bpmladi.3.2018 web - adventisti hrvatska · 6 nedjelja, 1. srpnja priprema! pozor! »ekaj! logos...

1

POUKE IZ BIBLIJEIZDANJE ZA MLADE

2018.SRPANJ, KOLOVOZ I RUJAN

Djela apostolska

2

Pouke iz Biblije — izdanje za mlade — 3/2018.

Pouke iz Biblije — izdanje za mlade priprema Odjel za crkvene sluæbeGeneralne konferencije adventista sedmog dana. Pouke se pripremaju pod nad-zorom proπirenog odbora za subotnjoπkolske pouke, Ëiji su Ëlanovi konzultati-

vni urednici. Tiskana biblijska pouka pridonos je odbora.

Nakladnik: ZNACI VREMENA, Prilaz Gjure DeæeliÊa 77, 10 000 Zagreb, Hrvatska;Odgovorni urednik: Neven KlaËmer • Urednik: Mario ©ijan • Prijevod s engle-skog: Tamara BabiÊ • Lektura: Marijan MalaπiÊ • Korektura: Ljiljana –idara

• Tisak: Znaci vremena, Zagreb

www.adventisti.hr • www.znaci-vremena.com

Collegiate Quarterly — 3/2018 • Printed in Croatia

Sadræaj

1. Bit Êete mi svjedoci

2. Blagdan Pedesetnice

3. Æivot u prvoj Crkvi

4. Prvi crkveni voe

5. Pavlovo obraÊenje

6. Petrova sluæba

7. Prvo misionarsko putovanje

8. Sabor u Jeruzalemu

9. Drugo misionarsko putovanje

10. TreÊe misionarsko putovanje

11. UhiÊenje u Jeruzalemu

12. UtamniËenje u Cezareji

13. Putovanje u Rim

3

»injenice o poukama iz BiblijePouke za ovo tromjeseËje govore o uËeniπtvu; kako se osposobljavati i usa-

vrπavati u posluπnosti i sluæbi Kristu te kako uspjeπno izvrπavati Njegov velikinalog. Svrha ovih pouka jest da mladim vjernicima AdventistiËke crkve stavi naraspolaganje korisno gradivo o meusobno povezanim temama o kojima Êe moÊiraspravljati svakog tjedna u okviru razreda subotnje πkole. Mnogi koji se sluæepoukama za odrasle smatraju da ovo gradivo dodatno obogaÊuje prouËavanjepouke i stavlja na raspolaganje misli koje mogu biti vrlo korisne za razmatranjei razgovor. Naime, rijeË je o istim biblijskim temama.

Smjernice za prouËavanje1. Dok prouËavaπ, traæi u molitvi da Sveti Duh pravilno usmjeri tvoje misli.

2. Biblijski tekstovi na kojima se temelji biblijska pouka za svaki tjedan pojav-ljuju se u odjeljku pouke LOGOS. »itaj te tekstove u cjelini prije prouËava-nja.

3. Biblijski tekstovi za svaki tjedan obiËno su podijeljeni u dijelove na strani-cama LOGOS. Kad budeπ prouËavao te dijelove, paæljivo proËitaj sve nave-dene biblijske tekstove prije nego πto prijeeπ na primjedbe ispod njih.

4. »itaj i prouËavaj ostale dijelove pouke iz perspektive koju si stekao vlastitimprouËavanjem biblijskih tekstova.

5. Imaj na umu svrhu svakog dijela biblijske pouke:

Uvod je zamiπljen da potakne tvoje zanimanje i usmjeri razmiπljanje natemu biblijske pouke.

Logos je usmjerivaË u izravnom prouËavanju biblijskih tekstova za svakitjedan.

SvjedoËanstvo iznosi perspektivu Duha proroπtva o temi koju prouËavamoodreenog tjedna.

Dokaz pristupa pitanjima koja je pouka pokrenula iz povijesnog, znanstve-nog, filozofskog i teoloπkog glediπta.

Primjena raspravlja o tome kako se sve zamiπljeno u pouci moæe primijenitiu svakodnevnom æivotu.

Miπljenje je osobno glediπte o pouci koje te treba pokrenuti na daljnje razmi-πljanje i razgovor.

Istraæivanje stavlja Ëitatelju na raspolaganje razne otvorene i stvaralaËkeputove za istraæivanje pouke za odreeni tjedan.

Biblijska pouka i CrkvaGeneralna konferencija KrπÊanske adventistiËke crkve namijenila je i pre-

poruËila ovaj priruËnik za pojedinaËno i zajedniËko prouËavanje u subotnjoπkol-skim razredima mladih.

4

OIKOS: Ovog tjedna Ëitamo iz knjige Ellen G. White,Isusov æivot, Znaci vremena, 2014., poglavlja 45 i 46

Pouka 130. lipnja—7. srpnja 2018.

Bit Êete mi svjedoci

“Ali, primit Êete snagu poπto Duh Sveti doe na vas, paÊete mi biti svjedoci u Jeruzalemu, u svoj Judeji, u

Samariji i sve do kraja zemlje.” (Djela 1,8)

5

Subota, 30. lipnja

Postupati u skladu sa svojim rijeËima

UVODDjela 1,1-3

Pouka za ovo tromjeseËje usredotoËuje se na knjigu Djela apostolska. VeÊna temelju imena moæemo vidjeti da se ta knjiga bavi onim πto su apostoli Ëinilinakon Isusovog uskrsnuÊa i uzaπaπÊa. Kad Ëitamo tu knjigu, zapravo Ëitamo otome kako su se apostoli ponaπali. Glagol “djelovati” podrazumijeva ponaπanje,a ne misli, namjere ili pobude. RijeË “djela”, kao imenica u mnoæini, opisujerezultate postupaka. Knjiga se, dakle, usredotoËuje na djela, a ne na rijeËi. Dabismo zapoËeli razmiπljanje o “djelima” kao o nizu postupaka, osvrnimo senajprije na jednu izreku, a zatim pogledajmo ilustraciju.

Prvo izreka: “Ako æeliπ dræati govor, postupaj u skladu s onim πto govoriπ.”Drugim rijeËima, prije nego πto budeπ propovijedao, pokaæi u praksi to πtovjerujeπ. Ta izreka se Ëesto koristi za one koji niπta ne rade, veÊ samo lijepogovore. Ljudi mrze licemjerje; oni æele vidjeti ispravno ponaπanje, a ne sluπatipouke ili propovijedi. UËenici su bili æivi primjeri ljudi koji su postupali uskladu sa svojim rijeËima. Mnogi od njih zavrπili su kao muËenici zbog svojevjere, a prethodno su pouËavali, propovijedali i iscjeljivali bolesne. Oni su æivjeliu skladu sa svojom vjerom.

Zatim ilustracija: Moja supruga Ëesto me pita zaπto netko Ëini neπto Ëudno,zlobno ili poniæavajuÊe. Ja obiËno odgovorim bez ikakve ironije: “Ne zanima me.To nikad neÊemo znati, tako da mi to nije ni vaæno. Jedino mi je vaæno πto suuËinili.” Ja vjerujem da postupci govore glasnije od rijeËi. Kad ljudi premadrugima postupaju loπe, njihovim ærtvama na kraju krajeva nije vaæno πto ih jepokrenulo na to πto rade. I obrnuto, kad ljudi lijepo postupaju prema drugima,mi se ne pitamo koji su njihovi motivi. Jednostavno znamo da su uËinili neπtodobro i da smo mi time blagoslovljeni. Prema tome, najbolji primjer krπÊanskogponaπanja ne dolazi od propovjednika s propovjedaonice, veÊ od osobe kojapomaæe svojem bliænjem kad padne, od osobe koja stane kad vidi prometnunesreÊu i tjeπi povrijeene, od osobe koja priprema hranu za obitelj koja jeupravo izgubila nekog od svojih najmilijih.

Dok razmiπljamo o “djelima” apostola, pogledajmo kako i mi moæemo bitiobzirniji u svojem ponaπanju. Premda spasenje ne ovisi o naπim djelima, bitnoje ono πto Ëinimo. To je nesumnjivo bitno onima kojima pomaæemo. Svi smo miKristovi apostoli, pozvani da idemo Njegovim tragom. Biti kao Isus znaËi pona-πati se onako kako se On ponaπao: On je prihvaÊao, opraπtao, bio je vrlo aktivani Ëesto je postupao suprotno od uobiËajenog. Molimo se stoga da postupamo uskladu sa svojim rijeËima.

Renard Doneskey, Celburne, Teksas, SAD

6

Nedjelja, 1. srpnja

Priprema! Pozor! »ekaj!

LOGOSDjela 1,6.7; Luka 24,25

OËekivanje i razoËaranje (Postanak 3,15; Luka 24,19-21)Otkad je dano obeÊanje u Edenskom vrtu (Postanak 3,15), Boæji narod je

Ëekao Izbavitelja. Pomno su biljeæili svako roenje i mogli su lako pratiti neËijepodrijetlo unatrag sve do dvanaest plemena, do Abrahama, pa Ëak i Adama.Svaka æena se svesrdno nadala da Êe roditi muπko jer bi to dijete moæda moglobiti Mesija.

Meutim, kako je vrijeme prolazilo, narodi na Zemlji su se umnoæavali, aBoæji narod bivao je sve viπe tlaËen. To je navelo Æidove da izgube iz vida prvotnoobeÊanje i poËnu oËekivati nekog tko Êe obnoviti ovozemaljsko kraljevstvo.Takva klima vladala je u Izraelu u vrijeme kad se Isus rodio. Æidovi su oËekivalinekoga tko Êe ih osloboditi od njihovih politiËkih ugnjetavaËa — a ne od njiho-vih grijeha. Isus je proveo tri godine u sluæbi sa svojim uËenicima pokuπavajuÊirazjasniti tu zabludu.

Bez obzira na to, u Luki 24,19-21 vidimo da uËenici joπ uvijek æele da seobnovi ovozemaljsko kraljevstvo. Na putu u Emaus, oni Ëovjeku koji hoda snjima govore sve o Isusu. Govore mu o Njegovim djelima i rijeËima, ali i oraspeÊu i o svojem razoËaranju zato πto su se nadali “da je on onaj koji Êeizbaviti Izraela”. Zamislite njihovo razoËaranje kad je taj Ëovjek, u koga supolagali sve svoje nade, bio muËen i razapet.

Bezumni (Luka 24,25)Ali umjesto da ih utjeπi, Isus ih naziva bezumnima i sporog srca za vjero-

vanje. To izgleda pomalo grubo od Isusa — grditi nekoga zato πto neπto nerazumije. Zato je vaæno zapaziti da Isus ne kaæe da oni imaju teπkoÊa srazumijevanjem, veÊ samo s vjerovanjem. To je razjaπnjeno u sljedeÊem retku,kad im On postavlja kljuËno pitanje: “Zar nije trebalo da to Mesija pretrpi?”(Luka 24,26) S obzirom na to da im je Isus tijekom Ëitave svoje sluæbe stalnoiznova objaπnjavao sve to, odgovor bi glasio: “Da, naravno”, ali oni niπta neodgovaraju.

Isus nastavlja navoditi proroËanstva o Mesiji u Svetom pismu istiËuÊi da suona pretkazala Njegovu muku i smrt. Ali, nisu proroËanstva zbunjivala te ljude.Isus je proveo toliko vremena s njima da je bilo skoro nemoguÊe da pogreπnorazumiju ulogu Mesije. Tako nerazumni mogli su biti samo zato πto su se Ëvrstodræali vlastitih ideja umjesto da vjeruju obeÊanjima objavljenim u Pismu.

Svjedoci (Luka 24,30.31.34)Tek kad su stigli na odrediπte i kad je Isus prelomio kruh pred njima, oËi

su im se otvorile i napokon su shvatili πto se dogaa (Luka 24,30.31). U tom

7

trenutku oni ne samo da razumiju, veÊ i vjeruju i uzbueno odlaze objavitidrugima: “Zaista je Gospodin uskrsnuo.” (Luka 24,34)

Dok se sve to zbiva, Isus se pojavljuje pred svim uËenicima i ponovno imobjaπnjava proroËanstva o Kristu i o tome kako je morao stradati, umrijeti iustati iz mrtvih. On im zatim objaπnjava kako trebaju biti Njegovi svjedoci i daono πto su vidjeli i Ëuli trebaju govoriti svima, a ne samo Æidovima.

Obnova (Djela 1,6.7; Luka 24,48.49)Jedini problem je taj πto je uËenicima, sada spremnim da otrËe i objave

Radosnu vijest Ëitavom svijetu, reËeno da moraju Ëekati: “Evo, ja Êu poslati navas ono πto je Otac moj obeÊao. A vi ostanite u gradu dok se ne obuËete u siluodozgo!” (Luka 24,49) I tako su oni sada tu, na Maslinskoj gori, spremni zaNjegovo uzaπaπÊe. UËili su kod Isusovih nogu tri godine. Vidjeli su Njegova Ëuda.Sluπali su Njegove rijeËi. KonaËno su razumjeli proroËanstva i povjerovali unjih. Spremni su govoriti svijetu o duhovnoj obnovi koju je Isus doπao provesti,a ne o politiËkoj pobuni. I upravo dok se pripremaju za poËetak utrke, Isus uosnovi kaæe: “Spremi se! Pozor! »ekaj!“

Oni imaju tu nevjerojatnu vijest koju trebaju navijestiti svijetu — istinu oMesijinom poslanju i obnovi Izraela, ali Isus kaæe da im je potrebno viπe pripreme.Njihova ljudska snaga neÊe biti dovoljna za tako velik zadatak. Prije nego πtobudu mogli poÊi u svijet i uËiniti sve πto treba, moraju priËekati na izlijevanjeDuha Svetoga.

»uvπi to, uËenici pitaju Isusa: “Gospodine, hoÊeπ li sada obnoviti kraljevstvou Izraelu?” Ovog puta, za razliku prethodnog kad je pitanje o obnovi postavlje-no, Isus ih ne grdi. On zna da oni to ne pitaju zato πto ne razumiju Njegovumisiju niti zato πto im nedostaje vjere. On zna da æele vidjeti ispunjenje Njego-vih obeÊanja. Zato im, umjesto da ih grdi, kaæe da nije njihovo da znaju vrijemei Ëas. Njihov posao je jednostavno da idu po svijetu i pozivaju uËenike.

ODGOVORITE1. Smatrate li da predugo Ëekate da Bog ispuni neko svoje obeÊanje? Je li

moguÊe da ste zapravo pogreπno razumjeli to obeÊanje? Molite se da vamBog razjasni svoju volju.

2. Vjerujete li u obeÊanja i proroËanstva koja je Bog veÊ razjasnio? Zaπto? ©tobi vam moglo pomoÊi da izgradite povjerenje u ta obeÊanja?

3. Moæda postoji neπto u vaπem æivotu na πto jedva Ëekate, ali to joπ uvijek nemoæete ostvariti. U redu je to odgoditi, posebno ako Bog traæi od vas dapriËekate Njegov blagoslov.

Daniela Recalde, San Antonio, Teksas, SAD

Baπ dok se pripremaju za poËetak utrke, Isus im kaæe: “Priprema!Pozor! »ekaj!”

8

Ponedjeljak, 2. srpnja

Ellen G. White o misiji uËenika

SVJEDO»ANSTVODjela 1,8, Luka 24,44-48

“Kad su uËenici Ëuli svojega UËitelja kako im tumaËi Pisma u svjetlu svegaπto se dogodilo, njihova vjera u Njega potpuno se utvrdila. ... Dogaaji iz Kristo-vog æivota, Njegov æivot, smrt i uskrsnuÊe, proroËanstva koja upuÊuju na tedogaaje, plan spasenja i Isusova moÊ opraπtanja grijeha — bili su svjedocisvega toga i to su trebali objaviti svijetu. ... Prije nego πto je uzaπao na Nebo,Krist je rekao svojim uËenicima da trebaju biti izvrπitelji oporuke kojom je Onsvijetu obeÊao vjeËni æivot. ... Ta poruka milosti prvo je ÅdeoSla biti upuÊenaIzraelu, a potom svim narodima. (Ellen G. White, From Trials to Triumph, str.16,17)

“Nakon izlijevanja Duha Svetoga, uËenici, odjeveni boæanskim oruæjem,krenuli su kao svjedoci govoreÊi predivnu poruku o jaslama i kriæu. Oni su biliponizni ljudi, ali su iπli naprijed s istinom. Nakon smrti njihovog Gospodina,bili su bespomoÊna, razoËarana i obeshrabrena skupina — poput ovaca bezpastira; ali sada su krenuli naprijed kao svjedoci za istinu, bez oruæja, osim sRijeËju i Boæjim Duhom, kako bi pobijedili neprijatelja.” (Ellen G. White, PrimitÊete silu, str. 165)

“Evaneoski nalog velika je povelja o Kristovom kraljevstvu. UËenici su tre-bali svesrdno raditi za duπe. Trebali su odlaziti k ljudima sa svojom porukom.Svaka njihova rijeË i postupak trebali su privlaËiti pozornost na Kristovo imekoje posjeduje tu æivotnu silu kojom greπnici mogu biti spaπeni. Njegovo imetrebalo je biti njihov znak raspoznavanja, punomoÊ za njihova djela i izvornjihovog uspjeha.” (Ellen G. White, From Trials to Triumph, str. 17)

“‘I bit Êete mi svjedoci.’ (Djela 1,8) Ove Isusove rijeËi nisu nimalo izgubileod svoje sile. Naπ Spasitelj poziva vjerne svjedoke u ove dane ... ali kako je maloonih ... koji su spremni vjerno, osobno posvjedoËiti za svojega UËitelja! Mnogimogu ispriËati πto su uËinili veliki i dobri ljudi u proπlim naraπtajima, u Ëemusu bili odvaæni, πto su pretrpjeli i u Ëemu su uæivali. ... Ali premda su takoozbiljni u uzdizanju drugih krπÊana kao Isusovih svjedoka, Ëini se da nemajunijedno svjeæe i odgovarajuÊe vlastito iskustvo koje bi mogli iznijeti.” (Ellen G.White, Propovjednici Radosne vijesti, str. 224)

ODGOVORITE1. Koji se aspekti misije uËenika mogu primijeniti na naπ naËin svjedoËenja?2. Kako moæete biti spremni svjedoci koji Êe uvijek imati neko “svjeæe” isku-

stvo koje Êe podijeliti s drugima?

Benjamin Ermshar, Keene, Teksas, SAD

“Evaneoski nalog velika je povelja o Kristovom kraljevstvu.”

9

Utorak, 3. srpnja

Budite jaki zajedno da biste bili jaki pojedinaËno

DOKAZDjela 1,12-14

Knjiga Djela apostolska znaËajna je zato πto opπirno opisuje poËetak misijeuËenika na Zemlji i Ëudesno djelovanje koje je Evanelje imalo na one kojimasu ga apostoli objavljivali. U ovom poglavlju uËenici se nalaze na samom poËe-tku pripreme za nastavak Isusovog rada, ali On im je rekao da ostanu zajednoi Ëekaju na Duha Svetoga. To pokazuje da je Isus imao plan za svoje sljedbenikekoji je bio veÊi od svakog pojedinca i njegovog vlastitog iskustva.

Bilo je to vrlo znaËajno vrijeme za Crkvu i za svijet, a utjecaj krπÊanstvasasvim sigurno nije ostao ograniËen. Apostoli su se trebali suoËiti s mnogimpreprekama i progonstvom dok su marljivo radili na tome da evaneosku istinuproπire πto prije i πto dalje. ZajedniËki rad i oËuvanje jedinstva meu Isusovimsljedbenicima bili su vrlo vaæni za uspjeh, a i danas su.

U vrijeme o kojem govore Djela apostolska, Rimsko Carstvo bilo je vrlostabilno. Pri kraju knjige stvari su postale turbulentnije, posebno za krπÊanekoji su bili proglaπavani za zloËince, dok ih Neron na kraju nije okrivio i zaveliki poæar u Rimu. U prvom poglavlju Djela apostolskih, Isusovi sljedbenici sumalobrojni tako da se javila potreba za organizacijom.

Isus je vidio tu potrebu i imao je plan. O Pedesetnici se opπirno raspravljau drugom poglavlju, meutim, poËetak Pedesetnice nazire se veÊ u prvom po-glavlju. U Ëetvrtom retku Isus zapovijeda svojim sljedbenicima da ostanu uJeruzalemu. Zatim nastavlja: “Ivan je, istina, krstio vodom, no vi Êete nedugonakon ovih dana biti krπteni u Duhu Svetome.” (Djela 1,5 — Varaædinska Biblija)A onda On otkriva svoj plan i kaæe: “Ali, primit Êete snagu poπto Duh Sveti doena vas, pa Êete mi biti svjedoci u Jeruzalemu, u svoj Judeji, u Samariji i sve dokraja zemlje.” (Djela 1,8) Isus je uËenicima govorio o sili Pedesetnice i naredioim da ostanu u Jeruzalemu s odreenim razlogom.

Isusova zapovijed da ostanu u Jeruzalemu bila je dio Njegovog plana da ihokupi na jednom mjestu. Jasno je da je Isus æelio da se Evanelje proπiri u svedijelove svijeta, tako da je Njegova neoËekivana zapovijed da ostanu na jednommjestu za izvjesno vrijeme prije Pedesetnice bila promiπljena i vjerojatno imalaza cilj uspostavljanje organizacije meu Njegovim sljedbenicima.

ODGOVORITE1. Zaπto Isus nije mogao blagosloviti svoje sljedbenike silom Duha Svetoga, a

da ih prethodno ne okupi u Jeruzalemu?2. Mislite li da bi Crkva bila tako ujedinjena i tako uspjeπna da nije bilo Isusove

zapovijedi uËenicima da ostanu i Ëekaju na Pedesetnicu?

Loisbet Castro, Keene, Teksas, SAD

10

Srijeda, 4. srpnja

SvjedoËenje o Bogu

PRIMJENADjela 1,9-11; Ponovljeni zakon 19,15

Dok se Isus uznosio na Nebo, uËenici su netremice promatrali pogledaprikovanog za oblak koji im je sakrio Isusa. Bili su toliko usredotoËeni naIsusov odlazak da nisu ni primijetili dvojicu anela koji su se pojavili prednjima podsjeÊajuÊi ih da Êe se Isus uskoro vratiti. Trebali su ispuniti velikuduænost, svjedoËiti o Isusu Kristu i navjeπÊivati Radosnu vijest po cijelom svijetu.

I mi trebamo ispuniti istu duænost. Moæda nismo u stanju Ëiniti Ëuda, ali svismo primili darove i talente od Duha Svetoga — orue koje trebamo upotrijebitida bismo lijeËili druge i vodili ih k Onome koji nam daje tu silu.

Evo nekoliko naËina na koje moæemo doprijeti do drugih ljudi:Iznosite osobna iskustva. Katkad je jedini naËin da drugi poËnu pre-

poznavati Boæju slavu i dobrotu baπ preko kuπnji i blagoslova u æivotu drugih.Moæete ispriËati svoje iskustvo da biste pokazali πto vam je Bog pomogao dasvladate. Vaπe putovanje moæe premostiti jaz izmeu onih koji su doæivjeli sli-Ëne stvari i nekome moæe uliti nadu. Mi imamo viπe naËina za komunikaciju sasvijetom nego πto su uËenici i Isusovi sljedbenici ikad imali — upotrijebite svojmobilni telefon i internet u dobre svrhe!

Uposlite druge. Vaæno je iznositi svoje svjedoËanstvo, ali koliko Êe silnijebiti svjedoËanstvo mnogih? “Neka ne ustaje jedan jedini svjedok protiv Ëovjekani za koju krivnju i ni za kakav zloËin. Kakav god bio prekrπaj, neka presudapoËiva na iskazu dvojice ili trojice svjedoka.” (Ponovljeni zakon 19,15) MoÊsvjedoËenja ima granice, ali mnoga svjedoËanstva dodaju silu svakoj pojedinaË-noj priËi, svakoj pojedinosti koja moæe posluæiti kao dokaz o Boæjem karakteru.

SjeÊajte se Boæjih obeÊanja. Bog daje mnoga obeÊanja u Bibliji. NjegovaobeÊanja su istinita. O tome postoje dokazi u Bibliji — sva obeÊanja koja jeodræao — i u æivotu nebrojenog mnoπtva ljudi u danaπnje vrijeme.

Oslonite se na Boga. Ako znamo da su Njegova obeÊanja istinita, a vidjelismo i πto je uËinio za nas i druge, imamo obilje dokaza u prilog tome da Bogupovjerimo svoj æivot. Moramo se osloniti na Njega ako æelimo doprijeti do drugih.Niπta ne bismo trebali pokuπavati sami. Bog je izvor sve naπe snage. “Ustani,zasini, jer svjetlost tvoja dolazi, nad tobom blista slava Jahvina.” (Izaija 60,1)

ODGOVORITE1. Imate li neko iskustvo koje bi moglo posluæiti kao svjedoËanstvo drugima?

Jeste li ga ispriËali drugima? Ako niste, πto vas u tome spreËava?2. Kako moæete govoriti o Bogu onima koji Ga nikad nisu upoznali, ili onima

Ëije je srce otvrdnulo?

Kylie Kurth, Indianola, Iowa, SAD

11

»etvrtak, 5. srpnja

Rezervni plan

MI©LJENJEDjela 1,21-23.26

Ovdje na zemlji ne ide sve po planu. Tako je nesumnjivo bilo i u æivotuIsusovih uËenika. Bilo je iznenaujuÊe Ëuti Isusa kako govori: “Zaista, zaista,kaæem vam, jedan Êe me od vas izdati.” (Ivan 13,21) Bilo je iznenaujuÊe vidjetiJudu kako ustaje i odlazi s posljednje veËere. Juda, njihov prijatelj, nije bio onoπto su mislili da jest. “Sve se to nije trebalo tako dogoditi”, sigurno su govorili.

Katkad se ne odvija sve po planu i ljudi kojima vjerujemo “izdaju” nas iliiznevjere sliku koju imamo o njima. Moæemo se naÊi u sliËnoj situaciji u kojojsu bili uËenici — s prazninom koja nekad nije postojala.

Mislim da je vaæno da pogledamo kako su uËenici zamijenili Judu. To jekratak izvjeπtaj i lako ga je propustiti. Ipak, mislim da nam ta priËa pruæa dobarprimjer kad je rijeË o tome kako Bog zajedno s ljudima moæe uspjeπno rijeπitisituacije koje zahtijevaju plan B.

Tijekom neËijeg æivota pojavljivat Êe se i nestajati razni ljudi, dolazit Êeprijatelji, a odlaziti bivπi prijatelji. Katkada ta iskustva mogu biti bolna i ne-oËekivana. Meutim, ja vjerujem da Bog sa suÊuti gleda na trenutke kad netkopati zato πto je nekog izgubio. Isto tako briæno Bog dovodi u naπ æivot ljude dabi zamijenili one koji su otiπli. On nas ne prepuπta trenutaËnoj boli zbog raz-dvajanja, veÊ sije novo sjeme koje Êe niknuti i izrasti.

Takoer treba zapaziti da uËenici nisu ni pokuπali sami odrediti tko bi mo-gao najbolje zamijeniti Judu. Bilo je viπe moguÊnosti. I Josip i Matija bili suizabrani kao dobri ljudi “πto su bili s nama sve vrijeme koje Gospodin Isusprovede s nama” (Djela 1,21). Meutim, buduÊi samo ljudi, oni nisu mogli po-znavati srce tih osoba niti tko bi bio najbolja zamjena za Judu. UËenici su seoslonili na Boæju mudrost prepustivπi joj da uËini konaËan izbor.

I tako su se molili: “Gospodine, ti koji poznajeπ srca svih ljudi, pokaæi namkoga si od ove dvojice izabrao da preuzme mjesto ove apostolske sluæbe skojega je Juda odstupio.” (Djela 1,24-25) Bacili su kocku prepuπtajuÊi izborGospodinu. “Kocka pade na Matiju.” (Djela 1,26) Bog je zamijenio izgubljenoguËenika i ostao vjeran onima koji su izgubili svojeg druga.

ODGOVORITE1. Kako moæemo vjerovati da Bog ima utjecaja na neπto tako nasumiËno kao

πto je bacanje kocke?2. Je li zamjena prijatelja ili nekog nama dragog uvijek rezervni plan, ili je

moæda Bog od poËetka znao πto je najbolje za nas?

Andre Doneskey, Keene, Teksas, SAD

12

Petak, 6. srpnja

Isusovi mudri postupci

ISTRAÆIVANJEDjela 1,21-23.26

ZAKLJU»AKViπe od svega Isus je æelio da Njegovi mili i dragi budu spaπeni. UËinio je sve

da ih pripremi za ono πto je trebalo doÊi te je izabrao ljude za koje je smatraoda Êe biti najbolji za svaki zadatak koji im je On namijenio. Tako je Matija bioizabran kao zamjena za Judu kad se pokazalo da Juda nije bio u stanju dovrπitiproroËku misiju. UËenici nisu imali puno vremena za raspravu o razlozimasvega πto se dogodilo. Jedino su imali vremena za nalaæenje rjeπenja. Za sve πtoIsus radi postoji dobar razlog, Ëak i kada drugi to ne mogu u potpunosti razumjeti.Velik dio onoga πto On Ëini moæe djelovati vrlo zbunjujuÊe, a moæe se razumjetisamo ako se netko potrudi da razumije. Petar je tada ustao i pokuπao objasnitionima koji su bili najbliæi Isusu kako je on osobno razumio to πto se dogaa.Apostoli su sada bili na zadatku dobivenom od Boga, i o njima je u tom trenutkuovisilo da ono πto znaju o Boæjem Sinu objave drugima, kako bi i oni mogli bitispaπeni.

RAZMOTRITEu Razmislite na koji biste vi naËin mogli poput apostola svoje znanje prenijeti

nekom drugom, bilo u kratkom biblijskom prouËavanju ili u neobveznomrazgovoru s nekim tko je zainteresiran.

u Zapiπite neπto πto ste vi uËinili kao oblik sluæbe drugima, na πto se osjeÊateponosnim i motivira vas da uËinite viπe.

u Pokuπajte se u odreenoj situaciji ne usredotoËivati toliko na pitanje “za-πto”. Umjesto toga sjedite, procijenite situaciju i pronaite razumno rjeπe-nje. Æivot se rijetko odvija prema planu i svi bi trebali nauËiti vjeπtinu prila-goavanja.

u ProËitajte odlomke iz Biblije, posebno Isusove rijeËi, s namjerom da Ga boljeupoznate kako biste mogli razumjeti Njegove postupke kada je najvaænije.

u Primijenite ono πto propovijedate. Kao πto se moæe vidjeti, djela znaËe mnogoviπe od rijeËi. Ako neπto propovijedate, to ima smisla jedino ako postupateu skladu s tim πto govorite. Nemojte govoriti jedno a Ëiniti drugo, jer neÊeteostaviti dojam pouzdane osobe i vaπe moguÊnosti Êe se umanjiti, kao usluËaju Jude.

POVEÆITEEllen G. White, Djela apostolska, 2. poglavlje, “Osposobljavanje Dvanaesto-

rice”; 3. poglavlje, “Veliki nalog”.

Sasha Doneskey, Celburne, Teksas, SAD

13

Pouka 27.—14. srpnja 2018.

Blagdan Pedesetnice

“Njega je, to jest Isusa, Bog uskrisio. Tome smo misvjedoci. On, sad uzviπen Boæjom desnicom, poπto je od

Oca primio obeÊanog Duha Svetoga, izlio je ovo πto samii vidite i Ëujete.” (Djela 2,32.33)


14

Subota, 7. srpnja

Bog nam je obeÊao silu? Silu superjunaka?

UVODJoel 2,28; Rimljanima 2,15; Efeæanima 6,12

“Moæete biti sigurni da Êe pojedinosti u vezi s najnovijim filmovima o super-junacima biti materijal za koji Êe Ëitatelji biti zainteresirani.” (Todd VanDerWerff,Superhero movie hype is starting to drive studios’ creative decisions. It’s aproblem.) Izjava poput ove pokazuje koliko su u posljednjih deset godina traæenitakvi filmovi u cijelom svijetu, s obzirom na to da Holywood ulaæe milijardedolara u sadræaje koji promoviraju borbu superjunaka protiv zla u svemiru ikojeg ima sve viπe. Premda je to i prije budilo zanimanje mnogih, otkud sad ovajnovi trend?

Kao πto direktor banke ima uvid u trezor, tako Bog zna πto se nalazi u namai od Ëega smo naËinjeni. BuduÊi da Sveto pismo kaæe da je sve to “zapisano” unaπem srcu, po inerciji znamo da postoji neπto veÊe — poziv boæanskih raz-mjera i boæanske snage, koji Ëeka na nas da prihvatimo ono πto je od Boga.

Pavao nas u Efeæanima 6,12 podsjeÊa da se ËovjeËanstvo ne bori “s krvljui s tijelom, nego s poglavarima i vlastima, i s upraviteljima tame ovoga svijeta,s duhovima pakosti ispod neba”. Svjesni smo da zlo, kad se doËepa neËegnevinog, Ëini to s namjerom da zlostavlja, ubija i uniπtava one koji nisu svjesniopasnosti.

I dok zlo pokazuje svoje lice svuda oko nas, Bog seæe kroz prostor i vrijemeda bi pomogao svojim stvorenjima u njihovoj potrebi za Njim. “Poslije ovoga izlitÊu Duha svoga na svako tijelo, i proricat Êe vaπi sinovi i kÊeri, vaπi Êe starcisanjati sne, a vaπi mladiÊi gledati vienja.” (Joel 3,1)

Generacijama je Bog postavljao pojedince da nose Njegovu svjetlost u ovommraËnom svijetu, ali Kristovi sljedbenici, sve dok nisu bili pohoeni i osnaæeniBoæjom silom i Njegovim Duhom u toj gornjoj sobi, nisu se mogli boriti sa zlomkoje je prisutno i kojega ima sve viπe u ovim posljednjim danima.

Dakle, odakle taj trend?Odakle ta opËinjenost Supermanom i Ironmenom?Premda mi svoje nadahnuÊe ne traæimo u mitskim biÊima, ona nas uistinu

podsjeÊaju na naπ cilj, i kao da su zamiπljeni odraz nas samih dok se promatra-mo u ogledalu i prisjeÊamo Ëiji smo zapravo... da smo Boæji.

Juan-Jose D. Garza, Washington, D.C., SAD

Kao πto direktor banke ima uvid u trezor, tako Bog zna πto se nalaziu nama i od Ëega smo naËinjeni.

15

Nedjelja, 8. srpnja

Pedesetnica i obeÊanje

DOKAZEfeæanima 1,13.14

Pedesetnica, poznata i kao “Blagdan sedmica” (Levitski zakonik 23,15-17),bila je jedan od πest godiπnjih blagdana koje je svetkovao izraelski narod (Levit-ski zakonik 23). RijeË “Pedesetnica” izvedena je od grËkog pridjeva koji znaËi“pedeseti”, πto upuÊuje na Ëinjenicu da se ona odræavala pedeset dana nakonobreda obrtanih snopova (Levitski zakonik 23,15.16).

Godiπnji blagdani, ukljuËujuÊi Pedesetnicu, bili su uspostavljeni da bi pomo-gli Izraelcima da se sjeÊaju na Boæje Ëudesno djelovanje u proπlosti, i da biusmjerili njihov um na Boæja dragocjena obeÊanja za buduÊnost. Tako je blagdanPashe (Levitski zakonik 23,5) bio ne samo uspomena na oslobaanje Izraelacaiz egipatskog ropstva, veÊ je ukazivao i na obeÊanje o spasenju preko Isusa.Janje je trebalo biti bez mane (Izlazak 12,5) i nije mu smjela biti slomljenanijedna kost (Izlazak 12,46). Zaklano pashalno janje vrlo jasno je unaprijedupuÊivalo na Isusa, “Jaganjca Boæjeg koji uzima grijeh svijeta” (Ivan 1,29).

SliËno tome, Pedesetnica je imala dvojaku svrhu. Ona je podsjeÊala na izo-bilne blagoslove Boæjeg naroda tijekom æetve, a takoer i upuÊivala na buduÊi,veliËanstveni dan opisan u drugom poglavlju Djela apostolskih kad je prvi putveliko mnoπtvo duπa pristupilo Kristovom tijelu. Tipski blagdan Pedesetnice bioje radosna proslava praÊena zahvalnoπÊu Bogu za plodove æetve. Izraelcima jebilo naloæeno da tijekom te svetkovine donesu prve poænjevene snopove ili “pr-vine” od konaËne æetve kao i dragovoljnu ærtvu razmjernu onome Ëime ih je Bogblagoslovio (Levitski zakonik 23,16; Ponovljeni zakon 16,10). Dakle, taj je blag-dan na prikladan naËin doËaravao duhovnu æetvu koja je uslijedila na slavni danopisan u 2. poglavlju Djela.

Nakon izlijevanja Duha Svetoga, Petar je propovijedao okupljenom mnoπtvunakon Ëega je bilo krπteno tri tisuÊe duπa (Djela 2,41). Sjeme koje je Isus sijaotijekom tri i pol godine sluæbe udruæeno s izlijevanjem sile bez presedana do-nijelo je bogat rod. Dok prouËavamo Djela 2, moæemo s radoπÊu, puni nade iiπËekivanja, unaprijed gledati obilnu æetvu do koje Êe doÊi u vrijeme kasne kiπe.Kao πto nas podsjeÊa Stephen Haskell, “ta velika æetva duπa prigodom antitip-skog blagdana æetve bila je tek poËetak veÊe æetve koja Êe se sakupiti prijesvrπetka svijeta”. Pedesetnica nas podsjeÊa da Bog dræi svoja obeÊanja. DuhSveti je istodobno ispunjenje obeÊanja i jamstvo da Êe Bog dovrπiti djelo kojeje zapoËeo (Efeæanima 1,13.14).

ODGOVORITE1. Na koji nas naËin Pedesetnica podsjeÊa na to da Bog dræi svoja obeÊanja?2. Na koji nam naËin Pedesetnica daje veÊu nadu dok iπËekujemo kasnu kiπu?

Cheryl Cathlin, Newport News, Virginia, SAD

16


Duh Sveti na djelu

LOGOSPostanak 1,2; Izaija 28,25-27; Matej 28,18-20; Djela 1,4-8; 8,1-8

Duh Sveti na djelu (Djela 1,4-8)Kad Ëitamo o crkvama opisanim u Djelima apostolskim, otkrivamo s kakvim

su se uzbuenjem uËenici spremali okrenuti svijet naglavaËke. Mnogi ËitateljiupuÊuju na Djela apostolska kao na knjigu o djelovanju prve Crkve, ali akopogledamo paæljivije, vidimo da je tu zapravo djelovao Duh Sveti. U uvodu knjigejasno se kaæe tko je predvodio Crkvu (Djela 1,4-8). Tek kad doe Duh Sveti,dolazi sila.

Sila se daje onima koji svjedoËe. Duh Sveti je obeÊan svima, s izriËitimciljem πirenja Evanelja i nastojanjem da se spase izgubljeni. Dok Ëitate tuknjigu, vidite da su se djela Duha Svetoga pokazivala u svakoj crkvi i kod svakogpojedinca koji je vjerovao. Doπlo je do πirenja Evanelja najprije u Jeruzalemu,a onda po cijeloj Judeji, Samariji i sve do najudaljenijih krajeva Zemlje.

