bilten projekta građanskih prava sisak · civilno društvo grada siska u svakoj zajednici, bilo da...

1

Ovaj bilten izrađen je u sklopu projekta "Stvaranje novog modela međusektorske suradnje u

cilju zaštite nacionalnih manjina i socijalno ugroženog stanovništva".

Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske

IMAMPRAVO

bilten Projekta građanskih prava Sisak

lipanj 2014. - broj 4

Europska unija kroz Europski program za demokraciju i ljudska prava (eng. EIDHR)

Ovaj projekt financiraju:

2

Impressum

IMAM PRAVOBilten Imam pravo

Nakladnik: Projekt građanskih prava SisakUredništvo: Projekt građanskih prava Sisak

UREDNICI: MILANA KREĆASAŠA ZELJUGANITA KOŠAR ULEMEKALEKSANDAR KOJIĆ

PARTNERI NA PROJEKTU:1. Udruga mladih „Novi svijet“ Luščani2. Centar za ruralne inicijative Klinac3. Romski kulturni centar

SURADNICI:1. Županija Sisačko-moslavačka2. Grad Sisak3. Centar za socijalnu skrb Sisak4. UNHCR

Časopis izlazi 4 puta godišnje u razdoblju od 01.07.2013.-30.06.2014.g.Sisak, lipanj 2014.

3

Sadržaj

3. Civilno društvo u ruralnom području Sisačko-moslavačke županije 14

1. Grad Sisak i civilno društvo 5

2. Romsko civilno društvo u Sisačko-moslavačkoj županiji 10

2.1. Prva romska slikovnica Naša prava 10

2.2. Romsko naselje Capraške poljane 12

2.3. Akcijski plan uključivanja Roma Sisačko-moslavačke županije 2013.-2015. 13

1.1. Civilno društvo grada Siska 5

Uvodnariječurednika 4

4. Besplatna pravna pomoć 19

4.1. Pravna klinika Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 19

4.2. Novi Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći 22

3.1. Centar za ruralne inicijative Klinac 14

3.2. Udruga mladih „Novi svijet“ Luščani 17

5. Fotogalerija 24

5. Fotogalerija 24

4

Uvodna riječ urednikaLipanj, 2014.

Dragi čitatelji,

Pred vama se nalazi četvrti broj biltena “Imam pravo”. Bilten je tiskan u periodu od 1.07.2013. do 30.06.2014. godine, kao sastav-ni dio projekta “Stvaranje novog modela međusektorske suradnje u cilju zaštite nacionalnih manjina i socijalno ugroženog stanov-ništva” koji je financiran od strane Europske unije, kroz program Europski instrument za demokraciju i ljudska prava (engl. EIDHR). Nadamo se da je bilten koristan za građane Siska i Sisačko-mosla-vačke županije, jer govori o aktualnoj problematici. Nastojali smo informirati građane o njihovim pravima pišući o radu institucija i civilnog društva. Poseban naglasak je stavljen na socijalnu skrb te na pripadnike romske nacionalne manjine, kao najugroženije na-cionalne manjine u Republici Hrvatskoj, o kojoj još uvijek postoje mnoge predrasude. Govorili smo i o poplavama u našoj županiji, nezaposlenosti i zatvaranju firmi i obrta, novim zakonima, uključu-jući Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći, kao i o nekim događanjima u Sisku i županiji. U vezi s navedenom problematikom, nastojali smo dobiti odgovore od relevantnih institucija i osoba. Vjerujemo da smo time barem dodatno naglasili važnost rješavanja navede-nih problema te produbili svijest građana o istima. Dakle, u okviru gore navedenog projekta, ovo je zadnji broj biltena, no mi se nadamo da to ipak neće u konačnici biti zadnji broj, jer ćemo nastojati pronaći donatora, tj. sredstva za pisanje i tiskanje novih brojeva. Naime, obzirom da se Sisak, kao i cijela Hrvatska, nalazi u financijskoj krizi, s kojom je povezana i politička i druš-tvena kriza, smatramo da je potrebno dodatno se posvetiti zaštiti ljudskih prava, posebno najranjivijih skupina društva, jer su one u takvim vremenima najugroženije.

Glavna urednica: Milana Kreća, predsjednica PGP-a Sisak

Tema broja • Socijalna skrbTema broja • GRAD SISAK I CIVILNO DRUŠTVOBilten “Imam pravo” • Broj 4. • Lipanj 2014.

5

1. GRAD SISAK I CIVILNO DRUŠTVO

Tema broja • Socijalna skrb

1. Jeste li upoznati s ukupnim brojem registriranih udruga u Sisku i smatrate li da je njihovo djelovanje važno za građane na-šeg grada/županije?

Upoznat sam s ukupnim brojem registriranih udruga Grada Siska, a radi preglednosti podjelili smo ih u nekoliko skupina prema po-dručju kojim se bave:

• Djecaimladi

• Humanitarno-socijalna djelatnost

• Kultura

• Ljudskaprava,razvoj civilnogdruštva, Europskaunija,regio- nalnaimeđunarodna suradnja

• Udrugeproizašleiz Domovinskog rata

• Zdravstvo

• Poljoprivreda,stočar- stvo,seoskiturizam

• Sport

Broj udruga u ovim područjima kreće se od deset pa sve do pe-deset te već i analizom brojnosti te godina postojanja ovih udru-ga možemo vidjeti da je njihovo djelovanje za građane našeg gra-da važno i da postoji potreba za njima.

2. Koje bi bilo najvažnije područ-je u kojemu, prema Vašem mišlje-nju, djelovanje nevladinog sekto-ra nije dovoljno zastupljeno?

Smatram da udruge i nevladine

TEMABROJA:GRADSISAKICIVILNODRUŠTVO

Tema broja • GRAD SISAK I CIVILNO DRUŠTVO

1

1.1. Civilno društvo grada Siska

U svakoj zajednici, bilo da se radi o ruralnoj ili urbanoj sredini, udruge civilnog društva su iznimno bitan čimbenik u podizanju kvalitete življenja u zajednici iz koje dolaze. Građani, kojima je često otežan pristup institucijama, za rješavanje svojih problema obraćaju se udrugama civilnog društva koje pritom djeluju kao spona između građana i institucija, ukazuju na probleme u sustavu i svojim djelovanjem nastoje isto izmijeniti te tako pomoći građanima i vlastima. Kako bismo saznali nešto više o udrugama civilnog društva u Gradu Sisku, razgovarali smo s Goranom Grguračem, pročelnikom Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu, sport, branitelje i civilno društvo Grada Siska.

Bilten “Imam pravo” • Broj 4. • Lipanj 2014.

Gradska vijećnica - Sisak

6

Bilten “Imam pravo” • Broj 3. • Svibanj, 2014. TE

MA

BRO

JA

TEMABROJA:AKTUALNIPROBLEM

IUSMŽ

organizacije Grada Siska svojim radom već obuhvaćaju sva po-dručja u kojima postoji potreba za njihovim djelovanjem, ali s obzirom na tešku financijsku si-tuaciju u kojoj se nalazimo, svaka dodatna humanitarno-socijalna djelatnost svakako je dobrodošla. Također, budući da se nalazimo u razdoblju nakon ulaska u Europ-sku uniju, postoji pojačana po-treba za informiranjem građana o pripremama EU-projekata te o mogućnostima regionalne i me-đunarodne suradnje.

3. Mislite li da udruge savjesno i u skladu s ciljevima radi kojih su osnovane obavljaju svoj posao?

Udruge rad temelje na svom Sta-tutu, a svake godine donose aktu-alne Programe rada te prema tim Programima rada kasnije podnose Izvješća. Na taj način njihova je djelatnost transparentna. Narav-no, smatram da udruge svoj po-sao obavljaju savjesno i u skladu s ciljevima radi kojih su osnovane.

4. Koliko je Grad izdvojio sred-stava za rad udruga iz svog pro-računa za 2014.g.? Mislite li da su ta sredstva dovoljna za normalno djelovanje civilnog društva?

Za 2014. godinu iz svog je Pro-računa Grad Sisak za rad udru-ga sveukupno osigurao 1.480. 000,00 kn.

Ta sredstva koja su izdvojena za djelovanje udruga civilnog druš-tva u skladu su s trenutnom fi-

nancijskom situacijom i moguć-nostima proračuna Grada Siska.

5. Je li vam poznato koje udru-ge apliciraju na natječaje EU te putem dobivenih projekata za-pošljavaju ljudske resurse? Sma-trate li važnim takav način zapo-šljavanja? Planirate li kao lokalna samouprava raditi na poticanju zajedničkih partnerstava s or-ganizacijama civilnog društva u apliciranju na EU natječaje i pla-nirate li sufinancirati EU projekte koje udruge dobiju na EU natje-čajima?

