladim profesorom Joškom Parunovim, upravo izabranim predsjednikom Stalnoga odbora. Uz prigodne čestitke zaželit ćemo mirno more, s blagim vjetrićem koji će razvedriti naše misli i bistriti nam djela.

U drevnome Trogiru, sjećajući se prvog boravka sredinom studenoga 2002, priprema se doček godine 2016.