Uloga Duha Svetoga (Postanak 1,2; Djela 28,25-27)Djelovanje Duha Svetoga prvi put je spomenuto prigodom stvaranja (Posta-

nak 1,2). Duh Sveti je prisutan u srcu i umu onih Ëiji je duhovni put bez obliËjai pust. »injenica da je u postojanje prizvano svjetlo, govori da je Duh djelovaou procesu stvaranja, a isto se dogaalo i s Crkvom u Djelima apostolskim.

Duh Sveti je bio na djelu u onim danima kad je Crkva primila silu i poËelanavjeπÊivati uskrslog Spasitelja. Biblija naziva Duha Svetoga Braniteljem iUtjeπiteljem. Kao Utjeπitelj On je zauzeo Isusovo mjesto, a kao Branitelj usmje-rava i vodi svakog pojedinca. Pavao je upozoravao vjernike da ne budu kaonjihovi preci koji se nisu obazirali na glas Duha Svetoga. On ih podsjeÊa narijeËi proroka Izaije koji kaæe da ih Bog nije iscijelio zato πto nisu sluπali Duha.

Rast prve Crkve (Djela 8,1-8)Navedeni su brojni primjeri u vezi s djelovanjem i rastom Crkve. Gdje god

su se naπli, propovijedali su o Isusu. SilazeÊi u jedan samarijanski grad, Filipje objavljivao poruku o Mesiji. Kad su ljudi Ëuli πto im on govori i vidjeli Ëuda,jasan znak Boæjeg djelovanja, obratili su pozornost na svaku njegovu rijeË.Mnogi koji nisu mogli stati na noge niti hodati, tog dana su bili iscijeljeni.Pojedinci su bivali iscijeljeni, a crkva je, premda progonjena, rasla i rasla. Ljudisu pozorno sluπali svaku rijeË koju je Filip izgovarao, a i svi ostali apostoli kojisu propovijedali Evanelje vidjeli su njegov rod. Dok je etiopski dvoranin sjediou svojoj koËiji ËitajuÊi Pisma, Filipa je Duh Sveti doveo do njega. Tako mu jeFilip objasnio Pisma otkrivajuÊi Isusa Krista, a dvoranin, ugledavπi vodu, nijemogao odoljeti a da ne bude krπten u Kristovo ime. Rast Crkve bio je jasnoobiljeæje djelovanja Duha Svetoga.

17

NavjeπÊivanje Boæjeg kraljevstva (Matej 28,18-20; Djela 1,8)Knjiga Djela apostolska pokazuje kako se objava pokazuje na djelu — od-

laæenje u svijet, propovijedanje vjeËnog Evanelja, pozivanje svakog pojedincada bude uËenik. Kao krπÊani, duæni smo navjeπÊivati Evanelje ne samo takoπto Êemo propovijedati, veÊ jednostavno tako πto Êemo biti voeni Duhom Sve-tim. Tekst u Djelima 1,8 objavljuje da Êe nas, kad suraujemo s Bogom, DuhSveti voditi u πirenju Njegove RijeËi.

Paul Graham, Bowie, Maryland, SAD

Sila se daje onima koji svjedoËe.

18

Utorak, 10. srpnja

ZnaËenje svjetla

SVJEDO»ANSTVODjela 2,1-47

Ellen G. White kaæe da je “cijela knjiga Djela apostolska naπ udæbenik”.(SDA Bible Commentary, sv. 6, “Acts”, str. 1055) Ona govori o velikim Ëudimai znacima koji su pratili propovijedanje i nauk apostola. To je nadahnjujuÊapovijesna knjiga napisana “po uputama Duha Svetoga”. (Ellen G. White, Djelaapostolska, str. 373) NadahnuÊe je to svjetlo koje je od apostola stvorilo takoteπke, ali praktiËne teologe. U nastavku navodimo tri “slastice” iz tog udæbenika.

Jedna od pouka u Djelima apostolskim jest da su apostoli i uËenici ispunilicilj koji im je Bog postavio i Ëime ih je zaduæio. KljuË uspjeha nije bio “vlasti-tom snagom, veÊ snagom æivoga Boga. ... U njihovom radu nije bilo mjestakolebljivosti, neodluËnosti ili mlakih namjera. Bili su voljni da se troπe i budupotroπeni.” (Isto, str. 374)

Poput apostola, i “mi trebamo raditi kao muπkarci i æene koji imaju æivuvezu s Bogom. Trebamo susretati ljude tamo gdje se oni nalaze. Svaka duπa imaodgovornost pred Bogom i ljudi joj ne trebaju proizvoljno odreivati πto trebaraditi, πto treba govoriti i kamo iÊi. Ne trebamo se oslanjati na ljudske savjeteniti pristajati na sve πto oni kaæu ako nemamo dokaz da se nalaze pod utjecajemBoæjeg Duha.” (Ellen G. White, Fundamentals of Christian Education, str. 529)

Druga pouka iz te nadahnute povijesne knjige jest snaga solidarnosti. EllenG. White stavlja naglasak na vaænost koju to ima za nas danas: “Poruka sada-πnje istine treba pripremiti ljude za Gospodnji dolazak. Shvatimo to i neka seoni na odgovornim poloæajima ujedine tako da posao moæe neometano napre-dovati.” (Isto, str. 530)

TreÊa i konaËna pouka jest naglasak na svjetlu koje su nosili. “Svijest oodgovornosti koja je na njima poËivala oËistila je i obogatila njihovo iskustvo,a boæanska milost se oËitovala u osvajanjima za Krista. Bog je svemoguÊomsnagom djelovao preko njih da Evanelje bude pobjedonosno.” (Ellen G. White,Djela apostolska, str. 374)

I mi moæemo Ëiniti sve πto su oni Ëinili ako smo voljni Ëiniti upravo onakokako su oni Ëinili. Uzdajmo se u Boga! Molimo se za svjetlo, mudrost i razu-mijevanje! Ohrabrimo se u Kristovoj milosti i brinimo se briæljivo za najmanjemeu nama.

ODGOVORITE1. U jednom raznolikom i podijeljenom druπtvu, na kakav odnos prema dru-

gima knjiga Djela apostolska upuÊuje vjernika?2. Kako suvremeni vjernik moæe iskusiti istu vrstu æara i sile koje su apostoli

pokazali?

Paul S. Anderson, Bowie, Maryland, SAD

19

Srijeda, 11. srpnja

Kako privuÊi druge Bogu

PRIMJENAIvan 13,34.35; 1. Ivanova 4,9-11Svijet u kojem danas æivimo sve se viπe protivi organiziranoj religiji. PreËe-

sto Ëujemo da, kako godine prolaze, crkve πirom svijeta gube sve viπe i viπeËlanova. Svatko od nas vjerojatno ima nekog prijatelja ili Ëlana obitelji koji sunekad bili dio crkve, ali viπe nisu. To se, naravno, ne odnosi samo na crkveadventista sedmoga dana, veÊ pogaa sve vjerske organizacije. Jedna od najve-Êih zamjerki koje Ëujem od onih koji su otiπli odnosi se na “licemjerje” koje sevidi meu Ëlanovima crkve. Premda su ljudska biÊa po naravi greπna, vaæno jeimati na umu istinite rijeËi jedne stare pjesme koje glase: “Znat Êe da smokrπÊani po naπoj ljubavi.”

Svijet je pun greπnika koji su æedni Kristove ljubavi i naπa je duænost kaovjernika da πirimo tu ljubav u svojem svakidaπnjem æivotu. Ako svakodnevnoËinimo mala djela ljubaznosti, drugi Êe zapaziti duhovni æar koji posjedujemo iæeljet Êe saznati viπe. Mislite li da je to preteæak zadatak da biste ga se prihva-tili? Iznenadili biste se koliko je to jednostavno:

Uvijek pripisujte zasluge Bogu. Bez obzira na vaπe talente i na to kolikoste naporno radili da biste stigli dotle, On je krajnji razlog πto ste blagoslovljeni.Unapreenje na poslu? Zahvalite svojem pretpostavljenom, naravno, ali nezaboravite ni svojega nebeskog Pretpostavljenog. DramatiËan gubitak teæine?Netko vam je moæda pomogao da se dræite propisanih kalorija, ali Bog vam jedao snagu volje i usmjerenje da biste ostali na pravom putu. Pripisivanje zaslu-ga Bogu ne samo da Êe vam donijeti nove blagoslove, veÊ Êe to postati oËito ionima oko vas.

Budite puni razumijevanja. Neke stvari jednostavno ne znate zato πto ihniste doæivjeli. Skloni smo donoπenju preuranjenih zakljuËaka kad Ëujemo dije-te koje vriπti u avionu, kada nam bahati vozaË presijeËe put ili kad nas seprodavaËica ne potrudi ni pozdraviti. Ljudi se neprestano suoËavaju sa æivotnimizazovima. Iskreno se osmjehnuti, kimnuti glavom bez rijeËi, pa Ëak i jednostav-no “Kako ste?” moæe znaËiti mnogo nekome tko proæivljava teπke kuπnje.

Promijenite naËin na koji se molite. Svatko se moæe moliti da Duh Svetipokuca na vrata neËijeg srca, ili za mir na Bliskom istoku. Ne znaËi da setrebate prestati moliti za te stvari i ne znaËi da vas Bog ne Ëuje. Ali mi ne znamouvijek na koji nas toËno naËin Bog æeli upotrijebiti i molimo Ga da nam tootkrije. Znam da On æeli da πto je moguÊe viπe Njegove djece doe k Njemu, ami moæemo odigrati vaænu ulogu u tome ako Mu dopustimo da radi preko nas.

ODGOVORITEKakve su vam izgovore za napuπtanje crkve dali vaπi prijatelji i Ëlanovi

obitelji? ©to ste im rekli o tome πto vas zadræava u crkvi i u vjeri?

Erica Harmon, Miami, Florida, SAD

20


Dar praÊen silom

MI©LJENJEDjela 2,1-6

SjeÊate li se kad ste kao djeca otvarali poklone, moæda na BoæiÊ? To krajnjeugodno ushiÊenje prigodom kidanja svjetlucavog papira i rezanja ukrasnih vrpcibilo je vrijedno Ëekanja, bez obzira na to koliko ste dana u kalendaru trebaliprecrtati do tog znaËajnog jutra. Mogu skoro okusiti to slatko blagdansko iπ-Ëekivanje kada bi se ukrasi pojavili skoro preko noÊi, a poznati, veseli tonoviboæiÊnih pjesama ispunili zrak.

Jesu li uËenici doæivjeli neπto sliËno dok su Ëekali na dolazak Duha Sve-toga? Dok su satovi otkucavali i dani se smjenjivali u gornjoj sobi, oni susigurno nestrpljivo iπËekivali obeÊani Dar za koji nisu imali πifru dostave.

Kad je Duh Sveti stigao, prisutni muπkarci i æene ispunili su se Njime, idugo oËekivani Branitelj bio je, bez ikakve sumnje, meu njima i u njima. Oninisu viπe bili samo Isusovi sljedbenici — sada su i sami posjedovali silu kojomje On lijeËio bolesne i podizao mrtve. Nijedan drugi dar osim Isusovog roenjanije imao takav utjecaj na svijet.

Duh Sveti se nije osjetio samo u gornjoj sobi. Zvuk Njegovog dolaska zbunioje mnoπtvo ljudi “od svih naroda pod nebom” (Djela 2,5) kad su Ëuli kako segovori na njihovim jezicima. Kakvog li Dara koji je huk vjetra, plamene jezikei razliËite govorne jezike objedinio na jednom mjestu! Dar kupljen po cijenukrvi, suza i ærtve, u oπtroj je suprotnosti sa zveckanjem sitniπa, umotavanjemi odmotavanjem papirnatih novËanica i upotrebom kreditnih kartica koja najav-ljuje “najdivnije doba godine”.

Ja volim primati poklone. Mislim da bi primanje poklona zapravo moglo bitijedan od mojih jezika ljubavi. Meutim, od svih predivnih poklona koje samdobila, nijedan se ne moæe usporediti s darom prisutnosti Duha Svetoga umojem æivotu svakoga dana. Sretna sam πto je ta mala skupina muπkaraca iæena primila taj dragocjeni dar.

ODGOVORITE1. Koliko ste najdulje morali Ëekati da biste dobili ono πto ste platili? Ili neπto

πto ste primili kao dar?2. Jeste li kada dobili poklon koji vam se nije svidio? Kako ste reagirali?

Quantrilla “Quanny” Ard, Hanover, Maryland, SAD

Nijedan drugi dar osim Isusovog roenja nije imao takav utjecaj nasvijet.

21

Petak, 13. srpnja

“Zapaljeni” Duhom Svetim

ISTRAÆIVANJEDjela 2

ZAKLJU»AKPrije nego πto je uzaπao na Nebo, Isus je svojim uËenicima obeÊao da Êe doÊi

Branitelj koji Êe ih ohrabriti kad zapoËnu svoju globalnu misiju. Prema Ellen G.White, saznajemo da je Ëak i u Kristovoj fiziËkoj odsutnosti Duh Sveti “Kristovaosobna prisutnost u duπi”. Dolazak Duha Svetoga u kuÊu u kojoj su se nalazilizapalio je i pokrenuo u srcima vjernika veliki æar za sluæbu. Duh je ispunio duπekoje su bile prazne i bez nade. On je pomogao i poveo um i srce natrag k Ocu.On je doπao “zapaliti” svoj narod! Mi takoer moæemo doæivjeti ispunjenje Du-hom Svetim, Ëak i danas.

RAZMOTRITEu Zaæmirite i zamislite da se nalazite u toj kuÊi neposredno prije dolaska

Duha Svetoga. Pjevajte poznatu krπÊansku pjesmu “Spirit of the Living God”(Duh Boga æivoga) Daniela Iversona i razmiπljajte o znaËenju teksta.

u Zamislite da ste staklena Ëaπa. Ispraznite svoj um od svake negativne mislii osjeÊaja. »itajte Djela 2,17-21. Duboko diπite. Neka vas Duh Sveti ispunipozitivnim mislima i ohrabrenjem.

u Napiπite kratko pismo Duhu Svetom. Pozovite Ga kad vam je potrebno vod-stvo u æivotu.

u NauËite reÊi “Bog te voli” na najmanje tri razliËita jezika. Podijelite to sprijateljem.

u Povedite otvorenu raspravu o razliËitom sagledavanju teme “govorenja jezi-ka” u crkvi.

u Pripremite ukusan obrok i podijelite ga s prijateljima. IspriËajte im priËu oPedesetnici dok ih obasipate svojom ljubaznoπÊu.

POVEÆITEIvan 14.Ellen G. White, Djela apostolska, 5. poglavlje, “Dar Duha”.

Justin Brown, Silver Spring, Maryiland, SAD

22


Æivot u prvoj Crkvi

“Kao πto su svaki dan postojano — kao po dogovoru —bili u hramu, tako su po kuÊama lomili kruh i zajednouzimali hranu vesela i priprosta srca. Hvalili su Boga izato uæivali naklonost svega naroda.” (Djela 2,46.47)


23

Subota, 14. srpnja

Kompleks zbog kaπnjenja i manje vrijednosti

UVODMatej 28,16-20

Jeste li kada Ëuli uzreËicu: “Za dan prekasno, za dolar manje”? E pa, ja samdala sebi slobodu da potraæim πto to znaËi. To znaËi da je “netko istodobnopropustio priliku i bio neopravdano nespreman za nju”. BuduÊi da je danrazmjerno kratak a dolar razmjerno mala svota novca, ta uzreËica uglavnompodrazumijeva da je netko priliËno blizu, ali joπ uvijek nije dovoljno dobar dabi zadovoljio uvjete. Taj izraz moæe se katkad tumaËiti i kao blaga opomena dase treba pripremiti i ispuniti zadane obveze i oËekivanja drugih.

Tijekom svoje sluæbe na Zemlji, Isus je odabrao dvanaestoricu uËenikapozivajuÊi ih da Ga slijede kako bi ih uËinio lovcima ljudi. Nakon svoje smrtidao im je konaËnu zapovijed da idu po cijelom svijetu (Matej 28,16-20). KaoadventistiËki krπÊani, mi cijenimo otkriveno proroËanstvo i tri aneoske poru-ke, i kao uËenici i prvi Isusovi sljedbenici nakon Pedesetnice osjeÊamo æurnupotrebu da objavljujemo Kristovu smrt, uskrsnuÊe i skori dolazak. Tada nije bilobeskonaËnih sastanaka o tome tko kamo treba iÊi i πto treba reÊi. Prva Crkvase odrekla svojih ovozemaljskih posjeda kako bi mogla πiriti Evanelje i govoritio Isusovom povratku. Znali su da je æivotno vaæno da svatko sazna o Kristovojljubavi i ærtvi, i o tome koliko æivot s Isusom moæe djelovati oslobaajuÊe.

UËenici su proveli godine s Isusom, a nisu razumjeli Njegov pravi cilj.Meutim, nakon Njegove smrti i uzaπaπÊa, kad je Duh Sveti ispunio njihov æivot,konaËno su postali lovci ljudi i stvarali nove uËenike — Ëak i kad su se suoËa-vali s teπkoÊama iznutra i izvana. Koliko ste vi spremni dopustiti da se DuhSveti izlije u vaπ æivot tako da kad govorite svojoj obitelji, prijateljima i kolega-ma o Isusu, to ne bude “za dan prekasno i za dolar manje”?

Kao krπÊani, moramo slijediti Krista i iskoristiti svaku priliku da one unaπem æivotu koji su izgubljeni povedemo k Darovatelju æivota. Njegovo ime jeIsus i On æeli da Ga otkrijete vjernicima u crkvi i onima koje susreÊete na poslui na ulici. To moæemo uËiniti samo ako poput apostola stvaramo uËenike u naπesuvremeno doba. Nadamo se da Êe upravo ovoga tjedna, danas, iskustvo prveCrkve postati dijelom vaπeg postmodernistiËkog naËina æivota. Jer istina je dabi sutra lako moglo biti prekasno.

Dawnette Chambers, Round Rock, Teksas, SAD

Sutra bi lako moglo biti prekasno.

24

Nedjelja, 15. srpnja

Iskuπani i provjereni

LOGOSDjela 5

Potrebno je seloPostoji poslovica koja glasi: “Potrebno je cijelo selo da bi se odgojilo dijete”,

πto znaËi da razvoj jednog djeteta zahtijeva udruæene snage. Sudjelovanjedruπtvene zajednice kljuËno je za rast. U drugom poglavlju Djela apostolskihvidimo da je potrebno selo kako bi netko bio krπÊanin.

Duh Sveti je ispunio gornju sobu, gosti su se mogli sporazumijevati navlastitom jeziku, a Petar je odræao silnu propovijed. Petrova propovijed bila jetako zadivljujuÊa i uvjerljiva da su se ljudi kajali i krπtavali. Luka zapaæa osjeÊajstrahopoπtovanja koji su svi imali zbog onoga πto se dogaalo (Djela 2,43).

Vjernici su se okupljali provodeÊi vrijeme “u apostolskoj nauci, zajedniËkomæivotu, lomljenju kruha i u molitvama” (Djela 2,42). Propovijedanje Evanelja iprisutnost Duha sve ih je ujedinila stvarajuÊi zajedniπtvo. RijeË koja je ovdjeupotrijebljena za zajedniπtvo slojevita je i ima viπe znaËenja. Zajedniπtvo nijeograniËeno samo na kontakt i bliskost. Zajedniπtvo podrazumijeva ravnoprav-nost. Svi donose ono πto imaju i dijele meu sobom. Svatko ima pristup istimstvarima u isto vrijeme i svatko uzima samo ono πto mu je potrebno. Ta idejao zajedniπtvu je tako radikalna zato πto je u suprotnosti sa sebiËnim sklono-stima greπnog srca (Jeremija 17,9). Zajedniπtvo je teæak posao i moæe ga obavitisamo Duh Sveti.

Selo je iskuπano (Djela 5)Dalje u svojem izvjeπtaju o prvoj Crkvi Luka iznosi tragediju Ananije i Safire,

opisanu u petom poglavlju Djela. Neposredno prije opisa tog dogaaja, Lukagovori o Barnabi koji je “posjedovao njivu, koju prodade i novac donese te gastavi pred noge apostolima” (Djela 4,37). Zatim se kao suprotnost BarnabinomËinu navodi ponaπanje Ananije i Safire. Oni su prodali dio svoje imovine (baπkao i Barnaba, a zaradu od prodaje poloæili su apostolima pred noge (kao πto jeuËinio Barnaba). Meutim, Ananija je kaænjen zato πto je zadræao dio novca odprodaje. Petar ga ukorava i kaæe mu da nije lagao Ëovjeku, veÊ Duhu Svetom, ipoπto je Ëuo te rijeËi, Ananija pada mrtav. Tri sata poslije Petar se suoËava saSafirom, pita je jesu li zemlju prodali po “toj i toj cijeni”, i ona potvruje. Onje onda ukorava i priopÊuje joj da su isti ljudi koji su pokopali njezinog muæatu da bi pokopali i nju (Djela 5,7-10).

Premda nam ovaj dogaaj djeluje straπno, on naglaπava koliko je poπtenjenuæno unutar zajednice vjernika. Osnovna razlika izmeu izvjeπtaja o Barnabii izvjeπtaja o Ananiji i Safiri sastoji se u tome πto je ovo dvoje lagalo Duhu i nisuse dræali obeÊanja. Iz teksta se moæe zakljuËiti da su Ananija i Safira obeÊali daÊe sav novac od prodaje dati crkvi, ali su umjesto toga dali samo dio i prikazali

25

to kao da je rijeË o punoj svoti koju su primili. Oni su lagali Duhu Svetom,Osobi (uzgred, da, Duh Sveti je Osoba) koja je davala jedinstvo i ravnopravnosttoj mladoj crkvi. Petar im kaæe da je zemlja ionako bila njihova i da su mogliËiniti s njom πto su htjeli. Nitko ih nije prisiljavao da posvete sav iznos crkvi,ali oni su odluËili podmetnuti dio novca kao da je rijeË o punoj svoti. Prijevarai nepoπtenje ugroæavaju sam temelj zajedniπtva. Upravo Sotonina prijevara inepoπtenje na Nebu doveli su do toga da se treÊina anela pobunila protiv Boga.Poπtenje ima æivotnu vaænost za zdravlje, rast i odræivost crkve. Premda smo miu stanju napraviti fasadu od svojeg poπtenja, ne moæemo se sakriti od Onogakoji Ëita srce (Jeremija 17,10).

Selo na ispituNepoπtenje Ananije i Safire nema samo ozbiljne unutarnje posljedice za tu

novu skupinu vjernika, veÊ i vanjske. Kako je Luka kao pisac mogao prikazatinedostatke Boæjih vjernika ljudima koji su se nalazili izvan crkve? Luka piπepovijesnu knjigu i on svakako ima moguÊnost izbaciti tu priËu iz svojeg izvjeπtaja.To je muËan i πtetan dogaaj. On je mogao posijati neslogu meu vjernicima iliodvratiti one koji nisu bili dio tog krπÊanskog pokreta.

ImajuÊi tu moguÊnost pred sobom, Luka je ipak odluËio ostati dosljedanpovijesnim dogaajima. On nam pokazuje πto se moæe dogoditi kad se ljudizbliæe pod vodstvom Duha, ali nam takoer pokazuje πto se dogaa kad ljudizaborave na Duha gledajuÊi vlastite probitke. Luka adekvatno oslikava auten-tiËnost Crkve. Istina, Crkvu je osnovao Bog, ali ona Êe imati svojih problemazato πto, na kraju krajeva, ljudska biÊa, iskvarena grijehom, Ëine tu Crkvu.

Selo koje Êe se pokazati kao vjernoPravo zajedniπtvo donosi ravnopravnost. Ravnopravnost se moæe odræati je-

dino oËuvanjem poπtenja. Isti Duh koji nas okuplja u zajednicu, mora preuzetinaπ æivot i dræati nas odgovornima. Sve moramo podrediti Duhu, ukljuËujuÊisvoju volju i svoje poπtenje kako ne bi bilo prepreka Boæjem djelovanju. Poπte-nje i Ëestitost vaæni su i onima u crkvi i onima izvan nje. Neki moæda smatrajuda crkva nije dovoljno razvidna. Premda crkva nije duæna prijaviti svaki pogre-πan korak, ona ipak svjedoËi svijetu o tome kako Bog joπ uvijek moæe upotrije-biti i spasiti ustanove i pojedince koji su zabrljali. AutentiËno i adekvatno pri-kazivanje djelovanja i povijesti Crkve pozitivnije govori o Bogu koji moæe izvestina dobro Ëak i naπe nerazumno ponaπanje, nego naπi pokuπaji da ublaæimovlastitu proπlost.

ODGOVORITE1. Kako bi autentiËno zajedniπtvo moglo izgledati u 21. stoljeÊu?2. Zaπto je poπtenje tako vaæno za zajedniπtvo meu vjernicima?3. Na koji bi se naËin Crkva mogla autentiËno predstaviti svijetu?

Mark Anthony Reid, Berrien Springs, Michigan, SAD

Prijevara i nepoπtenje ugroæavaju sam temelj zajedniπtva.

26


Neka svijetli vaπe svjetlo

SVJEDO»ANSTVOMatej 5,16

“Krist je poduzeo potrebne mjere da bi Njegova Crkva bila jedinstveno pre-obraæeno tijelo. Osvijetljena nebeskim svjetlom, ona posjeduje slavu Emanuela.Njegova je namjera da svaki krπÊanin bude okruæen duhovnim ozraËjem svjetlai mira. Nema granica korisnosti onoga koji ostavljajuÊi svoje ‘ja’ po strani,stvara prostor za djelovanje Duha Svetoga na srce i æivi æivotom potpuno posve-Êenim Bogu.” (Ellen G. White, Counsels for the Church, str. 99)

“Kad su apostoli objavili slavu Jedinoroenoga od Oca, obratilo se tri tisuÊeduπa. Pomogli su im da sebe vide onakvima kakvi jesu, greπni i pokvareni, aKrista kao svojeg Prijatelja i Otkupitelja. Krist je bio proslavljen silom DuhaSvetoga koja se spustila na ljude. Vjerom su Ga ti vjernici sagledali kao Onogakoji je podnio poniæenje, patnje i smrt da oni ne propadnu, veÊ da dobiju vjeËniæivot. ObjavljujuÊi im Krista, Duh Sveti im je pomogao da shvate Njegovu silui veliËanstvo i oni su ispruæili ruke k Njemu govoreÊi: ‘Vjerujem!’” (Ellen G.White, Isusove usporedbe, str. 76)

“Tako Êe uvijek biti kad Boæji Duh zagospodari æivotom. Oni Ëija su srcaispunjena ljubavlju prema Kristu, slijedit Êe primjer Onoga koji je radi naspostao siromaπan da se mi Njegovim siromaπtvom obogatimo. Novac, vrijeme,utjecaj — sve ove darove πto su ih primili iz Boæje ruke, cijenit Êe samo kaosredstvo za napredovanje Evanelja. Tako je bilo u prvoj Crkvi; i kad se udanaπnjoj Crkvi bude vidjelo da su vjernici snagom Duha prestali voljeti ovo-zemaljsko i da su se spremni ærtvovati kako bi njihovi bliænji mogli Ëuti Rado-snu vijest, navijeπtena Êe istina silno djelovati na sluπatelje.” (Ellen G. White,Djela apostolska, str. 44,45)

“OzraËje nebeske ljubavi okruæuje Ëovjeka u Ëijem srcu boravi Duh Sveti. Ikao posveÊeno boæansko orue, on s drugima dijeli obilje boæanskih blagoslovakojima je obasut.” (Ellen G. White, Isusove usporedbe, str. 288)

“Krist ne traæi od svojih sljedbenika da nastoje svijetliti. On samo kaæe:‘Neka svijetli vaπe svjetlo!’ Ako si primio boæansku milost, onda je svjetlo veÊu tebi. Ukloni smetnje i Gospodnja slava Êe se sama pokazati. Svjetlo Êe zasjati,probiti se i rastjerati tamu. Ti Êeπ tako u krugu svojeg utjecaja πiriti svjetlo, jerdrugaËije ne bi ni moglo biti.” (Isto, str. 289)

ODGOVORITE1. Na koji naËin mi primamo Boæju milost kako bi Njegovo svjetlo bilo u nama?2. ©to bismo mogli poduzeti na kampusu ili na radnom mjestu kako bi naπe

svijetlo svijetlilo drugima?

Yolanda Pugh, Tallahassee, Florida, SAD

27

Utorak, 17. srpnja

Zadovoljiti potrebe obitelji

DOKAZDjela 2,42-47; 4,1-18; 5,1-11. 29-33.41.42Na traganje za izgubljenima crkva obiËno stavlja snaæan naglasak — mi

oglaπavamo programe za buenje, organiziramo biblijska prouËavanja i dijelimomaterijale za Ëitanje nadajuÊi se da Êemo ispuniti “Veliki nalog”. Ali i pokrajvelike æelje da ljude dovedemo u Kristovo tijelo, katkad ne posveÊujemo dovolj-no pozornosti njihovom duhovnom putovanju. Promatramo li ljude samo kaobrojke, a nakon πto se krste zanemarujemo njihove borbe i prelazimo na sljede-Êeg moguÊeg obraÊenika? Meutim, druπtvena pravda Ëesto nailazi na neod-luËnost. S obzirom na veliku neslogu koja se zapaæa na svim druπtvenim pod-ruËjima, moæe se dovesti u pitanje naπa potreba da sudjelujemo u svemu tome.Kad jednom iskoraËimo, stalno se suoËavamo s protivljenjem svake vrste, a nekidoæivljavaju takav sukob Ëak i u vlastitom domu. Stoga krπÊani Ëesto zakljuËujuda bismo se ipak trebali dræati izvan arene druπtvene pravde; meutim, Ëinjenicepokazuju da smo mi veÊ u njoj.

Petar i Ivan prihvatili su kao svoju misiju navijeπtanje Kristove ljubavi uovom pokvarenom svijetu. Zajedniπtvom su izgradili iskrene, trajne odnose i bilisu se spremni suoËiti Ëak i s uhiÊenjem i smrÊu kako bi obranili svoje pravoda novim vjernicima donose iscjeljenje i spasenje (Djela 4,1-18; 5,33.41.42).Vjernici su na Boæju ljubav uzvratili djelima — “prodavali bi pokretna i nepokretnadobra” i “dijelili svakom”, tako da su se i uËenici mogli kretati slobodno uKristu (Djela 2,45). Ananija i Safira bili su potpuna suprotnost — lagali su otome da su sav prihod od prodaje zemlje dali uËenicima, dok su zapravo dio“zadræali” za sebe (Djela 5,1-11). U ovom tekstu grËka rijeË za “zadræati” znaËi“ostaviti, napustiti” (http://biblehub.com/greek/3557.htm) i oni su upravo to uËi-nili. Napustili su poziv da druge stave ispred svojih osobnih æelja. Uskratili suduboko poπtovanje Bogu nepoπtenim odnosom prema Njemu i nevjerom premasvojoj obitelji u Kristu. Prestali su odraæavati Spasitelja.

Dok je bio na Nebu, Krist je uvidio naπu potrebu i napustio svoju zonuudobnosti, stupio u kontakt s nama, borio se za nas protiv Sotone — naπegtlaËitelja, dragovoljno je umro da bismo mi mogli biti opravdani u Njemu i danasje naπ veliki Branitelj. Neka nas Kristov primjer pouËi da se ne trudimo samozadobivati duπe za Njega, veÊ da ih svojom ljubavlju, zajedniπtvom i ærtvomdovedemo do potpune obnove.

ODGOVORITE1. ©to ste spremni izgubiti ili ærtvovati da biste pomogli svojoj zajednici?2. Kako vaπa iskustva mogu stvoriti podlogu za izgradnju boljih odnosa i

pruæanje Kristove ljubavi?

Monique Marisa Norris, Kissimmee, Florida, SAD

28

Srijeda, 18. srpnja

Manje priËe, viπe hodanja

PRIMJENADjela 2,42

Franjo Asiπki skovao je dobro poznatu izreku: “Uvijek propovijedaj Evan-elje, a kad je potrebno, upotrijebi rijeËi.” To navodi na zakljuËak da Evaneljene bi trebalo toliko izvikivati s vrha tornja, koliko aktivno pokazivati na uli-cama. Meutim, neki su svoje cipele za hodanje trampili za tapecirane klupe.Veliki nalog glasi: “Idite i uËinite sve narode uËenicima mojim! Krstite ih u imeOca i Sina i Duha Svetoga! UËite ih da vrπe sve πto sam vam zapovjedio!” (Matej28,19-20) Isus nam je rekao: “Idite”, a ne: “Sjedite”. Kad bi mrtvi mogli govoriti,siguran sam da bi Franjo rekao: “Manje priËe, viπe hodanja.”

Govorimo o velikim ciljevima, ali moæemo li ih ostvariti? Kako mi provodimoVeliki nalog u svojem æivotu? Vjerujem da se odgovor nalazi u sljedeÊem tekstu:“Oni su bili postojani u apostolskoj nauci, zajedniËkom æivotu, lomljenju kruhai u molitvama.” (Djela 2,42) Mnogi “posveÊeni” krπÊani istaknuli bi da taj tekstgovori o “uËenju”. Da, ljudi bi trebali biti pouËeni o onome πto ne znaju, ali tonije sve πto taj tekst kaæe. U njemu se takoer koristi rijeË “zajedniπtvo”. Za-jedniπtvo nije samo ono πto se zbiva na “zajedniËkom ruËku” kada se druæimonakon bogosluæja. Prema Djelima apostolskim zajedniπtvo je blagoslivljanje dru-gih onim πto vi imate. To nije blagoslivljanje drugih samo onda kad vam je neπtoviπak, veÊ Ëak i kad vam je to posljednje πto imate. Dakle, pitanje glasi: “Kakvozajedniπtvo imamo jedni s drugima?”

Prvo, morate biti svjesni potreba koje postoje oko vas (Djela 2,45). Buditeaktivni u svojoj zajednici tako πto Êete uvijek traæiti naËin da pomognete. Uvijeku blizini ima nekog koji pokuπava uËiniti boljim mjesto u kojem æivi. »iπÊenjeparka, dostava hrane, bojenje zidova, hranjenje beskuÊnika, praÊenje djece izπkole — moguÊnosti su beskrajne ako otvorimo oËi za potrebe koje postoje okonas.

Drugo, zajedniπtvo je i zabavno. Zato ako imate prijatelje koji ne znajumnogo o Bogu, iziite katkad s njima prije nego πto ih dovedete u crkvu na nekiprogram posveÊen mladima. Vjernici su u Djelima “lomili kruh zajedno” i to jebilo njihovo zajedniπtvo. Danas bi zajedniπtvo izgledalo viπe kao voænja na ko-turaljkama, streliËarstvo (bezopasnim strelicama), nogomet u dvorani itd.

TreÊe i posljednje — mi imamo dopuπtenje da pouËavamo — bilo da toËinimo sami ili dovodimo ljude na biblijska prouËavanja, na okupljanja mladihili u malu skupinu. Kako god izgledalo to pouËavanje, tako Êe biti bolje prihva-Êeno jer “ljudima nije bitno koliko vi znate sve dok ne saznaju koliko je vamastalo do njih”.

Daniel Madden, Hamilton, Ontario, Kanada

29


Oskudijevanje u zajednici

MI©LJENJEDjela 2,46.47

Mnogi sukobi i brige s kojima se suoËavamo u danaπnjem svijetu i crkviimaju korijen u strahu od oskudice. Strah da moæda neÊemo biti dovoljno pa-metni, dovoljno snalaæljivi, dovoljno snaæni, dovoljno bogati, dovoljno privlaËniili dovoljno obrazovani pogaa sve nas u nekom trenutku. Strah od oskudice nenaruπava samo naπu vlastitu dobrobit, veÊ dovodi i do raspada naπih zajednica.Svi smo bili u napasti da dovodimo u pitanje svoju ili tuu vrijednost i dosto-janstvo, ili da ne pokaæemo suosjeÊanje. Tako naπa Ëeænja da nekom pripadamo,da budemo cijenjeni i da imamo ono πto nam je potrebno da bismo preæivjeli,ostaje nezadovoljena.

U izvjeπtaju o prvoj Crkvi u Djelima apostolskim, poËinjemo uviati kako jeEvanelje o Kristu korjenito preobrazilo grËko-rimsko druπtvo. Promatramo ka-ko je izlijevanje Duha Svetoga ukinulo druπtvene podjele po vjerskoj, etniËkoj,kulturnoj, jeziËnoj, spolnoj i klasnoj osnovi. Tekst u Djelima 2,44-47 glasi: “Svikoji prigrliπe vjeru dræahu se zajedno i sve im bijaπe zajedniËko. Prodavali bipokretna i nepokretna dobra i to bi dijelili svakom prema njegovoj potrebi. Kaoπto su svaki dan postojano — kao po dogovoru — bili u hramu, tako su pokuÊama lomili kruh i zajedno uzimali hranu vesela i priprosta srca. Hvalili suBoga i zato uæivali naklonost svega naroda. A Gospodin je svaki dan pripajaoCrkvi one koji se spasavahu.”

Skoro trenutaËno propovijedanje o Isusu vodilo je k punijoj, otvorenijojzajednici u kojoj je sve bilo zajedniËko. To pokazuje da bi ispravno razumijeva-nje Isusa trebalo rijeπiti problem naπe oskudice u zajednici. Evanelje o Kristupodrazumijeva da smo svi mi Boæja djeca, dostojna i pozvana u ærtveni odnoss Njim i jedni s drugima. Sebe ne bismo trebali doæivljavati kao manje ili viπevrijedne u odnosu na druge na osnovi naπih dostignuÊa, kulture, vjere ili etniËkepripadnosti. Kad se propovijeda u skladu s istinom, Evanelje ruπi druπtvenebarijere i laæan osjeÊaj nedovoljnosti. Meutim, ova priËa nagovjeπtava da naπadruπtvena i materijalna oskudica u krπÊanskoj zajednici moæe biti povezana snedovoljno jasnim razumijevanjem æivota i poruke Isusa Krista.

ODGOVORITE1. Kakve misli, vjerovanja i ponaπanje dovode do stalno prisutne oskudice u

crkvenoj zajednici?2. ©to vas spreËava da osjeÊate empatiju prema sebi i drugima?3. Na koje se primjere u Kristovom æivotu i nauku moæemo ugledati da bismo

razvili zdravije zajedniπtvo u crkvi?

Ailiana K. Denis, Chicago, Illinois, SAD

30

Petak, 20. srpnja

“To Êu biti ja”

ISTRAÆIVANJEDjela 2,44.45; 4,34.35; 3,12-26; 4,1-18

ZAKLJU»AKIzgleda da su zajedniπtvo i stvaranje uËenika bili velika pokretaËka sila u

æivotu prve Crkve. Vjernici su davali sve πto su mogli za Kristovo djelo. Viπe oddvije tisuÊe godina poslije, cilj je joπ uvijek isti — svijetu pokazati Isusa. Sta-novnicima osuenog i umiruÊeg svijeta pokazati da je njihov Spasitelj æiv, daæeli stupiti u vezu s njima i da Êe se jednog dana vratiti i potraæiti ih kao svoje.Kao adventisti, mi vjerujemo da imamo posebnu poruku za svoj naraπtaj. Kakomoæemo doprijeti do ljudi i ukazati im na Krista u ovom svijetu preplavljenoms tako mnogo toga πto ih odvlaËi od Njega?