Prepoznali smo važnost zapošlja-vanja preko EU projekata budući da nam je cilj istražiti i iskoristiti svaku mogućnost da što više oso-ba u našem gradu bude zaposle-no, pa makar i na kraće vrijeme, kao što je to slučaj s EU projek-tima. Grad Sisak ostvaruje zajed-nička partnerstva s organizacija-ma civilnog društva u apliciranju na EU natječaje, a takvu suradnju i dalje namjerava razvijati. Što se tiče sufinanciranja EU projekata koje udruge dobiju na EU natje-čajima, iako nam je u planu, to ovisi o mogućnostima proračuna Grada Siska.

6. U kojem razdoblju u godini Grad raspisuje natječaje za udru-ge civilnog društva? Prema kojim kriterijima svake godine postav-ljate ciljeve natječaja koji raspi-sujete (npr. analizirate trenutne potrebe zajednice i sl.)?

Grad Sisak natječaje za udruge

civilnog društva raspisuje u rujnu. Da dobijete uvid u ovu praksu na-vest ću primjer Natječaja iz 2013. godine koji se odnosi na aktual-ne, ovogodišnje projekte. Grado-načelnica Grada Siska donijela je Odluku i Pravilnik kojima se utvr-đuju mjerila i propisuju uvjeti koje udruge moraju ispunjavati radi ostvarivanja prava na potporu iz gradskog Proračuna. Iz Proračuna Grada Siska financiraju se projekti i programi udruga:

- čija je djelatnost od interesa za Grad Sisak;

- koje računajući od dana regi-stracije do dana raspisivanja na-tječaja aktivno djeluju najmanje godinu dana u području za koje prijavljuju projekt ili program;

- koje ne obavljaju poslove iz djelokruga tijela državne vlasti (aktivnosti za koje je odgovorna država, kao što je formalno ob-razovanje, primarna zdravstvena zaštita i sl.);

- čija djelatnost nije financirana sukladno Zakonu o sportu, Za-konu o tehničkoj kulturi, Zakonu o financiranju javnih potreba u kulturi ili se u cijelosti ne finan-cira iz drugih izvora;

- koje su dostavile izvješće o pro-vedenim aktivnostima i utroše-nim financijskim sredstvima Gra-da Siska za prethodno razdoblje. Projekti i programi ocjenjivali su se prema sljedećim kriterijima:

a. dosadašnja iskustva i posti-gnuća udruga u provedbi sličnih projekata/programa;

b. sposobnost udruge za proved-

Tema broja • GRAD SISAK I CIVILNO DRUŠTVOBilten “Imam pravo” • Broj 4. • Lipanj 2014.

7

Bilten “Imam pravo” • Broj 3. • Svibanj, 2014. Tema broja • GRAD SISAK I CIVILNO DRUŠTVO


bu projekta/programa stručni i organizacijski kapaciteti;

c. direktna usmjerenost na cilja-nu korisničku skupinu;

d. sposobnost da se prepozna i odgovori na stvarne potrebe lo-kalne zajednice;

e. jasnoća projekta/programa u pogledu aktivnosti, ciljeva i re-zultata;

f. vjerojatnost da se korist od projekta nastavi i po isteku fi-nancijske potpore;

g. partnerstvo i suradnja s dru-gim udrugama civilnog društva u provedbi projekta/programa;

h. promocija projekta u javnosti;i. financijska potpora projektu/programu od strane drugih dona-tora (županija, ministarstvo i sl.).

7. Koliko ste zahtjeva za projekte odobrili u 2014.g., a koliko je pro-jekata odobreno u tijeku prošle godine? Tko odlučuje o odobre-nim projektima?

U 2014. godini odobreno je se-damdeset šest financijskih potpo-ra, dok je prethodne godine odo-breno sedamdeset osam.

Za procjenu kvalitete prijavljenih projekata i programa osnovano je Povjerenstvo za procjenu kvalitete projekata i programa prijavljenih na natječaj Grada Siska i Kulturno vijeće koji su utvrdili visinu finan-cijske potpore za svaku udrugu.

8. Prema saznanjima PGP-a, Vaš je plan u narednih dvije godine iz-mještanje svih udruga iz strogog centra grada u zajednički prostor na lokaciji bivše Policijske uprave Sisačko-moslavačke u Tomislavo-voj ulici (pokraj bivše poslovnice

Zagrebačke banke), radi komer-cijalizacije centra grada, posebno Rimske ulice i punjenja gradskog proračuna; je li to točno?

U cilju unaprjeđenja djelokru-ga rada udruga i podizanja razi-ne kvalitete njihove aktivnosti, Grad Sisak u svom planu razvoja i poboljšanja standarda nastoji iznaći što učinkovitije rješenje za duži period razvoja Grada. S tim ciljem, a u suradnji Grada Siska i svih aktivnih sudionika civilnog društva, zajedničkom suradnjom osigurat ćemo viši standard rada koji će ujedno rezultirati i većom kvalitetom. Slijedom navedenog razmatramo sve prostorne mo-gućnosti kako bi u konačnici bili zadovoljeni svi kriteriji, a zado-voljstvo obostrano.

9. Mislite li da ćete u doba ove ekonomske krize doista postići cilj spomenutog izmještanja udruga? Imate li podatak koliko udruga u Gradu koristi gradske prostore?

U traženju najboljeg rješenja smatram da ćemo zajedničkim dogovorima s udrugama postići vrlo važan cilj, a to je međusobna suradnja.

Pedeset i jedna udruga koristi prostor koji joj je dodijelio Grad Sisak.

10. PGP Sisak, uz ostale udruge civilnog društva i Vijeća nacional-nih manjina, potpisao je 15. ožuj-ka 2013. Povelju o suradnji Grada Siska s vijećima, predstavnicima i udrugama nacionalnih manjina i organizacijama civilnog društva koje se bave manjinskim pitanji-ma i ljudskim pravima u namjeri da dosadašnja suradnja s Gradom postane još bolja. Pokazalo se da je ona samo deklarativni akt, upravo suprotno od onoga što se s njom željelo postići. Što ćete učiniti po pitanju poboljšanja su-radnje s potpisnicima?

U cilju unaprjeđivanja i zaštite položaja pripadnika nacional-nih manjina na području Grada Siska, razvoja zajednice i djelo-vanja za opće dobro, Grad Si-sak i dalje izražava spremnost i želju za daljnjim razvijanjem dobre suradnje s Vijećima na-cionalnih manjina, Predstav-nicima nacionalnih manjina, Udrugama civilnog društva nacionalnih manjina i udru-gama koje se bave manjinskim pitanjima i ljudskim pravima. Ne može se reći da je ta Pove-lja samo deklarativni akt. Grad Sisak i dalje provodi mjere za unapređivanje, očuvanje i za-štitu položaja pripadnika na-cionalnih manjina, u pripremi prijedloga općih akata traži mišljenje i prijedloge o odred-bama kojima se uređuju prava i slobode nacionalnih manjina te poštuje vjersku pripadnost i očitovanje vjere pripadnika nacionalnih manjina. U svrhu praćenja provođenja Ustavnog

8

Bilten “Imam pravo” • Broj 3. • Svibanj, 2014. TE

MA

BRO

JA


zakona o pravima nacionalnih manjina, kao što je naznačeno u Povelji, oformljeno je Povje-renstvo za nacionalne manjine Grada Siska, a njegovi članovi su: Milan Krstinić (predsjed-nik Vijeća srpske nacionalne manjine Grada Siska), Asim Kulenović (predsjednik Vijeća bošnjačke nacionalne manjine Grada Siska), Dragoljub Nikolić (predsjednik Vijeća romske na-cionalne manjine Grada Siska), Marija Mulanović-Smolčić (predstavnica češke nacional-ne manjine Grada Siska), Ser-vet Idrizi (predstavnik alban-ske nacionalne manjine Grada Siska), Marko Krička (zamjenik gradonačelnice) i Goran Grgu-rač (pročelnik Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu, sport, branitelje i civilno društvo).

Povjerenstvo će se sastajati dva puta godišnje radi analizira-nja primjene i provođenja, ali i predlaganja daljnjih mjera za uspješno provođenje Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina. Također, jednom go-dišnje na dnevnom redu Grad-skog vijeća podnosit će se Iz-vještaj o primjeni i provođenju Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina. Moramo također imati razumijevanja da su se neki započeti procesi pri-vremeno usporili zbog promje-ne gradske uprave.

11. Slijedom potpisane Povelje, postojala je ideja da se osnuje tzv. “Kuća udruga” u kojoj bi

Tema broja • GRAD SISAK I CIVILNO DRUŠTVOBilten “Imam pravo” • Broj 4. • Lipanj 2014.

udruge koje nemaju svoje pro-store mogle obavljati svoje ad-ministrativne poslove, održava-ti radionice itd; jeste li upoznati s tim projektom, smatrate li ga potrebnim i opravdanim?