RAZMOTRITEu Glazba je neπto πto nadilazi uobiËajene prepreke u komunikaciji. Posluπajte

pjesme “I will be the one” (To Êu biti ja) i “Each one Reach one” (Nekasvatko dovede joπ nekog) od Babbie Mason. Dok budete sluπali glazbu, raz-miπljajte o tome kako moæete æivjeti u skladu s rijeËima tih pjesama u svojojzajednici.

u Napravite listu ljudi u svojem æivotu kojima biste æeljeli govoriti o Isusu imolite se za odgovarajuÊu priliku da im progovorite o Njemu.

u Potraæite na internetu dobrotvorne sluæbe i organizacije u vaπoj druπtvenojzajednici i razmislite o tome kako biste se mogli ukljuËiti u njihov rad.

POVEÆITEMatej 28,16-20Ellen G. White, Djela apostolska, str. 18-22,36, 40,41.Read Studies from the Book of Acts: 6. Characteristics of a Healthy Church

(https://bible.org/seriespage/6-characteristics-healthy-church-acts-241-47.).

Sabrina Washington, Austin, Teksas, SAD

31


Prvi crkveni voe

“RijeË se Boæja πirila bez prestanka, a broj uËenika uJeruzalemu silno rastao. I mnogi su sveÊenici prihvaÊali

vjeru.” (Djela 6,7).

OIKOS: Ovog tjedna Ëitamo iz knjige Ellen G. White,Isusov æivot, Znaci vremena, 2014., poglavlje 51

32

Subota, 21. srpnja

Neπto jaËe od nas samih

UVODDjela 6,3-4U svojem hodu s Bogom uvijek iznova uviam Njegovu upornu æelju da me

dovede u situaciju koju je naizgled nemoguÊe rijeπiti. Na primjer, odmah nakonsrednje πkole poslao me je na udaljeni otok u Tihom oceanu da bih æivio kaomisionar bez ikakvog iskustva i sredstava. Tamo sam se u vrlo primitivnimuvjetima suoËavao s izazovima koji su uvelike nadilazili moje snage: Kako dagovorim o Kristu ljudima koji ne razumiju ni rijeË od onoga πto kaæem? ©to daradim sad kad je otok ostao bez svjeæe vode i hrane? Kako da komuniciram svanjskim svijetom kad je sve πto imam radio koji ne funkcionira u potpunosti?

Meutim, nauËio sam da rastemo kad se suoËeni s teπkoÊama i nemoguÊ-nostima oslanjamo na Krista. Upravo kad se javi kriza, Bog æeli uËiniti neπtoizvanredno u nama i preko nas.

Sotona mrzi istinu. Joπ od Edena on napada nju i njezine sljedbenikepokuπavajuÊi ih prevariti i uniπtiti. Zato ne iznenauje kad Ëitamo o progonstvui problemima u okviru ranog krπÊanskog pokreta — najznaËajnije revolucijekoju je ovaj svijet ikad doæivio.

Prvi krπÊani su, kao i mi, bili pred izazovom upuÊenim s Neba — da ispuneKristov radikalni nalog i objave Evanelje svijetu. Povrh toga, neprijatelj sveko-like istine potrudio se da staza navijeπtanja Evanelja svijetu bude puna naiz-gled nesavladivih teπkoÊa — izvana i iznutra.

Voe prve Crkve bili su mladi ljudi i, iz svjetovne perspektive, neobrazovani.Ali buduÊi da su u Kristovoj πkoli nauËili pouke o ljubavi, poniznosti, predajii povjerenju, Bog je mogao izliti svojeg Duha na njih. To ih je osposobilo darjeπavaju teπke probleme, da budu silni svjedoci koji Ëine Ëuda i objavljujuistinu sa svetom odvaænoπÊu usred kuπnji i progonstava.

U æivotu tih ranih voa nalazimo vaæne pouke o krπÊanskom vodstvu. Iakosu misija i izazovi s kojima su bili suoËeni nadilazili njihove snage, njihoverijeËi i djela otkrivaju nama danas kljuËeve uspjeπnih misionarskih napora,ispravan naËin na koji se moæemo pozabaviti unutarnjim i vanjskim problemimacrkve i, πto je najvaænije, stazu k Duhom ispunjenom, plodnom æivljenju Boguna slavu.

Pozivam vas da ovoga tjedna uËite od njih i prihvatite poziv koji nadilazi vaπesnage!

Jonathan Walter, Grand Haven, Michigan, SAD

Upravo kad se javi kriza, Bog æeli uËiniti neπto izvanredno u nama ipreko nas.

33


Dvojba Crkve

DOKAZDjela 6,1-7Evangelizam se odvijao uspjeπno. Svuda su se dogaala Ëuda. Vladala je

ljubav — i upravo tada se to dogodilo. ZajedniËka riznica prve Crkve, fondovi izkojih se dijelilo tako da nitko ne oskudijeva, bili su uskraÊeni nekim helenis-tiËkim krπÊanskim udovicama koje su govorile grËki. Neπto je trebalo poduzetiu korist zanemarenih ili Êe u Crkvi doÊi do nejedinstva.

RazmiπljajuÊi πto bi uËinili, apostoli su doπli na ideju — umjesto da energijukoja im je potrebna za evangelizam troπe na smirivanje oluje, zaπto ne bi iza-brali tim koji Êe biti zaduæen za zajedniËku riznicu? I tako je sedmorica bogo-bojaznih ljudi postavljena s posebnim ciljem — da vode raËuna o tome da se sveodvija poπteno kako bi Boæje djelo moglo uspjeπno napredovati.

Od te sedmorice postavljenih najviπe znamo o Stjepanu. Njegovo ime, Stje-pan, potjeËe od grËke rijeËi koja znaËi “kruna, vijenac”. Zbog njegovog grËkogimena i zato πto je postavljen kao akon u odgovoru na æalbe helenistiËkihkrπÊana koji su govorili grËki, pretpostavlja se da je i on bio helenizirani Æidov(æivio pod helenistiËkim utjecajem i govorio grËki). (Richert, Scott P. “SaintStephen, the First Martyr and First Deacon”) Istraæivanje imena ostale πestoriceotkriva da su i oni bili helenizirani Æidovi, “meu onima koji su roeni ili suæivjeli izvan granica Palestine te su, prema tome, doπli pod utjecaj prevladavaju-Êe helenistiËke kulture”. (Crawley, John J, St. Stephen, Eternal World TelevisionNetwork) Koji bi se tim mogao bolje pozabaviti problemom zanemarenih hele-nistiËkih udovica od helenistiËkog tima?! Umjesto da situacija izmakne nadzoru,Bog je naveo Crkvu da se tim problemom pozabavi na naËin koji joj je donio viπesnage i bolju organizaciju, pa je to utjecalo na joπ veÊi broj obraÊenika.

Ni Stjepan ni njegov tim nisu se ograniËavali samo na duænosti oko riznice.»inili su i viπe nego πto se od njih moglo oËekivati. Ne samo da se, kao πto sepodrazumijeva u Djelima 6,7, Boæja rijeË πirila kao rezultat njihove sluæbe, veÊse u Djelima 6,8 izriËito spominje da je Stjepan bio “pun milosti i snage” i“Ëinio je velike Ëudesne znakove u narodu” — djela koja su konaËno dovela donjegove muËeniËke smrti. Odvaæan bez obzira na cijenu, sluæio je zalaæuÊi se dokrajnjih granica.

Posebno mi je zanimljivo to πto je prema predaji Stjepan, premda je bionajstariji, imao oko 30 godina kad je umro. (Isto) Izgleda da postoji neko uvri-jeæeno miπljenje da morate imati izvjesne godine da bi vas Bog mogao upotrije-biti, pa ipak, onaj Ëija je ærtva i svjedoËenje utjecalo na milijune ljudi bio je joπuvijek mladiÊ, a ostatak njegovog tima koji je Bog upotrijebio da bi rijeπioproblem u Crkvi bio je joπ mlai. Mislite li da Bog ne moæe vas upotrijebiti?Razmislite joπ jednom.

Ryan Neall, Orlando, Florida, SAD

34


Organizacija i rast

LOGOSDjela 6,1-6.8-15; Djela 7,1-53.55—8,2; Djela 8,4-25

Postavljanje sedmorice akona (Djela 6,1-6)Zbog rasprave izmeu Grka (Æidova iz GrËke) i Æidova (iz Jeruzalema), uka-

zala se prilika za daljnju organizaciju Crkve. Koliko moæemo vidjeti na osnoviprethodnih poglavlja, apostoli su do tog trenutka obavljali najveÊi dio posla.Meutim, zbog poveÊanja broja vjernika, potraænja je bila veÊa od ponude. EvokljuËne pouke u vezi s vodstvom — bitna je podjela i raspored duænosti. Dioposlova oko pomaganja udovicama i ostalima koji su bili u potrebi bio je aspektsluæbe koji su i drugi mogli obavljati. Ali postojao je aspekt evaneoske sluæbekoji su samo apostoli mogli izvrπiti i zato nije trebao biti zanemarivan zbogneËega πto su mogli uËiniti i drugi. I tako je izabrano sedam akona.

Vidimo takoer da se prva Crkva nije bavila samo verbalnim propovijedanjemRijeËi, veÊ i pomaganjem onima koji su bili u potrebi. Prava evaneoska sluæbauvijek zadovoljava i tjelesne kao i duhovne potrebe pojedinaca. Taj aspekt slu-æbe ne bi trebalo uzimati olako, kao πto se vidi na osnovi uvjeta za izbor tesedmorice. Bili su to ljudi za koje se znalo da su “puni Duha i mudrosti”.

Bog je Bog reda (1. KorinÊanima 14,33.40) pa, prema tome, Njegovo djelotreba obavljati na ureen naËin. Tekst u Djelima 6,7 kaæe nam da je Crkvanapredovala i obraÊalo se mnogo viπe duπa na istinu kao rezultat bolje organi-zacije i veÊe ukljuËenosti Ëlanova.

Stjepanova sluæba (Djela 6,8-15)VeÊina nas sluπala je o Stjepanu kao o krπÊanskom muËeniku koji je silno

branio svoju vjeru pred Velikim vijeÊem. Meutim, Ëesto zaboravljamo da jeStjepan bio “samo” akon. Naπe razumijevanje akona danas je sasvim druga-Ëije od primjera koji je ostavio taj muËenik. Miπljenje prema kojem su pastori,starjeπine i koordinatori razliËitih sluæbi jedini koji se trebaju baviti evange-lizmom, a ne i svi laici, jasno demantira primjer prve Crkve. Stjepan nije samonavijeπtao Evanelje, veÊ kad je raspravljao s Ëlanovima Velikog vijeÊa, oni “nemogoπe odoljeti mudrosti i Duhu kojim je govorio” (Djela 6,10).

Poπto ga nisu uspjeli uπutkati raspravom, Ëlanovi Velikog vijeÊa pribjegli suprijevari. Pa ipak, dok su ga laæni svjedoci obasipali svojim groznim optuæbama,svi su mogli vidjeti suprotan dokaz koji se jasno ogledao na njegovom licu. »aki viπe od neoborivih argumenata koje je iznosio, silu istini Evanelja dodavao jenjegov karakter.

Stjepanova obrana (Djela 7,1-53)Stjepan je temeljito poznavao Sveto pismo. To je joπ jedan primjer koji

pokazuje koliko je potrebno da svi Ëlanovi crkve znaju razlog svoje vjere i budu

35

je spremni obraniti. Stjepanova obrana na suenju sastojala se od obiËnogpodsjeÊanja na izraelsku povijest, pri Ëemu je naglaπavao proroËanstva u vezi sKristom. Nije umanjivao krivnju svojih sluπatelja, veÊ je izjavio da oni odbacujuDuha Svetoga i Ëine djela svojih otaca koji su ubijali proroke u proπlosti.

Stjepan je iznio zanimljivo zapaæanje u vezi s Mojsijem, koje se nalazi uDjelima 7,34.35. On kaæe da je Bog Ëuo viku Izraelaca i odluËio se umijeπati.Meutim, izabrao je neobiËno orue, Ëovjeka koji je prethodno bio odbaËen ikoji, iz ljudske perspektive, nije bio podoban za taj posao i to zbog mnogorazloga. SliËno tome, Isus koji je doπao iz Nazareta nije odgovarao ponosuæidovskih voa, i to ih je potaknulo da Ga odbace. U Svetom pismu Ëesto vidimokako se Bog koristi neobiËnim oruima da bi Ëinio velike stvari — kako slavane bi pripala Ëovjeku nego Bogu.

Isus stoji na sudu (Djela 7,55-8,2)Kamenovanje Stjepana oznaËava zavrπetak proroËanstva o sedamdeset tje-

dana koje se ticalo izraelskog naroda; tada je zavrπilo njihovo vrijeme kuπnje,πto je znaËilo da su oni prestali biti Boæji poseban narod (vidi Daniel 9,24-27).Izrael kao narod tako je dugo bio u otpadu da im je Bog dao 490 godina prijenego πto Êe izabrati drugo orue kojim Êe dosegnuti svijet. »ak i poπto surazapeli Mesiju, ostalo im je joπ tri i pol godine vremena kuπnje (Daniel 9,27).Zbog toga je Isus propovijedao da se “pribliæilo vrijeme” (vidi Matej 4,17; Marko1,14.15; Luka 24,47) i govorio uËenicima da idu izgubljenim ovcama u Izraelu(vidi Matej 10,5.6).

Godine 34. po Kr., prije pogubljenja, Stjepan je vidio Isusa na Nebu kako“stoji” s desne strane Bogu, πto ukazuje na sud (vidi Joπua 20,6; Ezekiel 44,24).U svoju obranu on je upozorio Æidove da se “opiru Duhu Svetome” i krπe Zakonkoji im je dan (Djela 7,51.53). Tako je nastupilo vrijeme da Evanelje budenavijeπteno poganima. »im je Stjepan muËki pogubljen, poËelo je okrutnoprogonstvo i Kristovi sljedbenici morali su bjeæati, πto je dovelo do toga da seEvanelje raπirilo po Ëitavom svijetu. Æidovi su joπ uvijek imali priliku za spase-nje kao pojedinci, ali viπe nisu bili Boæji izabrani sud za objavljivanje Evaneljasvijetu.

Evanelje se πiri (Djela 8,4-25)Val progonstava koji je avao pokrenuo da bi uniπtio prvu Crkvu Bog je

pretvorio u blagoslov, πireÊi Evanelje izvan Jeruzalema po Ëitavom svijetu.Filip, takoer jedan od sedmorice akona, otiπao je i preobratio Samariju, lije-ËeÊi i sve vrste bolesti na koje je tamo naiπao.

Premda je ©imun, nekada vraË, prihvatio Evanelje o Kristu, on je uËinioskoro kobnu pogreπku pokuπavajuÊi kupiti dar Duha Svetoga. To nas uËi daBoæji poziv nije neπto πto se moæe kupiti ili zaraditi dobrim djelima, veÊ sebesplatno daje onima koje On izabere. Bez obzira na to, oni koji ne prime nekiposeban dar, ne trebaju zadovoljno sjediti, veÊ se prihvatiti sluæbe u djelu kojeim je najbliæe.

Christian De Los Santos, Columbus, Ohio, SAD

36

Utorak, 24. srpnja

Pozvani na vrsnost u sluæbi, bez obzira na poloæaj


“Uz molitvu i polaganje ruku, sedam izabranih ljudi sveËano je odvojeno zaduænost akona. ... Ovi duænosnici pozorno su razmotrili pojedinaËne potrebekao i opÊe financijske interese Crkve, i svojim su mudrim upravljanjem i po-boænim primjerom bili vaæna pomoÊ drugim sluæbenicima u povezivanju razli-Ëitih potreba Crkve u jedinstvenu cjelinu.” (Ellen G. White, Djela apostolska,str. 56) Ipak, “»injenica da su ova braÊa bila odreena za posebno djelo voenjabrige o siromasima, nije ih iskljuËila iz pouËavanja vjere. Naprotiv, bili su potpu-no osposobljeni poduËavati druge istinu pa su se s velikom ozbiljnoπÊu i us-pjehom dali na posao.” (Isto)

“PrednjaËeÊi meu sedmoricom akona, Stjepan je bio Ëovjek dubokepoboænosti i snaæne vjere. Premda po roenju Æidov, govorio je grËki i poznavaoobiËaje i navike Grka. Zato je naπao priliku da propovijeda Evanelje u sinago-gama grËkih Æidova. Bio je vrlo aktivan u radu za Krista i svoju je vjeru neustra-πivo navijeπtao. UËeni rabini i zakonoznanci upustili su se u javne rasprave snjim, uvjereni u laku pobjedu. No, ’ne mogoπe odoljeti mudrosti i Duhu kojimje govorio’. Ne samo πto je govorio u sili Duha Svetoga, veÊ je bilo jasno da jedobro prouËio proroËanstva i da je bio pouËen u svemu πto je bilo vezano uzZakon. Bio je vjeπt u obrani istina koje je zastupao tako da je svoje protivnikepotpuno porazio.” (Isto, str. 60)

ODGOVORITE1. Premda su akoni bili izabrani da “sluæe oko stolova”, oËekivalo se da to

budu “poπteni ljudi, puni Duha Svetoga i mudrosti”, potpuno osposobljenida upute i pouËe svakoga. Kako bi crkva danas izgledala kad bi te ka-rakteristike krasile svakog vjernika koji ima neku sluæbu, od redara predvratima do propovjednika za propovjedaonicom?

2. ©to to govori o razliËitim poloæajima u crkvi? Postoji li manje vaæan posaoili poloæaj kad je rijeË o djelu propovijedanja?

3. U svijetu u kojem je oËajniËki potrebno doprijeti do bogatih i obrazovanihljudi da bi i oni prihvatili Isusa, kako Stjepanovo svjedoËanstvo moæe bitiprimjer za nas? Kako moæemo mi, kao aci i studenti, upotrijebiti sve zna-nje i vjeπtine koje smo stekli u razliËitim podruËjima svojih studija da bismoπirili Evanelje?

Abigail Rodríguez Matambo, Añasco, Portoriko, SAD

“»injenica da su ova braÊa bila odreena za posebno djelo voenjabrige o siromasima, nije ih iskljuËila iz pouËavanja vjere.”

37

Srijeda, 25. srpnja

Dovesti svoje srce u red

PRIMJENADjela 8,4-25

Progonstvo u Jeruzalemu otvorilo je put Evanelju izvan granica toga grada.Filip je zavrπio u Samariji i tu je upoznao ©imuna vraËa koji je bio poznat usvojem mjestu zbog mnogih Ëuda koja je Ëinio sluæeÊi se magijom. Filip je donioistinu Evanelja i obratio Ëitav grad ukljuËujuÊi i ©imuna koji se takoer krstio.

©imun je bio zadivljen Ëudima koja je Filip uËinio i kojima je on bio svjedok.Snaæan dojam na njega je ostavilo i to kako je Duh Sveti siπao na novokrπtenevjernike nakon πto su Petar i Ivan poloæili ruke na njih. Poæeljevπi to i sâmËiniti, ©imun je ponudio apostolima novac da bi mu otkrili “tajnu” kako oni torade. UsredotoËit Êemo se na Petrov odgovor: “Neka ide u propast tvoj novaczajedno s tobom … jer si vjerovao da dar Boæji moæeπ steÊi novcem! Ti nemaπni dijela ni prava na ovo, jer ’srce tvoje nije pravo’ pred Bogom.” (Djela 8,20.21)

©imun je naviknuo na Ëinjenje “Ëuda”. Naviknuo je na priznanja koja uz toidu, a vidio je veÊu silu na djelu u πirenju Evanelja nego πto je ikad prijezapazio dok se sluæio magijom. Zapravo, on je viπe æelio priznanje nego DuhaSvetoga. SliËno tome, i danas se moæemo naÊi u kuπnji da drugima nastojimoprenijeti Boæjeg Duha, a da Ga nismo najprije osobno doæivjeli. ©imun je æelioraditi Kristov posao, a ne primiti Kristovog Duha.

Dok budete rasli kao krπÊanin, na tom Êete putu doæivjeti mnoga iskustvaobraÊenja. Kako moæemo izbjeÊi neprijateljevu zamku da jednostavno radimo zaKrista i obavljamo naizgled veliko djelo za Njega, a ipak sve vrijeme zapostavlja-mo Kristovu silu kojoj trebamo dopustiti da djeluje na naπe srce? Kako moæetedovesti svoje srce u red i zadræati ga u tom stanju?

1. Redovno preispitujte svoje namjere i traæite od Boga da vas vodi (Psalam139,24).

2. Pokajte se zbog svega πto naete da nije u redu u vaπem srcu i dopustiteBogu da osvjeæi i ponovno izoπtri vaπu æariπnu toËku (Djela 3,19).

3. Molite se usrdno i neprestano dok propovijedate Evanelje (Djela 4,31).4. Dopustite Bogu da vas mijenja i svakodnevno boravite u Njegovoj prisut-

nosti putem RijeËi (Ezekiel 11,19.20).

ODGOVORITE1. Moæe li vas Duh Sveti upotrijebiti ako vaπe srce nije u redu?2. Zaπto je tako lako uhvatiti se u zamku da samo “odraujemo” Evanelje?

Sharlene Coutet, Manchester, Ujedinjeno Kraljevstvo

Danas se moæemo naÊi u kuπnji da drugima nastojimo prenijeti BoæjegDuha, a da Ga nismo najprije osobno doæivjeli.

38


Isto kao πto je bilo

MI©LJENJEDjela 6,8-15; 8,4-25

»itati Djela apostolska nije uvijek lako. Nevjerojatne priËe o vjernicima kojisu bili ispunjeni Duhom Svetim, Ëinili Ëudesna djela i umirali muËeniËkomsmrÊu zbog svoje vjere Ëesto nam moæe izgledati nestvarno. Mi najveÊim dijelomimamo vjersku slobodu. Imamo televizijske prijenose i radijske programe kojiobjavljuju evaneosku poruku. I dok vjerujemo i znamo da trebamo πiriti Evan-elje po svijetu, koliko nas odluËuje dijeliti istinu s onima koje svakodnevnosusreÊe — s naπim susjedima, prijateljima, sa æenom iza nas u redu pred bla-gajnom?

Posao koji je prva Crkva ostvarila za tako kratko vrijeme (usprkos razlikamai teπkoÊama koje su dovodile do neslaganja), svjedoËi o tome kako mi kao Crkvatrebamo æivjeti i provoditi djelo danas. Prvi vjernici su se potpuno pokorili siliDuha Svetoga i plod koji su donosili bio je oËit i sluæio je Bogu na slavu. PremdasuoËeni s teπkim kuπnjama, nikad se nisu umorili od noπenja evaneoske po-ruke u okolna podruËja, a i πire.

©to mi moæemo uËiniti da bismo dovrπili djelo koje su apostoli zapoËeli?SuoËen s protivljenjem, Stjepan je nepokolebljivo propovijedao i to ga je na

kraju stajalo æivota. Nitko se nije mogao suprotstaviti istini koju je uzdizao, iBiblija nam kaæe da su svi koji su ga netremice gledali vidjeli “da mu je licepoput lica aneoskoga” (Djela 6,15).

Ali kako su apostoli dospjeli dotle? Potpunom predajom Duhu Svetom — nesamo u gornjoj sobi na Pedesetnicu, veÊ svakoga dana.

Kad ponizimo svoje srce u molitvi i dopustimo da nas Duh upotrijebi, vidjetÊemo kako se u naπem æivotu dogaaju Ëudesne stvari koje Êe doprinijeti na-predovanju Boæjeg kraljevstva. Na to smo pozvani. Tako trebamo æivjeti.

Onima koji je prihvate, evaneoska poruka je Ëudesnija od bilo Ëega drugog,od bilo kojeg drugog spektakla koji ovaj svijet moæe ponuditi (vidi Djela 8,9-12).Ako su je apostoli propovijedali s takvom revnoπÊu prije dvije tisuÊe godina,koliko bismo viπe mi danas trebali objavljivati istinu onima koji su oko nas?Koliko bismo viπe morali biti ispunjeni Svetim Duhom? Kristov dolazak sepribliæio. Uskoro Êemo Ga vidjeti kako dolazi na oblacima — baπ kao πto su Gaapostoli gledali kako odlazi. Predajmo svoj æivot Svetom Duhu da bismo pouËa-vali druge s puno ljubavi i hrabrosti i dovrπili djelo koje je prva Crkva zapoËela.

ODGOVORITEKako moæemo biti sigurni da Êemo braniti istinu Ëak i kad svi budu protiv

nas? Kako moæemo otvoriti svoje srce da bismo dopustili Svetom Duhu da radipreko nas?

Amanda Walter, Grand Haven, Michigan, SAD

39

Petak, 27. srpnja

Æariπna toËka

ISTRAÆIVANJEDjela 6

ZAKLJU»AKPrigovor helenista, opisan u 6. poglavlju Djela apostolskih, bio je kljuËno

iskustvo za prvu Crkvu. Da se njime nisu pozabavili, taj sukob je mogao popri-miti goleme razmjere. Ipak, bila je nuæna taktiËnost da bi navijeπtanje Evaneljaostalo glavni cilj. Rjeπenje je u ovom sluËaju bilo podjela duænosti. Taj se pro-blem viπe ne spominje u Djelima, veÊ umjesto toga vidimo novoizabrane akone,Stjepana i Filipa, kako moÊno rade na zadobivanju duπa za Boga. Kao i u sluËajuprve Crkve, Bog nas je spreman silno upotrijebiti ako, dok rjeπavamo probleme,ne gubimo iz vida sveobuhvatnu misiju i svrhu Crkve.

RAZMOTRITEu Sluπajte i pjevajte duhovnu pjesmu “Macedonia” (Makedonija) Anne Ortlund.

Razmislite o Isusovoj ulozi u pomaganju Crkvi da ostane usredotoËena nasvoju misiju.

u Pogledajte snimku Daniea Simmonsa “The Monkey Business Illusion” nakanalu YouTube. Kakve veze ta iluzija ima s potrebom da svoj pogled odræi-mo na Kristu i ne zanemarimo poziv koji imamo kao crkva?

u Navedite sve aktivnosti na koje troπite vrijeme. ©to moæete izbaciti iz svojegrasporeda ili prenijeti na druge kako biste ostali usredotoËeni na ono πto jebitno?

u U suradnji s mladima, snimite ili izvedite igrokaz o tome kako se nekizajedniËki problem u crkvi moæe rijeπiti iznoπenjem na vidjelo πire slikekoja otkriva zaπto crkva uopÊe postoji.

u ProuËite tri neobiËne simbiotske veze u æivotinjskom carstvu. Razmislitezaπto i kako Bog s istim ciljem svjesno postavlja razliËite ljude u crkvu.

POVEÆITEBrojevi 11,1-17; Djela 15,1-29.Ellen G. White, Djela apostolska, 2. poglavlje, “Osposobljavanje Dvanaesto-

rice”; 9. poglavlje, “Sedorica akona”; KrπÊanska sluæba, 8. poglavlje, “Orga-niziranje krπÊanskih snaga”; Isusov æivot, 29. poglavlje, “Subota”.

Steven J. Lawson, The Gospel Focus of Charles Spurgeon, 1. poglavlje.

David Burchara, Ann Arbor, Michigan, SAD

40


Pouka 528. srpnja—4. kolovoza 2018.

Pavlovo obraÊenje

“Idi — odvrati mu Gospodin — jer je taj Ëovjek mojeizabrano sredstvo da donese moje ime pred pogane, i

kraljeve, i sinove Izraelove.” (Djela 9,15)

41

Subota, 28. srpnja

Progonitelj i optuæitelj

UVODDjela 26,9-11

Viπe od sedamdeset godina nakon zavrπetka, sjeÊanje na Holokaust nastav-lja progoniti Ëitav svijet u 21. stoljeÊu. Svjetski velikodostojnici su ga redomosudili. Dana 27. sijeËnja 2017. predsjednik Donald Trump primijetio je: “Teπkasrca i skruπenog uma sjeÊamo se ærtava, preæivjelih, heroja Holokausta. ... Paipak, znamo da u najmraËnijim Ëasovima ËovjeËanstva svjetlo najjasnije svijetli.”

Razdoblje izmeu 1941. i 1945. godine pamti se je po masovnom ubijanjuπest milijuna Æidova od strane nacistiËkog reæima. Prema informacijama objav-ljenim na stranici history.com, Adolf Hitler, idejni voa nacista, smatrao je dasu “Æidovi niæa rasa, strana prijetnja njemaËkoj rasnoj ËistoÊi i zajednici” (http://www.history.com/topics/world-war-ii/the-holocaust)

Epizoda s Holokaustom ima jedinstvenu sliËnost s poukom za ovaj tjedan.U ranim danima krπÊanstva, Pavao je bio meu onim Æidovima koji su mu sesuprotstavili svom snagom. KrπÊanstvo se smatralo opasnom sljedbom i prije-tnjom æidovskoj vjeri. Zajedno s ostalim æidovskim voama, Pavao je Ëinio sveπto je mogao kako bi sprijeËio πirenje krπÊanstva u Jeruzalemu. Progonio je ioptuæivao krπÊane. Naæalost, ta se praksa u nekim dijelovima svijeta nastavljaËak i danas. Osoba koja se obrati na krπÊanstvo suoËava se s ozbiljnim opas-nostima kao πto su gubitak posla, druπtvena odbaËenost pa Ëak i smrt.

Meutim, Pavlu se dogodilo neπto πto je zauvijek promijenilo njegov æivot.Mnogi bi poæeljeli da se to isto dogodilo Hitleru, izvrπiteljima genocida u Ruandii drugima koji i dalje vrπe zvjerstva nad krπÊanima. U okviru svojih redovnihaktivnosti kao progonitelja krπÊana, Pavao se susreo s Kristom na putu u Da-mask. Kao πto Biblija prenosi, “iznenada ga obasja svjetlost s neba” (Djela 9,3).

To iskustvo oznaËilo je Pavlovo potpuno preobraÊenje, tako da je postaoKristov suradnik. Mnogo puta je teπko napraviti drastiËnu promjenu, dijelomzbog toga πto su ljudi navikli na ono πto obiËno rade, a dijelom i zato πto seplaπe nepoznatog. Pavao nije morao mijenjati plan. On je bio potpuno zaokupljenproganjanjem krπÊana i djelovanjem protiv njih u pravnim namjeπtaljkama.Meutim, nije mogao ni pomisliti da Isus ima plan za njega.

Toliko toga se promijenilo od Pavlovog obraÊenja, ali jedna stvar ostaje ista— progonstvo krπÊana zbog vjere vodi do naglog rasta crkve. Ovoga tjednaprouËavamo o obraÊenju Pavla koji je nekad bio progonitelj i tuæitelj krπÊana,ali koji je na kraju postao jedan od najodluËnijih Kristovih sljedbenika. πtomoæemo nauËiti iz njegovog æivota πto Êe nam pomoÊi u naπem uËeniËkomputovanju?

Jackline Mwende, Nairobi, Kenija

42


Neizbjeæni znaci obraÊenja

LOGOSDjela 9,3-9

Nakon obraÊenja (Djela 9,3-9)PriËa o Pavlu uËi krπÊane πto se zapravo dogaa kad se greπnik obrati. Prije

toga Pavao je bio greπnik i, prema ljudskom prosuivanju, nije bio pravi kandi-dat za spasenje. Bio je svjedok javnog poniæenja i kamenovanja Stjepana (Djela8,1). Poslije je nastavio progoniti krπÊane i stvarati ozraËje koje je bilo vrlonepovoljno za πirenje Evanelja.

Meutim, priËa o Pavlovom obraÊenju uËi nas da Bog moæe i najgore greπni-ke pridobiti za svoje djelo. Od trenutka kad mu se Isus otkrio do trenutka kadmu se povratio vid, izdvajaju se neke vaæne pouke koje potvruju da se radiloo pravom obraÊenju. Biblija veÊ sadræi razne provjere u vezi s osobinama ikarakterom osobe koja iskreno prihvaÊa Krista kao osobnog Spasitelja (vidi 1.KorinÊanima 6,9-11; GalaÊanima 5,19-21; Efeæanima 5,3-6; 1. Petrova 1,5-11). IzPavlovog obraÊenja moæemo izvuÊi sljedeÊe pouke:

Ispovijedanje grijeha nakon obraÊenja (Luka 10,41; 22,31; 13,34)Grijeh nas vezuje u lanac ropstva u kojem nastavljamo progoniti Krista.

Svakim svojim greπnim Ëinom mi ponovno podiæemo Krista na grubi kriæ. Sdruge strane, Bog nas æeli, a Isus nas njeæno poziva po imenu (vidi Luka 10,41;22,31; 13,34). Kad je pozvao Pavla po imenu, Krist je æelio da on spozna svojegrijehe. Pavao je sa zadovoljstvom proganjao krπÊane. »inio je to bez dvoumljenja.

Nevjerojatno, ali Krist je vidio da se Pavao nalazi u opasnoj situaciji, kaonetko tko stoji na samom rubu ponora i samo πto nije pao. Krist nam se katkadmoæe otkriti i kad se nalazimo usred najgorih grijeha. Kad je pozvao Pavla, Kristje æelio da on postane svjestan svojih grijeha. Nakon pojave zasljepljujuÊesvjetlosti i Isusovog pitanja koje je uslijedilo, Pavao je ponizno odgovorio: “Tkosi ti, Gospodine?” Prepoznavanje Krista kao Gospodina bilo je znak da je Pavaobio spreman izvrπavati Njegovu volju.

Nakon obraÊenja progutati svoj ponos (Filipljanima 3,4-8)Svijet nam moæe pruæiti prednosti i toliko sile da pomislimo da smo u pravu

u svemu πto radimo. Ponositost raa sve grijehe i Kristovi istinski sljedbenicimoraju ga se kloniti po svaku cijenu. Pavao je imao potporu æidovske zajedniceu naporima da istrijebi to novoroeno dijete — krπÊanstvo.

“Bio je roen u Tarzu, u Ciliciji, slobodnom rimskom gradu, a i sam je bioslobodan Ëovjek kao stanovnik toga grada. Njegovi otac i majka bili su roeniÆidovi, pa tako i on sebe naziva Æidovom od Æidova. Potjecao je iz Benjaminovogplemena koje je pristajalo uz Judu. ©kolovao se najprije u πkolama u Tarzu,maloj Ateni kad je rijeË o obrazovanju, i tu se upoznao s grËkom filozofijom i

43

poezijom. Odatle je poslan na sveuËiliπte u Jeruzalemu da prouËava Boæanstvoi æidovski Zakon. Njegov uËitelj bio je Gamaliel, uvaæeni farizej. Imao je izvanredneprirodne sposobnosti i silno je napredovao u uËenju.” https://www.studylight.org/commentaries/mhm/acts-9.html)

Usprkos svemu tome, Pavao nije mogao zadobiti spasenje vlastitom praved-noπÊu. On je imao punomoÊ da krπÊane liπava slobode i svjedoËi protiv njih nasudu, ali nakon epizode na putu u Damask, morao se poniziti u podnoæjuIsusovog kriæa. Ne moæemo se oslanjati na Krista za svoje spasenje ako se idalje hvalimo vlastitim sposobnostima.

Prije je Pavao bio moÊan Ëovjek i vrstan poznavatelj æidovskog Zakona. Alipoπto je prihvatio Krista, ponizio se pred obiËnim Kristovim slugama kao πto jebio Ananija. Od osobe koja æeli istinsko obraÊenje oËekuje se poniznost.

Posluπnost Kristovom autoritetu nakon obraÊenja (Djela 9,5-6)Odgovor koji je odmah uslijedio: “Ja sam Isus ... koga ti progoniπ”, probudio

je u Pavlu duboko osvjedoËenje u Isusovu moÊ. On je sigurno mislio da je Isuszauvijek umro, buduÊi da se rugao Kristovim sljedbenicima na i najmanji spo-men Isusa kao Mesije. Grijeh nas mnogo puta vuËe prema dolje, tako da znamosamo za ovozemaljske sile. Pomiπljamo samo na predsjednika, premijera, kraljevei vladare ovoga svijeta.

Pavao se prije oslanjao na autoritet æidovskih voa. Tako je od velikog sve-Êenika dobio dopuπtenje da progoni krπÊane u Damasku. Meutim, kad je ËuoKristov glas, sjetio se πto su Njegovi sljedbenici objavljivali. Priznao je IsusovumoÊ i autoritet. Svaka osoba koja prihvati Isusa mora priznati Njegovu moÊ iautoritet i pokoravati im se bez obzira na posljedice.

Duhovno preobraÊenje nakon obraÊenja (GalaÊanima 2,20)Jedna od glavnih promjena koje je Pavao doæivio bila je potpuni preokret iz

duhovnog sljepila u duhovni vid. Kad je krenuo iz Jeruzalema u Damask, Pavaoje imao dobar vid u tjelesnom smislu, ali nije imao duhovni vid. Nakon obraÊe-nja dogodilo se suprotno — sad je imao duhovni vid i vidio je stvari u drugaËi-jem svjetlu. Duhovni preobraæaj obraÊenu osobu osposobljava da stvari vididrugaËije u svjetlu spoznaje o Bogu, otkrivenom u Kristovoj moÊi i autoritetu.Pavao je nakon krπtenja primio Duha Svetoga i njegov se æivot potpuno promi-jenio. U GalaÊanima 2,20 on priznaje: “S Kristom sam razapet — æivim, ali neviπe ja, nego Krist æivi u meni. A πto sada æivim u tijelu, æivim vjerom u sinaBoæjega koji me uzljubi i predade sama sebe za mene.” (Varaædinska Biblija) Tobi trebalo biti priznanje svakog obraÊenog greπnika, svakog krπÊanina.

ODGOVORITE1. Koji postupci pokazuju da je neka osoba doista prihvatila Krista?2. Kako greπnici dolaze do spoznaje da je Bog uËinio dovoljno za njih?3. Premda je spasenje osobno, kako nas druπtvo moæe zadræati slijepim za

Isusovu spasonosnu milost?

Augenia Nzuve, Nairobi, Kenija

44


Kristova intervencija u Pavlovom obraÊenju

SVJEDO»ANSTVOGalaÊanima 1,11.12

“Kad je Savao usred svoje slijepe zablude i predrasuda objavio Krista kojegaje progonio, bio je povezan izravno s Crkvom koja je svjetlo svijetu. U ovomsluËaju Ananija predstavlja Krista, ali i Kristove propovjednike na Zemlji koje jeopunomoÊio da djeluju umjesto Njega. Ananija je umjesto Krista dotaknuo Sav-love oËi da progleda. Stavio je ruke na njega umjesto Krista, i dok se molio uKristovo ime, Savao je primio Duha Svetoga. Sve je uËinjeno u Kristovo ime iNjegovom vlaπÊu. Krist je temelj; Crkva je sredstvo komunikacije.” (Ellen G.White, Djela apostolska, str. 77)

“Ananija je jedva mogao vjerovati rijeËima anela, jer je izvjeπtaj o SavlovomogorËenom progonstvu svetih u Jeruzalemu bio opÊe poznat. Pokuπao je obja-sniti: ‘Gospodine, od mnogih sam Ëuo o tom Ëovjeku koliko je zla tvojim sve-tima uËinio u Jeruzalemu. On ima vlast od velikih sveÊenika i punomoÊ okovatisve koji prizivlju ime tvoje.’ Ali zapovijed je bila jasna. ‘Poi, jer on mi je orueizabrano da ponese ime moje pred narode i kraljeve i sinove Izraelove.’” (Isto,str. 76)

“U izvjeπtaju o Savlovom obraÊenju nalazimo vaæna naËela koja nikad nebismo smjeli zaboraviti. Savao se sreo izravno s Kristom. On je bio Ëovjek kojegje Krist odredio za najvaænije djelo, Ëovjek koji je trebao biti Njegovo ‘orueizabrano’, ali mu Gospodin nije odmah rekao koji mu je posao dodijelio. Zausta-vio ga je na njegovom putu i osvjedoËio ga o grijehu; ali kad je Savao upitao:‘Gospodine, πto hoÊeπ da Ëinim?’, Spasitelj je ovog iskrenog Æidova povezao sasvojom Crkvom da u njoj spozna Boæju volju.” (Isto)

“»udesno svjetlo koje je obasjalo Savlovu tamu bilo je Gospodnje djelo, alii uËenici su trebali uËiniti svoj dio. Krist je izvrπio djelo objave i osvjedoËenja,a pokajnik je sada mogao uËiti od onih koje je Bog odredio da nauËavaju Nje-govu istinu.” (Isto)

ODGOVORITE1. Tko su Ananije meu krπÊanima danas?2. Kako Krist intervenira u naπoj sluæbi za Njega?