Stav Grada Siska oko pronala-ženja rješenja koje bi dugoroč-no bilo najbolje za razvoj i po-dizanje kvalitete rada udruga već sam objasnio u jednom od prethodnih odgovora.

12. Što znate o PGP-u Sisak i njegovom radu? Jeste li do da-nas posjetili, kontaktirali s ne-kim drugim udrugama u Gradu Sisku?

Grad Sisak već niz godina uspješno surađuje s udrugom Projekt građanskih prava iz Siska, koja je jedan od ključ-nih čimbenika demokratizacije i razvoja civilnog društva na području Grada Siska i Sisačko-moslavačke županije. Projekt građanskih prava nastavlja rad Norveškog vijeća za izbjeglice i kao domaća udruga taj posao uspješno obavlja.

Pružanjem besplatne pravne pomoći, programima edukacije i različitih oblika potpore, kao i ostalim aktivnostima humani-tarnog značaja, udruga je dala značajan doprinos u rješava-nju statusnih pitanja i drugih problema ratnih stradalnika, socijalno ugroženih građana, zaštiti prava pripadnika naci-onalnih manjina, žena i ostalih osjetljivih društvenih skupina

te razvoju civilnog društva op-ćenito.

Pri provedbi projekata i pro-grama, udruga se ističe svojom sklonošću i sposobnošću za su-radnjom, partnerstvom i umre-žavanjem s ostalim organizaci-jama civilnog društva i javnim institucijama.

Grad Sisak dodijelio je udru-zi prostor za rad bez obveze plaćanja najamnine i režijskih troškova a u okviru raspoloži-vih mogućnosti sufinancira i pojedine programske aktivnosti udruge.

Zbog vremenske kratkoće na ovom radnom mjestu do sada još nisam bio u vašem prosto-ru što ne znači da to nemam u planu.

Goran Grgurač: Pročelnik Uprav-nog odjela za obrazovanje, kulturu, sport, branitelje i civilno društvo, Grad Sisak.

9

Bilten “Imam pravo” • Broj 3. • Svibanj, 2014. Tema broja • GRAD SISAK I CIVILNO DRUŠTVO



Svjetski dan Roma, Sisak, 2014.

Posjet romske djece Zoološkom vrtu, Zagreb, 2014.

Capraške Poljane, Sisak, 2014. Posjet romske djece Zoološkom vrtu, Zagreb, 2014.

Pružanje besplatne pravne pomoći, PGP, Sisak, 2014.

10

Za pripadnike romske nacionalne manjine, najugroženije nacionalne manjine u Sisačko-mosla-vačkoj županiji, od iznimne je važnosti njihovo organiziranje u udruge civilnog društva. Osim što im romske udruge civilnog društva omogućuju pristup informacijama te omogućavaju kori-štenje određenih prava koja im pripadaju, one su od presudne važnosti za očuvanje nacionalnog identiteta romske nacionalne manjine. U vremenu kad se sve manje Roma izjašnjava Romima i kada, unatoč vrijednostima o jednakosti svih ljudi koje moderno društvo propagira, predrasude prema Romima ne jenjavaju, romske udruge civilnog društva su onaj faktor koji će Rome upo-znati s njihovim pravima, a većinskom stanovništvu pokazati kako nacionalne manjine oboga-ćuju naše društvo.

2Bilten “Imam pravo” • Broj 4. • Lipanj 2014.

RomskocivilnodruštvouSisačko-moslavačkojžupaniji

2.1. Prva romska slikovnica Naša prava

Udruga „Romska prava“ iz Siska u djelo je provela jednu iznimno kreativnu ideju, tiskanje prve romske slikovnice u Hrvatskoj. „Naša prava“ je prva slikovnica o pravima djeteta koja je pisana na romskom jeziku, tj. na svim narječjima kojima govore Romi u Republici Hrvatskoj te će je stoga moći koristiti sva romska djeca, neovisno o mjestu stano-vanja i narječju kojim govore. Kako bismo saznali nešto više o ideji, procesu izrade te reak-cijama društva na slikovnicu, razgovarali smo s autorom sli-kovnice Dragoljubom Nikolićem, predsjednikom udruge „Romska prava“, a koji je ujedno i pred-sjednik Vijeća romske nacional-ne manjine grada Siska.



Dragoljub Nikolić

11

2



PGP: Primijetili smo kako je tekst koji je napisan na hrvat-skom preveden na tri narječja romskog jezika, o čemu je riječ?

Dragoljub Nikolić: Romska za-jednica u Sisku govori bajaškim narječjem romskog jezika koje je karakteristično za ovo područ-je, dok primjerice Romi u Me-đimurju, Zagrebu, Slavonskom Brodu, govore drugim narječji-ma. Tu je još i romani chib ko-jim, unatoč tome što je službeni, svjetski priznat jezik Roma, u Hrvatskoj govori relativno mali broj Roma. Upravo radi toga, obzirom da smo pri izradi plani-rali da se slikovnica distribuira u cijeloj Hrvatskoj, ona obuhvaća dva narječja bajaškog i romani chib.

PGP: Na koje ste poteškoće naiš-li prilikom izrade slikovnice?

DragoljubNikolić: Moram reći, da smo jako dugo radili na sli-kovnici obzirom da je vrlo teško naći Rome koji su dovoljno obra-zovani da znaju pisati na bajaš-kom tj. romani chib jeziku. Radi toga je bilo angažirano zaista puno ljudi, od laika do profeso-ra. Posebno bih se želio zahvaliti profesoru Petru Radosavljeviću, s Filozofskog fakulteta u Zagre-bu, na prijevodu i sugestijama. No potrebno je naglasiti da po-stoje mnoge dvojbe, pa čak i ne-suglasice oko romskog jezika u Hrvatskoj, obzirom da je romani chib službeni romski jezik, a mi Romi u Sisku ga ne govorimo. Najvažnije je da smo mi željeli napraviti slikovnicu za djecu i u tome smo uspjeli.

PGP: Kakav je plan distribucije slikovnice, gdje se mogu naći primjerci?

Dragoljub Nikolić: Ovdje bih želio naglasiti da su tiskanje sli-kovnice podržali UNDP, UNICEF i PGP Sisak. Slikovnica je tiska-na u nakladi od 2000 primje-raka. 1000 primjeraka je preko UNDP-a podijeljeno u Međimur-skoj županiji i Gradu Zagrebu. Udruga Romska prava i PGP Si-sak su 1000 primjeraka podijelili u Sisku i Sisačko-moslavačkoj županiji, a po dječjim vrtićima, osnovnim školama, knjižnicama i čitaonicama, predstavnicima romskih udruga te udruga koje se bave zaštitom ljudskih prava i prava nacionalnih manjina. Mo-žemo se pohvaliti kako smo do sada posjetili 25 osnovnih škola, 6 dječjih vrtića, 11 udruga te na-ravno, Grad i Županiju. Moram naglasiti kako su, gdje god da smo bili, reakcije bile izvrsne i da je slikovnica naišla na odobrava-nje.

PGP: Kakve su reakcije djece na slikovnicu?

Dragoljub Nikolić: Pretpostav-ljali smo kako će djecu zainte-resirati sadržaj slikovnice i da će je rado čitati, ali ovakvo odušev-ljenje među djecom zbilja nismo očekivali. Najviše nas raduje to što su ne romska djeca uz pomoć slikovnice počeli učiti čak i neke romske riječi. Mislim kako je to velik korak ka stvaranju društva bez predrasuda i diskriminacije koje se treba graditi i kroz rad s najmlađima.

12


U Sisačko-moslavačkoj županiji postoji pet romskih naselja, od-nosno dijelova gradova koji su nastanjeni Romima, a to su Ca-praške poljane, Palanjek te dije-lovi gradova u Kutini, Popovači i Novskoj.

Romsko naselje Capraške po-ljane u Sisku najveće je takvo naselje u županiji, a također je i najugroženije te ima najlošije uvjete života za stanovnike. Na-selje broji 1720 Roma, koji žive u kućama koje su bespravno iz-građene, a također su većinom u vrlo lošem stanju. Štoviše, si-romašne obitelji naselja žive u zidanim kućicama koje ne zado-voljavaju minimalne životne uv-jete, a postoje i oni koji, još uvi-jek žive u drvenim daščarama.

Svaka romska obitelj ima naj-manje troje djece te pet do de-set članova kućanstva. Jedan od najvažnijih problema je velik stupanj siromaštva zbog čega danas velika većina stanovni-ka gladuje. Većina stanovnika naselja ima reguliran status u Republici Hrvatskoj temeljem privremenog ili stalnog borav-ka, velik dio njih su državljani ove države, no međutim, posto-je i apatridi, oni koji svoj status zbog administrativnih prepreka nisu riješili. Osim statusnih pita-nja, problem je i da se velik broj Roma ne izjašnjava Romima iz kojeg razloga ne mogu ostvariti prava koje im je država omogu-ćila.

Naselje ima vodovod i infra-strukturu distribucije električ-ne energije, koji se međutim ne

koriste od strane većine stanov-nika. Naselje nema kanalizaciju što predstavlja veliki problem za stanovništvo. Također je samo mali dio cesta u naselju asfal-tiran što predstavlja veliki pro-blem, pogotovo u kišnim i zim-skim periodima.

U naselju ne postoji društveni dom kao niti pristup bilo kakvim uslugama kao što je trgovina, ambulanta, pošta, niti bilo što drugo. Javni prijevoz ne postoji osim autobusa za osnovnoškol-sku djecu. Samo manji broj kuća u naselju je legaliziran ili je ušao u postupak legalizacije.

Najveći dio naselja prostire se na zemljištu koje je većim dije-lom u vlasništvu Grada Siska na površini 78117 m2. Za navedenu površinu Grad Sisak je izradio detaljan Plan uređenja naselja kao temelj za stvaranje uvjeta za urbanizaciju lokacije nase-ljene Romima, a temeljem spo-menutog Plana je i izvršena par-celacija navedenog zemljišta, za koju svrhu je Grad Sisak osigu-rao 50.000,00 kuna u gradskom proračunu.

Parcelacija kao preduvjet za rješavanje imovinsko-pravnih odnosa izvršena je na inicijati-vu PGP-a Sisak, koji je održao sastanke s gradskom vlastima te UNDP-em koji su podržali ideju te ušli i realizirali zajednički pro-jekt parcelacije zemljišta.

Izvršena parcelacija znači da je sada od gore spomenute česti-ce formirano više manjih čestica koje se trenutno nalaze na upisu

u nadležnom katastarskom ure-du, a novonastalo stanje će se u konačnici upisati u zemljišne knjige. Suradnja i partnerstvo s lokalnom samoupravom sada je najpotrebnija kako bi konačno posjednici novoformiranih če-stica postali i njihovi vlasnici. Rješavanje imovinsko-pravnih odnosa u naselju samo je poče-tak ovog razvojnog procesa, jer Capraške poljane zahtijevaju su-stavno uređenje infrastrukture, što bi trebala provesti lokalna samouprava u suradnji s ostalim dionicima, a po mogućnosti uz financiranje iz fondova Europ-ske unije.

Na kraju, urbanizacija naselja Capraške poljane uvelike bi po-boljšala uvjete života u naselju te istovremeno doprinijela pre-vladavanju stalne izoliranosti, neinformiranosti, neprihvaćanja od strane većinskog stanovniš-tva kao i sprečavanju diskrimi-nacije te nacionalne manjine.


2.2. Romsko naselje Capraške poljane


Capraške poljane

13



Županijska skupština Sisač-ko-moslavačke županije na 5. sjednici održanoj 21.2.2014.g. donijela je Odluku o donošenju Akcijskog plana uključivanja Roma Sisačko-moslavačke žu-panije za razdoblje 2013. - 2015.

U pripremnim radionicama koje su prethodile izradi plana uz romske udruge i ostale relevan-tne dionike sudjelovao je i PGP Sisak kao udruga koja se sva-kodnevno bavi problematikom Roma na području županije.

Akcijski plan donesen je radi planskog pristupa rješavanju društvenih problema romske nacionalne manjine u svakod-nevnom životu na inicijativu Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP), Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih ma-njina Vlade Republike Hrvat-ske te Ureda za demokratske institucije i ljudska prava pri OESS-u. Objedinjava područja:

(1) Obrazovanje, (2) Zapošlja-vanje, (3) Zdravlje i stanovanje, (4) Statusna prava i uključenost Roma u društveni život uz oču-vanje Romske tradicije, a ima za cilj riješiti postojeće probleme romske nacionalne manjine na osnovu relevantnih podataka prikupljenih od predstavnika romske nacionalne manjine koji su sudjelovali u izradi.

Akcijski plan kao provedbeni do-kument ima svoju dobru namje-ru, no vjerojatno će se pojaviti problem financiranja predviđe-nih aktivnosti. Naime, iako bi Akcijski plan trebao određivati iznose i izvore financijskih sred-stava, doneseni Akcijski plan po-dredno u svom sadržaju spomi-nje financiranje iz EU fondova, ali u daljnju razradu te teme nije zadirao što predstavlja izravan problem pri provedbi aktivnosti iz plana. Iako bi trebao posluži-ti olakšanom pristupu sredstvi-

ma Europske unije, financiranje većine aktivnosti ipak je trebalo prilikom donošenja jasno defini-rati.

Nadalje, kao provedbeno tijelo i koordinator Akcijskog plana Sisačko-moslavačke županije definirana je županija. Unatoč pozitivnom stavu, postoji real-na opasnost da zbog ekonomske krize i političkog stanja na razini županije, implementacija Plana ostane samo “mrtvo slovo na papiru”.

Pozitivna je činjenica da se Žu-panija obvezala na praćenje Plana na godišnjoj razini i izvje-štavanje o provedbenim aktiv-nostima što će doprinijeti vid-ljivosti ostvarenog napretka te nadamo se, zalaganju svih pro-vedbenih tijela iz Plana u pro-vedbi konkretnih mjera koje su istim definirane.

2.3. Akcijski plan uključivanja Roma Sisačko-moslavačke županije 2013. - 2015.


Radionica za pripremu izrade Akcijskog plana za socijalno uključivanje Roma u SMŽ, Sisak, travanj 2013.

14


CivilnodruštvoururalnompodručjuSisačko-moslavačkežupanije3.1. Centar za ruralne inicijative Klinac


Udruga Centar za ruralne inicija-tive (CRI) Klinac u tri godine svog postojanja provela je niz hvale vrijednih akcija i kao dionik za-jedničkih projekata kontinuirano doprinosi poboljšanju kvalitete življenja u lokalnoj sredini. Una-toč tome, dobar dio mogućnosti poboljšanja materijalnog statusa seljaka još uvijek nije potpuno iskorišten. O nastanku udruge, projektnim aktivnostima i surad-nji sa srodnim udrugama civilnog društva i jedinicama lokalne sa-mouprave Sisačko-moslavačke županije te potencijalima gospo-darskog oživljavanja ove sredine, razgovaramo sa SašomDojnovi-ćem, predsjednikom CRI Klinac.

PGP Sisak: Što je potaknulo ži-telje ovog dijela Banije na osni-vanje udruge i što je naznačeno kao osnovni cilj Centra za ruralne inicijative Klinac?

S.Dojnović: Područje Klinca, De-anovića, Mlinoge i Jošavice ima doslovno sva obilježja visokog stupnja ruralnosti, počevši od de-mografskih pokazatelja izuzetno slabe naseljenosti, do ekonom-skih podataka koji ova mjesta podvlače kao sredine siromaštva. Ako tome pribrojimo jako nizak stupanj razvijenosti ruralne infra-strukture, ističe se dovoljan broj razloga koji su inicirali osnivanje naše udruge. Naime, u cilju po-

boljšanja kvalitete života i jača-nja male i dislocirane zajednice, potrebno je prvenstveno osnažiti ljude tog prostora kvalitetnom i praktičnom podrškom u planira-nim akcijama. Zbog toga je osno-van Centar za ruralne inicijative i registriran je kao udruga 28. travnja 2011. godine. Osnivači su pretežno stanovnici sela Klinac pa je ono označeno i kao sredi-šte udruge. CRI Klinac je osnovan uz potporu udruge Projektgra-đanskihpravaSisak(PGPSisak),u okviru projekta „Osnaživanje lokalnih zajednica u ruralnom području“, koji je tijekom 2011. godine proveden sredstvima Eu-ropske unije. Cilj Centra za rural-Ci

vilnodruštvoururalnompodručju

Već smo istaknuli važnost organizacija civilnog društva kroz primjer udruga civilnog društva Grada Siska te romskih udruga u Sisačko-moslavačkoj županiji, no na ratom pogođenim područjima naše županije, aktivnosti udruga civilnog društva imaju sasvim drugu dimenziju. Bez aktivnosti udruga civil-nog društva, život na nekim, zabačenim dijelovima županije, bio bi naprosto neodrživ. Centar za ruralne inicijative iz Klinca i Udrugu mladih „Novi svijet“ Luščani istaknuli smo kao pozitivne primjere koji kroz svoje aktivnosti uvelike podižu kvalitetu života na području u kojem djeluju.

Posjet PGP-a selu Klinac i podjela alata u okviru projekta "Europa na mom imanju", rujan 2013.

15

Bilten “Imam pravo” • Broj 4. • Lipanj 2014. Tema broja • GRAD SISAK I CIVILNO DRUŠTVO

3

Civilnodruštvoururalnompodručju

ne inicijative Klinac naveden je u statutu udruge. Ukratko, on se ogleda u poticanju ruralnog ra-zvoja povezivanjem i sudjelova-njem članova zajednice u namjeri unaprjeđenja vlastitog prostora. Učešćem članova u zajedničkim aktivnostima prikupljanja sred-stava i pravilnoj raspodjeli tih sredstava prema namjeni, na taj se način kontinuirano doprinosi unaprjeđenju i povećanju broja stanovnika kroz održiv, integrira-ni lokalni razvoj.