Mary K. Mutuku, Makueni, Kenija

“Krist je temelj; Crkva je sredstvo komunikacije.”

45

Utorak, 31. srpnja

Znak za polukruæno okretanje

DOKAZDjela 9,9

Djela apostolska otkrivaju aktivnosti prve krπÊanske Crkve. Prvi izvjeπtaj oPavlu nalazi se u osmom poglavlju, gdje se on pojavljuje prigodom kamenovanjaStjepana. Stanje u Jeruzalemu bilo je opasno za krπÊane, πto je dovelo donjihovog odlaska u okolne gradove, meu kojima su bili Samarija, Damask idrugi. U to vrijeme Pavao je bio gnjevni mladiÊ i zakleti protivnik krπÊana. Sovlastima od æidovskih sveÊenika, on kreÊe u Damask u potragu za krπÊanimakoji su tamo pobjegli. Njegov cilj bio je da ih pohvata i vrati u Jeruzalem nasuenje.

Sasvim suprotno tome, dok se nalazio na putu u Damask, Pavao je doæivioobraÊenje. U kratkom vremenskom razdoblju doπlo je do nekoliko promjena unjegovom æivotu prije nego πto je poËeo hoditi s Isusom. Tri pouke vaæne zakrπÊane zasnivaju se na onome πto se Pavlu dogaalo tijekom njegovog obraÊenja.

Promjena imena. Ime je jedan od elemenata identiteta. Djela apostolskaotkrivaju da je Pavlovo pravo ime bilo Savao. Nakon susreta s Kristom (Djela9,1-9), njegovo ime je promijenjeno u Pavao, πto je moglo biti znak da se unjegovom Êivotu dogaalo neπto novo. Kad netko prihvati Krista, mijenja senjegov identitet i on zapoËinje novo putovanje s Kristom.

Pomazanje. Pavao je tri dana ostao u besvjesnom stanju u kojem nijemogao vidjeti, jesti ni piti. Tada je Bog poslao proroka Ananiju da poloæi rukena njega kako bi mu se vratio vid. To je bila neka vrsta pomazanja koje je prorokizvrπio nad Pavlom. ZnaËenje grËke rijeËi “pomazati” jest “dotaknuti rukom”.(http://biblehub.com/greek/5548.htm)

Biblija spominje rijeË “pomazanje” nekoliko puta u Novom i u Starom zavjetu.U 2. KorinÊanima 1,21 spominje se pomazanje Duhom Svetim koje vrπi Bog. Dabismo otpoËeli novo putovanje s Kristom, potrebno nam je pomazanje DuhomSvetim, baπ kao πto je Ananija pomazao Pavla.

Krπtenje. Kad mu se vid povratio, Pavao se krstio i ispunio Duhom Svetim.Krπtenje je oËistilo Pavla da zapoËne novo poglavlje u svojem æivotu. PrihvaÊa-nje Krista je nepotpuno bez krπtenja, kao πto se naglaπava u Pismu. Krπtenjeje znak pokajanja (Matej 3,1-12), a i znak obraÊenja (Matej 28,16-20).

Nakon postavljanja ta tri ugaona kamena, Pavao je krenuo u akciju. PoËeoje propovijedati upravo u Damasku. Kad odluËimo raditi za Krista, nema potrebeda Ëekamo. Kao πto je Pavao poËeo u Damasku, tako i vi moæete poËeti upravotu gdje se nalazite.

Joseph Mutuku, Makueni, Kenija

46

Srijeda, 1. kolovoza

Svladavanje izazova na novom putovanju s Kristom

PRIMJENADjela 9,20-25Kratko vrijeme krπÊanstvo je u Jeruzalemu uæivalo potporu. Æidovi su ga u

poËetku smatrali izdankom sljedbe koja je pripadala struji nazarena. Meutim,ubrzo su se Kristovi sljedbenici suoËili s teπkim protivljenjem Æidova. Jeru-zalem koji je bio srediπte krπÊanstva, postao je tako opasan za apostole da tuviπe nisu mogli ostati i propovijedati Evanelje. Nakon ubojstva Stjepana i stal-nog progona ostalih vjernika, stado se rasprπilo po raznim gradovima i podruËji-ma. U Djelima moæemo vidjeti uËenike kao πto je bio Filip koji je prekoraËiorasnu prepreku da bi objavio RijeË jednom etiopskom dvoraninu (Djela 8,26-32).

Apostoli su osnivali nove crkve kamo god su iπli. U Damasku, Judeji, Antio-hiji, Samariji i na drugim mjestima, Crkvi su se pridruæivali novi vjernici. Pavaose nakon svojeg obraÊenja pridruæio vjernicima u Damasku i odmah poËeopropovijedati. On je bio meu pionirima Evanelja usred teπkog otpora Æidova.

VeÊina ljudi u Damasku nije mogla povjerovati svojim oËima vidjevπi Pavlau druπtvu krπÊana. Meutim, za Pavla je to bila nova moguÊnost da svjedoËi zaKrista i dovede viπe vjernika u Njegovo stado. U nekim sluËajevima on je odvajaovrijeme da objasni ljudima kako je upoznao Isusa (Djela 22,6-16). »esto naËinna koji ljudi sude o nama nije isti kao i naËin na koji Bog sudi. Kad bi Bog sudiokao ljudi, Pavao ne bi postao Kristov uËenik.

U nastavku se nalaze vaæna zapaæanja u vezi s Pavlovim obraÊenjem kojamogu biti od velike pomoÊi krπÊanima u naπe vrijeme.

Bog ljubi greπnike. Naπi grijesi mogu biti crveni kao grimiz, ali u trenutkukad prihvatimo Krista, On Êe ih oprati tako da postanu bijeli kao snijeg. Vaænoje samo da se odazovemo na poziv. To πto je Bog uËinio za Pavla, moæe uËinitii za nas danas.

Pavao se nikad nije osvrtao. Pavao se odazvao na poziv, prihvatio jeupute i poËeo raditi. Kad nas Bog poziva, On ima cilj za naπ æivot. Mi moæemobiti najgori materijal u oËima svijeta, a najbolji u Boæjim oËima.

Nije bilo lako, ali Bog je bio uz njega. Protivljenje Êe poËeti najprije uvaπem domu. Svijet oËekuje da se ponaπate na odreeni naËin kako biste seuklopili. Ali u trenutku kad prihvatite Boga, On oËekuje da prigrlite nova naËelau svojem novom æivotu. Pavao se suoËavao s prijetnjama ljudi koji su nekad bilinjegovi suradnici, ali Bog mu je darovao snagu da svlada te izazove.

ODGOVORITE1. Kako ste se pomirili s protivljenjem vaπih nekadaπnjih prijatelja kad su

shvatili da ste krπÊanin?2. Biste li danas dali svoj æivot za Krista? Zaπto?

Peter Musau, Nairobi, Kenija

47

»etvrtak, 2. kolovoza

Rezultati Pavlovog obraÊenja

MI©LJENJEDjela 9,26

Nakon Pavlovog obraÊenja moæemo vidjeti sile zla na djelu. U Jeruzalemunjegovi sugraani nisu mogli vjerovati da je on uËenik (Djela 9,29). Bez obzirana to, sile dobra nadvladale su sile zla i Pavao je nastavio propovijedati Radosnuvijest usred protivljenja i otpora kod kuÊe.

Raanje krπÊanstva bilo je kao klijanje goruπiËnog sjemena (Matej 13,31).PoËelo je kao neπto malo, ali je izraslo veliko i postalo svjetski pokret. PavlovoobraÊenje posluæilo je kao odskoËna daska da bi se Evanelje raπirilo u drugedijelove Jeruzalema i πire. Na dan svojeg velikog susreta s Isusom Pavao je Ëuoglas: “A sad ustani i hajde u grad, i tu Êe ti se kazati πto treba da Ëiniπ!” (Djela9,6)

Pozitivna strana Pavlovog obraÊenja ogleda se u tome πto ga je ono postavilona pravu stazu da svjedoËi za Krista. PoËevπi od Damaska pa skroz do Jeruzale-ma, Pavao je osvajao razne teritorije za Evanelje hrabro govoreÊi o Kristu kaoMesiji. Duæ Ëitave pokrajine Azije proputovao je razna mjesta i gradove, osnivaonove crkve i odgajao nove vjernike.

Kao mladi ljudi, mi imamo energiju i polet za dovrπetak djela koje su zapo-Ëeli apostoli kao πto je bio Pavao. Od trenutka kad se krstimo, na nama poËivaodgovornost da prenosimo Evanelje ljudima i zajednicama koje ga nisu primile.Svojom snagom, znanjem i talentima koje je Bog dao svakom od nas, moæemounapreivati djelo Evanelja sve do Kristovog povratka.

Rezultat Pavlovog obraÊenja bio je veliki rast crkava koje su svjedoËile uRimu, Korintu, Efezu i na mnogim drugim mjestima. To je na kraju dovelo dotoga da se krπÊanstvo raπirilo po Ëitavom svijetu. Bez obzira na otpor s kojimse suoËavao u svojoj misiji, on se potpuno oslanjao na Boæju brigu i nikad nijeosramotio svoju vjeru.

Pavlovo obraÊenje je pouka da Bog gleda na naπu buduÊnost, a ne proπlost.U Jeremiji 29,11 Biblija kaæe da Bog ima velike planove za nas — æeli nampruæiti boljitak i sjajnu buduÊnost. Moæda smo Ëinili razne pogreπke u proπlosti,ali sad je vrijeme da krenemo na novo putovanje s Isusom, da na prikladannaËin iznosimo Njegovu poruku ljudima i zajednicama kojima je potrebna.

ODGOVORITE1. ©to crkva moæe uËiniti kako bi niknule nove crkve koje Êe nastaviti πiriti

Evanelje o Kristu?2. Rezultat Pavlovog obraÊenja i sluæbe bio je rast krπÊanstva. ©to mi moæemo

poduzeti u svojoj sredini kako bismo pokazali da smo prihvatili Krista?

Josephine Mwilu, Kitengela, Nairobi, Kenija

48

Petak, 3. kolovoza

Izabrano orue

ISTRAÆIVANJEGalaÊanima 1,1

ZAKLJU»AKSvrha orua je da izvrπi odreenu zadaÊu. Pavao je bio Boæje orue za objav-

ljivanje Evanelja svijetu. U njegovom sluËaju Bog je stvorio najbolje iz najgo-reg. I u mnogim drugim sluËajevima Bog Ëini ono πto ljudi smatraju nemoguÊim.PriËa o Pavlu uËi nas da nas Bog, bez obzira na to koliko smo loπi bili uproπlosti, moæe iznova stvoriti i osposobiti za ispunjenje velikih duhovnih za-dataka. Kao πto je izabrao Pavla, Bog moæe izabrati i nas kao orue za unapree-nje Njegovog djela u naπe vrijeme.

RAZMOTRITEu Na osnovi Djela 9,1-19 napravite video o Pavlovom obraÊenju. Odigrajte ulo-

gu Pavla u tom videu i otkrijte kako vas to nadahnjuje da danas budeteIsusov uËenik.

u Prikupite podatke o Pavlovom æivotu prije obraÊenja (potraæite u videoza-pisima, tekstovima, spisima Duha proroπtva itd.). Usporedite te podatke oPavlovoj proπlosti s njegovim æivotom nakon obraÊenja i zapazite razlike.

u Napiπite priËu o vlastitom obraÊenju i usporedite ga s Pavlovim obraÊenjem.Koje su sliËnosti i koje su razlike izmeu te dvije priËe?

u Pitajte Ëlanove svojega subotnjoπkolskog razreda kako su oni postali Kri-stovi uËenici. KoristeÊi se njihovim odgovorima, napravite kolaæ priËa o ko-jima Êete moÊi razmiπljati u slobodno vrijeme.

u Organizirajte molitvenu skupinu i traæite od Isusa da se otkrije greπnicimau vaπoj zajednici. Navedite neke spoznaje koje ste dobili dok ste se moliliza Boæju pomoÊ.

u Ponovno proËitajte priËu o Pavlovom obraÊenju i druge sliËne priËe u Bibliji(Jona 1,4-14). Razmislite πto bi to znaËilo za vas kad biste napustili svojetekuÊe duænosti i poslove da biste radili u Boæjem djelu.

POVEÆITE2. Petrova 1,3-7.Ken Wade, Paul: A Spiritual Journey.Ellen G. White, Djela apostolska, 12. poglavlje, “Progonitelj postaje uËenik”;

Sketches from the Life of Paul.

Patrick Mwendwa, Nairobi, Kenija

49


Pouka 64.—11. kolovoza 2018.

Petrova sluæba

“Tada Petar otvori usta svoja i reËe: ‘Uistinu, sad istomshvaÊam: Bog nije pristran. Naprotiv, njemu je mio u

svakom narodu onaj koji ga priznaje i Ëini πto jepravedno.’” (Djela 10,34.35)

50

Subota, 4. kolovoza

Nastaviti uzvodno

UVODLuka 5,19; Djela 11,17

Zamislite da ste jednog dana pokraj rijeke ugledali skupinu ribara. Ribari suu jednom trenutku primijetili osobu koju je povukla matica i koja se pokuπavalaodræati na povrπini jedva dolazeÊi do daha. ZajedniËkim trudom izvukli su je naobalu da bi veÊ u sljedeÊem trenutku bili preneraæeni brojem ljudi koje je joπtrebalo spaπavati. Premda su nekima uspjeli spasiti æivot, drugi su bili izgublje-ni. Na kraju je jedan ribar odluËio krenuti uzvodno da bi vidio zaπto ljudiupadaju u rijeku. Kad se popeo malo viπe, vidio je da ljudi prilaze rijeci da biuæivali u pogledu, ali upadaju u nju zato πto nema ograde. Ribar je zakljuËio daje najbolje rjeπenje napraviti ogradu da ljudi ne bi viπe padali. Ta usporedba ojavnom zdravlju, koju sam Ëula mnogo puta na nastavi, naglaπava utjecaj pre-ventivnih mjera na zdravlje i dobrobit ljudi.

Ribari u toj usporedbi podsjeÊaju me na uËenike koji su prihvatili pozivDuha Svetoga. Zamiπljam da “vode” u koje su uËenici zagazili kad su nosiliEvanelje svijetu nisu bile uvijek mirne. Herodovo nasilje prema Crkvi bilo jeneskriveno: “MaËem pogubi Ivanova brata Jakova. VideÊi da je to drago Æido-vima, uhvati joπ i Petra.” (Djela 12,2.3) Ali usprkos boli i gubitku, oni su iπlinaprijed voeni Duhom Svetim.

Ribar iz ove usporedbe koji je krenuo uzvodno podsjeÊa me na ljude koji sugledali kako bi uzetog Ëovjeka doveli k Isusu. “Kad zbog mnoπtva naroda nisupronaπli kuda bi ga unijeli, popeπe se na krov te ga kroz crepove spustiπe sposteljom ispred prisutnih — pred Isusa.” (Luka 5,19) Baπ kao u sluËaju ribarakoji je krenuo uzvodno, zamiπljam ih kako traæe rjeπenje da bi ga izveli predIsusa. I kao taj ribar, i oni su se odluËili popeti malo viπe.

©to moæemo nauËiti iz ove usporedbe i sluæbe uËenika? Moæda Êete otkritida ste na istoj valnoj duljini s ribarom koji je krenuo uzvodno, ili s ljudima kojisu imali veliku vjeru i popeli se na krov. A moæda se osjeÊate kao osoba u rijecikoju treba spaπavati, ili kao uzeti Ëovjek kojega je trebalo ozdraviti. Bez obzirana naπe razlike i poloæaj koji zauzimamo u æivotu, Duh Sveti je na djelu —iscjeljuje nas i blagoslivlja darovima i svjedoËanstvima koje trebamo dijeliti. Ikao πto je rekao Petar: “Ako im je, dakle, Bog dao isti dar kao i nama kad smoprigrlili vjeru u Gospodina Isusa Krista, tko sam bio ja da to mognem zabranitiBogu?” (Djela 11,17)

Michelle Gordon, Philadelphia, Pennsylvania, SAD

Bez obzira na naπe razlike i poloæaj koji zauzimamo u æivotu, DuhSveti je na djelu.

51

Nedjelja, 5. kolovoza

Ruπenje Petrovih predrasuda

DOKAZDjela 10,9-16

Djela apostolska pokazuju nam silu Evanelja koja mijenja æivot. Moæemoslaviti Boga zato πto je omoguÊio nadilaæenje etniËkih i kulturnih podjela uprvoj Crkvi. Oni koji nisu bili æidovskog podrijetla, pogani, bili su ograniËeni usvojoj sluæbi Bogu i u odnosu prema æidovskom narodu zato πto su smatraniduhovno neËistima. Za jednog pravovjernog Æidova dolazak u dodir s njimaznaËio je da Êe se morati obredno oËistiti kako bi mogao ponovno iziÊi predGospodina. Pogani su mogli prisustvovati bogosluæjima u jeruzalemskom Hra-mu, ali je bio podignut metar do metar i pol visok “zid neprijateljstva koji ih jerazdvajao” (Efeæanima 2,14), hebrejski soreg, koji ih je ograniËavao na najuda-ljeniji dio predvorja Hrama. Znakovi postavljeni na hebrejskom, grËkom ilatinskom jeziku upozoravali su svakog neæidova da je kazna za prestupanje tegranice — smrt. (Norman Geisler and Joseph M. Holden, The Popular Handbookof Archaeology and the Bible, str. 339—341)

I baπ kao πto je Pavlu bilo potrebno otkrivenje da bi razumio kako se neæi-dovi uklapaju u Boæji plan (vidi Efeæanima 3,1-7), tako je bilo potrebno i Petru(Djela 10). Isprva Petar nije bio spreman otiÊi Korneliju, rimskom stotniku kojemga je Bog uputio. Petar je bio nauËen “da je Æidovu zabranjeno druæiti se sneæidovom ili uÊi mu u kuÊu” (Djela 10,28), ali zahvaljujuÊi Boæjoj intervencijipromijenio je miπljenje. Analiza simbola upotrijebljenih u vienju — æivotinje,laneno platno i Ëetiri ugla — pokazuje nam da Bog sve narode, plemena, koljenai jezike pokriva haljinom svoje pravednosti, a ne samo Æidove. Pavao u Efeæani-ma 2,13 kaæe: “Vi koji ste nekoÊ bili daleko postadoste blizu krvlju Kristovom.”Zapovijed Petru sada je glasila: “Ustani... kolji i jedi!” — πto je znaËilo da trebaiziÊi i osvajati ljudska srca Evaneljem (vidi Izaija 61,10; Jeremija 49,36; Daniel7,5.23).

BuduÊi da je Petar vjerom odgovorio na to vienje, otvorila su se nova vratai Isus je posredovanjem Duha Svetoga uπao u srce Kornelija i njegovih ukuÊana.Petar je potom prenio svoje iskustvo æidovskim vjernicima u Jeruzalemu ipokazao im da “i poganima je Bog dao obraÊenje koje vodi u æivot” (Djela 11,18).

ODGOVORITE1. ©to biste rekli nekome tko vjeruje da samo ljudi odreene etniËke pripadno-

sti, kulture ili nacionalnosti mogu biti spaπeni?2. ©to mi govorimo drugima o Bogu ako se izdvajamo u pokuπaju da ostanemo

Ëisti?3. Kako Isusova smrt na kriæu donosi jednakost svim ljudima?

Endrew Carroll, Allentown, Pennsylvania, SAD

52

Ponedjeljak, 6. kolovoza

Insajderi i autsajderi

LOGOSLuka 5,17-26; Djela 10,9-16.34-35; GalaÊanima 3,28

Vaænost Isusove sluæbe (Luka 1,1-4; Djela 10,34.35)Evanelje po Luki napisao je Luka, lijeËnik, koji otkriva πto je po zanimanju

naËinom na koji prikazuje Isusov æivot. Luka niæe dogaaje po toËno utvrenomredoslijedu, premda ne uvijek i kronoloπki. Njegovom izlaganju o Isusovomæivotu prethodilo je temeljito istraæivanje i ono ima izrazito strateπke implika-cije. Od samog poËetka Luka iznosi razlog svojeg pisanja: “Da se osvjedoËiπ osigurnosti nauke koju si primio.” (Luka 1,4)

Sræ Evanelja po Luki je Isusova sluæba. Prvo, Luka piπe Teofilu. Njegovoime na grËkom znaËi “Boæji prijatelj”, πto nagovjeπtava da je on najvjerojatnijebio krπÊanin iz poganstva. Isusovo Evanelje namijenjeno je svima. Nema viπegranice koja razdvaja “insajdere” od “autsajdera”. Isusovo dobro poznato druæe-nje s “greπnicima” otkriva da je On doπao objaviti Evanelje o milosti.

Farizeji i uËitelji Zakona naglaπavali su razlike meu ljudima, ali Evaneljeiskorjenjuje te razlike pokazujuÊi da je Isus doπao sve uËiniti insajderima. Po-jam “Boæji prijatelj” podrazumijeva zajedniπtvo s Isusom, a zajedniπtvo s Njimbriπe druπtvenu i vjersku hijerarhiju. Isus redefinira “insajdere” i “autsajdere”.Za farizeje i uËitelje Zakona insajderi su bili ljudi ædovskog podrijetla koji suimali druπtveni ugled i iz bilo kog razloga uæivali njihovo odobravanje. Za Isusa,meutim, insajderi su oni koje druπtvo u cjelini tlaËi i marginalizira. Insajderisu oni koji prepoznaju potrebu za Isusom i zahvaljujuÊi tome slijede Njegovuvolju.

“‘Bog nije pristran.’ Naprotiv, njemu je mio u svakom narodu onaj koji gapriznaje i Ëini πto je pravedno.” (Djela 10,34.35) Za Isusa, autsajderi su ljudiobuzeti ponositoπÊu i samopravednoπÊu, koji pristupaju Bogu s pouzdanjem daje njihovo posveÊenje veÊ dovrπeno prije nego πto je Isus objavio: “Svrπi se.”

PraktiËnost Isusove sluæbe (Luka 5,17-26)U vezi s izljeËenjem uzetog Ëovjeka, Luka naglaπava osnovni preduvjet da

biste bili insajder, a to je — vjera. Kad je proglasio da su grijesi uzetoga opro-πteni, otkrio je neπto zapanjujuÊe — Isus je pohvalio vjeru prijatelja, a ne vjerudotiËnog Ëovjeka. A πto su to ovi prijatelji uËinili πto je bilo tako vrijedno hvale?Bili su odluËni u namjeri da dou do Isusa usprkos preprekama.

Prva prepreka je mnoπtvo. Do tog mjesta u Evanelju po Luki mnoπtvoodbacuje Isusa ili je predmet Njegove samilosti. Ljudi se dive Isusu zbog onogaπto moæe uËiniti. Sve se zavrπava na Njegovim Ëudima i autoritativnom nauku,a ne na onome koji sve to Ëini — Isusu osobno. Biti u Isusovom okruæenju nijeisto πto i biti s Isusom. Mnoπtvo je bilo zadivljeno Isusovim naukom i spo-sobnoπÊu iscjeljivanja, ali nije pristajalo uz Njegov nauk. Ovi ljudi su, s druge

53

strane, postupili u skladu sa svojom vjerom u Isusa. Vjera uklanja sve πto stojina putu do Isusa.

Luka odmah potom usporeuje vjeru tih ljudi s cinizmom knjiæevnika ifarizeja. Na taj naËin on naglaπava ono πto je Isusu bitno — On se usredotoËujena srce, na namjere koje stoje iza naπih postupaka. Srce tih ljudi pokazalo jenjihovu nepokolebljivu vjeru u Isusa, usprkos onome πto bi drugi mogli mislitio njima, dok je srce farizeja i knjiæevnika pokazivalo da su vrlo loπe procijeniliIsusovu sluæbu i da oËito njeguju osjeÊaj samopravednosti.

Isus je Bog. Odatle potjeËe Njegov autoritet. GrËka rijeË za “autoritet”je exousia, πto znaËi sila za djelovanje, a posebno moralna snaga za djelovanjei vrπenje utjecaja. Ista rijeË je upotrijebljena da bi se opisao Isusov autoritet upouËavanju, kao i onda kad je zapovjedio neËistom duhu da izie iz Ëovjeka uLuki 4,31-37. Luka otkriva dvije znaËajne stvari: Isus je Bog i zato πto je Bog,On se ne bavi samo naπim tjelesnim bolestima, veÊ upuÊuje i na duhovne bole-sti. Isusu nisu bitne naπe druπtvene privilegije, veÊ se usredotoËuje na naπupotrebu za Njegovom miloπÊu. Svatko tko prepoznaje tu potrebu i u skladu s timpostupa s nepokolebljivom vjerom, postaje Boæji prijatelj.

Rezultati Isusove sluæbe (Djela 10,9-16; Titu 2,11; GalaÊanima3,28)

Kao rezultat Isusove sluæbe, spasenje je dostupno svim ljudima (Titu 2,11).Isusov uËenik Petar prisjetio se te istine kad je dobio vienje, o Ëemu se govoriu Djelima 10. Bog mu je pokazao da se spasenje proteæe izvan svih granica kojemi moæemo podiÊi. Hebrejski muπkarci molili su se: “Gospodine, hvala Ti πtonisam poganin, rob ili æena” — jer to su bili autsajderi. Ali nakon Isusove smrtii uskrsnuÊa, “nema tu viπe ni Æidova ni Grka; nema viπe ni roba ni slobodnjaka;nema viπe muπkog ni æenskog, jer ste svi samo jedan u Kristu Isusu.” (GalaÊani-ma 3,28)

Premda je s Isusom proveo tri i pol godine, Petar je joπ uvijek njegovaoizvjesne predrasude koje su bile u izravnoj suprotnosti s Kristovim naukom. Alibez obzira na to, Boæja milost je pokazala put. Bog je pokazao Petru da je uBoæjem kraljevstvu vaæna jedino vjera u Kristovo djelo.

ODGOVORITE1. ©to vas spreËava da govorite o Evanelju i vlastitom iskustvu onima koji se

razlikuju od vas?2. Koja druπtvena zla podiæu prepreke koje oteæavaju πirenje Evanelja? Kako

se s njima suoËavamo?

Manushka Gracia-Desgage, Fort Lauderdale, Florida, SAD

Insajderi su oni koji prepoznaju svoju potrebu za Isusom i zahvaljujuÊitome slijede Njegovu volju.

54

Utorak, 7. kolovoza

Ponovno ustanite!

SVJEDO»ANSTVODjela 12,11

Kao krπÊani, mi smo na provjeri da bi se vidjelo koliko je Ëvrsto naπa vjerautemeljena na Isusu. PritiπÊu nas kuπnje i pogaaju nesreÊe da bi se otkrio naπpravi karakter na osnovi toga kako izlazimo na kraj s takvim situacijama. Æi-vimo u eri kad je sve pod utjecajem medija, pa i mi katkad osjetimo potrebu dase priklonimo oËekivanjima druπtva pokuπavajuÊi se dokazati i prilagoditi ovo-zemaljskim stvarima umjesto da se dræimo nebeskih obeÊanja naπeg Oca. Alikad se Ëvrsto oslanjamo na Boga, On nam se otkriva i naπe kuπnje preokreÊeu snaæno svjedoËanstvo. “Bog nas ispituje i provjerava onim πto se dogaa unaπem svakidaπnjem æivotu. Upravo sitnice otkrivaju πto nam je u srcu.” (EllenG. White, SvjedoËanstva za Crkvu, sv. 2, str. 113)

Mi dokazujemo svoju ljubav tako πto Ëvrsto stojimo kad se suoËimo s kuπ-njama i napastima, i prinosimo najveÊi dar — svjedoËanstvo steËeno na osnovitih iskustava. To se moglo jasno vidjeti u kuπnjama i stradanjima uËenika.“Kako je Kristova zemaljska sluæba iπla kraju i On shvatio da uskoro moraostaviti svoje uËenike da nastave djelo bez Njegova osobnog nadzora, nastojaoih je ohrabriti i pripremiti za buduÊnost. Nije ih zavaravao laænim nadama. »itaoje kao otvorenu knjigu ono πto se trebalo dogoditi. Znao je da Êe se od njihrastati, da Êe ih ostaviti kao ovce meu vukovima. Znao je da Êe trpjeti progon-stvo, da Êe biti izbacivani iz sinagoga i bacani u tamnice. Znao je da Êe zasvjedoËenje o Njemu kao Mesiji neki od njih podnijeti smrt. Neπto od toga imje rekao. GovoreÊi o njihovoj buduÊnosti, jasno je i odreeno rekao da se ubuduÊim kuπnjama trebaju sjetiti Njegovih rijeËi i ojaËati svoju vjeru u Njegakao Otkupitelja.” (Ellen G. White, Djela apostolska, str. 14)

Kao πto je imao povjerenje u uËenike, tako Bog ima povjerenje i u nas. I miÊemo se suoËiti s kuπnjama, i naπe Êe srce biti okuπano da bi se vidjelo kolikoÊemo se Ëvrsto dræati Njegove RijeËi. Bog æeli da se u nevoljama oslanjamo naNjega i moæemo biti sigurni, kao i Petar, da Êe nas On izbaviti (Djela 12,11).Umjesto da gubimo nadu, Bog oËekuje da ponovno ustanemo jer Êe On stajatipokraj nas da bi nas pogurao kad zatreba, a Njegova ljubav je dovoljna da namu tome pomogne.

ODGOVORITE1. Ako trebamo biti hrabri kad se suoËavamo s porazom da bismo stekli

osobno iskustvo, kako da se ponaπamo u druπtvu kojem u tolikoj mjeri nedo-staje strpljenje i koje je toliko usredotoËeno na sadaπnji trenutak?

2. »emu nas apostoli uËe kad je rijeË o svjedoËenju i strpljenju dok seoslanjamo na Boga i dopuπtamo Mu da se bori u naπim bitkama?

Love Malomeni Asante, Woodbridge, Virginia, SAD

55


Krist, Gospodin nad svima

PRIMJENADjela 10,34.35

Prva Crkva je skokovito rasla. Za vrlo kratko vrijeme narasla je sa sto dvade-set vjernika (Djela 1,15) na preko pet tisuÊa (Djela 4,4). To se dogodilo zahvalju-juÊi djelovanju Duha Svetoga i posveÊenosti Petra i Ivana. Do tog trenutka Pe-trova sluæba se prvenstveno usmjeravala na æidovsku populaciju (dok se Pavaookrenuo poganima), ali je Krist naloæio svojim uËenicima da odnesu Njegovuporuku u sve krajeve Zemlje (Marko 16,15; Djela 1,8). Da bi to postigli, Petar jemorao proπiriti svoju aktivnost na pogane, πto je bio poziv koji nije oËekivao.

Premda mi sada shvaÊamo zaπto je Krist izabrao Petra da predvodi tu misiju,Ëinjenica da ga je nazvao stijenom na kojoj Êe sazidati svoju Crkvu (Matej16,18.19) i upotrijebio njegova prethodna spasonosna iskustva da bi odræavaonuænu povezanost s Njim, povjerenje i spremnost srca da ga Bog upotrijebi natako silan naËin, ne znaËi da je to bilo isto tako jasno i njemu u to vrijeme.Neprijeporno je da postoje trenuci u naπem æivotu kada Bog ima poziv ili planza nas koji ne moæemo razumjeti i ispuniti bez borbe. Pogledajmo Petrovaiskustva opisana u poglavljima 8—10, koja su mu pomogla da dostigne stupanjrazumijevanja i djelovanja koji je Bog od njega oËekivao.

Petar je ostao povezan s Duhom Svetim i tako je dopustio Bogu da gavodi u svim podruËjima. Bez obzira na to je li ga trebalo podsjetiti da se moli,je li trebao odgovoriti na poziv za pomoÊ, posluπati uputu (Djela 10,19), dobitivienje ili iznijeti istinu kritiËarima i skepticima (Djela 10,34-48), Duh Sveti jenesumnjivo bio njegov vodiË.

Usrdno se molio. Petar se molio za nove vjernike, za Duha Svetoga, zabolesne (Eneju, Tabitu itd.), a molio se i u vrijeme neizvjesnosti. I svaki put kadse molio, pobjeda bi brzo uslijedila. Kakvo je to ohrabrujuÊe osvjedoËenje u silumolitve!

Bio je ponizan i prilagodljiv. Kada bi bio pozvan da pomogne, on seodazivao; kad mu je Bog davao upute, on bi posluπao; kad se suoËavao s kriti-Ëarima i skepticima, jednostavno je ostajao strpljiv, govorio istinu i dopuπtaoDuhu Svetom da “radi” na sluπateljima.

Kao rezultat Petrove povezanosti s Duhom Svetim, posluπnosti i poniznostipred Bogom, kao i hrabrosti da se suoËi s nesreÊama koje su pogaale ljude,mnogi su se krstili i postali dio Kristovog tijela — tijela vjernika koje se danasproteæe po Ëitavoj Zemlji. “Ali nema razlike izmeu Æidova i Grka; isti je Gospo-din sviju, bogat za sve koji ga zazivlju.” (Rimljanima 10,12)

Marissa Smale, Clifton Heights, Pennsylvania, SAD

56


Vrijeme je

MI©LJENJEDjela 10,9-16.28Pozvani ste na zabavu. Spremili ste se i pojavili, a onda ste otkrili da nitko

od vaπih prijatelja nije tamo. ©toviπe, nije bilo nikog ni od vaπih poznanika.Pokuπali ste razgovarati s drugim gostima, ali oni su se ponaπali kao da stenitko i niπta. Nisu se s vama æeljeli upoznati niti ih je zanimalo tko ste. Poku-πali ste se pribliæiti domaÊinima zabave, a oni su vas se otarasili rekavπi da semoraju posvetiti svim gostima i da ne mogu gubiti vrijeme na vas. Jeste li seikad osjeÊali kao autsajder? To nije ugodan osjeÊaj.

“Drugi” za Æidove bili su pogani, a tko god nije bio Æidov smatrao se po-ganinom. Odnos izmeu te dvije skupine bio je vrlo hladan, buduÊi da su Æidovinjegovali predrasude prema poganima. Pogani su bili “neËisti” i vladalo je miπ-ljenje da se Kristovo Evanelje ne odnosi na njih, u skladu s mentalitetomnastalim tijekom duge povijesti razdvajanja (Ponovljeni zakon 18,9; Luka 10,29-37; Ivan 4,9; GalaÊanima 2,15; Efeæanima 2,11.12). Petrovo vienje dovelo je upitanje ta pristrana glediπta. Povrπno gledano, moglo bi se pomisliti da se ovdjegovori o ograniËenjima u hrani, ali pokazalo se da je Petrovo vienje zapravometafora u kojoj Bog koristi sliku kako bi pripremio Petra da odnese EvaneljeKorneliju (Djela 10,1-8.17-24). Kako su Petrove predrasude mogle utjecati nanjegovu sluæbu da mu Bog nije pokazao koliko grijeπi?

Vaæno je da se mi kao vjernici Ëesto podvrgavamo osobnom, kritiËkom sa-moispitivanju. Lako se moæe dogoditi da usvojimo negativne “-izme”, kao πto surasizam, seksizam i sl. Koliko Ëesto naπe predrasude utjeËu na naπu sposob-nost da sluæimo onima koji ne poznaju Isusa Krista? Kako te predrasude utjeËuna naπ odnos prema drugim vjernicima? Koliko Ëesto naπ rjeËnik i ponaπanjeuπutkuju one oko nas kad iznose istinito iskustvo diskriminacije u svojemæivotu? Kolikom broju ljudi je uskraÊeno Evanelje zato πto mi o njima imamopogreπno miπljenje? Na nama je da prepoznamo vlastite predrasude i naËin nakoji one utjeËu na πirenje Evanelja. Moramo stalno raditi na oslobaanju odpredrasuda i posvetiti se usvajanju karaktera naπeg Spasitelja.

ODGOVORITE1. Kao krπÊani trebali bismo teæiti za tim da budemo Kristovi predstavnici.

Kako naπe predrasude, bilo da su vezane za rasu, spol ili druπtveni poloæaj,utjeËu na to kako drugi pristupaju Kristu?

2. Vaæno je da se neprestano oslobaamo svojih uvrijeæenih predrasuda. Popu-nite test i prepoznajte svoje predrasude, a koje je teπko priznati. Test mo-æete naÊi (na engleskom jeziku: https://implicit.harvard.edu/implicit/selecta-test.html.) ©to ste nauËili o sebi? Kako bi to moglo utjecati na vaπu sluæbu?

Krissy Wint, Doylestown, Pennsylvania, SAD

57

Petak, 10. kolovoza

Bog nije pristran

ISTRAÆIVANJEGalaÊanima 3,26-28

ZAKLJU»AKTijekom osnivanja prve krπÊanske Crkve, Evanelje o Isusu Kristu πirilo se

kao poæar meu æidovskim narodom i meu poganima. Kao rezultat toga, mnogiuËenici i krπÊani bili su progonjeni i ubijeni pod vladavinom kralja Heroda.Osim toga, propovijedanje Evanelja poganima postalo je sporna tema u prvojCrkvi. Bog je preko apostola Petra morao podsjetiti Crkvu da nitko nije tolikopogan i neËist da ne bi mogao primiti Radosnu vijest o Isusu Kristu, jer smo svispaπeni vjerom.

RAZMOTRITEu Napiπite i izvedite kratki igrokaz (oko 5-10 minuta) usredotoËujuÊi se na

Boæju nepristranost u spaπavanju ËovjeËanstva.u Potraæite u rjeËniku rijeË “pristranost”. Pronaite sinonime za tu rijeË. Za-

tim upotrijebite te sinonime da biste dovrπili reËenicu: “Bog nije .......”u U svojem subotnjoπkolskom razredu razgovarajte o sljedeÊem pitanju: Kad

bi Bog bio pristran, tko ne bi mogao ili ne bi trebao imati pristup spasenju?Kako vaπi odgovori potvruju da Boæja nepristranost pokazuje Njegovu be-zuvjetnu ljubav prema ljudskom rodu?

u Posluπajte pjesmu “I Feel Like Going On” ansambla Kuumba Singers s Kole-dæa Harvard (https://www.youtube.com/watch?v=k9z9qMTTVbM) i obratite po-sebnu pozornost na stih “though trials come on every hand, I feel like goingon” (premda kuπnje dolaze sa svih strana, ja idem dalje).

u U okviru vaπih svakidaπnjih molitava, odvojite vrijeme da biste posredovaliza one koji su progonjeni zbog svoje vjere.

u Nacrtajte sliku koja prikazuje kako vama izgleda progonstvo zbog neËijevjere.