PGP Sisak: Nabrojite projektne aktivnosti koje je CRI proveo od osnutka do danas i efekte koje su polučile izvršene akcije.

S. Dojnović: Naše aktivnosti i projekti bili su usmjereni na za-puštene infrastrukturne objekte sela, povijesno-kulturnu bašti-nu ovog kraja i ublažavanje teš-kog socio-ekonomskog statusa žitelja. Tako smo sudjelovali u utvrđivanju katastarskih ruta nerazvrstanih poljskih putova na relaciji Klinac - Čuntić - Deanovi-ći - D. Mlinoga. Ovim projektom je omogućeno označavanje trasa zapuštenih putova kao podloga za buduće projekte koji će omo-gućiti bolju povezanost zabače-nih i prometno izoliranih mjesta, olakšati pristup poljoprivrednom zemljištu te stvoriti podlogu za potencijalne turističke rute i šet-nice. Nabavljena je polovna kom-binirka (rovokopač+utovarivač) za potrebe održavanja lokalne infrastrukture i privođenja za-puštenih oranica poljoprivrednoj svrsi i ekološkoj proizvodnji.

Značajna je i rekonstrukcija lo-kalnog seoskog vodovoda u selu Klinac, čime je znatno poboljša-na kvaliteta života povratničkog stanovništva u selu. Naši članovi bili su aktivni u akciji čišćenja i iznošenja kamenog sortimenta srednjovjekovne utvrde Klinac - grad čime su stvorene pretpo-stavke za rekonstrukciju ovog značajnog povijesno-kulturnog dobra. Provedeno je niz akcija či-šćenja putova i poljoprivrednog zemljišta, a drvo koje smo sasjekli donirali smo starim i nemoćnim žiteljima Klinca.

U cilju poticanja proizvodnih dje-latnosti mještana i poboljšanja njihovog materijalnog statusa, CRI je organizirao za dio mješta-na edukacije i praktične vježbe iz oblasti voćarstva na terenu u suradnji s udrugom voćara Pri-jedor i Agronomskim fakultetom u Banjoj Luci. Ovi projekti su bili usmjereni na stjecanje teorijskog i praktičnog znanja u formiranju uzgojnih oblika i rezidbi voća s posebnim naglaskom na šljivu. Polaznici ovih edukacija stekli su znanja s kojima mogu kvalitetno održavati vlastite trajne nasade, a imaju mogućnost i dodatne zara-de kroz uslužnu rezidbu.

U suradnji sa Zakladom za regi-onalni razvoj Zamah iz Zagre-ba izveden je projekt formiranja ekološkog pčelinjaka u selu Kli-nac, kao oglednog i nastavno-edukativnog centra za stjecanje znanja iz ekološkog pčelarstva. Za 12 polaznika osigurana su sredstva za edukaciju u Centru za šljivu i kesten u Bačugi, kojim polaznici stječu europski certifi-kat ekološkog poljoprivrednika. Kod Američkog veleposlanstva, na natječaju Julia Taft Fond, kao najbolje ocijenjen projekt (“Alat-

ni prsten”), dobili smo sredstva za nabavku ručnog alata i malih strojeva, koji su na raspolaganju mještanima tijekom poljoprivred-nih radova.

PGP Sisak: Proizlazi da je velik dio aktivnosti usmjeren na pomoć stanovnicima u privođenju za-puštenih oranica poljoprivrednoj kulturi i pokretanju proizvodnje. Je li to dovoljno za intenzivira-nje poljodjelstva i voćarstva ovog kraja?

S.Dojnović: Za osjetniji pozitivan materijalni pomak našeg seljaka, to nije dovoljno. Poljoprivreda je pretežita djelatnost kojom se može baviti žitelj ruralnog kra-ja, a naši povratnici nemaju do-statnu vlastitu mehanizaciju za obradu tla. Gospodarski objekti nisu obnavljani, a plasman even-tualne proizvodnje nije osiguran. Poljoprivredom se ljudi ovih sela bave tek za vlastite potrebe, a proizvodnja tržnih viškova izo-staje. Izlaz naziremo u poveziva-nju stanovnika s poljoprivrednom zadrugom “Eko-razvoj” Petrinja, koja najveći dio ekološkog uzgo-ja obavlja upravo na susjednim oranicama. Mislim da bi klasično zadružno povezivanje naših se-ljaka, u sklopu ove zadruge, do-nijelo bolje materijalne rezultate. Zadruga “Eko-razvoj” znatno bi pomogla u kvalitetnijoj i suvre-menijoj obradi tla i voćnjaka te lakše osigurala plasman na trži-šte, a time i financijsku korist za seljaka. Vjerujemo da bi se putem zadruge lakše rješavali admini-strativni poslovi u smislu osigu-ranja nasada, potpora i ekoloških nadzora, za koje naš seljak nije osposobljen. Zatim je tu tradicija sakupljanja kestena i ljekovitog bilja, koja je doslovce neproduk-

16


tivna, jer nemamo otkupnih sta-nica. U razgovorima s predstav-nicima zadruge istaknut je njihov interes za izvjesne edukacije na-ših stanovnika i organiziranje otkupnih točaka za kesten i lje-kovito bilje. Željeli bismo se više osloniti na zadrugu i zbog po-moći stanovnicima u natječajima za sredstva europskih fondova namijenjenih ruralnom razvoju. U nedostatku inicijalnih sred-stava, seljaci nemaju niti znanje za izradu prihvatljivih poslovnih planova svojih gospodarstava pa njihove dobre zamisli propadaju već u začetku. Zadruga “Eko-ra-zvoj” tada bi bila od velike po-moći, a objedinjavanje organske proizvodnje i materijalni efekti plasmana, uz realizaciju manjih projekata sredstvima europskih fondova, sigurno bi ubrzali i po-vratak nekadašnjih žitelja ovog kraja. Mišljenja smo da bi to bili i razlozi ostanka mlađe populacije na svojim ognjištima.

PGP Sisak: Koje akcije ili projekte udruga CRI planira u narednom razdoblju?

S. Dojnović: Sagledavajući sta-nje poljoprivrednih površina, aktivnosti ćemo usmjeriti na osi-guravanje nužnih sredstava za nabavu barem polovnih strojeva i priključaka, čime bismo omo-gućili stanovnicima privođenje tih površina ratarskoj kulturi. To podrazumijeva nabavu traktora, ralice i šumskog malčera. Reali-zacijom projekta, CRI će stvoriti uvjete stanovnicima za pristup poljima i planiranje buduće po-ljoprivredne proizvodnje. Dio ko-risne drvne mase obradit će se i ustupiti socijalno najugroženijim povratnicima kao ogrjev za zimu. U zimskim uvjetima, pogotovo uslijed snježnih nanosa, često je onemogućena propisna komuni-kacija sa stanovnicima ovih sela i zaselaka. Prometnice područja Klinca, Deanovića, Jošavice i Do-nje Mlinoge lokalnog su obilježja, pa uz dio županijskih cesta toga dijela grada Petrinje (oko 7,9 km), spadaju u zadnje prioritete odr-žavanja Zimske službe. Članovi CRI nabavljenim traktorom i ra-licom za snijeg u takvim će slu-

čajevima vršiti čišćenje seoskih prometnica navedenih sela, kako bi se omogućile eventualne me-dicinske intervencije te pomoć stanovništvu u dopremi hrane i ogrjeva.

PGP Sisak: U kojoj mjeri surađu-jete s ostalim udrugama civilnog stanovništva i jeste li zadovoljni suradnjom s lokalnim samoupra-vama, konkretno Gradom Petri-njom?

S.Dojnović: Suradnja se proširu-je učestalo. Dio navedenih pro-jekata provodili smo u suradnji s drugim udrugama, kao što su Projekt građanskih prava Sisak, Zaklada Zamah iz Zagreba, MI iz Splita, a Grad Petrinja kao matič-na jedinica lokalne samouprave pomogao je u akcijama čišće-nja utvrde Klinac-grad i rekon-strukciji lokalnog vodovoda sela Klinac. Voljeli bismo kad bi nas Grad konstantno podržavao u rješavanju pitanja infrastrukture ovog kraja.

Tema broja • GRAD SISAK I CIVILNO DRUŠTVOCivilnodruštvoururalnompodručju

Uređenje ruralnih područja, Klinac 2012.

17



3.2. UDRUGA MLADIH "Novi svijet" Luščani

Udruga mladih “Novi svijet” Luščani (UNS) je neprofitna, ne-vladina i nepolitička organizacija civilnog društva osnovana 8. ve-ljače 2001. u selu Luščani kod Pe-trinje i registrirana pri Službi za opću upravu Sisačko-moslavačke županije. Okuplja 16 članova i oko 7 volontera te ima od 2 pa do 9 zaposlenih, ovisno o projek-tu i aktivnostima, koji vrlo ozbilj-no pristupaju svakom programu. Kako bismo saznali nešto više o aktivnostima i daljnjim planovi-ma udruge, razgovarali smo sa Svjetlanom Grubješić, dopred-sjednicom udruge.

PGP SISAK: Kada ste, sada već davne 2001., osnivali udrugu, što ste si postavili za glavne ciljeve?

Svjetlana Grubješić: Kao glav-ne ciljeve pri osnivanju istaknuli smo poticanje razvoja svih se-gmenata lokalne zajednice, od brige o djeci i mladima, do brige o starijima i osobama s invalidi-tetom, unapređivanje kvalitete života za sve članove zajednice, razvoj “socijalnog poduzetništva”

arnog otpada na Trgovskoj Gori i to u Petrinji, Sisku i Glini. Svim tim aktivnostima bilo je obuhva-ćeno više od 300 mladih iz okol-nih područja u periodu od 2001. do 2004., što je značajna brojka, imajući na umu da govorimo o područjima koja su uglavnom ri-jetko naseljena i s uglavnom sta-račkom populacijom.

PGP SISAK: Posebne aktivnosti vaše udruge namijenjene su oso-bama s invaliditetom, možete li nam navesti neke od njih?

SvjetlanaGrubješić:Slijedi pre-gled usluga na kojima se temelji većina naših terenskih aktivnosti:

• pomoć u kući (pospre-manje, čišćenje, pranje)

• njega u kući i pomoć pri održavanju osobne higijene (kupanje, presvlačenje, šiša-nje, brijanje)

• dostava namirnica, obroka i lijekova

• prijevoz korisnika do ustanova i liječnika

• priprema hrane

• ličilački radovi, bojanje Civilnodruštvoururalnompodručju

Aktivnosti članova udruge i volontera, rujan 2013.

kao instrumenta samoodrživosti, povećanje dostupnosti socijal-nih i zdravstvenih usluga kroz pomoć u kući i okućnici te pre-ventivne medicinske usluge, od-nosno izvaninstitucionalna skrb o starijim, nemoćnim, osobama s posebnim potrebama te psihički oboljelim odraslim osobama.

PGP SISAK: Osim brige o stari-jim osobama, svjedoci smo i va-ših brojnih aktivnosti s djecom i mladima, možete li nabrojati neke od njih?

Svjetlana Grubješić: Radi ne-dostataka aktivnosti namijenje-nih djeci i mladima u ruralnom području, organizirali smo krea-tivne radionice za djecu i mlade, računalne radionice, sudjelova-li smo u donošenju Prijedloga Gradskog programa djelovanja za mlade Grada Petrinje u veljači 2006.g., organizirali smo različite zabavne/plesne aktivnosti u Mje-snom domu u Luščanima. Pored toga, organizirali smo i akcije čišćenja okoliša te potpisivanje Peticije protiv odlaganja nukle-

Pomoć starijim i nemoćnim osobama, srpanj 2013.

18


stolarije

• preventivna mjerenja krvnog tlaka, tjelesne težine te šećera u krvi, triglicerida, kolesterola i hemoglobina

• elektro-mišićna stimula-cija pomoću TENS uređaja

• mali kućni popravci, ko-šnja trave u okućnici i sl.

• pomoć u pripremi ogrje-va (piljenje, cijepanje)

• administrativna pomoć, pomoć u ostvarivanju socijal-nih prava

• organiziranje dodatnih sadržaja i pomoć u obući, odjeći, hrani u suradnji s dru-gim dionicima (HCK, Caritas i dr.)

• nova usluga koju plani-ramo ponuditi je usluga ko-rištenja socijalnih uređaja za hitnu dojavu (TELE CARE su-stav) s pripadajućom centra-lom, tj. Dojavnim centrom koja omogućuje 24-satni nadzor nad korisnikom u njegovom domu, gdje korisnik u bilo koje doba pritiskom na tipku do-javnog uređaja može zatražiti pomoć koja mu je potrebna (hitna zdravstvena, uslužna hitna intervencija i sl.).

PGP SISAK: Jeste li kroz svoje ak-tivnosti organizirali volontiranje i kakav je bio odaziv volontera?

Svjetlana Grubješić: Kako nije moguće za sve usluge koje pru-žamo osigurati i zapošljava-nje osoba koje se uključuju, dio usluga se pruža kroz volonterski angažman. Kroz protekli period od osnutka do danas, kroz našu udrugu je volontiralo više od 50 odraslih osoba svih dobnih sku-pina. Maloljetne osobe mogu volontirati (sklopiti ugovor o vo-lontiranju) uz pisanu suglasnost zakonskog zastupnika i kroz pro-

Tema broja • GRAD SISAK I CIVILNO DRUŠTVOCivilnodruštvoururalnompodručju

vođenje posebnih mjera zaštite i nadzora od strane organizatora volontiranja i to u aktivnostima koje su primjerene njihovoj dobi, stupnju razvoja i vještinama, dok gornje granice za volontiranje nema, mogu se pridružiti svi koji osjećaju da mogu na neki način dati svoj doprinos razvoju za-jednice u kojoj žive. Unazad tri godine u našoj udruzi imamo evidentirano 3.515 sati volonter-skog rada. Ukoliko želite volonti-rati, za dodatne informacije kon-taktirajte nas na broj: 091/506 78 14 ili 098/95 90 506 ili putem našeg kontakt obrasca na našoj web stranici www.uns.hr te pu-tem profila Udruge na društve-noj mreži Facebook, gdje ćemo također objavljivati potrebu za volonterima s opisom zadataka i ostalim podacima bitnim za po-tencijalne volontere.

PGP SISAK: Obzirom da ste sa svojom djelatnošću, jedinstvena udrugama na vašem području, kakva je vaša suradnja s drugim udrugama i institucijama u Si-sačko-moslavačkoj županiji?

Svjetlana Grubješić: Unazad tri godine, imamo razvijeno par-tnerstvo sa Centrom za socijal-nu skrb Sisak te s organizacijom Projekt građanskih prava Sisak s kojom surađujemo na provedbi njihovih projekata iz područja jačanja lokalnih zajednica (rural-ne zajednice, romske zajednice u SMŽ) te posredujemo pri pruža-nju besplatne pravne pomoći na područjima našeg djelovanja.

Od 2011.g. imamo potpisa-

nu Izjavu o suradnji s Gradskim društvom Crvenog križa Sisak kako bismo osigurali bolju po-krivenost uslugama korisnika na terenu. Značajna je i suradnja sa Caritasom Sisačke biskupije u smislu dostave pomoći socijalno ugroženim skupinama (hrana, odjeća i sl.). Također, u 2010.g. imamo potpisanu Izjavu o par-tnerstvu s organizacijom Među-institucionalni help info centar iz Zagreba koja se posebno odno-sila na naš projekt „Humanitar-ne kuhinje“ koji smo provodili u Prognaničkom naselju Mala Go-rica, no suradnja je nastavljena i do danas. Kako u naše aktivnosti uključujemo zapošljavanje kroz mjere „javnog rada“, imamo do-bru suradnju sa Zavodom za za-pošljavanje u Sisku i Petrinji. Ta-kođer, od srpnja 2012.g. imamo potpisan Ugovor za izvršavanje rada za opće dobro s Probacij-skim uredom u Sisku gdje omo-gućujemo osobama uključenim u probaciju izvršavanje rada za opće dobro te sudjelujemo u nji-hovoj rehabilitaciji.

19


SRPSKANACIONALNAMAN

JINAUSMŽ

BESPLATNAPRAVNAPOMOĆ Tema broja • GRAD SISAK I CIVILNO DRUŠTVO

4Pravna klinika je jedinica Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u okviru koje studenti pružaju besplatnu pravnu pomoć građanima kojima je ona potrebna. Klinika je osnovana u jesen 2010. i uključena je u na-stavni plan i program Pravnog fakulteta. Voditelj Pravne klinike je prof. dr. sc. Alan Uzelac.

Pravna klinika ima dvojaku svrhu. S jedne strane, studenti stječu neposredno iskustvo i praktične vještine, a s druge strane pomažu onima kojima je ova vrsta pomoći najpotrebnija.

4.1. PRAVNA KLINIKA

Klinika je prvi oblik nastave prava na Sveučilištu u Zagrebu u kojem studenti aktivno, kon-tinuirano, samostalno i timski pružaju pravnu pomoć u prav-nim stvarima od egzistencijalne važnosti za građane.