POVEÆITEEfeæanima 2,11-19; Rimljanima 2,11; Rimljanima 10,12; Djela 14.Ellen G. White, Djela apostolska, 14. poglavlje, “»ovjek koji je tragao za

istinom”.Rupert Shortt, Christianophobia: A Faith Under Attack. London: Rider &

Co., 2013.

Sara Horatius, Boston, Masachusetts, SAD

58



Pavlovo prvo misionarsko putovanje

“Ljudi, braÊo, neka vam dakle bude znano da vam se poOvomu navjeπÊuje oproπtenje grijeha. I svaki koji vjerujeu Njemu se opravdava od svega od Ëega se ne mogoste

opravdati Zakonom Mojsijevim.” (Djela 13,38.39 —Varaædinska Biblija)

59

Subota, 11. kolovoza

Jednostavno prenesite

UVODDjela 14,6-17

OdrastajuÊi u vjeri, Ëuo sam velik broj propovijedi. Najbolje od njih obiËnosu dræali evanelisti, ljudi koji putuju svijetom i propovijedaju tako da imajuiskustva u objavljivanju Radosne vijesti. Nakon nekog vremena nauËite cijenitiizuzetne propovijedi u kojima vam se pruæaju uvidi, povezuju elementi i otkriva-ju slojevi Evanelja koje prije niste zapaæali. Kad se to dogodi, moæemo se naÊiu kuπnji da gledamo na samog evanelista, a ne vidimo Duha Svetoga.

Upravo se to u najveÊoj moguÊoj mjeri dogodilo Pavlu i Barnabi. Poπto jesvesrdno propovijedao Listranima, Pavao je preπao pogledom po prisutnima izapazio jednog Ëovjeka. Posredstvom Duha uoËio je kod njega neπto posebno.Taj Ëovjek je bio poseban — vjerovao je u to πto je Pavao propovijedao. Moguzamisliti Pavla kako pruæa ruku i kaæe: “Ustani i hodaj.” A Ëovjek, premda roenhrom, poπto se vjerom uhvatio za Isusa, skoËio je na noge — iscijeljen.

I upravo u tom trenutku obistinili su se Pavlovi najgori strahovi. Listrani suustali i pripisujuÊi Ëudo koje su vidjeli Zeusu i Hermesu, otrËali do Zeusovoghrama da bi okupili sveÊenike i prinijeli ærtvu tom boæanstvu. Listrani su sehtjeli klanjati Pavlu i Barnabi! Moæete li to zamisliti? BuduÊi da i sâmpropovijedam, kroz glavu mi stalno prolazi jedno pitanje: “Jesam li jasan?” Zatos vremena na vrijeme i pitam: “Razumijete li?” Siguran sam da je to isto pitanjei Pavlu prolazilo kroz glavu: “Jesam li bio jasan?”

Mogu zamisliti kako je uzdrhtao pomislivπi: “O, ne! Nisu shvatili! Kako daim objasnim?” A onda je pokuπao na drugi naËin. Razderao je svoju odjeÊu iudarao se u grudi kao da æeli reÊi: “Ne Ëinite to! Ja sam isti kao i vi. Prolazimkroz sva iskustva kroz koja i vi prolazite. Gladan sam kao i vi, umoran kao i vi,trpim bol kao i vi, sretan sam kao i vi, uzbuen kao i vi — u svemu sam kaoi vi.” To je jedan od kljuËeva za pridobivanje duπa. Moæete li to shvatiti? Ako nemoæete, budite iskreni. Jer Ëak i ako vi ne moæete, imamo Spasitelja koji moæe(vidi Hebrejima 4,15). A to je dobra vijest — imamo Spasitelja koji je blizu,kojega moæemo osjetiti (Djela 17,27).

Arthur Ujlaki-Nagy, Bronxville, New York, SAD

Moæemo se naÊi u kuπnji da gledamo na samog evanelista, a da nevidimo Duha Svetoga.

60


Pavlovo prvo misionarsko putovanje

LOGOSDjela 13,1-12.38.42-49; 14,1-26

Uvod (Djela 13,4.5)Prva u nizu od tri pionirske misionarske “pustolovine”, od velikog znaËenja

za izgradnju vjere, opisana je u 13. i 14. poglavlju Djela apostolskih. OtpoËelaje putovanjem na Cipar, a zatim se nastavila do dijelova Male Azije. Dok supropovijedali, naoruæani neusporedivom silom Duha Svetoga i Evaneljem IsusaKrista koje mijenja æivot, naiπli su na veliko protivljenje, ali su doæivjeli i mnogepozitivne odgovore na Evanelje. Cilj je izgleda bio da se prodre u svaki dio tadapoznatog svijeta kako bi ljudi mogli donijeti odluku u vezi sa spasenjem u IsusuKristu.

Pavlova metoda bila je da krene od Æidova, a onda nastavi s poganima (Djela13,5.14). IroniËno je πto su Æidovi, koji su bili pozvani da poruku o spasenjuodnesu svakom narodu, postali zavidni na tome πto su i poganima ponueneiste vjerske prednosti za koje su smatrali da pripadaju iskljuËivo njima; i kaorezultat toga, odbacili su Evanelje i suprotstavili se Pavlovoj poruci.

Kristov Veliki nalog na djelu (Djela 13,2-4.13.14)Pavlovo prvo misionarsko putovanje u poganske zemlje, na koje je krenuo

iz Antiohije (Djela 13,2-3), povezano je s Kristovim Velikim nalogom da idemomeu sve narode (Matej 28,19-20). U Djelima apostolskim vidimo primjenu Ve-likog naloga (vidi Djela 1,8).

Kako Krist upravlja svojom misijom preko Crkve (Djela 13,2.4)Moæemo zakljuËiti da se isticanjem vaænosti Duha Svetoga u Djelima 13,2.4

stavlja poseban naglasak na izlijevanje Duha Svetoga na blagdan Pedesetnice.Duh Sveti daje poËetni i stalni poticaj Kristovoj misiji.

Bog svojom Crkvom Ëesto upravlja tako πto one koji posjeduju dar voenjausmjerava preko Duha Svetoga poradi napredovanja Njegovog djela. Odbori da-nas Ëesto igraju tu ulogu. Odbori koji su pod vodstvom Duha Svetoga omoguÊujuda se Evanelje propovijeda u svim dijelovima svijeta na ureen i sustavannaËin. ZadaÊa je odbora da prepozna Boæju volju tako πto Êe sluπati DuhaSvetoga.

Evaneoska poruka u Ëijem je srediπtu Krist (Djela 13,16-41)Pavao je propovijedao o najdivnijoj temi — Isusu, naπem Spasitelju (Djela

13,23). Kao πto njegova propovijed (Djela 13,16-41) pokazuje, Pavlova poruka jebila isto ono apostolsko Evanelje koje je Petar propovijedao nekih 12 do 15godina ranije. (Richards, L. & Richards, L.O., 1987. The teacher’s commentary,

61

Wheaton, IL: Victor Books) Osnovni sadræaj koji mi objavljujemo ne mijenja sejer je sila kojom to objavljujemo u æivom Kristu, a ne u novim idejama i maπto-vitim miπljenjima. Ta kristocentriËna poruka ima u sebi æivot koji je pokreÊe(Hebrejima 4,12). Reakcija na propovijedanje o Kristu bila je tako burna da jesljedeÊe subote Ëitav grad æelio Ëuti tu poruku.

Pavlovo izlaganje Evanelja upuÊivalo je na Spasitelja, Isusa Krista, na op-rost i spasenje koje On donosi. Meutim, izgleda da je propovijedanje o Kristuna taj naËin imalo za posljedicu suoËavanje s protivljenjem. Otkrivenje 14,6naglaπava trajnu i nepromjenjivu narav vjeËnog Evanelja i pokazuje postoja-nost Boæje namjere da spasi Ëitav svijet — kao πto se vidi i u Starom i u Novomzavjetu (vidi Postanak 12,3; Izaija 60,3; Matej 28,19.20; Otkrivenje 14,6). Evane-lje kakvo je dano Izraelcima, a sada i nama kao krπÊanima koji vjeruju u Isusovdrugi dolazak, nije odvojeno samo za one koji su odrastali kao adventistiËkikrπÊani, veÊ ga treba navijestiti i onima koji ga tek trebaju Ëuti i odgovoritiIsusu.

SuoËiti se s protivljenjem kao Kristov sljedbenik (Djela 13,6-11;13,45; 14,2.19)

Kad objavljujemo Evanelje, suoËavamo se s nevoljama (Djela 14,22). Ne binas trebalo iznenaditi to πto su Pavao i Barnaba nailazili na stalan otpor (Matej10,22; Ivan 15,18). Pri suoËavanju s onima koji se protive Boæjim slugama dokobjavljuju Evanelje izgubljenima, moramo biti ispunjeni Duhom Svetim koji Êenas pouËiti kako da postupimo. Katkad to podrazumijeva da znate πto trebatereÊi (Djela 13,9.10); u drugim prigodama trebamo biti odvaæni i joπ vatrenijeobjavljivati istinu (Djela 13,46; 14,3); a neki put je ipak najbolje pobjeÊi (Djela14,5.6).

Meutim, kad propovijedamo i iscjeljujemo Boæjom silom (Djela 14,8-10), aslava se umjesto Bogu pripisuje ljudskom oruu, to je u izvjesnom smislu joπprepredeniji napad neprijatelja da bi se ljudima odvratila pozornost s evaneo-ske poruke. To je jedna od opasnijih Sotoninih metoda (Djela 14,15).

Pobjedonosni zavrπetak Kristove misije (Djela 14,26.27)Pavao i Barnaba dovrπili su svoje prvo misionarsko putovanje usprkos teπ-

koÊama. Boæje djelo je pobjedonosno napredovalo usprkos preprekama. Boæjicilj je ostvaren time πto su vrata vjere bila otvorena za pogane (Djela 14,27).Nakon propovijedanja vjeËnog Evanelja i tri aneoske vijesti pune briænih po-ziva i upozorenja, oni koji se budu odazvali opisani su u Otkrivenje 14,12, azemaljska æetva u Otkrivenje 14,14-17. Propovijedanje trostruke aneoske vijestibit Êe dovrπeno usprkos konaËnom napadu Babilona koji Êe biti bez presedana.Pobjedonosni zavrπetak Kristove misije zasniva se na obeÊanju: “Ja sam s vamau sve vrijeme do svrπetka svijeta.” (Matej 28,20)

Ellsworth Mark Baxen, St. Louis, Seychelles

62


Evanelje svakom strancu

SVJEDO»ANSTVOHoπea 2,23

“Boæji Duh je pratio izgovorene rijeËi i srca su bila ganuta. Apostolovo po-zivanje na starozavjetna proroËanstva i njegova tvrdnja da su se ona ispunila usluæbi Isusa iz Nazareta, osvjedoËilo je mnoge duπe koje su Ëeznule za dola-skom obeÊanog Mesije. I govornikove rijeËi, kojima je potvrdio da je Radosnavijest o spasenju upuÊena Æidovima i poganima podjednako, donijela je nadu iradost onima koji se nisu ubrajali meu Abrahamovu djecu po tijelu.” (Ellen G.White, Djela apostolska, str. 109)

“Prije viπe stoljeÊa nadahnuto je pero opisalo ovo obraÊenje neznaboæaca, alita su proroËanstva bila tek maglovito shvaÊena. Hoπea je rekao: ‘A djece Izrae-love bit Êe brojem k’o pijeska u moru πto se izmjerit ne moæe ni izbrojit.Umjesto da im govore: Vi niste moj narod, zvat Êu ih: Sinovi Boga æivoga. I opet:I posijat Êu ga u zemlji, zamilovat Êu Nemilu, Ne-narodu mom reÊi Êu: Ti sinarod moj! a on Êe reÊi: Boæe moj!’ (Hoπea 1,10; 2,23)” (Isto, str. 110)

“Pavlovo srce i srce njegovih suradnika kucalo je za one koji su ‘bez Kristabili otueni od izraelskog graanstva, bez dijela u Savezima obeÊanja, bez nadei bez Boga u ovom svijetu’. ZahvaljujuÊi neumornoj sluæbi apostola meupoganima, ovi ‘tuinci i gosti’, koji su ‘nekoÊ bili daleko’, razumjeli su da supostali ‘blizu krvlju Kristovom’ i da vjerom u Njegovu ærtvu pomirnicu mogupostati ‘sugraani svetih i ukuÊani Boæji’ (Efeæanima 2,12.13.19).” (Isto)

U Zahariji 8,23 Bog izraæava æelju da stari Izrael æivi i radi onako kako suæivjeli Krist i Njegovi apostoli, a ta Boæja æelja odnosi se i na nas danas kao na“duhovni Izrael”. On æeli da mi æivimo i radimo na takav naËin da ljudi iz svakognaroda, sa svakog govornog podruËja, Ëuju da je Bog s nama i poæele da buduubrojeni meu Njegov narod.

ODGOVORITE1. Kako Êete vi æivjeti i raditi da biste sluæili onima meu vama koji su “daleko”

i “bez Krista”?2. ©to oni moraju vidjeti u vama πto Êe ih navesti da se pokore Kristu i budu

privuËeni Njegovom krvlju?

Ivan Joshua Raj, Long Island, New York, SAD

On æeli da mi æivimo i radimo na takav naËin da ljudi iz svakog naroda,sa svakog govornog podruËja, Ëuju da je Bog s nama.

63

Utorak, 14. kolovoza

Evanelje koje mijenja svijet

DOKAZDjela 13,47-49

Nakon Isusove smrti kao ispunjenja Evanelja, osnovana je nova Crkva nade.Ti gorljivi pojedinci, nazvani krπÊanima, ukljuËujuÊi Pavla i Barnabu, imali supred sobom veliku misiju. Radosna vijest o spasenju otkupljenjem nije trebalaostati skrivena meu Æidovima, veÊ se proπiriti po Ëitavom svijetu (Djela 13,2).

Meutim, to djelo nije provedeno bez velikog progonstva od strane Æidova(Djela 13,41; 14,2). Pa ipak, Ëak i usred tih smetnji od strane duhovno oholihÆidova, radoznalost pogana u vezi s Evaneljem bila je neutaæiva (Djela 13,42).©toviπe, dosljedna vjera osnivaËa prve Crkve navodila ih je da ustraju u svje-doËenju. Tako je njihov revolucionarni zadatak bio ostvaren (Djela 13,47-49). Natemelju æivota tih posveÊenih ljudi dokazano je da istina uvijek pobjeujeprogonstvo.

Stotinama godina poslije, mi kao jedinstvena skupina vjernika imamo sliËanposao od velikog znaËenja. Matej 24,14 jasno prikazuje taj nalog: “Ova Radosnavijest o Kraljevstvu propovijedat Êe se po svemu svijetu, svim narodima zasvjedoËanstvo, i tada Êe doÊi svrπetak.” Ali baπ kao πto se vidi u izvjeπtaju ocrkvi u Antiohiji, i mi Êemo se morati suoËiti s mnogim kuπnjama koje Êe naspokuπati sprijeËiti u ostvarenju misije. To je tek poËetak progonstava koja Êemodoæivjeti. ProreËeno je da nas oËekuje mnogo teæi progon kako se bliæimozavrπnim dogaajima zemaljske povijesti (Matej 24,9; Luka 21,12). Ali istina Êeuvijek trijumfirati.

Je li to Evanelje koje je objavljivano od poËetka joπ uvijek tako revolu-cionarno i u naπem æivotu danas? Unosimo li mi preko Krista pozitivnu promje-nu u æivot onih s kojima dolazimo u dodir? Dok nastojimo zavrπiti djelo, osjeÊa-mo li istu æudnju kakvu su apostoli imali u poËetku djela? Bog moæe i æeliupotrijebiti svakog od nas da bi promijenio svijet — korak po korak, osobu poosobu.

Napredak moæe izgledati spor, a Sotonine prepreke visoke i nesavladive, alimoramo imati na umu da je Krist veÊ pobijedio svijet. Mi moæemo jednostavnoiÊi Njegovim tragom. Ispunimo duænost na koju smo pozvani tako πto Êemo πtoviπe Ëlanova obitelji, prijatelja i stranaca povesti sa sobom!

ODGOVORITE1. Kako moæemo imati vjeru koja trijumfira nad progonstvom?2. Na koji naËin mi praktiËno i korjenito mijenjamo svijet oko nas Evaneljem?

Logan Gardner, Grovespring, Missouri, SAD

64


Bez nevolja u æivotu nema dobitka na Nebu

PRIMJENADjela 14,22BraÊa iz Antiohije poslala su Barnabu i Pavla da objavljuju Evanelje duæ

sjevernog dijela sredozemne obale. Oni su imali mnogo uspjeha na tom prvommisionarskom putovanju, osnovali su sedam crkava, okupili mnoge uËenike,postavili starjeπine u svakoj crkvi i ohrabrivali sve vjernike u gradovima koje suposjetili. Meutim, iako je Bog otvorio vrata vjere za pogane, apostoli Barnabai Pavao doæivjeli su progonstvo. Suprotstavio im se vraË i neki Æidovi, progonilesu ih istaknute æene, Ëinjeni su nasilni pokuπaji da se oni kamenuju, bili suoboæavani kao poganski bogovi, i na kraju je Pavao bio kamenovan.

Nakon svih tih teπkoÊa, Pavao je rekao da “nam treba kroz mnoge nevoljeuÊi u kraljevstvo Boæje” (Djela 14,22). KrπÊani Êe nailaziti na sve vrste problema,od manjih nevolja kao πto je nazivanje pogrdnim imenima, do ozbiljnog progon-stva koje zavrπava tjelesnim ranjavanjem, pa Ëak i smrÊu. Ali πto Pavao i ËitavNovi zavjet uËe o nevoljama?

Prvo, nevolje su neizbjeæne! Do njih Êe doÊi na ovaj ili onaj naËin (2.Timoteju 3,12; Ivan 15,18-20; 16,33). Ipak, Bog Êe nas izbaviti, utjeπiti i sve Êerijeπiti na svoj naËin (2. Timoteju 3,11; 2. KorinÊanima 1,4; Rimljanima 8,28).

Drugo, nevolje nam pruæaju karakter kakav nam je potreban dabismo dospjeli na Nebo. Lagodan æivot ne izgrauje naπ karakter, veÊ samoæivot pun teπkoÊa i borbe. (J. L. Packer, A Quest for Godliness, str. 22) Bog naspoziva da se radujemo u nevoljama (1. Petrova 1,6; 4,13; Koloπanima 1,24; 2.KorinÊanima 7,4; 12,10) jer one stvaraju karakterne crte koje su nam potrebne,kao πto su ustrajnost, Ëvrstina, nada i strpljenje (Rimljanima 5,3-5; Jakov 1,2.3).

KonaËno, moramo ustrajati i raditi usprkos nevoljama. Na tom misio-narskom putovanju Barnaba i Pavao nikad nisu odustali od navijeπtanja Evan-elja. Oni su odgovorili na nevolje tako πto su ukorili Elimu, upotrijebili ih kaopriliku da pouËe pogane i pobjegli u druge krajeve. Ipak, bez obzira na sve to,nastavili su utvrivati i poticati uËenike. Naπ cilj je isti kao Pavlov — “uÊi ukraljevstvo Boæje”; moramo nastaviti propovijedati usprkos nevoljama da bismojednog dana mogli biti dostojni Boæjeg kraljevstva (1. Solunjanima 2,5). Kao πtoGeorge Offor kaæe: “Na ovom svijetu moramo imati nevolje, ali na Nebu nasoËekuju bijele haljine, palme pobjede i krune osvajaËa.” (G. Offor, Advertisementby the Editor. Paul’s Departure and Crown, sv. 1, str. 722)

ODGOVORITEMogu li se radovati u nevoljama? Zaπto? Koje mi karakterne crte nedostaju,

a koje bih mogao/mogla razviti u progonstvu?

Obed Matus Sánchez, Brayan, Teksas, SAD

65


KrπÊanska misija i protivljenje


Kako moæemo prepoznati Boæju volju? Mnogi krπÊani vjeruju da Êe umisionarskom radu, kao i u drugim podruËjima æivota, ako je Boæja volja daneπto uËine, sve iÊi glatko, bez ikakvih teπkoÊa i protivljenja. Meutim, ta misaoprotivi se Boæjoj otkrivenoj RijeËi i osobnom iskustvu progonjenih krπÊana πi-rom svijeta.

Luka naglaπava da su Pavao i Barnaba nastavili propovijedati Evanelje uIkoniju Ëak i kad su naiπli na teπkoÊe i probleme. Apostoli su uloæili svjestannapor da ostanu i rade usprkos teπkoÊama s kojima su se suoËili. Nakon zlo-namjernog pokuπaja Æidova da se suprotstave Evanelju (Djela 14,2), nalazimouËenike kako posveÊuju joπ viπe vremena evaneoskom radu (Djela 14,3). Kaoπto Denis Gartner kaæe, prijelaz izmeu ta dva retka pokazuje da su “apostolitamo proveli znaËajno vrijeme premda su trpjeli progonstvo od strane Æi-dova”. (Dennis Gaertner, Acts, The College Press NIV Commentary, str. 220) Pro-tivljenje koje su doæivjeli nije ih odvratilo od zalaganja za krπÊansku misiju.

Ako je tako, kako onda moæemo znati (bilo u misionarskom radu ili u dru-gim podruËjima æivota) jesu li naπe odluke u skladu s Boæjom voljom? I u tomeje ovaj tekst pouËan. U njemu stoji da “ovi [Pavao i Barnaba] ipak dosta vremenaostadoπe tu propovijedajuÊi smjelo, oslonjeni na Gospodina” (Djela 14,3).

Apostoli su se u svojem misionarskom radu usredotoËili na Isusa. Oni susvoje misionarsko djelo obavljali za Gospodina, a odluke su donosili oslanjajuÊise na Njegovu mudrost. Pokazatelj je li neπto po Boæjoj volji za njih nije biovanjsko, fiziËko progonstvo, veÊ unutarnja, osobna komunikacija s Isusom. Tonam pokazuje da Ëak i kasnije kad su apostoli pobjegli u Listru i Derbu da biizbjegli nasilje u Ikoniju, u pitanju nije bila njihova osobna odluka da izbjegnuprogonstvo, veÊ promjena mjesta pod boæanskim utjecajem. Bilo bi dobro da imi slijedimo njihov primjer kad se suoËimo s protivljenjem.

ODGOVORITE1. Zaπto je po vaπem miπljenju Bog preko Urima i Tumima kod velikog sveÊenika

otkrivao svoju volju starom Izraelu? Zaπto nemamo viπe izvjeπtaja o njegovojupotrebi u Starom i Novom zavjetu?

2. Kako napraviti ravnoteæu izmeu hrabrosti i nesmotrenosti u evaneoskomradu? Kako znamo kada je nabolje prihvatiti progonstvo, a kada pobjeÊi odnjega?

Criscel Leo Garilva, Valencia, Bukidnon, Filipini

Apostoli su se u svojem misionarskom radu usredotoËili na Isusa.

66

Petak, 17. kolovoza

Uzor koji treba slijediti

ISTRAÆIVANJEIvan 13,15-17

ZAKLJU»AKPoËetak djelovanja crkve u Antiohiji uzor je i nama danas dok nastojimo

dovrπiti Boæje djelo. Jasne aspekte i elemente Kristove metode sluæbe na Zemljipreuzeli su i apostoli, i oni se jasno vide na Pavlovim misionarskim putovanji-ma. Dok je blisko povezan s Bogom, voen i osnaæen Duhom Svetim, sluæio,pouËavao i propovijedao sadaπnju istinu Evanelja, jasno se vidio njegov stavapsolutne predaje. Kad primijenimo iste praktiËne elemente vjere u naπem odnosui komunikaciji s Bogom, vidjet Êemo iste rezultate.

RAZMOTRITEu Posvetite odreeno vrijeme prouËavanju paralela izmeu naËina sluæbe o

kojem smo govorili ovoga tjedna i metoda koje su primjenjivali Krist, prorocii reformatori. UsredotoËite se na poruku, oËitovanje Duha i sustavan naËinna koji su radili Krist i apostoli (Matej 4; Luka 9; 10).

u Poπto uz molitvu razmotrite naËine i metode rada Krista i apostola, zapitajtese kako se ti razliËiti elementi ogledaju i pokazuju u vaπem æivotu (Djela 1,8;Ivan 15).

u Promatrajte neko podruËje rada u vaπoj okolini, u obitelji, susjedstvu, naposlu, u obrazovnoj ustanovi. Uz molitvu razmotrite naËine na koje se mo-æete poËeti sustavno i dosljedno odazivati na Boæji poziv u svojem æivotu dabiste doprli do ljudi oko sebe (Luka 10; 12,8-12; 1. Ivanova 3,18).

u PoËnite se moliti za prijatelje istomiπljenike i sastajati se s njima kako bisteistraæivali Boæju volju i cilj za sve vas zajedno pri ispunjavanju Njegovihevaneoskih ciljeva u vaπem æivotu (Hebrejima 10,23-25).

POVEÆITEMatej 4; 28; Djela; Otkrivenje 14.Ellen G. White, Djela apostolska, od 1. do 5. poglavlja; Isusov æivot, 73. i 85.

poglavlje; Velika borba, od 36. do 39. poglavlja.

Matt Mattzela, Reed City, Michigan, SAD

67

OIKOS: Ovog tjedna Ëitamo iz knjige Ellen G. White,Isusov æivot, Znaci vremena, 2014., poglavlje 58


Sabor u Jeruzalemu

“Uostalom, mi vjerujemo da smo spaπeni, jednako kao ioni, miloπÊu Gospodina Isusa.” (Djela 15,11)

68


Izvor nejedinstva

UVODDjela 15,1

Sveto pismo nas uËi da tamo gdje se umnoæi grijeh, joπ viπe se umnoæimilost (Rimljanima 5,20). Povijest otkriva da je i suprotno takoer istina — kadgod Bog radi u æivotu muπkaraca i æena, Sotona je uvijek u blizini pokuπavajuÊionemoguÊiti i poniπtiti djelovanje milosti. Kada doktrinarna ili osobna nesla-ganja ugroæavaju jedinstvo u naπim crkvama, ustanovama ili obiteljima, moæemobiti sigurni da djeluje Sotona nastojeÊi Boæji narod podijeliti i uniπtiti iznutra.

To nikad nije bilo oËitije nego u prvoj krπÊanskoj Crkvi. Duh Sveti se izliona blagdan Pedesetnice, vjernici su bili ujedinjeni u ljubavi prema Kristu ijednih prema drugima, i duπe su se svakodnevno pridruæivale Crkvi. To jedinstvoduha i misije bilo je posebno izraæeno u Antiohiji, velikom grËko-rimskom gra-du, koji je bio srediπte misionarskih aktivnosti. Bog je djelovao u Antiohiji icrkva je napredovala.

I upravo tu, u Antiohiji, jednom od glavnih srediπta ranog krπÊanstva, avaoje pokuπao unijeti nejedinstvo i razdor meu Boæjim narodom. Biblija nam kaæeda “neki ljudi sioπe iz Jeruzalema te poËeπe uvjeravati braÊu: ‘Ako se neobreæete po obiËaju Mojsijevu, ne moæete se spasiti’” (Djela 15,1). To laænouËenje uskoro je poËelo izazivati polemike meu vjernicima, iznoseÊi usput navidjelo potisnute osjeÊaje ponositosti i nesnoπljivosti koji su prije ostajali ispodpovrπine. Polemika u vezi s obrezanjem na kraju je poprimila razmjere krize,πto je dovelo crkvu u Antiohiji do zastoja i primoralo Pavla i Barnabu da otpu-tuju u Jeruzalem kako bi je rijeπili.

Boæjom miloπu voe prve Crkve uspjeli su u potpunosti smiriti tu krizutijekom sastanka koji je danas poznat kao Jeruzalemski sabor. Meutim, nisusvi crkveni voe nakon tih dana imale takav uspjeh. Joπ od vremena prve Crkveteoloπki sukobi i polemike unosili su podjele u Crkvu, okretali obitelji jednuprotiv druge i dovodili do toga da nebrojeni muπkarci i æene napuste Krista.

I u danaπnjoj Crkvi suoËavamo se sa sliËnim izazovima. Sotona neprestanonastoji podijeliti i poraziti Boæji narod, a naπ naraπtaj nije nikakva iznimka. Akoæelimo pobijediti u onome u Ëemu su ljudi prije nas pali, moramo uËiti od onihkoji su prije nas pobijedili. ProuËavajmo uz molitvu primjere koje su nam osta-vili vjerni voe prve Crkve kako bismo stekli mudrost za naπe suvremene potre-be.

Seth D. Roberts, Walla Walla, Washington, SAD

Ako æelimo pobijediti u onome u Ëemu su ljudi prije nas pali, moramouËiti od onih koji su prije nas pobijedili.

69


U mnoπtvu savjetnika

DOKAZDjela 15Premda je bila ispunjena silom Duha Svetoga, prva krπÊanska Crkva ipak

nije bila bez unutarnjih izazova. Njezino naglo prerastanje u svjetski pokretdovelo je do rastuÊih napetosti izmeu krπÊana iz judaizma, koji su osnovalipokret, i sve veÊeg broja obraÊenika iz poganstva. Bilo je nekoliko spornihpitanja koja su ugroæavala jedinstvo prve krπÊanske Crkve, ali ono koje je izazi-valo najveÊe podjele bilo je pitanje moraju li se obraÊenici iz poganstva obrezatida bi bili spaπeni. Deseto poglavlje Djela apostolskih biljeæi da je Petar krstioKornelija i druge neobrezane pogane. U to vrijeme apostoli su zakljuËili dapogani, ako mogu primiti Duha Svetoga bez obrezanja, isto tako mogu biti ispaπeni bez obrezanja (Djela 11,1-18). Meutim, daleko od toga da je problembio rijeπen pa su “neki ljudi... iz Jeruzalema” æestoko raspravljali s Pavlom iBarnabom o tome je li obrezanje uvjet za spasenje (Djela, 15,1.2). Obje stranebile su Ëvrsto uvjerene da su u pravu, i konaËno je 50. godine prva Crkva sazvalasabor u Jeruzalemu da bi se uz molitvu razrijeπio taj sukob. (Henry H. Halley,Halley’s Bible Handbook, str. 573)

Neki adventisti sumnjiËavo gledaju na ideju o crkvenim odborima i orga-nizaciji. Oni ih doæivljavaju kao “rimokatoliËke” i strahuju da Êe ljudska orga-nizacija staviti ljudske planove iznad Biblije. Meutim, sabor u Jeruzalemupokazao je da Bog svoj narod koji se okuplja da bi u poniznosti i s molitvomistraæivao Pisma, blagoslivlja mudroπÊu i spoznajom istine Njegove RijeËipruæajuÊi im biblijski odgovor. Prema tome, mi kao adventisti sedmoga danamoramo se Ëuvati dvije moguÊe pogreπke. Prva bi bila odbacivanje organizacijei savjeta voa, a druga bi bila prihvaÊanje rijeËi savjeta bez usporeivanja saSvetim pismom.

Na poËetku Jeruzalemskog sabora doπlo je do “æestokog raspravljanja” (Djela15,7), ali je ono zavrπilo tako πto su braÊa “jednoduπno” donijela odluku (Djela15,25). GrËki izrazi u Djelima 15,25 pokazuju da je odluka donesena jednogla-sno. (F. D. Nichol, SDA Bible Commentary, sv. 7, str. 314) Poπto su sasluπali svedokaze, okupljeni voe uvidjeli su kako ih vodi Duh Sveti i zakljuËili da odpogana ne treba zahtijevati obrezanje, a to je onda preneseno mjesnim crkvama(Djela 15,28.29). Dakle, sabor u Jeruzalemu ostaje æivi primjer poboænog vod-stva na djelu i uzor je nama danas kako trebamo traæiti Boæju volju u vezi saspornim pitanjima.

ODGOVORITEJeste li kada promatrali skupinu vjernika kako rjeπava neku nesuglasicu? Iz

adventistiËke perspektive, koja ste naËela pritom uoËili koja su vjernici pri-mijenili u rjeπavanju sukoba?

Tanner Martin, Berrien Springs, Michigan, SAD

70


Prevladavanje nejedinstva u prvoj Crkvi

LOGOSIzlazak 12,43-49; Djela 15,1-5; GalaÊanima 3,28; 5,6; Djela 15,7-11.13-21;

15,22-33.28.29; Rimljanima 3,30; 1. KorinÊanima 7,18

Sporno pitanje (Djela 15,1-5)Tijekom jednog od najuzbudljivijih razdoblja prve Crkve, kad se Evanelje

poËelo πiriti mnogo bræe nego prije, nije proπlo mnogo vremena a veÊ se javilateoloπka rasprava koja je ugroæavala njezino jedinstvo i misiju.

Iz Judeje su doπli neki ljudi i poËeli izazivati razdor. Zaπto su to odluËili neznamo toËno, ali su vjerojatno doπli u odgovoru na izvjeπtaj da je Bog otvoriovrata vjere poganima, kao πto vidimo u Djelima 14,27. Isto tako je moguÊe da subili povezani s onima koji se spominju u Djelima 11,2-3, a koji su predbacivaliPetru πto je posjetio Kornelija. Bog je prethodno, u Djelima 11,17.18, otkrio daEvanelje treba biti odneseno i poganima, ali nisu svi bili oduπevljeni time,pogotovo ako se pogani potpuno ne pokore u pogledu obrezanja.

Obrezanje (Izlazak 12,43-49; Rimljanima 3,30; 1. KorinÊanima7,18; GalaÊanima 3,28; 5,6)

Obrezanje je bilo uspostavljeno kao znak Boæjeg Saveza s Abrahamom u 17.poglavlju Postanka. Bog je pozvao Abrahama da æivi po Njegovoj volji i budepoπten (Postanak 17,10). Od svih stvari zaπto baπ obrezanje? Vaæno je zapazitida je to uslijedilo nakon Abrahamovog pokuπaja da pomogne ostvarenju BoæjegobeÊanja tako πto je, kao πto vidimo u prethodnom poglavlju, dobio dijete sHagarom. Izabravπi obrezanje kao znak, Bog je dojmljivo priopÊio Abrahamu daje savrπeno sposoban za ostvarenje svojih planova i bez njegovih manipulacijapri suoËavanju s prividnom nemoguÊnoπÊu. Bog je od Abrahama na prvom mje-stu zahtijevao vjeru i povjerenje. Tek kad je to postalo temelj svakog njegovogpostupka, Abraham je mogao biti ubrojen meu pravedne i opravdane na osnovisvojih djela (Jakov 2,21-23).

Pavao jasno iznosi svoj stav u 1. KorinÊanima 7,18,19, istiËuÊi da kljuËnopitanje nije obrezanje ili neobrezanje, veÊ dræanje Boæjih zapovijedi. Æidovi susmatrali da u samom obrezanju postoji neka posebna vrlina. Pavao potpuno ruπitakvo razumijevanje. Kako mi dræimo zapovijedi? Tekst u GalaÊanima 5,6 poka-zuje da je to vjera koja djeluje ljubavlju.

Dakle, zaπto je obrezanje pogana bilo tako sporno pitanje u Djelima? Jedanod razloga bila je Pasha, u kojoj su mogli sudjelovati samo obrezani (Izlazak12,48). Meutim, prema 1. KorinÊanima 5,7, Isus je bio pravo pashalno janjetako da od pogana nije ni trebalo zahtijevati da svetkuju Pashu kao obred, jerje ona veÊ bila ispunjena u Isusu (Koloπanima 2,16.17). U svakom sluËaju,umjesto da nastave raspravljati bez odgovarajuÊeg postupka i suglasnosti os-talih voa prve Crkve, Pavao i Barnaba otiπli su u Jeruzalem kako bi to pitanje

71

rijeπili s apostolima i starjeπinama. Tako je prva Crkva mogla usvojiti konaËnuodluku i po moguÊnosti sprijeËiti daljnje nejedinstvo do kojeg je lako moglodoÊi da nije bilo sluæbene izjave o toj temi.

Rasprava (Djela 15,7-11.13-21)Petrov odgovor na Jeruzalemskom saboru otkriva mnogo toga. On ne po-

sveÊuje gotovo nikakvu pozornost samom obrezanju, veÊ pokazuje kako je BogveÊ djelovao u æivotu neobrezanih pogana. Umjesto da od njih zahtijeva Ëinobrezanja da bi ih prihvatio i moÊno djelovao u njihovom æivotu, Petar istiËe udevetom retku da je Bog oËistio njihova srca vjerom. Prema tome, obrezanje nijebilo presudni element koji bi ih trebao brinuti. Mogao bi se izvuÊi zakljuËak dabi obrezanje nakon toga znaËilo pokuπaj stjecanja zasluga jednim osobnim Ëi-nom, a upravo je takvo shvaÊanje Ëin obrezanja trebao ispraviti, jer je zbog togai uspostavljen. Petrova usredotoËenost na misiju i Boæje djelo u πirenju Evan-elja bilo je neπto oko Ëega su se svi mogli sloæiti i ujediniti. Takvu æelju trebaobi imati svaki Kristov sljedbenik — æelju da obavijesti druge o Boæjoj moÊi danas preobrazi i otkupi.

Ne treba previdjeti ni to da se Petar nije oslonio samo na osobno iskustvokako bi odredio je li obrezanje prihvatljivo da bi pogani bili spaπeni. On namjer-no navodi bar dva druga svjedoka. Spominje ©imuna i rijeËi proroka (posebnonavodi Amos 9,11.12) da bi potpuno potvrdio svoj stav (Djela 15,14-17). Vidimo,dakle, koliko je vaæno da svako svoje glediπte zasnivamo ne samo na tome kakoBog radi preko nas i oko nas, veÊ i na tome πto nam je On priopÊio preko svojeRijeËi.

Apostolski proglas (Djela 15,28.29)Proglas koji je na kraju izdan oblikovan je jezikom koji jasno stavlja do

znanja da je odluka Crkve bila jednoglasna (Djela 15,25). A u sluËaju da bilo tkopadne u kuπnju da posumnja, Pavla i Barnabu pratili su Juda zvani Barsaba iSila, voe i predstavnici prve Crkve (Djela 15,22). Tim proglasom na kraju je bilozabranjeno nekoliko stvari koje su mogle biti πtetne po jedinstvo, svjedoËenjei krπÊanstvo novih obraÊenika iz poganstva.

Pismo iz Jeruzalema (Djela 15,22-33)Po svemu sudeÊi, pogani su tu odluku primili pozitivno. Sigurno je da bi

obrezanje bilo neπto πto bi se od njih teπko moglo oËekivati, pa tako moæemopretpostaviti da su bili zadovoljni πto to nije navedeno kao zahtjev. Ëak je i Petaru Djelima 15,10 govorio o tome negativno, kao o preteπkom jarmu. Pavao i Silasu se duπe zadræali i nastavili sluæiti tim novim obraÊenicima.

ODGOVORITE1. Ima li ikakvih pravila i djela u koja vjerujem i dræim ih izvana, dok mi

iznutra nedostaje njihovo pravo znaËenje i svrha?2. Kako nam jedinstvo i misija mogu biti u prvom planu bez obzira na to πto

postoje polemike koje nam zaokupljaju vrijeme i pozornost?

Eric Louw, Dallas, Teksas, SAD

72


Uzor za danaπnju crkvenu organizaciju

SVJEDO»ANSTVO“Organizacija crkve u Jeruzalemu trebala je sluæiti kao model za organiza-

ciju crkava u svakom drugom mjestu gdje Êe vjesnici istine zadobiti obraÊenikeza Evanelje.! (Ellen G. White, Djela apostolska, str. 57)

“U Novom zavjetu izloæena je jednostavna organizacija i crkveni ustroj, aGospodin je to uspostavio radi jedinstva i usavrπavanja Crkve. Onaj tko obavljasluæbu u crkvi treba se postaviti kao voa, savjetnik i pomoÊnik u noπenjutereta djela. On treba biti voa u davanju hvalospjeva Bogu, ali nije pozvan davlada i nareuje Gospodnjim slugama. Gospodin nadgleda svoje naslijee. On Êevoditi svoj narod ako Mu oni to dopuste umjesto da prisvajaju vlast koju im Bognije dao. ProuËavajmo dvanaesto i trinaesto poglavlje Prve poslanice KorinÊa-nima i petnaesto poglavlje Djela apostolskih.” (Ellen G. White, Loma LindaMessages, str. 494)

Model za upravljanje crkvom u Djelima 15 pruæen je radi razliËitih potrebacrkve koja se sve viπe πiri. Uzor iz Djela 15 bit Êe potreban do svrπetka vremenaradi oËuvanja jedinstva u teπkim vremenima. Sukob koji je uslijedio nakonosnivanja prve Crkve upozorava buduÊe naraπtaje na izazove koji Êe uvelikeometati jedinstvo Crkve.

“Nije Ëitav zbor krπÊana bio pozvan da odluËuje o ovom pitanju. ‘Apostoli istarjeπine’, ljudi od utjecaja i prosudbe, oblikovali su i izdali proglas koji sunakon toga postupno prihvatile krπÊanske crkve. Meutim, nisu svi bili zadovoljniodlukom; postojala je skupina ambiciozne i samouvjerene braÊe koja se nijesloæila s odlukom. Ovi su ljudi odluËili poduzeti korake na vlastitu odgovornost.Stalno su mrmljali i traæili pogreπke, predlagali nove planove i nastojali sruπitidjelo ljudi koje je Bog pozvao da iznose evaneosku vijest. Od samog poËetkaCrkva se morala suoËiti s takvim preprekama i tako Êe biti do kraja vremena.”(Ellen G. White, Djela apostolska, str. 124)

Izgledalo je da nema izlaza. “Izgledalo je da su mnoge toËke ukljuËene urjeπenje glavnog problema pred sabor stavile nesavladive teπkoÊe. Ali Duh Svetije u biti veÊ rijeπio to pitanje o Ëemu je, Ëinilo se, ovisio napredak, ako ne isamo postojanje krπÊanske Crkve.” (Isto, str. 121) Nakon te zastraπujuÊe krize,Duh Sveti je ujedinio Crkvu i uËinio je joπ jaËom, kao ohrabrenje buduÊimnaraπtajima koji se nau u sliËnim problemima.

ODGOVORITE1. Kako moæemo primijeniti uzor iz Djela 15 na danaπnju Crkvu?2. Koju vrstu prepreka moæemo oËekivati koje bi ometale jedinstvo Crkve?3. Koliko je ozbiljna bila kriza s kojom se prva Crkva suoËila?

Joe Reeves, Berrien Springs, Michigan, SAD

73


Osnovna pravila za rjeπavanje sukoba

PRIMJENADjela 15; Filipljanima 2,3; Efeæanima 6,12

Jedna od najblagotvornijih vjeπtina koje neki par moæe imati u uzajamnomodnosu jest rjeπavanje sukoba. Joπ od pada u grijeh vjernici kao i nevjernicibore se s prevladavanjem razlika i pokuπajima da se dobro slaæu usprkos njima.OsjeÊamo strahopoπtovanje kad u Djelima apostolskim Ëitamo o oËitovanju sileDuha koji je pozivao Ëlanove Crkve da krenu u akciju, da traæe svetost i silu.Mrtvi su ustajali, bolesni bivali iscijeljeni, tisuÊe ljudi obraÊale su se Bogu usamo jednom danu. »ak i povrπno Ëitanje Djela apostolskih otkriva nerazumi-jevanje, nesporazume, sukobe, nedostatak povezanosti i nejedinstvo meu Ëlano-vima te mlade Crkve i njezinim voama. Kako su oni izlazili na kraj sa svojimrazlikama? Kako je ta mala skupina od sto dvadesetak ljudi rasla u izazovimai borbi miπljenja i nastavila tako moÊno πiriti djelo Evanelja? ©to moæemonauËiti od prve Crkve, πto Êe nam pomoÊi kad se danas pojave sukobi u crkvi?

U Djelima 15 vidimo kako je “nastala ne mala rasprava i prepirka” izmeuPavla, Barnabe i onih koji su smatrali da je obrezanje nuæno za spasenje (Djela15,2.7). Da bi se doπlo do ispravnih zakljuËaka, katkad je potrebno razmijenitimiπljenja, stavove i rjeπenja. Ali uvijek moramo imati na umu Filipljanima 2,3:“Ne Ëinite niπta iz sebiËnosti taπte slave, nego u poniznosti smatrajte jedandrugoga veÊim od sebe!” Poniznost i istinsko obraÊenje imaju kljuËno znaËenjeu zdravom sukobu u crkvi.

Nemojte nekog smatrati neprijateljem samo zato πto ima drugaËiju teologijuod vas. Kad se ne slaæemo u vezi s neËim — od teologije do toga koje bi bojetrebao biti novi tepih u crkvi — moramo uvijek imati na umu da drugi vjerniknije neprijatelj! Naπa borba nikad nije protiv krvi i tijela, veÊ uvijek protiv “Po-glavarstava, protiv Vlasti, protiv Vrhovnikâ ovoga mraËnog svijeta” (Efeæanima6,12). Poπto je sporno pitanje o kojem je rijeË u Djelima 15 bilo rijeπeno, nevidimo Pavla i Barnabu kako likujuÊi napuπtaju Jeruzalemski sabor i Ëestitajujedan drugome rijeËima: “Da! Pobijedili smo! Dobili su πto su zasluæili!” Krenulisu dalje nauËavajuÊi i propovijedajuÊi o Kristu, ne gubeÊi vrijeme na traæenjesvojih prava i ogovaranje onih koji se nisu slagali s njima.

Dopustite da Boæja rijeË izgladi situaciju. U Djelima 15, i Petar i Jakov ustalisu i promiπljali na osnovi Boæje rijeËi kao mjerilu. Kad se pojavi bilo kojesporno pitanje, budite odluËni u namjeri da prouËavate Boæju rijeË i slijeditenadahnuti savjet bez obzira na cijenu. Postoji rjeπenje za svaku moguÊu situa-ciju s kojom se suoËavamo. Samo je pitanje hoÊemo li traæiti, pronaÊi i slijeditisavjet.

Ranela Kaligithi, Clovis, Kalifornija, SAD

74


Crkva koja ima poslanje

MI©LJENJEDjela 15,1-24Crkva je tijelo vjernika i, baπ kao i danas, Ëlanovi prve Crkve nisu se uvijek

slagali niti su gledali na stvari istim oËima. U 15. poglavlju Djela apostolskihvidimo da su Pavao i Barnaba uπli u sukob s judaistima. To su bili Ëlanovi crkvehebrejskog podrijetla koji su smatrali da krπÊani radi spasenja moraju dræatisve starozavjetne zakone koji su se ticali Hebreja. (Francis D. Nichol, The Se-venth-day Adventist Commentary, Review and Herald Publishing Association,1980., sv. 6)

Umjesto da se usredotoËe na vjeru u Kristovu ærtvu radi spasenja, judaistiË-ki krπÊani ustupili su srediπnje mjesto nekim sporednim pitanjima.

Pavao i Barnaba nisu reagirali na naËin na koji bismo moæda vi ili ja odgo-vorili na takav izazov. Nakon jedne æuËne rasprave judaisti su grubo zahtijevalida Pavao i Barnaba otputuju u Jeruzalem da bi se suoËili s voama tamoπnjecrkve. Umjesto da se æale na judaiste ili da negativno govore o svemu πto seupravo dogodilo, Pavao i Barnaba su crkvi u Jeruzalemu govorili o tome “kolikeje Ëudesne znakove po njima Bog uËinio meu poganima” (Djela 15,12).

UsredotoËujuÊi se na ono πto Bog radi, Pavao i Barnaba su prevladali ne-gativnost i usmjerili pozornost crkvenih voa na glavnu misiju Boæje crkve.Naravno, svi koji su bili prisutni na Jeruzalemskom saboru vjerovali su u vaæ-nost objavljivanja Evanelja. Ali s obzirom na to da su se u crkvu uvukle razlikeu miπljenjima i teologiji, vjernici su lako mogli izgubiti iz vida svoj cilj. Meu-tim, neslaganje s judaistima nije bilo samo mala razlika u miπljenjima, veÊprijetnja da se polako uguπi misionarski karakter krπÊanske poruke. HenryMartyn, engleski misionar iz 18. stoljeÊa koji je radio u Indiji i Perziji, izjavioje: “Kristov duh je duh misije. ©to Mu se viπe pribliæimo, to silniji misionaripostajemo.” (Dr. Leon van Rooyen, Capture the Heart of God for the Nations: A31-day Devotional Study, str. 23) Pavao i Barnaba su spoznali da je Krist osno-vao Crkvu radi misije.

Jeruzalemski sabor je na ono πto su Pavao i Barnaba iznijeli reagirao sobnovljenim razumijevanjem svoje svrhe kao vjernika. S Jakovom kao njihovimvoom, usuglasili su se da je Kristova namjera bila da svatko, “svi pogani”, traæiGospodina i bude spaπen (Djela 15,17). Danas kao i u vrijeme prve Crkve, Bogpoziva svoje vjernike da objavljuju Radosnu vijest o spasenju. Neslaganja unutarCrkve ne bi nas trebala odvratiti od Krista i ispunjavanja evaneoskog naloga.

ODGOVORITEKako su svojim odgovorom judaistima Pavao i Barnaba pokazali Isusov

karakter? Kakav stav ja imam prema onima koji se ne slaæu sa mnom? U kojemje smislu moj stav isti ili drugaËiji od onog koji su zauzeli Pavao i Barnaba?

Esther Collier, Maitland, Novi Juæni Wales, Australija

75

Petak, 24. kolovoza

Zadræimo pogled na Svjetlu

ISTRAÆIVANJEDjela 15,28

ZAKLJU»AKVidimo kako je jedno tako sitno ali znaËajno pitanje kao πto je: “Treba li biti

obrezan ili neobrezan da bi se pristupilo krπÊanskoj crkvi?” dovelo do krupnedebate i nesloge u prvoj Crkvi. Preko Biblije i svojih proroka Bog nam je vrlojasno pokazao πto Njegov Zakon zahtijeva od nas. Ali kad ljudi pokuπavajuneπto dodati Zakonu ili promijeniti kako bi istaknuli svoju vjeru ili sebe, tadaBoæji zakon poprima ljudski oblik i zato izaziva rasprave. U djelu PilgrimsProgress (Poklonikovo putovanje) Johna Bunyana, krπÊanina se poziva da “uvijekzadræi pogled na Svjetlu”. Na taj naËin Êe izbjeÊi zamke koje se nalaze na putu.Tako i mi, premda moæemo imati opravdana pitanja i voditi zdrave debate u vezis duhovnim temama, moramo prikovati pogled za Krista i ostaviti stvari ovogasvijeta iza nas dok slijedimo smjernice koje je Bog dao za svoju Crkvu.

RAZMOTRITEu Poite u πetnju, sjednite kraj potoka ili na nekoj livadi i u miru razmiπljajte

o ljepoti prirode oko vas. Priroda je Boæja druga knjiga i pomaæe nam da sesmirimo, ali i da sagledamo kako sve πto je Bog stvorio djeluje u skladu sNjegovim namjerama.

u ZapoËnite razgovor s Bogom — niπta formalno, jednostavno Mu poËnite pri-Ëati o tome kakav ste dan imali, ili o nekoj posebnoj situaciji, i zatraæiteNjegov savjet.

u Napravite neko umjetniËko djelo bilo da je rijeË o slici, pjesmi, crteæu, ilifotografiji i podijelite to s nekim kome je potrebno ohrabrenje.

u Procijenite glavni uzrok odreenog sukoba. Koji je osnovni razlog πto jeiskrsnulo to sporno pitanje? Razmislite moæe li se postiÊi dogovor izmeudvije strane.

POVEÆITEEllen G. White, Pastoral Ministry, str. 267—269.Efeæanima 4,29-5,4; Filipljanima 2,4.

Seth Shafer, Collegedale, Tennessee, SAD

76


Pouka 925. kolovoza—1. rujna 2018.

Drugo misionarsko putovanje

“Ne boj se! Nastavi govoriti i da nisi uπutio! Ja sam stobom. Nitko te neÊe napasti da ti uËini zlo. Jer ja imam

mnogo naroda u ovome gradu.” (Djela 18,9.10)

77


Savrπena slika

UVODDjela 16,11-31

Kad slikar povuËe prvih nekoliko poteza kistom po platnu, nekom promatra-Ëu to moæe izgledati kao potpuna zbrka, ali za umjetnika to je poËetak neËegaπto Êe tek nastati — poËetak savrπene slike, slike savrπeno stvorene udruæenimdjelovanjem pojedinaËnih poteza na platnu. Umjetnik u svojem umu zamislikako bi æelio da izgleda njegovo remek-djelo. Meutim, promatraË, nesvjestan tezamisli, sudi o slici na osnovi njezinog trenutaËnog nedovrπenog stanja — izbunjen je. Pa ipak, bez obzira na tu zbunjenost on nestrpljivo Ëeka konaËniizgled slike.

Pavao je putovao sa Silom u Filipe. Dok su bili na putu prema bogomolji(Djela 16,16), suoËili su se s jednom robinjom koja je bila opsjednuta zlimduhom. Ta æena je zaraivala novac za svojega gospodara proriËuÊi buduÊnost.Poπto mu je dosadilo æenino vikanje, Pavao je istjerao zlog duha iz njezinogtijela. Gospodara te robinje razgnjevio je Pavlov postupak, pa je njih dvojicu daouhititi i baciti u tamnicu. Kao kad promatramo umjetnika na djelu, trenutaËnasituacija u kojoj su se naπli Pavao i Sila izgledala je kao potpuna “zbrka” Ëaki njima samima. Ali umjesto da uzmu stvar u svoje ruke ili da posumnjaju uBoæji plan — oni su se molili. “Oko ponoÊi Pavao i Sila molili su i pjesmomslavili Gospodina” (Djela 16,25).

Nedugo potom podruËje u kojem se nalazio zatvor pogodio je potres i svavrata su se otvorila. Preplaπen pri pomisli da su svi zatvorenici pobjegli, tamni-Ëar si je æelio oduzeti æivot, ali se u tom trenutku pojavio Pavao. Zbog odlukeda ostanu u tamniËkoj Êeliji, Pavao i Sila mogli su uspjeπno posvjedoËiti, azatim i krstiti tamniËara i njegovu obitelj. Mi nismo uvijek svjesni Boæjeg plana,ali kao Pavao i Sila, trebamo se pokoriti Bogu i vjerovati da Êe se sve odvijati uskladu s Njegovom voljom. Prema rijeËima J. S. Parka, “Bog ima viziju kojadaleko premaπuje naπ vidokrug”. (J. S. Park, God’s Greater Vision, pristup:https://jsparkblog.com/about-bio/) Kad se naemo u neizvjesnosti, umjesto dauzmemo kist iz ruku Velikog umjetnika, molimo se i pjevajmo Mu hvalospjeve.

Kad uzmete kist iz Boæje ruke i pokuπate sami dovrπiti sliku, pravite zbrkuod Njegove savrπene slike — pravite zbrku od svojeg æivota. Dopustite Mu da vasupotrebi za unapreenje svojeg djela Ëak i ako to znaËi da Êe vaπa slika upoËetku izgledati zbrkano. Ona s vremenom postaje sve jasnija i savrπenija.

Calisa Joseph, Carnbee, Trinidad i Tobago

Kad uzmete kist iz Boæje ruke i pokuπate sami dovrπiti sliku, pravitezbrku od Njegove savrπene slike — pravite zbrku od svojeg æivota.

78


Ne boj se

LOGOSDjela 16,1-13; Djela 16,11-34; Djela 17,1-15.22-31; Djela 18,4-17

Idi kamo te ja πaljem (Djela 16,1-13)To nije bilo prvo Pavlovo misionarsko putovanje, ali on je imao cilj — æelio

je propovijedati drugim narodima. Da bi ispunio svoj zadatak, otiπao je zajednosa Silom u Derbu i Listru. Tamo su upoznali jednog uËenika koji je usprkossvojoj mladosti bio poπtovan i imao dobro svjedoËanstvo. Da bi izbjegao teolo-πke rasprave sa Æidovima, Pavao je zahtijevao da se Timotej, Ëija je majka bilaÆidovka a otac Grk, obreæe. Pavao je zatim nastavio putovanje odlazeÊi iz mjestau mjesto i pouËavajuÊi braÊu. Njegov cilj bio je da dopre do Azije. Meutim, DuhSveti je dvaput promijenio njegovo odrediπte i konaËno ga odveo u Makedoniju.Kao misionar je shvatio da se mora svim srcem uzdati u Gospodina a ne u svojrazum, i Bog je upravljao njegovim stazama (Izreke 3,5.6).

Gospodine, zaπto si me poslao u Filipe? (Djela 16,11-34)U Filipima je Pavao imao zanimljiv poËetak putovanja poπto je doËekao su-

botu uz zvukove vode koja protjeËe i æena koje peru rublje na rijeci. “Gle, ja samJahve, Bog svakoga tijela! Meni niπta nije nemoguÊe!” (Jeremija 32,27) Ni tomjesto ni ugoaj nisu sprijeËili Boga da dotakne Lidijino srce. Ona i njezinaobitelj bili su krπteni. Meutim, Pavlova misija u Filipima joπ uvijek nije bilazavrπena. Dok je iπao “u bogomolju” (Djela 16,16), sreo je mladu robinju kojuje opsjeo demon. Pavao se suoËio s djevojkom kad mu je dojadilo njezino vika-nje. Jednostavno je rekao: “Zapovijedam ti u ime Isusa Krista da izieπ iz nje!”(Djela 16,18) Meutim, djevojËino osloboenje uskratilo je zaradu njezinim go-spodarima. ZloÊa tih ljudi odvela je Pavla i Silu u zatvor. Je li sada Pavlovamisija u Filipima bila zavrπena? Poπto se pola noÊi molio i pjevao hvalospjeve,doæivio potres i Ëudom sprijeËio jedno samoubojstvo, krstio je tamniËara i cijelunjegovu obitelj. “Jer misli vaπe nisu moje misli, i puti moji nisu vaπi puti, rijeËje Jahvina.” (Izaija 55,8) Nikakve okolnosti nisu mogle sprijeËiti Boga u pro-voenju Njegovog savrπenog plana za spasenje Filipljana.

Ja objavljujem Isusa usprkos… (Djela 17,1-15)Kao bivπi æidovski fanatik, Pavao je svojevremeno progonio prve krπÊane. Ali

Bog je rekao: “Jer je taj Ëovjek moje izabrano sredstvo da donese moje ime ipred pogane, i kraljeve, i sinove Izraelove.” (Djela 9,15) Bog je takoer istaknuoda Êe Pavao postradati radi Njegovog imena (Djela 9,16). I doista, Pavao je bioprogonjen gdje god je objavljivao Evanelje o Isusu Kristu. U Solunu je otvorenogovorio o Isusu i Njegovom planu spasenja. Neki su prihvatili tu poruku, aliprotivnici su pokrenuli pobunu. Meutim, i pokraj izazova u Solunu, Pavao jesigurno stigao u Bereju, gdje su vjernici bili “plemenitiji. ... Primiπe RijeË Boæju

79

sasvim spremno, svaki dan istraæujuÊi Pisma da li je tako.” (Djela 17,11) Naæa-lost, avao je iskoristio Æidove iz Soluna da bi pobunio narod u Bereji (Djela17,13). Pavao ipak nije odustao od svoje misije, veÊ je nastavio putovanje. I u21. stoljeÊu Bog traæi mlade ljude kao πto je bio Pavao koji Êe objavljivati istinu.Ali “svi koji hoÊe poboæno æivjeti u Kristu Isusu, bit Êe progonjeni” (2. Timoteju3,12).

Nepoznatom Bogu (Djela 17,22-31)Ni nakon problema koje je imao u Solunu i Bereji, Pavao nije prestao pro-

povijedati. U Ateni njegovi sluπatelji i mjesto gdje je trebao iznijeti Boæju poru-ku bili su priliËno neuobiËajeni. Pavlov govor sluπao je Ëitav Areopag pun filo-zofa i Atenjana. Ima li granica Boæjoj poruci? “Nema granica onome πto Bogmoæe uËiniti s Ëovjekom koji Mu se preda i koji je spreman Ëiniti Njegovu volju!”(http://deeptruths.com/treasures/no_limit.html) Iako su se u Solunu i Bereji mnogiokrenuli protiv Pavla, Bog je otvorio put u Ateni da bi uËeni ljudi mogli sluπatio Bogu koji “svima daje æivotni dah i sve ostalo” (Djela 17,25). Premda su seneki smijali sadræaju Pavlove poruke, Bog je ganuo srca drugih koji “pristadoπeuza nj i prigrliπe vjeru” (Djela 17,34).

Idem k poganima (Djela 18,4-17)Prije svojeg odlaska, Isus je zapovjedio uËenicima da budu Njegovi “svjedoci

u Jeruzalemu, u svoj Judeji, u Samariji i sve do kraja zemlje” (Djela 1,8). NakonIsusovog uzaπaπÊa, onima koji su objavljivali Evanelje suprotstavljali su seuglavnom Æidovi. Dok se nalazio u Korintu, Pavlu su se buËno suprotstavili nekiÆidovi koji su hulili na Evanelje. Stoga je on sluæbeno poËeo svoju sluæbumeu poganima. Tko su bili pogani? Bili su to pojedinci i narodi neæidovskogpodrijetla. (Geoffrey W. Bromiley, sv. 2, The International Standard Bible Ency-clopedia, 443) Vaæno je zapaziti da je neprijateljstvo prema poganima bilo dale-ko veÊe u novozavjetno nego u starozavjetno vrijeme. (Isto) Meutim, kad suÆidovi odbacili poruku o spasenju, Bog je poslao svoje glasnike onima koji nisupripadali izraelskom narodu — do najudaljenijih dijelova Zemlje. Evanelje jepostalo dostupno i poganima, i to je utjeπna vijest za sve nas koji nismo roenikao Æidovi, ali vjerujemo da nas Isus moæe spasiti. Usprkos izazovima poveza-nim sa πirenjem poruke o spasenju, Pavao je dobio uvjerenje da se ne trebabojati (Djela 18,9). Dragi mladi misionaru, ne boj se izazova kad se suoËiπ sprogonstvom jer je Bog s tobom. A avao koji te proganja zna da mu je krajblizu.

ODGOVORITE1. Na koje naËine moæete biti progonjeni u 21. stoljeÊu?2. Koja rijeË potpunije izraæava Pavlovu upornost: (a) ambicija ili (b) drskost?

Zaπto?

Nahomie Daube, Sainte-Anne, Guadalupe

80


Kako okrenuti svijet naglavaËke?


Pavlu i Sili bilo je povjereno Evanelje i oni su svjedoËili o Isusu Kristu iNjegovom planu spasenja. Ta sveta odgovornost, iako praÊena silom Duha Sve-toga, nije bila poπteena teπkih iskustava. Pavao i Sila bili su iπibani i baËeniu tamnicu neposredno prije dolaska u Solun (Djela 16,22.23). U Djelima 17,2Ëitamo: “Pavao, po svom obiËaju, ue onamo te je tri subote raspravljao s njimana temelju Pisama.” Zanimljivo, crkva u Solunu bila je puna posveÊenih Æidova.Imala je brojno Ëlanstvo i sasvim je moguÊe da su njihova okupljanja bila vrloposjeÊena i cijenjena. Vidimo, dakle, da naπ evaneoski æar kao adventistasedmoga dana treba potjecati od æelje da se duπe spase, a ne od sebiËnih ciljeva,jer bi pri suoËavanju s nepovoljnim okolnostima obeshrabrenje ometalo naπenapredovanje.

“Oni koji danas nauËavaju nepopularne istine ne trebaju se obeshrabriti akokatkad ne naiu na dobar prijam, Ëak i kod onih koji tvrde da su krπÊani, kaoπto ni Pavao i njegovi suradnici nisu naiπli na dobar prijam kod ljudi za koje suradili. Vjesnici kriæa moraju se naoruæati vjerom i hrabroπÊu i uvijek raditi uIsusovo ime. Moraju uzdizati Krista kao Ëovjekova posrednika u nebeskomSvetiπtu, Onoga na koga su ukazivale sve ærtve starozavjetnog sustava i po Ëijojærtvi pomirnici prijestupnici Boæjeg zakona mogu naÊi mir i oprost.” (Ellen G.White, Djela apostolska, str. 144)

Rad Pavla i Sile pokazuje nam u Ëemu se sastoji evaneoski nalog. Oni sesmatraju ljudima koji su svijet okrenuli naglavaËke na slavu Bogu. Njihovidoæivljaji opisani u Djelima apostolskim uËe nas da promjena naπeg okruæenjapoËinje tako πto Boæja rijeË donosi plod u nama samima. “Puko Ëitanje RijeËineÊe ostvariti rezultate koji su zamiπljeni na Nebu; treba je prouËavati i njego-vati u srcu. Znanje o Bogu ne stjeËe se bez umnog napora. Trebali bismo mar-ljivo prouËavati Bibliju, traæeÊi od Boga pomoÊ Duha Svetoga da moæemo razu-mjeti Njegovu RijeË. Trebali bismo uzeti jedan redak i usredotoËiti um narazmiπljanje Boæje namjere za nas koju je stavio u taj redak. Trebali bismo sezadræati na toj misli dok ne postane naπa, a mi doznamo ‘ono πto kaæe Jahve’(Brojevi 24,13).” (Ellen G. White, Uzvisimo Isusa, str. 141,142)

ODGOVORITE1. Osim prouËavanja Biblije, koji su joπ Ëimbenici presudni za poziv da svje-

doËimo ljudima koji se nalaze u naπem krugu utjecaja?2. Kako moæemo upotrijebiti suvremena tehnoloπka dostignuÊa da bismo okre-

nuli svijet naglavaËke?

Shalon Kerr, Maracas, Trinidad i Tobago

81


Drugo misionarsko putovanje

DOKAZDjela 18,9.10

Nakon Pavlovog obraÊenja, on i Barnaba objavili su Evanelje u nekolikorazliËitih mjesta. Poπto su se vratili u antiohijsku crkvu, dvojica prijatelja odlu-Ëila su se razdvojiti zato πto Pavao nije æelio da Marko, Barnabin roak, poes njima na drugo misionarsko putovanje. Razlog je bio taj πto ih je Markonapustio tijekom prvog misionarskog putovanja u Pamfiliju.

»ovjeka po imenu Sila Pavao je poveo u Atenu, Bereju i Solun, gdje seRadosna vijest objavljivala i sluπala. Odvajanje Pavla i Barnabe bilo je tuæno, alii korisno, jer su na kraju objavili Evanelje na πirem podruËju nego πto suprvobitno planirali. Veliki nalog zahtijevao je da svi dijelovi svijeta saznaju otome tko je Isus i πto je Ëinio. “A sada — zatvorivπi oËi nad vremenima neznanja— Bog poruËuje ljudima da se svi i svagdje obrate, jer je odredio dan kada Êepravedno suditi svemu svijetu preko Ëovjeka koga odredi za to, i svima pruæijamstvo uskrisivπi ga od mrtvih.” (Djela 17,30.31)

“Beskompromisni zagovornik sadaπnje istine, koji njeguje i pase malo stadona bilo kojem mjestu i u bilo kojoj zemlji, obnovitelj je svega.” (Joseph Bates,The Seventh Day Sabbath, A Perputual Sign, [Fairhaven, Massachusetts, 1.kolovoza 1846.], http://biblelight.net/bates.htm) Bates ovdje kaæe da svijet trebaËuti Evanelje o Isusu. Isus je Istina i On je odgovor koji nam je potreban dabismo zadobili spasenje.

Mnogi Boæji proroci i uËenici doæivjeli su promjenu u svojem æivotu kad suse susreli s Isusom. Ta promjena je mogla znaËiti gubitak dugogodiπnjih prija-telja ili Ëlanova obitelji, pa i odbacivanje vjere kakvu su poznavali Ëitavog æivotada bi se okrenuli krπÊanstvu. „Ne boj se, nego govori i ne daj se uπutkati! Taja sam s tobom i nitko se neÊe usuditi da ti naudi. Jer mnogo je naroda mojegau ovome gradu.” (Djela 18,9.10) Ovaj tekst zakljuËuje da Êe Bog biti uz nas i unajmraËnijim trenucima, i zaπtitit Êe nas od povreivanja i opasnosti. Ako Ëini-mo ono na πto nas On poziva, izbavit Êe nas i saËuvati od zla.

ODGOVORITE1. Je li Bog vodio svoje djelo usprkos slabostima koje vi imate ili ste imali?

Ako jeste, na koji naËin?2. Moæemo li izvuÊi neku biblijsku pouku iz svojih slabosti koliko god da su

one loπe?

Kent Earl Taylor III, Coral Springs, Florida, SAD

Beskompromisni zagovornik sadaπnje istine obnovitelj je svega.

82


Od neuspjeha u proπlosti do ispovijedanja vjere

PRIMJENADjela 16,9.10; Djela 18,9.10

“Jer su svi sagrijeπili i liπeni su Boæje slave.” (Rimljanima 3,23) To se nemoæe reÊi jednostavnije i jasnije. Na temelju Ëitanja razliËitih biblijskih doga-aja znamo da naπi praroditelji, nakon πto je grijeh uπao u svijet u Edenu, nisuvodili sjajan i besprijekoran æivot. Svi su oni imali svoje borbe i neuspjehe. Aliusprkos naπim grijesima, Isus je doπao i umro za nas i On æeli da mi, kaobaπtinici Njegovog kraljevstva, sudjelujemo u izvrπenju Velikog naloga i da go-vorimo drugima o Njemu.

Isus nije pozivao ljude koji nisu imali nikakvih pogreπaka ni neuspjeha usvojoj proπlosti, jer je On bio jedino savrπeno BiÊe koje je æivjelo na Zemlji. Onnas jednostavno poziva u misiju i osigurat Êe nam potrebna sredstva. Kako semoæemo pripremiti za tu misiju? U nastavku se nalazi nekoliko savjeta:

Prepoznajte Njegov glas i pokajte se za sve grijehe. Baπ kao πto jeSavao Ëuo Boæji glas na putu u Damask i istog ga trenutka prepoznao (Rimljani-ma 9,5), i mi trebamo prepoznati Boæji glas. Da bismo doprinijeli napredovanjuBoæjeg djela, moramo biti svjesni kada nam se Bog obraÊa. Da Savao nije pre-poznao Boæji glas, da se nije pokajao za sve svoje grijehe, on ne bi bio jedan odnajveÊih evanelista koje je svijet upoznao.

Potpuno se predajte. Uz pomoÊ molitve i posveÊenog æivota mi moæemopotpuno predati svoj æivot Kristu i tada Êe Duh Sveti upravljati naπim stazama.Da bismo se predali Bogu, moramo poznavati Njegov nauk — svakodnevno pro-uËavati Njegovu RijeË. Isus je rekao: “Tko hoÊe iÊi za mnom, neka se odreËesamog sebe.” (Matej 16,24)

Budite posluπni, strpljivi i vjerni. Mojsije se morao Ëetrdeset godinapripremati za svoju misiju. On je bio strpljiv, posluπan i vjeran. Jer “bez vjerenije moguÊe ugoditi Bogu” (Hebrejima 11,6 — ©ariÊ). Ako pogledamo razliËitebiblijske dogaaje, vidimo da su za napredovanje Boæjeg djela nuæni posluπnost,vjera i strpljenje. Upravo je posluπnost odvela Pavla u Makedoniju (Djela 16,9.10).

Uvijek imajte na umu kome sluæite. Imajte na umu da “naπa borba nijeprotiv krvi i tijela” (Efeæanima 6,12) kad je rijeË o propovijedanju Evanelja oBogu. “‘Ne boj se!’ Nastavi govoriti i da nisi uπutio! ‘Ja sam s tobom.’ Nitko teneÊe napasti da ti uËini zlo.” (Djela 18,9.10)

ODGOVORITE1. Zaπto je vaæno imati na umu da Bog vas moæe upotrijebiti bez obzira na vaπe

nedostatke?2. ©to moæete uËiniti upravo sada da biste bili spremni za tu veliku misiju?

Christelle Bruno, Miami, Florida, SAD

83


Jednostavno stojte!

MI©LJENJEDjela 16,11-34; 18,4-17

Kao adventistiËki krπÊani i Kristovi sljedbenici, mi imamo odgovornost dasvjedoËimo i pouËavamo druge. Bog je opunomoÊio Crkvu da krπtava ljude inavjeπÊuje im istinu. Kao pojedinci koji æive u druπtvu kakvo je danas, moædanam neÊe biti lako progovoriti i zauzeti se za svoja naËela i vrijednosti. Bojimoli se da Êe nas drugi osuivati i progoniti zbog naπih vjerovanja? U nekimzemljama vlasti su uklonile vjeru iz obrazovnog sustava, vladinih tijela i javnogæivota, proglasivπi nelegalnim svako pokazivanje i izraæavanje vjerskih uvjerenjana bilo kojoj javnoj funkciji, u uËionicama, na radnom mjestu itd. Takva politikaizravan je napad na krπÊanstvo i dio je Sotoninog plana da ljudi ne saznajuistinu o Bogu.

Pavao je svjedoËio Æidovima da je Isus Mesija, a oni su ga odbacili i hulilina Boga. Zato je Bog morao ohrabriti Pavla i ponovno mu uliti sigurnost, kao πtovidimo u Djelima 18,9.10: “‘Ne boj se!’ Nastavi govoriti i da nisi uπutio! ‘Ja sams tobom.’ Nitko te neÊe napasti da ti uËini zlo. Jer ja imam mnogo naroda uovome gradu.” Te iste rijeËi odnose se i na nas danas. Ne smijemo se plaπitiprogovoriti o bilo kojem postupku crkve, vlasti, zaposlenih, Ëlanova obitelji iliprijatelja koji nije u skladu s Kristovim naukom i vrijednostima.

»esto Êemo zbog svojih vjerovanja biti nepopularni u oËima mnoπtva. “Bunenaπ grad tim πto πire obiËaje kojih mi Rimljani ne smijemo ni prihvatiti ni vrπiti.Na isto mjesto pristupi narod protiv njih. Tada pretori trgoπe s njih odijelo inarediπe da se iπibaju.” (Djela 16,21.22) U vaπoj se zemlji krπÊani moæda (joπuvijek) ne kaænjavaju fiziËki zbog svojih uvjerenja. Ali kad je rijeË o nama,adventistima, neka od naπih uËenja u vezi s prehrambenim navikama ograniËa-vaju nam upotrebu odreenih vrsta hrane. Posebno izbjegavanje neËistih vrstamesa, kao πto je svinjetina, zatim morskih plodova i alkohola, mogu dovesti dotoga da budemo ismijani buduÊi da se opiremo normama ovoga svijeta. GledatÊe na nas kao na nekakve Ëudake, vrπnjaci Êe nam se rugati zbog naπih vjerovanja,a jednog dana bit Êemo i progonjeni zbog njih. U takvim okolnostima jednostav-no stojte tu gdje jeste i nastavite slaviti Boga. NavjeπÊivanje Isusa nije jednokra-tni dogaaj, veÊ svakodnevni svjestan napor. »ak i kad su bili baËeni u tamnicu,Pavao i Sila pjevali su hvalospjeve Bogu. Bog je tada upotrijebio potres da biotvorio vrata i oslobodio sve zatvorenike, ali Pavao i Sila nagovorili su ih daostanu u tamnici. Ljudska narav poticala ih je da pobjegnu, ali Bog je osnaæioPavla i Silu da budu poπteni i ostanu tamo gdje su se zatekli. ZahvaljujuÊi tome,uspjeli su spasiti i krstiti tamniËara i cijelu njegovu obitelj. Ista snaga dostupnaje i nama danas i pomoÊi Êe nam da stojimo tu gdje jesmo.

Jarren Joseph, Carnbee, Trinidad i Tobago

84

Petak, 31. kolovoza

Vjerni pozivu

ISTRAÆIVANJE1. Petrova 4,16

ZAKLJU»AKPavao i Sila koristili su se najneobiËnijim situacijama da bi sluæili drugima

i objavili Boæju istinu, Ëak i u tamnici. Kao adventistiËki krπÊani danaπnjegvremena, trebali bismo se potruditi i prihvatiti poziv: “Zato idite i uËinite svenarode uËenicima mojim!” (Matej 28,19) Iako moæda neÊemo uvijek razumjetiBoæje planove, moæemo poËivati u uvjerenju da Êe On dovrπiti dobro djelo kojeje zapoËeo u naπem æivotu. U svakom trenutku trebamo teæiti vjeri koja je takoduboko ukorijenjena u Boæjoj ljubavi kako nas progonstvo s kojim se budemosuoËili ne bi pokolebalo u odluci da zastupamo ono u πto vjerujemo.

RAZMOTRITEu Napravite listu naËina na koje mladi krπÊani bivaju progonjeni u naπe doba

i usporedite je s biblijskim tekstovima koji vam mogu pruæiti utjehu kad sesuoËavate s pritiscima. Kako se svaki od tih tekstova odnosi na prepreku nakoju nailazite? Kako vam ti tekstovi iz Pisma pomaæu da naete utjehu?

u Podijelite preko druπtvenih mreæa s drugima ono πto ste nauËili iz pouke zaovaj tjedan. Ohrabrite svoje vrπnjake da se dræe Boga i da se uzdaju uNjegove konaËne planove.

u Sluπajte sljedeÊe pjesme iz adventistiËke pjesmarice KrπÊanske himne: “Kristudajem srce svoje” (broj 248) i “Ustajte, noÊ Êe doÊi” (broj 321). Kako se tepjesme mogu primijeniti na naπu pouku?

u Na koje naËine moæete upotrijebiti svoje talente da biste drugima govorili oBoæjoj ljubavi. Molite se i traæite od Boga da vam pomogne da iskoristitesvoje sposobnosti da biste poduprli Njegovu misiju i duhovno se razvijali.

u Organizirajte neki evaneoski program zajedno sa sluæbom za mlade vaπemjesne crkve. Razgovarajte o tome kako se moæete zaloæiti za Isusa u svojojdruπtvenoj zajednici kao πto su to Ëinili Pavao i Sila.

u PoËnite voditi molitveni kalendar. Molite se svakog dana za neπto πto moæeosnaæiti vaπu vezu s Bogom i pomoÊi vam da budete bolji krπÊanin. Pratiteza πto se molite da biste mogli ocijeniti svoj duhovni rast u buduÊnosti.

POVEÆITEMatej 28,18-20; Djela 16,14-40.Ellen G. Whitte, Djela apostolska, 20. poglavlje, “Uzvisivati kriæ”; 21. poglavlje,

“U drugim krajevima”; Sketches from the Life of Paul, 7. poglavlje, “Imprison-ment of Paul and Silas”.

Sabilla Luke, St. Joseph, Dominikanska Republika

85


Pouka 101.—8. rujna 2018.