Pravna pomoć pruža se u prvom redu osobama slabijeg imovnog statusa i pojedinim odabranim, osobito ranjivim socijalnim sku-pinama. U tome vidu Pravna klinika pruža građanima opće pravne informacije, daje pravne savjete te pomaže u izradi pi-smena u raznim vrstama postu-paka. Pored toga, Klinika se bavi i pravno-političkim temama kroz obradu pojedinih pitanja, osvješćivanje problema i zago-varanje reformi.

U Pravnoj klinici studenti su razdijeljeni po grupama zavisno o tome koje područje prava ta grupa pokriva. Unutar Klinike djeluje nekoliko grupa:

• Grupa za pomoć azilantima i strancima

• Grupe za suzbijanje diskri-minacije i prava manjina

• Grupa za prava djece i obi-teljsko uzdržavanje

• Grupa za zaštitu i pomoć

žrtvama kaznenih djela

• Grupa za zaštitu prava rad-nika

• Grupa za zaštitu prava pa-cijenata

• Grupa za pomoć građanima u ovršnom postupku

Kliničari pružaju besplatnu pravnu

pomoć u uredu PGP-a , Dvor, studeni

2012.

Trenutačno, Pravna klinika broji 117 studenata volontera.

Princip rada pravne klinike za-sniva se na radu sa strankama odnosno korisnicima besplatne pravne pomoći koji u pravnu kli-niku dolaze po besplatne prav-

ne savjete. Kada stranke dođu u prostorije pravne klinike one studentima izlože svoj pravni problem te prilažu dokumenta-ciju koja je važna za rješavanje njihovog slučaja. Nakon toga student koji preuzima slučaj u rad, istražuje relevantne pravne izvore te o tome slučaju izvje-štava grupu kojoj taj student iz-vjestitelj pripada. Tako izrađeno pravno mišljenje prvo pregleda-va studentski mentor. Student-ski mentor je student kliničar koji ima iskustvo rada u Klinici te pregledava mišljenje i nakon što ga odobri mišljenje je spre-mno za slanje na provjeru aka-demskom mentoru. Akademski mentori su diplomirani pravnici i docenti na Pravnom fakultetu koji pregledaju pravno mišljenje te ga odobravaju. Jednom kada akademski mentori mišljenje pregledaju i potpišu, mišljenje je spremno za predaju stranci uz dodatno objašnjenje od strane studenta izvjestitelja koji je to pravno mišljenje i napisao.

Kliničari su studenti viših godi-na Pravnog fakulteta u Zagrebu s izraženom socijalnom notom. Da bi se postalo kliničarom osim što je potreban određeni stupanj znanja i mogućnost snalaženja u BE

SPLATNAPRAVN

APOMOĆ

20

Kliničari Pravne klinike Pravnog fakulteta sveučilišta u Zagrebu, lipanj 2014.

BESPLATNAPRAVN

APOMOĆ


pravnim propisima, bitno je da je osoba motivirana na poma-ganje drugima te da je sposobna raditi kako samostalno, tako i u timu. Poželjno je da student ima položene ispite koji se mogu ko-ristiti za područje u kojem kan-didat želi djelovati. Navedeno se iz godine u godinu pokazalo uspješnim receptom prilikom odabira novih generacija klini-čara. Pravna klinika nije samo mjesto gdje studenti volontira-ju. Ona je također i mjesto gdje kliničari razmjenjuju iskustva i stvaraju međusobna prijatelj-stva za cijeli život.

Studenti samostalno i kolektiv-no obrađuju primljene slučajeve, pri čemu im po potrebi savjetom pomažu akademski mentori- suradnici, znanstveni asistenti i profesori. Klinika ima razvijen interni sustav kontrole kvalitete rezultata pa se ne treba plašiti nestručnosti.

Klinika se bavi isključivo pred-metima koji se tiču područja u kojima je prepoznata potreba da se korisnicima pomogne.

Klinika u prvom redu pruža pravne savjete, pomažući kori-snicima da se snađu u pravnim problemima s kojima se suoča-

vaju. Osim toga, Klinika može pomoći i u sastavljanju raznih pismena i podnesaka u uprav-nom i drugim postupcima. Osim toga, kliničari u Pravnoj Klinici organiziraju i brojne humanitar-ne akcije. U svom radu Klinika se ravna odredbama Zakona o be-splatnoj pravnoj pomoći i Pra-vilnika o studiranju.

Radno vrijeme Pravne klinike je svakim radnim danom od 10-12 sati te srijedom i četvrtkom od 17-19 sati. Utorkom ujutro i četvrtkom poslije podne su Dani otvorenih vrata kada se nije po-trebno posebno naručiti za ter-min. Za ostale dane je potreb-na prethodna narudžba. Ona je moguće telefonom na brojeve 01/4811-311 i 01/4811-320, e-mailom na [email protected] te poštom na adresu Tkalčićeva 48-50, 10 000 Zagreb.

Važno je napomenuti da su studenti u tri godine postoja-nja Klinike riješili oko tri tisuće slučajeva. Osim toga, studen-ti vole koncept Pravne klinike. Iako volontiranje oduzima dosta vremena, atmosfera koja vlada u našem malom prostoru u Tkal-čićevoj 48-50 je nezamjenjiva. Svaki student koji je u jednom trenu bio kliničar će vam reći da

je iznimno profitirao volontira-jući kako profesionalno tako i privatno. Zbog toga većina kli-ničara i nakon što odrade jedan semestar u Pravnoj klinici rado ostaju njen član i nakon dobive-ne Potvrde i na to smo jako po-nosni. Kliničarima u radu savje-tom pomažu akademski mentori -suradnici, znanstveni asistenti i profesori. Klinika ima razvije-nu mrežu suradnika i partnera s organizacijama civilnog društva.

Ponosni smo što možemo reći da su naši cijenjeni korisnici prepoznali Pravnu kliniku kao mjesto gdje mogu doći ukoliko im je potrebna primarna pravna pomoć. I u budućnosti ćemo na-stojati opravdati dobiveno po-vjerenje.

Oni predmeti koji nam najviše ostaju u pamćenju i na koje smo najponosniji su oni gdje smo uspjeli pomoći građanima koji su bili na samom rubu egzisten-cije. Svaki kliničar ima neki svoj slučaj koji mu je ostao u poseb-nom sjećanju i na koji je pono-san. Ljudima u nevolji je svaka pomoć zlata vrijedna, a to je neprocjenjivo. Ponekad je stran-kama dovoljno što ih je netko samo saslušao.

20


21


Najviše predmeta koji dolaze u Pravnu kliniku tiču se ovrha i radnog prava iako su zastuplje-ne sve grane prava.

Glede budućnosti naši su plano-vi iz godine u godinu isti i skro-mni. Želimo se i dalje razvijati i pomagati ljudima. Želimo os-tvarivati puno novih projekata i nastaviti sa starima te služiti kao primjer cijeloj zajednici.

Osim što se bavimo pružanjem besplatne pravne pomoći u Za-grebu, osmislili smo i projekt Vanjskih klinika u sklopu kojih kliničari putuju po drugim gra-dovima u Republici Hrvatskoj i pružaju besplatnu pravnu po-moć građanima koji nisu u mo-gućnosti doći do naših prostori-ja u Zagrebu.

Isto tako izdajemo Pro bono - Bilten Pravne klinike. Pro bono je službeno glasilo Pravne klini-ke Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koje je prvi put tiska-no u rujnu 2012. godine. Časopis od tad izlazi dva puta godišnje, odnosno jednom semestralno. Bilten donosi zanimljivosti i aktualnosti iz rada Pravne kli-nike, intervjue i stručne članke relevantne pravne tematike ve-ćinom utemeljene na stvarnim slučajevima s kojima su se javile stranke Pravne klinike, a svaki broj ima i zasebnu temu broja. Svrha ovog časopisa je promi-canje kliničkog obrazovanja na PFZG te upoznavanje studenata i javnosti s radom Pravne klinike i inkorporiranje kliničkog obra-zovanja u sveučilišni kurikulum. Uredništvo časopisa sastoji se od studenata - volontera Prav-ne klinike koji su svojim radom


u Pravnoj klinici ostvarili zapa-žene rezultate, s Josipom Kovi-lićem i Brunom Milinkovićem na čelu, u svojstvu glavnih uredni-ka. Od značajnijih uspjeha koje je Uredništvo ostvarilo u svom kratkom, ali plodnom radu, su prijem u Ured predsjednika RH te suradnja s Gradom Zagrebom na čelu s gradonačelnikom Mi-lanom Bandićem. Sam časopis je podijeljen na 5 cjelina koje su osmišljene na način da gra-đane Republike Hrvatske upo-znaju sa sustavom besplatne pravne pomoći te s položajem i ulogom Pravne klinike u Zagre-bu u okviru sustava. Svaki broj započinje s uvodnom riječi glav-nih urednika i uputama autora radova. Potom slijedi tema broja i članak o vanjskim klinikama koje su se održale u prethodnom razdoblju. U biltenu se također uvijek može pronaći i intervju s pojedinim pravnicima te „goru-ći problemi“. „Gorući problemi“ predstavljaju rubriku u kojoj se nastoje obraditi najvažniji prav-ni problemi s kojima se nose građani Republike Hrvatske (pri-mjerice bračna stečevina, autor-ska prava, susjedska prava i sl.). U konačnici slijedi studentski kutak koji je posvećen izvješta-vanju o studentskim projekti-ma, događanjima vezanim za studentski život na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Časopis se financira isključivo iz sredstava koja su donirana za tu svrhu. Časopis je u potpunosti bespla-tan te građani mogu svoj pri-mjerak časopisa potražiti radnim danom u prostorijama Pravne klinike, Nacionalnoj i sveučiliš-noj knjižnici te na web stranica-