TreÊe misionarsko putovanje

“Meni ni najmanje nije do æivota; samo da dovrπim svojutrku — sluæbu koju primih od Gospodina Isusa: svjedoËiti

za Evanelje milosti Boæje.” (Djela 20,24)

86

Subota, 1. rujna

Putovanje za Boæje djelo

UVODDjela 19,1

Kad god se ukljuËimo u neku sluæbu u Boæjem djelu, cilj je da ostvarimoneπto odreeno. To moæe biti kampanja za podizanje svijesti za oËuvanje okoliπaili neki dobrotvorni dogaaj za prikupljanje sredstava. U mnogim sluËajevimacilj je prikupljanje odreenih svota novca. Katkad je cilj da se putem posebnihinformacija dopre do izvjesnog broja ljudi. Jedan takav dogaaj je “Utrka zasrce” koju organizira AmeriËko udruæenje za bolesti srca. Cilj je tog dogaajaprikupljanje sredstava za borbu protiv srËanih bolesti πirom svijeta.

Svim tim aktivnostima zajedniËko je da su dragovoljne. Sudjelujete jedinoako ste ganuti tim plemenitim ciljem. Utrka za srce, na primjer, odvija se na viπeod 350 lokacija u SAD-u i u njoj sudjeluju obitelji razliËitog podrijetla. Ostva-reni prihodi namijenjeni su organizacijama i zdravstvenim ustanovama koje sebore protiv srËanih bolesti u podruËjima koja su tisuÊama kilometara udaljenaod mjesta odræavanja humanitarnog dogaaja.

Biblijski izvjeπtaj o Pavlu upoznaje nas s jednim od Kristovih uËenika kojije poduzeo viπe putovanja radi napretka Boæjeg djela. Na svojem treÊem misio-narskom putovanju Pavao se usredotoËio na Efez, gdje su se nalazili neki uËe-nici Ivana Krstitelja. Pavlov æivot bio je potpuno preobraæen, i od progoniteljakrπÊana postao je jedan od najuspjeπnijih misionara svih vremena. Pavao, zlo-glasni progonitelj koji je doæivio potpunu promjenu zahvaljujuÊi Evanelju,suprotstavljao se vraËevima, opsjednutim osobama i dræavnim sluæbenicima uEfezu, i osnivao krπÊanske crkve u tom podruËju.

Pavao je jedan od uËenika koji su nakon Kristovog uzaπaπÊa vodili masovneevaneoske kampanje, πto je kao rezultat imalo nagli rast krπÊanstva meupoganima i Æidovima. Na temelju njegovog nauka o Isusu i Boæjem kraljevstvu,mnogi su povjerovali i osnovane su nove krπÊanske crkve.

Od trinaestog poglavlja Djela apostolskih vidimo da su u srediπtu pozor-nosti Pavao i njegova ukljuËenost u propovijedanje Radosne vijesti i stvaranjenovih uËenika. Pavao je sve viπe stjecao glas nekoga tko zadobiva prijatelje ineprijatelje u podjednakoj mjeri. U svakom sluËaju njegova putovanja pripremilasu temelj u kojem krπÊanska teologija i danas ima svoje korijene.

Ovoga tjedna u srediπtu naπeg prouËavanja bit Êe Pavlovo treÊe misionarskoputovanje tijekom kojeg je doprinio osnivanju krπÊanske crkve u Efezu i okol-nim gradovima, usprkos svim nepovoljnim okolnostima s kojima se suoËavao.

Beatrice Akinyi, Ndhiwa, Kenija

Pavao je sve viπe stjecao glas nekoga tko zadobiva prijatelje i neprija-telje u podjednakoj mjeri.

87

Nedjelja, 2. rujna

DostignuÊa misije

DOKAZDjela 20,7-12

Stari Efez lako bi se mogao usporediti s nekim od velikih gradova danaπnjegsvijeta. Sjetite se nekih od najveÊih gradova suvremenog svijeta koje poznajete— Charlestown u Sjevernoj Karolini, Cape Town u Juænoj Africi ili San Miguelde Allende u Meksiku.

U Pavlovo vrijeme Efez je bio regionalno srediπte kada je rijeË o trgovini,proizvodnji, zabavi itd. Velika morska luka, poput danaπnjeg Dubaija, privlaËilaje ljude iz svih krajeva radi trgovine. Uz tri glavna puta koji su luku povezivalis Babilonom na istoku, Smirnom na sjeveru i dolinom rijeke Meandar na jugu,Efez je imao sve pod jednim krovom.

Artemidin hram bio je najistaknutija znamenitost toga grada. “Smatran jed-nim od sedam Ëuda starog svijeta, Artemidin hram u Efezu bio je posveÊenboæici lova. Od tog hrama koji je nekad bio dug oko 130 metara, πirok 70 metarai visok 20 metara, ostao je samo temelj i jedan od stupova.” (http://www.bibleplaces.com/ephesus/)

Voen Boæjom rukom, Pavao je svladao izazove u Efezu. Do trenutka kad gaje napustio i vratio se u Jeruzalem, osnovane su mnoge crkve, a meu Æidovimai poganima izuzetno je rastao broj krπÊana. Takvo je bilo nadahnuÊe koje jedovelo do pisanja biblijske Poslanice Efeæanima.

S istim duhom poniznosti i oslanjanja na Boga mi bismo mogli postiÊi mno-go viπe u naπe vrijeme. Pavao je mogao podizati mrtve (Djela 20,10). Osnivao jecrkve i zadobivao mnoπtvo vjernika premda se suoËavao s protivljenjem gnjev-nih graana. Njegova uspjeπna sluæba u Efezu bila je prijetnja Artemidinomhramu i idolatriji koja je imala goleme razmjere u tom podruËju.

Meutim, tehnologija u Pavlovo vrijeme nije bila tako razvijena kao u naπevrijeme. Danas moæemo krenuti u virtualni obilazak nekog mjesta a da ne mo-ramo kroËiti nogom na njegovo tlo. Cestama i zraËnim prijevozom moæemo doÊido raznih mjesta bræe nego Pavao koji je ovisio uglavnom o pomorskom prometu.Danas imamo druπtvene medije i mobilne ureaje za komunikaciju. Moæemoslati elektroniËku poπtu umjesto pisama. Moæemo se koristiti prednostima na-πeg vremena radi ostvarivanja misionarskih ciljeva.

Zato je svaki vjernik danaπnje Crkve misionar. “Bog je pozvao svoj narodostatka, Crkvu adventista sedmoga dana, da pripremi put Gospodinu, da se upotpunosti osloni na Njega i da primi Duha Svetoga u sili kasne kiπe. ... Svatkoje sijaË! Potraæimo Boæje upute ... za praktiËan evaneoski rad zasnovan naBibliji i Duhu proroπtva.” (https://news.adventist.org/en/all-news/news/go/2015-10-10/everyone-a-sower/)

Dismas Okello, Ndhiwa, Kenija

88

Ponedjeljak, 3. rujna

Pouke s Pavlovog misionarskog putovanja

LOGOSDjela 19,1-7.23-41; 20,7-12.15-27; 21,10-14; 2. KorinÊanima 4,8-14

Redefiniranje krπÊanstva (Djela 19,1-7)Ivan Krstitelj pripremao je put Kristu tako πto je krπtavao ljude radi poka-

janja za grijehe. Tijekom tog razdoblja Ivan je naπiroko govorio o Mesiji koji Êekrπtavati Duhom Svetim. Ali Pavao se u Efezu sreo s ljudima koji uopÊe nisu niËuli za Duha Svetoga. Ispitivao ih je u vezi s tim i oni su priznali da su primiliIvanovo krπtenje. U tom trenutku Pavao im je poËeo objaπnjavati stvari.

Objasnio im je da je Ivan Krstitelj pozivao ljude da se pokaju i da vjeruju uIsusa Krista koji ih moæe spasiti. Vjera u Krista biva potpuna nakon krπtenja iprimanja Duha Svetoga (Efeæanima 1,13). Primanje Duha Svetoga jedno je odosnovnih obiljeæja krπÊana. Od tog trenutka vjernik otpoËinje novi æivot s Kri-stom i u Kristu.

Komercijalizirano bogosluæje (Djela 19,23-41)Ispostavilo se da su u Efezu graani koristili religiju da bi ostvarivali ma-

terijalnu dobit. S duboko ukorijenjenim kultovima i idolatrijom, Efez je obeÊa-vao dobru trgovinu pod plaπtem religije. Jedan komentator biljeæi: “KovaËi srebraiz Efeza smatrali su da je njihov ceh pod posebnom zaπtitom Artemide u Ëijuje Ëast izraeno tako mnogo njihovih predmeta. Meu tim predmetima bile suminijaturne srebrne niπe koje su sadræavale lik boæice i koje su njezini obo-æavatelji donosili u hram na posveÊenje. Prodaja tih predmeta bila je izvor velikezarade za kovaËe srebra.” (F. F. Bruce, The Book of Acts, The New InternationalCommentary on the New Testament, str. 374)

Pavlova prisutnost i djelovanje u Efezu pokrenulo je pobunu graana koji suimali velike koristi od idolatrije. Meutim, u Ëitavom tom dogaaju bilo je vidljivoBoæje vodstvo, osobito kada je gradski pisar iziπao pred okupljeno mnoπtvo ipostigao pomirljivo rjeπenje problema. SliËni sluËajevi moguÊi su i na naπimmisionarskim putovanjima. Pavao je takvim napetim situacijama pristupao op-rezno, uz molitvu i potpuno se oslanjao na Boga. On je morao stradati da bipostigao uspjeh, ali nije odustajao. Na kraju je iza sebe ostavio niz crkava uEfezu s viπe vjernika nego πto je zatekao.

Pavao je sluæio ljudima (Djela 20,15-27)UËeniπtvo podrazumijeva vodstvo putem sluæenja, πto je ærtva koju je Krist

osobno postavio kao uzor (Filipljanima 2,7). Pavao je i sâm bio Kristov sluga iposvetio se pouËavanju voa koji Êe Kristovo djelo u Efezu nastaviti u njegovojodsutnosti. On je na sebe gledao kao na Kristovog slugu (Rimljanima 1,1; Ko-loπanima 1,7; 4,7). “Kad netko na sebe gleda kao na Kristovog slugu, on uzimaubrus i umivaonik kao πto je Isus uËinio (Ivan 13,1-17) i sluæi drugima iz ljubavi.

89

Vladanje drugima svjetovan je Ëin. Krist od nas oËekuje da najveÊi meu namabudu sluge svima (Marko 10,42-45).” (https://bible.org/seriespage/lesson-51-godly-leadership-acts-2017.-21)

Na osnovi Pavlovog primjera, mi bismo sebe trebali smatrati slugama kojirade u Kristovo ime da bi dovrπili posao koji je On otpoËeo. Druga pouka kojumoæemo izvuÊi iz njegovog oproπtajnog govora jest da je Pavao sluæio s neskri-venom ËestitoπÊu. On je bio sasvim otvoren pred svojim uËenicima ne krijuÊiniπta. To se dogaa jedino kad shvatite da sluæite Gospodinu koji vas poznajeu potpunosti.

Posluπnost RijeËi i oslanjanje na Duha Svetoga (Djela 21,10-14)Kada je nastavio svoju misiju, Pavao je bio svjestan opasnosti koje su vre-

bale na putu. Meutim, on je veÊ predao sve πto je imao Isusu. Tog dana doπaoje mu jedan prorok i otkrio mu πto ga Ëeka. Uskoro mu je predstojalo uhiÊenjei njegovi suputnici bili su uplaπeni. Pavao je sa svoje strane sve lako prihvatioi izjavio da je spreman poloæiti svoj æivot za Krista.

Misija Êe i nas danas odvesti na mjesta i u situacije koje nas mogu uplaπiti.Neka mjesta su hladna, s temperaturama ispod nule. Neka su razorena ratom,sa stalnim graanskim sukobima. Svejedno, kad otpoËnemo misiju oslanjajuÊise na Isusa, niπta nas neÊe sprijeËiti da ostvarimo svoje ciljeve za Njega. Pavaoje mogao podizati mrtve i Ëiniti velika Ëuda (Djela 20,7-12) zato πto se uzdao uviπu silu. Kad se to dogodi, mi jednostavno postajemo orue za ispunjenjeBoæjih ciljeva. Pavao je traæio Gospodina u Njegovoj RijeËi usrdno se moleÊi.

Kad Bog vlada (2. KorinÊanima 4,8-14)U svojoj Poslanici Filipljanima, Pavao kaæe da se u Kristovoj sili moæe suoËiti

s bilo kojim okolnostima (Filipljanima 4,13). Bio je uvjeren da Êe ga Boæja milostprovesti kroz sve izazove i nevolje u njegovom poslanju. On nije bio slijep zateπke situacije i protivljenje koji su leæali na njegovom putu. Ali je otkrio da mimoæemo rasti u snazi i svladavati sve nepovoljne okolnosti kada se Bog nae zaupravljaËem u naπem æivotu.

Kao i Pavao, mi se suoËavamo s opasnoπÊu u razliËitim mjestima dokobjavljujemo Evanelje. Moæemo izgubiti prijatelje ili biti ozbiljno ugroæeni radiKrista. Meutim, usred svega toga trebali bismo biti spremni poloæiti svoj æivotza Krista. Slava misionara je u tome da promatra kako Boæja milost dopire dosve veÊeg broja ljudi kako bi i oni mogli predati svoj æivot Kristu.

ODGOVORITE1. Koje su sliËnosti i razlike izmeu Efeza i naπih suvremenih gradova?2. ©to bi po vaπem miπljenju Pavao radio kada bi bio misionar u naπim danaπ-

njim gradovima?3. Koje druge pouke moæemo izvuÊi iz Pavlovog misionarskog rada u Efezu,

koje nam mogu pomoÊi u naπem misionarskom radu?

Seline Khavetsa, Nairobi, Kenija

90

Utorak, 4. rujna

Misionarsko putovanje i njegovo znaËenje

SVJEDO»ANSTVO2. KorinÊanima 4,8-14

Na osnovi izazova s kojima se Krist suoËavao tijekom svoje sluæbe pa sve dokuπnji koje su muËile Njegove sljedbenike nakon Njegove smrti, jasno je dacijena krπÊanstva nije mala. Za apostole protivljenje je uvijek bilo izazov dazadobiju nove vjernike.

“U apostolsko doba zapadni dio Male Azije bio je poznat kao rimska pokra-jina Azija. Prijestolnica Efez bila je veliko trgovaËko srediπte. Luka je bila pre-puna brodova, a njezinim ulicama prolazilo je mnoπtvo ljudi iz svih krajevasvijeta. Kao Korint, i Efez je u misionarskom smislu mnogo obeÊavao.” (EllenG. White, Djela apostolska, str. 177)

“Efez je viπe od tri godine bio srediπte Pavlova djelovanja. U Efezu je bilaosnovana uspjeπna crkva i Evanelje se iz toga grada proπirilo na cijelu pokra-jinu Aziju, meu Æidovima i poganima.” (Isto, str. 183)

“Pavao je vidio da su se pred njim ‘otvorila velika vrata za rad’, premda jebilo mnogo ‘protivnika’ (1. KorinÊanima 16,9). Efez je bio ne samo veliËanstven,nego i najizopaËeniji od svih azijskih gradova. Njegovim su stanovnicima vladalipraznovjerje i osjetilna zadovoljstva. U sjeni njegovih hramova zaklanjali su sesvakovrsni kriminalci, a svuda su bujali najniæi poroci.” (Isto, str. 180)

“Posao koji su uËenici obavljali i mi trebamo obaviti. Svaki krπÊanin trebabiti misionar. ... Boæji vjerni ljudi uvijek su bili odluËni misionari, koji su svojasredstva posveÊivali proslavljanju Boæjeg imena i mudro koristili svoje talente usluæbi Njemu. ... Svakom narodu, puku, jeziku i plemenu treba odnijeti vijest ooprostu preko Krista. Poruku ne treba iznositi ublaæeno i beæivotno, veÊ jasno,odluËno i poticajno. Stotine ljudi Ëekaju na upozorenje da bi saËuvale æivot.Svijet u krπÊanima treba vidjeti dokaz sile krπÊanstva. Poruku o milosti potre-bno je uputiti ne samo u pojedinim mjestima, veÊ πirom svijeta.” (Ellen G.White, Christian Service, str. 22,23)

“Kad bi Kristovi sljedbenici ozbiljno teæili za mudroπÊu, upoznali bi bogatapolja istine koja su im dotad bila potpuno nepoznata. Boæanska Êe ruka voditionoga tko se potpuno preda Bogu. Takav moæe biti neobrazovan i naizglednedarovit, ali ako sa srcem punim ljubavi i povjerenja posluπa svaku objavuBoæje volje, njegove Êe snage biti oËiπÊene, oplemenjene i ojaËane i njegove Êese sposobnosti uveÊati.” (Ellen G. White, Djela apostolska, str. 178)

ODGOVORITE1. Koje izazove danas doæivljavamo u misionarskom radu?2. ©to moæemo nauËiti od Pavla, πto Êe nam pomoÊi da svladamo te izazove?

Betty Achieng’, Ndhiwa, Kenija

91

Srijeda, 5. rujna

IÊi Pavlovim stopama

PRIMJENADjela 21,10-14

Pavao je u Efezu svoj æivot posvetio tome da odnese Evanelje u svakokuÊanstvo, svakoj osobi. To nije bilo lako u gradu punom poganstva i idolatrije.Mnogo puta morao se boriti s teπkim protivljenjem graana koji su vjerovali uvlastiti naËin æivota. Zbog Pavlove poruke koja se prenosila meu graanima,strahovali su da bi njihov unosan posao mogao doæivjeti iznenadni krah.

Hram u starom Efezu bio je jedno od sedam svjetskih Ëuda. Poboæni hodo-Ëasnici bili su izvor prihoda za mnoge stanovnike i nitko nije dovodio u pitanjekorisnost bogova i boæica koje su ljudi izraivali. Kad je Pavao doπao u tomjesto s krπÊanskom porukom, odmah mu se suprotstavila veÊina stanovnikakoji su æeljeli zaπtititi svoj naËin æivota.

Meutim, Pavlov karakter je odigrao znaËajnu ulogu u izlaæenju na kraj sneprijateljski raspoloæenim ljudima. On se ponizio pred Gospodinom. U mnogimsvojim govorima prisjeÊao se svoje proπlosti: kako je odobravao je kamenovanjeStjepana, prvog krπÊanskog muËenika (Djela 8,1) i predvodio oruæane skupinekoje su progonile krπÊane (Djela 8,3). Ali Krist se umijeπao u Pavlov æivot (Djela9,1-19) i sada je svaka stanica njegovog tijela radila na tome da ovjekovjeËiEvanelje.

Nakon Pavlovog obraÊenja, izmeu njega i Isusa Krista nije se mogla posta-viti nijedna prepreka. Njegova misija u Efezu dovela je do osnivanja krπÊanskihcrkava meu poganima. Pavao je naπ uzor dok se dovrπava djelo Evanelja u ovodoba. Kako moæemo iÊi Njegovim stopama? SljedeÊe pouke iz Pavlovog æivotamogu nam pomoÊi na naπem misionarskom putovanju danas:

Budite bliski s vjernicima: Na svojim evaneoskim putovanjima Pavao ses lakoÊom kretao preko razliËitih teritorija zahvaljujuÊi mreæi vjernika (Djela17,10; 18,18; 19,9). Moramo odræavati bliske odnose s onima koji vjeruju uKrista zato πto preko njih moæemo osnovati viπe crkava.

Ne obazirite se na ometanja: PodruËja koja je Pavao osvojio Evaneljemvrvjela su od trgovine, obrazovanih ljudi, ljepote i svega onog πto mami ljudskepoglede. Pavao je u Efezu ostao dvije godine sa samo jednim ciljem — “da svistanovnici Azije, Æidovi i Grci, mogu Ëuti rijeË Gospodnju” (Djela 19,10).

Oslonite se potpuno na Boga: Bez obzira na brojne izazove, Pavao seoslanjao na Boga koji mu se otkrivao u vienjima (Djela 18,9). Naπ Bog nikadne spava i On Êe uvijek voditi i πtititi svoj narod koji Mu je odan.

ODGOVORITEKoje su Pavlove osobine omoguÊile apostolu da ostvari ciljeve na svojim

misionarskim putovanjima? Kako danas moæemo postati bliskiji s drugim vjer-nicima?

Gerald Otieno, Karungu Bay, Kenija

92

»etvrtak, 6. rujna

Moj cilj u misiji

MI©LJENJEDjela 20,24

Tijekom predizborne kampanje svaki politiËar koji se bori za vlast nastojiprodati svoju politiku biraËkom tijelu. U jednom meugradskom autobususredovjeËni Ëovjek izvikivao je slogane u znak potpore nekom politiËaru. Svatkotko se nalazio u autobusu smatrao je to normalnim s obzirom na to da je utijeku bila predizborna kampanja. “Podupirem ....... ako ga vi i ne æelite!” ponav-ljao je Ëovjek gromko, nadjaËavajuÊi svojim glasom mrmljanje ostalih putnika.Bez obzira na prisutnost drugih ljudi u autobusu, s razliËitim politiËkimopredjeljenjima, Ëovjek je nastavio izraæavati svoju potporu sve dok nije stigaona odrediπte.

Odvaænost koju je pokazao taj sredovjeËni Ëovjek u autobusu jedna je odosobina koje su nama potrebne da bismo istupili i “oglaπavali” Isusa svijetu kojise nalazi u tami. Brojne okolnosti mogu ometati naπe napore da objavimoEvanelje u nedosegnutim podruËjima. Na nekim mjestima strahujemo za svojæivot. Na drugima trpimo zastraπivanje ili se bojimo da Êemo izgledati drugaËijeod drugih. Meutim, Pavao nam upuÊuje izazov. “Meni ni najmanje nije doæivota; samo da dovrπim svoju trku — sluæbu koju primih od Gospodina Isusa:svjedoËiti za Evanelje milosti Boæje.” (Djela 20,24)

Moj je cilj suraivati s Kristom u misiji kako bih dovrπila djelo koje suapostoli zapoËeli. Pavao je posvetio svoj æivot tome da Boæja rijeË dopre dosvakog kutka u Efezu. Prema vlastitim rijeËima, bio je spreman i umrijeti uJeruzalemu “za ime Gospodina Isusa” (Djela 21,13). Ako budemo slijedili Pavlovprimjer, moÊi Êemo doprijeti do mjesta u kojima nije propovijedano Evanelje.MoÊi Êemo udvostruËiti broj vjernika.

Kao u izbornoj godini u kojoj svako oglaπava svojeg omiljenog politiËara,moramo odvaæno istupiti da bismo svijetu objavili prvu, drugu i treÊu aneoskuvijest. To je duænost svakog Ëlana Crkve. Krist æeli da budemo sijaËi NjegoveRijeËi u naπe vrijeme. Viπe od dvadeset milijuna Ëlanova Crkve adventista sed-moga dana pozvano je da se pridruæi apostolima u ukazivanju ovom svijetu napravednost i otkupljenje koje jedino Krist moæe pruæiti.

Mi Êemo ostvariti svoj evaneoski cilj ako priznamo Krista i Njegovupravednost (Ivan 12,32), ako ostanemo vjerni Njemu (Otkrivenje 2,10) i ako sepotpuno ukljuËimo u evaneoski rad i svjedoËenje (Ivan 9,37.38; Jakov 1,25;Ivan 9,4).

ODGOVORITE1. ©to vi moæete uËiniti za Krista u svojoj sredini?2. Kako crkva moæe osposobiti svoje Ëlanove da se ukljuËe u misiju?

Millicent Akinyi, Nakuru, Kenija

93

Petak, 7. rujna

Putovanje dugo viπe od dvije tisuÊe kilometara


ZAKLJU»AKDugo putovanje poËinje prvim korakom. Krist je otpoËeo krπÊansko puto-

vanje i prepustio ga svojim sljedbenicima kad je uzaπao na Nebo. Apostoli subili prvi Kristovi sljedbenici i preuzeli su odgovornost da navijeste EvaneljerazliËitim mjestima i narodima. Pavao je proputovao skoro 2.500 kilometara dabi objavio Evanelje u Efezu, Korintu, Jeruzalemu i na mnogim drugim mjesti-ma. ©to ti i ja Ëinimo da bismo dovrπili evaneosko djelo?

RAZMOTRITEu Prihvatite izazov i pridruæite se kratkom misionarskom putovanju tijekom

godiπnjeg odmora. Kao mladi misionar, razmislite πto biste mogli uËiniti zaIsusa u roku od dva, Ëetiri ili πest tjedana.

u Izgraujte svoju vjeru tako πto Êete istraæivati druge dijelove Biblije kojigovore o ostalim apostolima ukljuËenim u misionarski rad. Primijenite nj-ihova naËela i osobine kako biste postali bolji misionar.

u NaËinite akronim od rijeËi MISIONAR. Za svako slovo pronaite neku rijeËkoja opisuje poniznog vou. Na primjer S — Sluga.

u Potraæite na internetu imena danaπnjih misionara i Ëitajte o njihovim napo-rima. ©to moæete nauËiti od tih ljudi, πto Êe vam pomoÊi da postanete boljivoa?

u Razgovarajte s viπe ljudi postavljajuÊi im pitanje πto misle o misionarskomradu u svojem kraju i u inozemstvu. Na osnovi njihovih miπljenja donesiteodluku hoÊete li poÊi na neko misionarsko putovanje u zemlji ili u inozem-stvo.

u Upotrijebite suvremenu tehnologiju u misionarskom radu. Razmislite kakobiste mogli iskoristiti druπtvene mreæe kao πto su Facebook, Instagram,WhatsApp i druge za postizanje misionarskih ciljeva u svojoj zemlji ili nameunarodnom planu.

POVEÆITEMatej 28,16-20 u nekom suvremenom prijevodu.Ellen G. White, Djela apostolska, 27. poglavlje, “Efez”.Gorden R. Doss, The Challenges of Adventist Discipleship (http://digital com-

mons.andrews.edu/jams/vol12/iss2/13).

Semuel Ochieng’, Ndhiwa, Kenija

94

OIKOS: Ovog tjedna Ëitamo iz knjige Ellen G. White,Isusov æivot, Znaci vremena, 2014., poglavlja 63, 64 i 65

Pouka 118.—15. rujna 2018.

UhiÊenje u Jeruzalemu

“SljedeÊe noÊi Gospodin se ukaza Pavlu i reËe mu:‘Budi odvaæan! Dakako, kao πto si za me svjedoËiou Jeruzalemu, tako ti treba svjedoËiti i u Rimu.’”

(Djela 23,11)

95

Subota, 8. rujna

Junaci

UVOD2. Timoteju 3,12

U svoj Poslanici Timoteju Pavao kaæe: “A svi koji hoÊe poboæno æivjeti uKristu Isusu bit Êe progonjeni.” (2. Timoteju 3,12) Ako je Duh Sveti naveo Pavlada to napiπe jednom mladom adventistu u prvoj Crkvi, koliko bi aktualnije terijeËi trebale biti za mlade adventiste koji æive sada kad Crkva dovrπava svojuovozemaljsku misiju?

OsjeÊa li svaki krπÊanin zebnju kakvu ja osjeÊam kad iskrsne tema oprogonstvu? U mojem umu poËinju se velikom brzinom smjenjivati pitanja:HoÊu li biti spremna? Imam li ono πto mi je potrebno da bih uspjela? Jesam lidovoljno hrabra da odem u zatvor ili, πto je joπ gore, podnijeti smrt zbog svojevjere? A onda me Bog mirno podsjeti na tekst u 2. KorinÊanima 9,8 koji glasi:“A Bog moæe tako obilato izliti na vas svaku vrstu milosti, da mognete imatiuvijek i u svemu sasvim dovoljno svega i joπ imati viπka za koje mu drago dobrodjelo.”

U Antiohiji je æivio biskup po imenu Ignacije, prezren zbog svoje vjere iprogonjen zbog djela koja je Ëinio. Bio je zarobljen i poslan u Rim gdje je muËeni ubijen zbog vjere u Isusa. Ne æeleÊi se prepustiti obeshrabrenju, Ignacije jeiskoristio putovanje kao i Pavao, da bi svjedoËio vojnicima koji su ga pratili.Ohrabrivao je crkve u svim mjestima kroz koja je prolazio, Ëak im je propovije-dao Boæju rijeË! Taj Ëovjek bio je blagoslov za druge usred progonstva i na putuza pogubljenje.

On je pisao crkvi u Rimu: “Sada postajem uËenik. Ne marim ni za πto,vidljivo ili nevidljivo, samo da zadobijem Krista. Neka me bace u vatru i stavena kriæ, neka me napadnu zvijeri, neka mi polome kosti i pokidaju udove, nekami prereæu Ëitavo tijelo i sva zloÊa avolja neka me spopadne — neka bude takosamo da zadobijem Krista Isusa!” (John Foxe, Foxe’s Book of Martyrs; e-knjiga)

ZahvaljujuÊi svakidaπnjem primanju Boæje milosti, oni koji su æivjeli prijenas mogli su stajati hrabro usred bespoπtednog, nemilosrdnog progonstva ihrabro gledati iza æivota koji se gasio na svjetliju nebesku buduÊnost. Tako Êebiti i s nama. Ne trebamo se plaπiti onog πto nam predstoji jer nas niπta ne moæerastaviti od Kristove ljubavi kad æivimo s Njim i za Njega, kad On radi u namai preko nas. Trebamo imati puno pouzdanje da Ëak i u najmraËnijim trenucimami “nadmoÊno pobjeujemo po Onomu koji nas uzljubi” (Rimljanima 8,37 —Varaædinska Biblija). Tada Êe se pokazati to pravo junaπtvo kojim su se Boæjadjeca oduvijek odlikovala.

HoÊete li i vi biti ubrojeni meu Njegovu djecu?

Stephanie Akenberger, Traverse City, Michigan, SAD

96

Nedjelja, 9. rujna

Pavlova æudnja za smrÊu

LOGOSDjela 21,23-36; 21,27-36; 22,1-29; 23,1-10

Naπa priËa poËinje s Pavlom, apostolom koji je uvijek bio u pokretu, zauzetpropovijedanjem Evanelja ili pokuπajima da izbjegne smrt, ili i jednim i dru-gim. Za Pavla je nakon obraÊenja karakteristiËno da je izbjegao niz situacijaopasnih po æivot. Dok je bio novi obraÊenik u Damasku, Æidovi su traæili njegovæivot. Na njegovim misionarskim putovanjima Æidovi su ga izgleda odluËilipogubiti. I kao da to nije bilo dovoljno, Rimljani i Grci su prezirali njegovuporuku i takoer ga pokuπavali ubiti. Ali nakon tri misionarska putovanja iiznoπenja vlastitog svjedoËanstva, Pavao je (zaËudo) joπ uvijek bio æiv. Sve dodogaaja opisanih u 22. poglavlju Djela apostolskih, on je uspijevao izbjeÊirazjarenoj svjetini (æidovskoj, rimskoj i grËkoj), kao i rimskim vlastima.

Zato iznenauje πto je na kraju svojeg treÊeg misionarskog putovanja Pavaoustrajao u æelji da otputuje u Jeruzalem. Tijekom njegovog treÊeg putovanjaDuh Sveti ga je viπe puta osvjedoËio o mukama i nevoljama koje su ga Ëekaleu Jeruzalemu. Ali usprkos tim opomenama, Pavao je nastavio dalje. Njegovaizjava pred efeπkim starjeπinama moæda nam moæe pruæiti neko objaπnjenjezaπto je tako postupio: “Sada, evo, svezan u duhu, idem u Jeruzalem ne znajuÊiπto Êe me u njemu zadesiti. Jedino mi Duh Sveti jamËi u svakom gradu da meËekaju okovi i patnje. Meni ni najmanje nije do æivota: samo da dovrπim svojutrku — sluæbu koju primih od Gospodina Isusa: svjedoËiti za Evanelje milostiBoæje.” (Djela 20,22-24) Pavao je æudio za smrÊu — æelio je umrijeti sebi kakobi mogao ispuniti sluæbu koju je primio od Isusa.

Pavlova sluæba (Djela 21,23-26)Prema Djelima 9,15.16, Pavlova misija bila je da iznese Isusovo ime pred

pogane, kraljeve i sinove Izraelove. To je posebno znaËajno u kontekstu prvekrπÊanske Crkve s obzirom na to da je jedinstvo unutar tog tijela bilo problem.Neki vjernici æidovskog podrijetla gledali su s omalovaæavanjem na propovije-danje poganima, pa Ëak i kad bi ovi postali krπÊani, ophodili bi se prema njimabez poπtovanja. I ne samo to. Neki vjernici æidovskog podrijetla smatrali su daobraÊenici iz poganstva trebaju dræati Mojsijev zakon da bi bili spaπeni, i nisuse ustruËavali to nauËavati.

U takvim okolnostima, poπto je stigao u Jeruzalem, Pavao je u svjedoËenjupred braÊom dao prioritet svojem radu meu poganima. Ne iznenauje πto suoni, sasluπavπi njegov izvjeπtaj, spomenuli da ima Æidova koji misle kako PavaouËi obraÊenike iz poganstva da odbace æidovske obiËaje. Tijekom obreda kojimje to pokuπao opovrgnuti, Pavla su uhvatili u Hramu i napali u nemirima po-taknutim od nekih Æidova iz Azije.

97

Zaπto su Æidovi bili tako ljuti? (Djela 21,27-36)Bio je to jedan od mnogih sluËajeva u kojima su Æidovi æestoko reagirali na

Pavlovu poruku, πto nas dovodi do pitanja zaπto su bili tako ljuti. U cijeloj knjiziDjela apostolska nalazimo nagovjeπtaje o tome zaπto su se Æidovi protivili krπ-Êanskom pokretu. U 6. poglavlju Djela stoji da “ne mogoπe odoljeti mudrosti iDuhu kojim je (Stjepan) govorio” Djela 6,10). Æidovi su bili ljuti zbog utjecaja iistinitosti evaneoske poruke. Oni su odbacili ideju o Isusu kao Mesiji prekokojega je doπlo spasenje (Djela 13,46). Propovijedanje poganima takoer suvidjeli kao problematiËno. »im je Pavao pred gomilom u Jeruzalemu spomenuoobjavljivanje Evanelja poganima, oni su doæivjeli izljev gnjeva (Djela 22,21.22).I ne samo to, veÊ su tvrdili da je Mojsijev zakon i dalje potreban, a na tome jebio izgraen sluËaj protiv Pavla — na tvrdnji da Pavao prezire Zakon i Hram(Djela 21,28). U posljednja dva napada sudjelovali su i krπÊani iz judaizma i onikoji nisu prihvatili krπÊanstvo.

Pavlovo svjedoËanstvo (Djela 22,1-29)Pavao je iskoristio priliku koju mu je pruæilo njegovo uhiÊenje da bi se

obratio mnoπtvu koje je izazvalo nemire. Iznio je svoje svjedoËanstvo o tomekako ga je Gospodin uvjerio da prihvati krπÊanstvo i da propovijeda poganima.Znao je da Êe njegovo svjedoËanstvo biti mnogo dojmljivije nego izlaganje istine.Obratio im se na hebrejskom jeziku pa tako znamo da se obraÊao æidovskomsluπateljstvu, a poËeo je time πto je iznio kako je veÊi dio njegovog æivota bioproæet æidovskom tradicijom. Napravio je kontrast izmeu svojega prijaπnjegæivota kao progonitelja krπÊana i svojeg æivota kao krπÊanina da bi pokazaokako je doæivio drastiËnu promjenu. Svojim je svjedoËanstvom ilustrirao da seu srediπtu krπÊanskog pokreta nalazi Bog.

Potpuno posveÊen djelu (Djela 23,1-10)Poπto je proces protiv njega nastavljen, Pavao se pozvao na svoje rimsko

graanstvo. Povrπno gledano, Ëini se da je to pomalo egocentriËan pristup stra-danju za Evanelje, ali paæljiviji pogled uvjerava nas da je Pavao ozbiljno na-mjeravao svjedoËiti u Rimu (Djela 19,21). Znao je da Êe samo kao rimski graa-nin dobiti odgovarajuÊi pravosudni postupak i zato je one koji su ga dræali upritvoru neprekidno podsjeÊao da je on rimski graanin. Takoer je iskoristioi svoj identitet kao sin farizeja i bivπi farizej kako bi izazvao razdor meuÆidovima koji su mu se protivili. Premda je izgledalo da je njegova namjera dapropovijeda Evanelje u meuvremenu propala (Djela 22,22-25; 23,10.13-15),Bog je Pavlovu situaciju vodio na takav naËin da je On na kraju bio proslavljen.Ne samo da je Pavao uvidio koliko Êe morati stradati za Kristovo ime, veÊ jeiznio Isusovo ime pred pogane, kraljeve i sinove Izraelove (Djela 9,15.16). BuduÊida je bio potpuno posveÊen Kristovom djelu, ispunio je svoju svrhu kao Gospod-nje izabrano orue.

Roxanne Dobson, Coral Springs, Florida

98


Ujedinjeni pod Njegovim vodstvom

SVJEDO»ANSTVODjela 11,17

“Boæanska istina ima malo utjecaja u svijetu, iako bi preko naπeg ponaπanjamogla utjecati daleko viπe. ... Mi moæemo tvrditi da slijedimo Krista, moæemogovoriti da vjerujemo u svaku istinu Boæje rijeËi; ali to naπim bliænjima neÊedonijeti nikakvog dobra ukoliko naπe vjerovanje nije uneseno u naπ svakidaπnjiæivot. ... Nikakvo sebiËno ponaπanje ne moæe posluæiti na korist Kristovomdjelu. Njegovo djelo je djelo potlaËenih i siromaπnih. Srcima Njegovih samozva-nih sljedbenika nedostaje njeæno Kristovo suosjeÊanje — nedostaje dublja lju-bav prema onima koje je On toliko cijenio da je svoj æivot poloæio za njihovospasenje.” (Ellen G. White, Isusove usporedbe, str. 262)

“Na putu u Jeruzalem apostoli su se javljali braÊi u gradovima kroz koje suprolazili i ohrabrivali ih priËajuÊi o svojim iskustvima u radu za Boga i pri-dobivanju pogana za vjeru. ... (Petar) im je ispriËao kako se Duh Sveti spustiona njih i rekao: ‘Ako im je, dakle, Bog dao isti dar kao i nama kad smo prigrlilivjeru u Gospodina Isusa Krista, tko sam bio ja da to mognem zabraniti Bogu?’(Djela 11,17)” (Ellen G. White, Sketches from the Life of Paul, str. 63,64,67,68)

“Ova je poruka pokazala da Bog ne gleda tko je tko, veÊ prihvaÊa i priznajesve koji Ga se boje. Petar im je ispriËao kako je bio iznenaen kad je, iznoseÊirijeËi istine okupljenima u Kornelijevu domu, vidio kako Duh Sveti zaposjedasrca njegovih sluπatelja, pogana kao i Æidova. ... To je bilo Boæje upozorenjePetru da ni jednog Ëovjeka ne smatra manje vrijednim jer Kristova krv moæeoËistiti svaku neËistoÊu.” (Ellen G. White, Djela apostolska, str. 122)

“Slava Neba podiæe pale i tjeπi oæaloπÊene. Gdje god Krist bude prebivao uljudskim srcima, otkrivat Êe se na isti naËin. ... Bog ne priznaje nikakve razlikepo nacionalnosti, rasi ili druπtvenom sloju. On je Stvoritelj cijelog ËovjeËanstva.... U Kristu nema ni Æidova ni Grka, roba ni slobodnjaka. Svi su oni sjedinjeniNjegovom dragocjenom krvlju. ... Mi moramo pomoÊi drugima u njihovoj tuzi,teπkoÊama i nevoljama. ... Oni mogu biti poderani, neuredni, na svaki naËinneprivlaËni, ali ipak su Boæje vlasniπtvo. ... Oni su pripadnici Boæje velike obite-lji, i krπÊani su kao Boæji upravitelji odgovorni za njih.” (Ellen G. White, Isusoveusporedbe, str. 264,265)

ODGOVORITE1. Petar je pokuπao ujediniti crkvu oËiπÊenjem pogana kako Æidovi ne bi imali

opravdan razlog da ih i dalje osuuju. Na koji naËin mi osuujemo kaonedostojne i nepozvane one koji tragaju za spasenjem?