ma Pravne klinike. Naklada je s vremenom sve više rasla tako da smo od početnih 100 primjera-ka prvog broja biltena došli do 600 primjeraka trećeg i četvrtog broja. S izlaskom trećeg broja uvodimo novitet u vidu sveča-ne promocije novog broja bilte-na. Bilten Pro bono započeo je kao maleni letak sa skromnim brojem stranica i vrlo skromnim financijskim mogućnostima. Od svojih početaka do današnjeg dana on se progresivno razvija u obujmu kao jedina publikacija svoje vrste na području RH koja doprinosi sustavu besplatne prave pomoći iz dva aspekta - informiranje javnosti o moguć-nostima ostvarenja iste te utje-caj na razvoj sustava kliničkog obrazovanja u RH kao novog načina prenošenja znanja i vje-ština na studente završnih godi-na pravnih fakulteta.

Na kraju bismo voljeli naglasi-ti da danas više nego ikad pri-je vrijedi koncept cjeloživotnog učenja i usavršavanja. Izbor da budeš volonter ne bi trebao biti odabran iz osjećaja dužnosti, već iz želje. Svatko od nas ima neke vještine koje voli koristiti pa za-što ih ne biste iskoristili za vo-lontiranje? Ako želite nova isku-stva ili vještine, volontiranje je odličan način za postizanje istih. Nitko ne očekuje od pojedinca da preko noći promijeni cijeli svijet. Kreni polako. Ukoliko sli-jedite ovih nekoliko jednostav-nih pravila volontiranja, osjećaj zadovoljstva neće izostati.

BESPLATNAPRAVN

APOMOĆ

22

4.2. Novi zakon o Besplatnoj pravnoj pomoći

Bilten “Imam pravo” • Broj 4. • Lipanj. 2014.

Dana26. svibnja 2014. go-dine u Narodnim novinamabroj 64/2014 objavljeni supratećipravilnicinovomZa-konu o besplatnoj pravnoj pomoćiNN143/13ito: Pra-vilnik o kriterijima za vred-novanje projekata udruga ovlaštenih za pružanje pri-marnepravnepomoćiiprav-nihklinikateonačinuizvje-štavanja o postupcima za ostvarivanjepravnepomoći,Pravilnik o načinu vođenjaregistrapružateljaprimarnepravne pomoći i Pravilnik oobrascu zahtjeva i rješenja o odobravanju korištenja pravnepomoći.

Pravilnikom o kriterijima za vrednovanje projekata udru-ga ovlaštenih za pružanje primarne pravne pomoći i pravnih klinika te o načinu izvještavanja o postupcima za ostvarivanje pravne pomo-ći (dalje: Pravilnik) pobliže se utvrđuju kriteriji za vrednova-nje projekata na temelju kojih se financira rad udruga ovla-štenih za pružanje primar-

ne pravne pomoći i pravnih klinika te način izvještavanja o postupcima za ostvariva-nje pravne pomoći od strane ovlaštenih pružatelja primar-ne pravne pomoći.

Za provedbu natječaja Mini-star pravosuđa će imenova-ti posebno Povjerenstvo zaprovedbunatječaja.

Člankom 5. navedenog pravil-nika propisano je da do 31. si-ječnja tekuće godine udruge i pravne klinike podnose godiš-nje izvješće o postupcima za ostvarivanje pravne pomoći za prethodnu godinu. Obzirom da je natječaj za financiranje projekata udruga ovlaštenih za pružanje besplatne pravne pomoći i pravnih fakulteta za rad pravnih klinika objavljen u lipnju 2014. godine, postavlja se pitanje kako, u kojem pe-riodu će se projekti provoditi. Stoga se također postavlja i pitanje kako će se navedena odredba moći primijeniti, a na što je nadležnom ministarstvu u više navrata ukazano i to upravo kroz rad Povjerenstva

za besplatnu pravnu pomoć.

Novina u radu pružatelja bit će obveza propisana člankom 7. Pravilnika, a koja kaže kako će ovlaštene udruge i pravne klinike biti dužne podatke o imenu i prezimenu korisnika pravne pomoći i njegovom osobnom identifikacijskom broju, naznaku pravne stvari u kojoj je pružena pravna po-moć i obliku pružene pravne pomoći unositi u aplikaci-ju besplatne pravne pomo-ći prema redoslijedu pruža-nja pravne pomoći. Radi se o aplikaciji Ministarstva pravo-suđa a kojoj će pružatelji, čiji projekti budu odabrani, imati pristup.

Natječaj, kojeg su udru-ge dugo čekale, objavljen je dana 06.06.2014. Za 2014.g. država je za navedeno osigu-rala 1.500.000,00 kn. Osta-je vidjeti kada će predmetni ugovori biti sklopljeni i kako će primarna besplatna pravna pomoć funkcionirati u okviru novog zakona.

Tema broja • GRAD SISAK I CIVILNO DRUŠTVOBilten “Imam pravo” • Broj 4. • Lipanj 2014. BESPLATNAPRAVN

APOMOĆ

23

Bilten “Imam pravo” • Broj 4. • Lipanj. 2014. Tema broja • GRAD SISAK I CIVILNO DRUŠTVO


BESPLATNAPRAVN

APOMOĆ

24

FotogalerijaFotogalerija

Foto

gale

rija


5Tema broja • GRAD SISAK I CIVILNO DRUŠTVO

Informativno-edukativna radionica Program ruralnog razvoja 2014-2020, Petrinja, lipanj 2014.


25


5Tema broja • GRAD SISAK I CIVILNO DRUŠTVO

Fo

toga

leri

ja

Fotogalerija

25

Uređenje ruralnih područja, Klinac 2012.

Konferencija Europska unija - od aktivnih građana do podrške građanima, Zadar, svibanj 2014.

26

Fotogalerija

Informativno-edukativna radionica „Od mlijeka do sira“, Petrinja, lipanj 2014.

Foto

gale

rija


27

Fotogalerija

Sastanak s predstavnikom Rumunjskog Veleposlanstva Bogdanom Barinzeiem, Sisak, svibanj 2014.


Fo

toga

leri

ja

Za više informacija o projektu obratite se na sljedeće kontakte:

Za više informacija o EU:

Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj Ulica Augusta Cesarca 4, 10 000 Zagreb, Hrvatska

TEL: +385 1 4681 300, FAX: +385 1 4627 499 e-mail: [email protected]

web: http://ec.europa.eu/croatia/index_hr.htm

Sadržaj ove brošure isključiva je odgovornost Projekta građanskih prava Sisak i ni na koji način se ne može smatrati da odražava gledišta Europske unije, Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske niti

Fondacije Otvoreno društvo.

The contents of this publication are the sole responsibility of the Civil Rights Project Sisak and can in no way be taken to reflect the views of the European Union, Office for Cooperation with NGOs of the

Government of the Republic of Croatia or the Foundation Open Society Institute.

Stvaranjenovogmodelameđusektorskesuradnjeuzaštitipravanacionalnihmanjinaiostalihsocijalnougroženihskupina

Partneri na projektu:

Udruga mladih Novi svijet Luščani Luščani bb, 44 250 Petrinja044 532 413, 091 4544101

www.uns.hr

Centar za ruralne inicijative Klinac Klinac 15, 44 204 Jabukovac 044 815 194, 099 8111 582

Romski kulturni centarCapraške poljane 17, Sisak

098 714 054

Projekt građanskih prava Sisak PGP - CRP Sisak

Rimska 6, 44000 SisakTEL: +385 44 571 752 FAX: +385 44 521 292

e-mail: [email protected]

Theoverallprotectionresponse-Creatingofanewmodelofintersectoralcooperation in protection of national minorities and other socially vulnerable population

Hrvatska KostajnicaTrg kralja Tomislava 2a

44430 Hrvatska Kostajnica

Dvor Trg bana Jelačića 18 (Crveni križ)

44 440 DvorTel: 044 871-927

KrnjakKrnjak br. 5

47 242 KrnjakTel: 047 727 120

VrginmostTrg dr. Franje Tuđmana 6

44 410 VrginmostTel: 044 881 533

bilten projekta građanskih prava sisak · civilno društvo grada siska u svakoj zajednici, bilo da...

Documents