2. Kako moæemo uËiniti da se ljudi s ruba druπtva osjeÊaju dobrodoπlim ucrkvi i spaπenima u Kristu?

Abigail Almeida-Arrieta, Battle Creek, Michigan, SAD

99

Utorak, 11. rujna

Mjera vjere

DOKAZIvan 20,31Mnogi oËevici Kristovih Ëuda povjerovali su u Njega, ali su mnogi bili svje-

doci tih dogaaja, ali nisu povjerovali. Postoje li dimenzije vjere? Lav N. Tolstoj,Ëuveni ruski pisac, jedanput je primijetio: “Ja sam Ëovjek samo u trenucima kadvjerujem u Boga.” Tolstojeva vjera u Boga odredila je njegov identitet, smisao isvrhu. Bez nje Tolstoj je æivot doæivljavao kao besciljan i besmislen. Dakle,moæemo imati vjeru potkrijepljenu dokazima, vjeru bez dokaza ili vjeru nasu-prot dokazima. Vjera potkrijepljeno dokazima oslanja se na empirijsku potvrdu(temelj suvremene znanosti). Vjera Tome, Kristovog uËenika, zahtijevala je vidljividokaz da bi on povjerovao u Spasiteljevo uskrsnuÊe. Koliko Ëesto mi na svojemkrπÊanskom putu zahtijevamo konkretan i opipljiv dokaz da bismo vjerovali?

Svojim teoremima o nepotpunosti objavljenim 1931. godine, briljantni ma-tematiËar Kurt Gödel okrenuo je svijet matematike naglavaËke. On je kategoriË-no pokazao kako su samodokazivost i osporivost bilo kojeg matematiËkog su-stava nemoguÊi. Na primjer, da bismo objasnili jedan sustav (x), potreban namje veÊi vanjski sustav (y). Da bismo objasnili sustav (y), potreban nam je joπjedan vanjski i Ëak veÊi sustav (z) kako bismo objasnili (y). »itav taj procespostaje kontinuum. Prema Gödelovim teoremima, vjerovanje bez dokaza proæi-ma svekoliko ljudsko postojanje!

Razmislite o Ëudesnoj i neshvatljivoj kvantnoj teoriji prema kojoj realnostpostaje tako neobiËna da Newtonova (klasiËna) fizika biva okrenuta naglavaËke.Na elementarnom stupnju realnosti, dvojnost vala-Ëestice, kao πto je dokazanoeksperimentom s dvostrukim prorezom, pokazuje koliko je priroda komplek-sna. Kako jedan foton (materija) “zna” kada se treba podijeliti? Posjeduje lifoton “svjesnost o tome da ga promatraju” pa se onda prestaje ponaπati kao vali poËinje se ponaπati kao Ëestica?

Biblija obiluje dogaajima koji ilustriraju takvo vjerovanje nasuprot doka-zima. Pogledajte tri hebrejska mladiÊa koja su bez ikakvog predznanja o tomeda tijelo moæe biti otporno na vatru, uπla u uæarenu peÊ. Isto vrijedi i za Jobakoji je izjavio: “Da me i ubije, pouzdat Êu se u njega” (Job 13,15), Ëvrsto odlu-Ëivπi da Êe vjerovati usprkos dokazima (kao πto je bilo njegovo pogorπano zdrav-lje). Æena koja je bolovala od krvarenja joπ je jedan klasiËan primjer. Usprkosdijagnozi lijeËnika i mnoπtvu koje se isprijeËilo pred njom, ona se probijala popraπini, izmeu mnoπtva sandala, samo da bi dotaknula rub Kristovog ogrtaËa.

Na kraju, vjerovanje potkrijepljeno dokazima (vienje razumom) i vjerovanjebez dokaza (bez vienja), nadmaπuje vjerovanje nasuprot dokazima (vienjenevidljivog). Vjerovanje usprkos dokazima poËiva na Boæjoj rijeËi Ëak i kad namlogika kaæe da je neπto nemoguÊe. “Naπa vjera mora poËivati na osobnom osvje-doËenju, a ne na nabrajanju dokaza.” (Put Kristu, str. 105)

Valmy Karemera, Houston, Teksas, SAD

100

Srijeda, 12. rujna

Bez straha i stida

PRIMJENARimljanima 1,16; Joπua 1,9U Djelima apostolskim vidimo kako Pavao bez stida i straha objavljuje

Æidovima i poganima Evanelje o Kristu. Lako je promatrati Pavlovu sluæbu idoæivjeti ga kao “joπ jedan biblijski lik”. Meutim, Pavao je bio ljudsko biÊe sasklonoπÊu prema grijehu kao i mi. Ali kad se pokorio Boæjoj sili, postao jesvjedok za svojega UËitelja. Na isti naËin, svatko tko je roen u Boæjoj obiteljipozvan je da se brine o onom dijelu vinograda koji mu je Bog povjerio. U prak-tiËnom smislu, na koje sve naËine i mi moæemo odgovoriti na poziv da budemomisionari tu gdje se nalazimo?

Sagledajte svoje misijsko polje (Djela 23,11; Rimljanima 1,16; Marko10,45) — To nisu samo oni koji se nalaze izvan crkve (prijatelji, kolege, πkolskidrugovi, druπtveno zanemarene osobe), veÊ i oni unutar vaπeg najuæeg kruga.Osvrnite se oko sebe i procijenite gdje biste i na koji naËin mogli biti od koristi.Naπa misija poËinje u domu i proπiruje se na sva mjesta na koja idemo.

Idite (Djela 21,11-14; Joπua 1,9) — Stvarajte okolnosti u kojima moæetegraditi odnose. Ako æelite doprijeti do nekih ljudi, ponudite im grickalice, pozo-vite ih na neki dogaaj u vaπoj crkvi ili im jednostavno priite i upoznajte se!Kad je rijeË o nekima iz vaπeg uæeg kruga, nastojte provoditi viπe vremena snjima, pomozite im u onome u Ëemu moæete i budite usluæni, pokaæite im davam je stalo do njih.

Objavljujte (Djela 22,1-21; 1. Petrova 3,15; Ivan 17,17) — Kad uspo-stavite odnos ili kad se ukaæe prilika, ne ustruËavajte se iznijeti svjedoËanstvoo tome kako je Bog djelovao u vaπem æivotu. Naπe svjedoËanstvo je nepobitno,a sluπanjem i iznoπenjem stvarnih dogaaja iz æivota ljudî koji su bili zadobiveniza Krista, evaneoska poruka moæe postati vidljivija za druge. Nikad neÊeteznati je li netko otvoren za duhovne teme ako ne budete pitali. Uz molitvuzapoËnite razgovor o duhovnim temama i pokrenite pitanje prouËavanja Biblije.

Molite se za mudrost i strpljenje (Djela 23,6-9; Matej 10,16) — Premdasu evaneoska poruka i Duh Sveti ono πto osvjedoËuje srce, svatko biva doseg-nut na neki naËin. Pronaite zajedniËko tlo u svojem odnosu s drugima i upo-trijebite to u svoju korist. Sve zahtijeva vrijeme i sve se odvija kao proces.Nemojte se obeshrabrivati ako se stvari ne odvijaju onako kako ste oËekivali.Molite se za mudrost i vodstvo Duha Svetoga, obavljajte svoj posao vjerno, arezultate prepustite Bogu.

ODGOVORITEDo kojih ljudi konkretno moæete doprijeti i na koje biste praktiËne naËine

to mogli uËiniti? Na koji naËin moæete u svakidaπnjim razgovorima skrenutitemu na duhovne stvari?

Andrew Park, East Lansing, Michigan, SAD

101

»etvrtak, 13. rujna

Sve

MI©LJENJEDjela 21,23—23,11Sve je krenulo naopako. Æivot se okrenuo naglavaËke. »inilo se da je sve

uËinjeno kako treba, ali je ipak ispalo loπe. Tako nije trebalo biti! Najiskrenijinapori s nesebiËnim namjerama izjalovili su se. Jeste li se ikad osjeÊali tako?Ako jeste, onda imate neπto zajedniËko s Pavlom.

Siroti Pavao! I pokraj svojih plemenitih napora da donese jedinstvo mladojCrkvi, zavrπio je zatvoren u vojarni. Ipak, dok su ga straæari vodili uza stubevojarne, uspio je nagovoriti straæare da mu dopuste da se obrati mnoπtvu. Bioje zadovoljan πto moæe iznijeti svoje svjedoËanstvo. A onda je izbjegao πibanjepozivajuÊi se na svoje rimsko graanstvo. Dakle, njegova prva noÊ u tamnici nijebila baπ tako loπa. Meutim, sljedeÊeg dana zasjedanje Velikog vijeÊa bilo jeprava katastrofa. Pavlova namjera da otputuje postajala je sve neizvjesnija.

Njegova druga noÊ u zatoËeniπtvu bila je pravo duπevno muËenje. Proveo jenoÊ kudeÊi i preispitujuÊi svoje odluke. Je li pogrijeπio πto se podvrgnuo obreduËiπÊenja? UËinio je to samo radi jedinstva. ©to Êe ispasti od njegovog evaneos-kog rada? HoÊe li njegova sluæba zavrπiti na takav naËin? Bilo je joπ toliko togaπto je æelio uËiniti. Bilo je tako mnogo drugih gradova u kojima je trebalopropovijedati Radosnu vijest o Isusu. “Nema sumnje da je razmiπljajuÊi o doga-ajima prethodna dva dana, Pavao dovodio u pitanje mudrost svoje uporne namjereda posjeti Jeruzalem usprkos ponovljenim upozorenjima πto Êe mu se tamodogoditi.” (Seventh-day Adventist Bible Commentary, sv. 6, str. 416)

Je li Stjepanova sudbina, u Ëijem je kamenovanju imao kljuËnu ulogu, iro-nijom sluËaja trebala snaÊi i njega? Razmiπljao je o Isusu, svojem Otkupitelju,koji ga je izbavio iz okova starih obiËaja i tradicije. Pavao je znao πto se dogaakad se Veliko vijeÊe na nekog razgnjevi. Predstoji li mu smrt? NoÊ je proveo umolitvi. “Gospodin stade pred Pavla i reËe: ‘Budi odvaæan! Dakako, kao πto si zame svjedoËio u Jeruzalemu, tako ti treba svjedoËiti i u Rimu.’” (Djela 23,11)

Pavlova bol u srcu pretvorila se u radost. Gospodnje obeÊanje bilo je takoslatko. Oduvijek je æelio otiÊi u Rim. Nije zamiπljao da Êe tamo iÊi u lancima,ali bilo mu je svejedno. Isus je radio na tome da ga izvuËe iz njegove nevolje.InaËe Isus je struËnjak za stvaranje neËega dobrog u loπim okolnostima.

Moæda je Pavao mislio na vrijeme koje je proveo u vojarni kad je napisao:“Znamo da Bog Ëini da sve pridonosi dobru onih koji ga ljube; onih koji suodlukom Boæjom pozvani.” (Rimljanima 8,28)

ODGOVORITEKad naπ æivot postane kaotiËan i izgleda da je sve krenulo naopako, kako

moæemo saËuvati vjeru i dræati se svoje nade? Moæete li se sjetiti nekog trenutkau svojem æivotu kad je Bog neπto loπe pretvorio u neπto dobro?

Nancy Schafner, Salt Lake City, Utah, SAD

102

Petak, 14. rujna

Prepoznati prepreke na putu

ISTRAÆIVANJEIvan 17,22.23

ZAKLJU»AKNitko ne moæe zanijekati da je jedinstvo Crkve vaæno i potrebno za ispunje-

nje misije koja nam je dana — da objavimo Evanelje. Meutim, u Ivanu 17,22.23vidimo da jedinstvo nije znaËajno samo kad zajedno radimo, veÊ je ono samo posebi svjedoËanstvo o tome πto Bog moæe uËiniti u naπem æivotu. Pavao sesuoËavao s razliËitim preprekama dok se borio za jedinstvo Crkve — s dubokoukorijenjenim predrasudama prema poganima, sa æidovskim nacionalnim pono-som i strahom od progonstva zbog nepristajanja uz prevladavajuÊe miπljenje.Molite se da Bog nastavi raditi u nama da bismo bili sve viπe nalik Njemu jerÊemo jedino tada moÊi ostvariti pravo jedinstvo kao Kristovo tijelo, propovije-dati Njegovu RijeË i ubrzati Njegov drugi dolazak.

RAZMOTRITEu Usporedite postupke Æidova koji su prihvatili krπÊanstvo i onih koji nisu

prema Pavlu. Koji su od tih postupaka izazivali nejedinstvo i zaπto?u Razmiπljajte o neËemu s Ëim se susreÊete kod kuÊe, u πkoli i na poslu, a

izaziva neslaganje i nejedinstvo. Koji su motivi? Kako se to moæe vidjeti unaπim crkvama?

u Pitajte vjernike πto prema njihovom miπljenju doprinosi jedinstvu, a πtostvara nejedinstvo. Zamolite ih da vam predloæe moguÊa rjeπenja.

u Napravite kolaæ slika koje pokazuju nejedinstvo. Kako jedinstvo pokazuje daje Bog na djelu?

u Razmislite o sljedeÊem citatu iz djela A. W. Tozera The Pursuit of God (Potra-ga za Bogom): “Je li vam ikad palo na pamet da je stotinu klavira koji suugoeni prema frekvenciji iste zvuËne vilice automatski ugoeno i meusobom? Oni su usklaeni zato πto su ugoeni ne jedan prema drugom, veÊprema posebnom mjerilu kojem se svaki pojedinaËno mora pokoriti. Tako sui stotinu vjernika, kad se okupe na bogosluæju, i kad svaki gleda u Krista,bliæi u srcu jedni drugima nego πto bi ikad mogli biti kad bi, postavπi svjesni‘potrebe za jedinstvom’, odvratili svoj pogled od Boga da bi vlastitim trudomostvarili bliæe zajedniπtvo.”

POVEÆITEEllen G. White, Djela apostolska, 38. poglavlje, “Pavao kao zatvorenik”;

Sketches from the Life of Paul, 19. poglavlje, “Meeting with the Elders”; 20.poglavlje, “Paul a Prisoner”.

Isai McGrath, Cedar Springs, Michigan, SAD

103


Pouka 1215.—22. rujna 2018.

ZatoËeniπtvo u Cezareji

“Æelio bih od Boga — odvrati Pavao — da bi za kraÊe iliza dulje ne samo ti nego i svi moji danaπnji sluπateljipostali takvi ljudi kakav sam i ja, izuzevπi ove okove.”

(Djela 26,29)

104

Subota, 15. rujna

“Lud” za Isusom

UVODLuka 9,24

Dok sam se ponovno upoznavao s Pavlovom priËom, zatekao sam sebe kakoponavljam ono πto je uzviknuo Fest: “Ludujeπ, Pavla!” (Djela 26,24) Da budemjasan, ne mislim da je Pavlovo pokoravanje Boæjem planu neka posebna ludost;umjesto toga, divim se njegovoj spremnosti da tako potpuno podredi vlastituvolju.

Od trenutka kad je prihvatio Boæji poziv, nakon susreta s Kristom na putuu Damask, Pavao nikad nije ustuknuo ni pred kojim zadatkom. »ak su i Mojsijei Ilija, veliki Boæji sluge, katkad nevoljno slijedili Boæji plan s obzirom na izu-zetne ærtve koje je to zahtijevalo. Ali Pavao se potpuno pokorio. Izgledalo je kaoda se naslauje hodajuÊi stazom muËenika. Kad ga je prorok opomenuo da Êebiti uhiÊen ako otputuje u Jeruzalem, Pavao je izjavio da je spreman “ne samobiti svezan nego i umrijeti u Jeruzalemu za ime Gospodina Isusa” (Djela 21,10-13). A kad su ga æidovski voe uhvatili u Jeruzalemu, umjesto da se ponaπaobzirno, Pavlov izravan govor toliko je razgnjevio velikog sveÊenika i VelikovijeÊe da ga je to skoro stajalo æivota (Djela 23,1-10). Pavlovo navodno nepo-πtovanje vlastitog æivota izgledalo je kao ludost!

Dok ovo piπem, sjetio sam se priËe o joπ jednom muËeniku — Jimu Elliotu.On je osjetio poziv da sluæi plemenu Vaodani u Ekvadoru, agresivnom plemenupoznatom meu susjedima kao Aukas (od rijeËi aqwa, πto na keËuanskomjeziku znaËi “divlji”). Jim je toga bio svjestan, ali nije dopustio da ga to odvratiod njegove misije. Proveo je nekoliko godina pripremajuÊi se za taj susret takoπto je prvo nauËio keËuanski jezik i upoznao se s njihovom kulturom, postaviotabor u blizini teritorija naroda Vaodani i uposlio druge da mu pomognu u tomradu.

Jedan od Jimovih suradnika, Nate Saint, pilot, uspio je locirati obliænjuzajednicu plemena Vaodani dok je nadlijetao podruËje. Bila je tu i Nateova sestraRachel, koja se sprijateljila s jednim Vaodani izbjeglicom koji je ovaj tim nauËionekoliko izraza iz jezika kojim se sluæilo to pleme. Ovaj misionarski tim po-kuπavao je zadobiti povjerenje plemena Vaodani tako πto su im bacali pokloneiz aviona i pozivali ih na njihovom jeziku. Kada su im Vaodani odgovorili, izgle-dalo je da su uspjeli. Ohrabreni time, Jim i joπ Ëetvorica misionara odluËili suse susresti s pripadnicima plemena licem k licu. Meutim, sva petorica bila suubijena kopljem u roku od jednog tjedna.

Potpuno pokoravanje volje Bogu jest ludost — ako zdrav razum ocjenjujemoprema ljudskim mjerilima. Ali ako to Ëinimo kao Boæji sluge, onda je pokoravanjenaπe volje Boæjoj jedino sigurno πto moæemo uËiniti. “Jer tko hoÊe spasiti æivotsvoj, izgubit Êe ga, a tko izgubi æivot svoj radi mene, spasit Êe ga.” (Luka 9,24)

Malcolm Tomson, Orlando, Florida, SAD

105

Nedjelja, 16. rujna

Povijest se ponavlja

DOKAZDjela 25,11

Kad je uloæio æalbu caru, apostol Pavao je uzeo u obzir rizike. Mogao je iÊiu Jeruzalem na joπ jedno suenje, ili ostati u Cezareji dok njegov priziv carune bude odobren, a onda da ode u Rim. Povijest pokazuje da je odluËio iÊi uRim, glavni grad poganskog svijeta, prvenstveno da bi ispunio ono πto je reËenou Djelima 9,15; 23,11.

Nemojmo se zavaravati, da je Pavao ostao u Jeruzalemu ili Cezareji, i daljebi mu prijetila opasnost jer su Æidovi skovali urotu da ga ubiju. IroniËno je πtosu ga Æidovi pokuπavali ubiti, dok su ga poganski vladari pokuπavali zaπtititi od“divljih vukova”. Tijekom razdoblja koje razmatramo, Æidovi su mrzili rimskuokupaciju Judeje koja je bila popriπte neprekidnih pobuna i ustanaka. Feliks iFest poznavali su tu povijest zategnutih odnosa i u ovom sluËaju nisu æeljelidonositi sud o neËemu πto se ticalo æidovske doktrine. Zato su izbjegavalinepotrebno sukobljavanje sa æidovskim voama. Ne æeleÊi da se ponovi situacijapoput one s Pilatom prigodom Isusovog suenja, a znajuÊi da je Pavao nevin,Fest, a ni Feliks, nisu imali drugog izbora nego da odobre Pavlovu odluku kaorimskog graanina da mu se sudi pred carem u Rimu.

Vjerujem da drugi razlog za Pavlovu odluku da ide u Rim pokazuje da je biosigurniji meu poganima. S obzirom na mrænju Æidova prema njemu zbog nji-hove nesnoπljivosti i samopravednosti, Pavlova jedina moguÊnost bila je da sli-jedi primjer Davida i Ilije koji su se osjeÊali sigurnije meu poganima negomeu onima koji su odbacili svjetlo s Neba. (Ellen G. White, Djela apostolska,40. poglavlje) U 1. Samuelovoj 27—28 opisuje se æalosna slika Davida koji bjeæiod ©aulove potjere i donosi odluku da postane filistejski plaÊenik (1. Samuelova27,1.2). Bilo je to ironiËno buduÊi da je David bio glavna prijetnja Filistejcimapoπto je ubio Golijata i mnoge druge njihove ratnike. SliËno tome, prorok Ilijaje bio primoran potraæiti hranu kod udovice iz Sarfate (1. o kraljevima 17,7).

Povijest se ponovila buduÊi da je takozvani Boæji narod pokazao duh pono-sitosti, mrænje, sebiËnosti i nasilja i otvrdnuo srce prema Boæjem istinskompozivu. Bez obzira na to, æiva Boæja rijeË objavljivala se neæidovskim zajednica-ma, πto je dovodilo do obraÊenja ljudi koji su ubrzali rast prve Crkve. DokËekamo na Kristov povratak, pitamo se bi li se sliËan fenomen mogao dogoditii danas.

ODGOVORITEOsjeÊate li se sigurnije u druπtvu nevjerujuÊih, gdje nema toliko osuivanja,

kriticizma i iznalaæenja mana, nego u krugu svoje vjerske zajednice u kojojmoæda ima razmetanja i nesvetog ponaπanja, πto ne nalikuje Kristu?

Hope Williams, Orlando, Florida, SAD

106


Neokovana poruka

LOGOSDjela 9,15; 20,22-24; 21,8-24; GalaÊanima 1,15

Sve pridonosi dobru? (Rimljanima 8,28)Izvjeπtaj o Pavlovom uhiÊenju i zatoËeniπtvu, kako je u kratkim crtama

prikazan u Djelima apostolskim, opisuje nevjerojatan primjer djelovanja Boæjeprovidnosti radi ostvarenja Njegovih ciljeva i osnivanja krπÊanske Crkve. Sve jeto uËinjeno nasuprot jakim snagama koje su po svaku cijenu æeljele saËuvatiukorijenjene predaje i opovrgnuti proroËke istine. Na povrπini vidimo borbuizmeu Pavla i æidovskih vlasti. Meutim, moramo prepoznati i veliku borbuizmeu Krista i Sotone koja se odvija iza kulisa — Bog neprestano ostvarujepobjedu, Ëak i kad sve izgleda mraËno i beznadno.

“Sve pridonosi dobru...” Ali trebali bismo dobro paziti kako tumaËimo rijeË“dobro”. To πto sve ide na dobro ne mora znaËiti da Êe se sve odvijati na naËinkoji se nama svia, ali Êe se u svakom sluËaju odvijati u skladu s Boæjom voljomi Njegovim dobrim namjerama.

Bog nije iznenaen uhiÊenjem i zatoËeniπtvom (Djela 9,15)Kad je Savao progonio i ubijao Ëlanove nove Crkve, Bog nije bio iznenaen

tom situacijom. Vidimo zabrinutog Ananiju koji Bogu objaπnjava tko je Savao,ne znajuÊi da je Bog veÊ preobratio ubojicu Savla kako bi postao Njegov gla-snik. Boæji odgovor Ananiji u Djelima 9,15.16 glasi: “Idi ... jer je taj Ëovjek mojeizabrano sredstvo da donese moje ime i pred pogane, i kraljeve, i sinove Izrae-love. Pokazat Êu mu koliko mu treba pretrpjeti za ime moje.”

Pavao se spremno pokorava Boæjem planu da bude Njegovsvjedok (GalaÊanima 1,15; Djela 20,22-24; 21,8-24)

Nakon obraÊenja, Pavao je postao potpuno svjestan Boæjeg plana za njegovæivot. Bog je rekao da Êe mu pokazati koliko treba pretrpjeti za Njega dok budeobjavljivao Evanelje o Isusu Kristu. U Poslanici GalaÊanima Pavao kaæe da gaje Bog odvojio joπ od roenja kako bi mu otkrio svojeg Sina o kojem Êe pro-povijedati poganima. Prije odlaska u Jeruzalem, Pavao je napomenuo da ide utaj grad ne znajuÊi toËno πto Êe mu se tamo dogoditi. Znao je samo da ga je DuhSveti upozorio da ga Ëekaju teπkoÊe i tamnica (Djela 20,22-24).

Ali, πto se moglo i pretpostaviti, Pavao, kojega su njegovi sunarodnjaci Æi-dovi uhitili i tukli, a rimska vlast muËila i bacila u tamnicu, gledao je dalje odsvih tih kuπnji i teπkoÊa smatrajuÊi sebe ne samo suænjem rimske i æidovskedræave, veÊ suænjem Isusa Krista (Efeæanima 3,1; 4,1; Filemonu 1,1). Gledao jedalje od fiziËkih lanaca i reπetaka smatrajuÊi sebe Ëovjekom koji je gonjenKristovom ljubavlju (2. KorinÊanima 5,14).

107

Pavao pred æidovskim i rimskim voama (Djela 9,16; 26,17)Pavao je bio Æidov, ali i rimski graanin. Te dvije Ëinjenice utjecale su na

naËin na koji su se prema njemu ophodili oni koji su ga zarobili. Pavlovohebrejsko naslijee bilo je dobro poznato Æidovima buduÊi da je on svojevre-meno bio jedan od njihovih istaknutih Ëlanova i Ëinio potpuno isto πto i oni. Naiznenaenje svojih poganskih tamniËara, Pavao je otkrio da je rimski graanin,πto mu je dalo izvjesne prednosti koje su olakπale njegovu sluæbu dok se na-lazio u zatoËeniπtvu. ZahvaljujuÊi tome πto je bio rimski graanin, Pavao nijesmio biti okovan lancima niti πiban ako se prethodno ne utvrdi da je kriv.Takoer je imao pravo da se suoËi sa svojim tuæiteljima kako bi odgovorio naoptuæbe koje su bile iznesene protiv njega. To je znaËilo da su Æidovi moralidoÊi u Cezareju da bi pokrenuli sluËaj protiv njega.

Æidovski voe nisu otpoËeli svoje obraÊanje Feliksu iznoπenjem dokaza, veÊlaskanjem. Smatrali su da Êe laskanje Feliksu biti najuspjeπniji naËin da imizruËi Pavla kako bi ga mogli ubiti. To nam mnogo viπe govori o tome kako suoni doæivljavali karakter namjesnika, nego o vrijednosti dokaza koje su muiznijeli. Pavao je, s druge strane, æelio iskoristiti tu priliku kako bi iznio istinuEvanelja voama koji je moæda nikad viπe neÊe imati priliku Ëuti.

»udesno je kako se Bog brinuo o Pavlu, Ëak i dok je stradao za EvaneljeIsusa Krista (Djela 9,16). Bog je obeÊao da Êe ga izbaviti i od njegovih suna-rodnjaka kao i od pogana (Djela 26,17). Pavlovo rimsko naslijee dalo mu jeizvjesne prednosti πtiteÊi ga od æidovskih hordi koje su ga æeljele laæno optuæitii ubiti bez poπtenog suenja. Mogli bismo reÊi da je Pavao bio u rimskompritvoru radi zaπtite od æidovske rulje. To mu je omoguÊilo da iznese EvaneljeÆidovima i poganima, kralju i siromaπnom narodu.

Pavlova poruka zatvorskim straæarima, upraviteljima i kralju (Djela24,22-27)

U svim svojim odgovorima onima koji su ga zarobili, Pavao je æelio razjasnitikako protivljenje Æidova s kojim se suoËavao, kao ni njegovo zatoËeniπtvo nijezasnovano na neËem loπem πto je uËinio protiv Æidova, njihovih zakona i obiËa-ja, kao ni protiv rimskih zakona. Æelio je da svi znaju da je pravi razlog zbogËega je bio omrznut, πiban i zatvaran upravo Evanelje koje je propovijedao,ukljuËujuÊi i Kristovo uskrsnuÊe. To je, kako je Pavao isticao, bilo izravnoispunjenje svega πto su proroci najavljivali. Pavao je govorio o vjeri u IsusaKrista i dræao predavanja o pravednosti, vladanju sobom i sudu koji Êe doÊi.Feliks viπe nije mogao sluπati. “To je dovoljno za sad!” rekao je. “Moæeπ iÊi.”

Fest je optuæio Pavla da je poludio, dok ga je kralj Agripa pitao misli li daga moæe preobratiti za tako kratko vrijeme. Zapovijedi rimskih vladara pokazujuda je Duh Sveti osvjedoËivao te sluπatelje Pavlove neokovane poruke. Kao πto jePavlov napad prije njegovog obraÊenja bio napad na Isusa, tako je i njegovonovo, nedvosmisleno istupanje znaËilo obranu Evanelja Isusa Hrista. Evan-elje je sila Boæja za osvjedoËenje i obraÊenje ljudi.

Robert Miller, Orlando, Florida, SAD

108

Utorak, 18. rujna

Æivjeti za svjetlost, Ëak i u tami


Ima trenutaka u naπem æivotu kad bismo najradije odustali. Neki od nas,poput Pavla, naπli su se u okolnostima kad je izgledalo da se oko njih podiæuzidovi i da nema mnogo nade. Pavao nas, meutim, uËi da se trebamo Ëvrstodræati Boga Ëak i u tim trenucima oËaja. Kad se morao braniti pred velikodo-stojnicima, nikad nije iskoristio te trenutke da bi se odrekao svoje vjere, veÊ ihje prihvaÊao i nastavljao objavljivati istinu na Ëast i slavu Bogu.

“Pavao je to smatrao Bogom danom prilikom i vjerno ju je iskoristio. Bio jesvjestan da muπkarci i æene pred kojima je stajao imaju vlast da mu oduzmu ilipoπtede æivot, ali ipak im se nije obraÊao hvalospjevima ni laskanjem. Znao jeda Êe njegove rijeËi za njih biti miris æivota za æivot ili miris smrti za smrt paih je, zaboravljajuÊi na sebiËne obzire, nastojao upozoriti na opasnost u kojojse nalazi njihova duπa.” (Ellen G. White, Sketches from the Life of Paul, str. 240)

“Apostol je smatrao da Evanelje postavlja odreene zahtjeve bez obzira nato tko su bili ti koji su sluπali njegove rijeËi. Oni Êe ili stajati meu Ëistima isvetima pred velikim bijelim prijestoljem, ili Êe biti meu onima kojima Êe KristreÊi: ’Idite od mene vi koji Ëinite bezakonje.’ Znao je da Êe se sa svakim svojimsluπateljem sresti na nebeskom sudu i da Êe tamo morati podnijeti izvjeπtaj nesamo za sve ono πto je govorio i Ëinio, veÊ i za pobude i duh u pozadini njegovihrijeËi i djela.” (Isto)

“On je svojim sluπateljima prikazivao Boæji karakter — Njegovu pravednost,pravdu i praviËnost. Jasno je obrazlagao Ëovjekovu duænost da æivi trijezno iumjereno, dræeÊi strasti pod vlaπÊu razuma, u suglasnosti s Boæjim zakonom,i ËuvajuÊi tjelesne i umne snage u zdravom stanju.” (Isto, str. 241)

“Pavao je potom umove svojih sluπatelja usmjerio na veliku Ærtvu za grijeh.On je ukazao na ærtve koje su bile samo sjena dobrih stvari koje Êe doÊi, a ondaje predstavio Krista kao protulik svih tih obreda — Ærtvu na koju su oni ukazi-vali kao na jedini izvor æivota i nade za palog Ëovjeka.” (Isto, str. 242)

ODGOVORITE1. Zaπto je, prema vaπem miπljenju, Pavao smatrao da treba proslaviti Boga Ëak

i na sudu?2. Kako mi kao krπÊani moæemo smoÊi snage da svijetlimo za Boga dok

prolazimo kroz teπke situacije?

Jillian Haughton, Orlando, Florida, SAD

Pavao nas uËi da se trebamo Ëvrsto dræati Boga Ëak i u tim trenucimaoËaja.

109

Srijeda, 19. rujna

Koliko joπ, Gospodine?

PRIMJENADjela 25,13-27; 26,12-32Tijekom dvije godine svojeg nepravednog zatoËeniπtva Pavao je bio svjestan

da bi se suoËio sa smrÊu kad bi se vratio u Jeruzalem (Djela 25,3), ali da bi muse isto moglo dogoditi i od strane Festa i Agripe. Iako se nalazio u doslovnojtamnici, Pavao je na prvom mjestu doæivljavao “boæansko zatoËeniπtvo”.(Deffinbaugh, Robert L., “Studies in the Book of Acts”. Bible.org, 31. 3. 2017.)

I naπe boæansko zatoËeniπtvo moæe se javiti u raznim oblicima. Moæetedoæivjeti neuspjeh u svojim nastojanjima da ostvarite neki profesionalni uspjeh.Moæe doÊi do zdravstvenih problema koji Êe vas sprijeËiti da postignete svojeciljeve. Nekim drugima moæe izgledati da je plan koji su imali za svoj æivotpotpuno promijenjen i da im je æivot zahvatio nekontrolirani vihor.

Kako moæemo doæivjeti “boæansko zatoËeniπtvo”, a ipak ostati vjerni i odluËni?Vaæno je izvuÊi pouke iz prethodnih iskustava i duhovnih spoznaja. To moæeizgledati skoro neshvatljivo kad se suoËimo s neËim o Ëemu nam naizgled ovisiæivot. Bilo kako bilo, vjera je jedino πto imamo kad nestanu ovozemaljske slo-bode i imovina. Pavao je, bez sumnje, razmiπljao o pozivu koji je primio i oiskustvima koja je imao s objavljivanjem Evanelja (Djela 9,15.16; 26,1-11;Rimljanima 1,1). Njegove patnje ipak se nisu mogle usporeivati sa slavom kojumu je otkrio Krist (Rimljanima 8,18.22).

Kako moæemo pobjeivati u vrijeme duhovnog ili doslovnog zatoËeniπtva?Imajmo na umu da Bog ima plan za æivot svakog od nas. Njegovi

putovi i Njegove misli ne mogu se usporeivati s naπima (Izaija 55,8.9), niti miuvijek razumijemo Njegov plan. Vaπe “zatoËeniπtvo” moæe postati svjedoËanstvokoje Êe druge voditi k Isusu. Vaπa priËa moæda neÊe biti kao Pavlova, ali ako jeutemeljena na vjeri i nadi koju samo Krist daje, rezultat Êe biti vjeËni æivot.

“ZatoËeniπtvo” nije kazna, veÊ prilika. Pavlovo zatoËeniπtvo omoguÊilomu je da svjedoËi i objavljuje Evanelje (Djela 26,27-31). PrihvaÊanje Isusovognaloga pomoÊi Êe nam da umjesto smetnji vidimo prilike (Matej 28,19.20).

Moramo Ëvrsto vjerovati u Boæju vrhovnu volju. Abraham nije dovodiou pitanje Boæju volju kad je trebao prinijeti Izaka na ærtvu, kao ni Job tijekomsvojih stradanja (Job 1,21; Postanak 22,12). Vjera tih biblijskih “divova” moæeizgledati veÊa nego naπa, ali jedino svakodnevnim prouËavanjem i iskrenim tra-æenjem Boæjeg lica moæemo uzrasti tako da razumijemo Njega i Njegovu boæan-sku volju (1. Petrova 5,10).

ODGOVORITE1. ©to vi Ëinite da biste ostali vjerni u trenucima kad izgleda da nema izlaza?2. Koje su prednosti jaËanja vaπe vjere?3. Kako moæemo izdræati “boæansko zatoËeniπtvo” u vlastitom æivotu?

Autherene Opal Leighvard, Orlando, Florida

110


Hrabro svjedoËenje pri suoËavanju sa smrÊu


Sigurno vam se svidjela hrabrost apostola Pavla dok je neustraπivo Ëinio onona πto ga je Bog pozvao. Mora se zapaziti da je svaku odluku donio pod vod-stvom i uz poticaje Duha Svetoga. U normalnim okolnostima, kad god nam seukaæe prilika da svjedoËimo za Boga, to trebamo i uËiniti. Meutim, zapazitekako Pavao nije æelio objaviti Evanelje narodu iz Azije (vidi Djela 16,6-8). Onto nije uËinio iz osobnih razloga, veÊ zato πto je bio u potpunosti ispunjenDuhom Svetim i odgovoran prema Njemu. U tome leæi problem kad je rijeË okrπÊanima koji dræe zapovijedi. Oni smatraju da je njihova jedina obveza da dræeslovo Dekaloga.

Samopravednost je pokuπaj da se Boæji zakon dræi bez vodstva Duha Svetogai ispunjenosti Duhom. Onaj tko dræi zapovijedi, posluπan je svim Boæjimzapovijedima preko Duha Svetoga koji od nas povremeno traæi da uËinimo neπtoneuobiËajeno, kao u Pavlovom sluËaju. To se ponovno pokazalo u trenutku kadga je jedan prorok upozorio da ne ide u Jeruzalem jer Êe mu sloboda bitiugroæena. Pavao je, pak, smatrao da ima Duhom danu obvezu da bude tamo, izato je otiπao.

Kad su Pavao i Sila bili baËeni u tamnicu, umjesto da tuguju zbog svojenesreÊe koja je bila posljedica njihove vjernosti Duhu Svetome, oni su se molilii pjevali. Mogli su pobjeÊi nakon potresa, ali su ponovno bili voeni Duhom inisu postavili oËuvanje vlastitog æivota iznad spasenja, veÊ su ostali u lancimai na taj naËin pokazali da prihvaÊaju Kristov plan za svoj æivot. Kao rezultattoga, tamniËar, koji se spremao izvrπiti samoubojstvo, pokajao se i prihvatio jeEvanelje zahvaljujuÊi svjedoËanstvu ove dvojice hrabrih, Duhom ispunjenihljudi.

Premda se nije plaπio umrijeti za svojeg UËitelja, Pavao nije nepaæljivo do-vodio svoja prava niti svoj æivot u opasnost, veÊ se borio za poπten i zakonitpostupak. To mu je pruæilo priliku da svjedoËi ne samo obiËnim ljudima, veÊ ikralju Agripi i drugim plemiÊima tog vremena. Kralj Agripa zamalo nije prihvatiouvjete Evanelja, ali bez obzira na njegovo konaËno odbijanje, nekolicina drugihprihvatili su Pavlovo svjedoËenje.

Pavao je revnovao za Istinu i bio je spreman na sve kako bi pogubio one kojisu se protivili njegovoj vjeri. Bog je vidio tu revnost i pruæio mu priliku danavjeπÊuje Evanelje. Moæda i zbog osjeÊaja krivnje prema nevinima koje je prijeuniπtavao, sada se vjerno prepustio istoj sudbini. SuoËio se sa svojim krvnicimaneustraπivo jer je znao da postoji kruna koja ga Ëeka. Njegovo hrabro svjedoËe-nje navelo je mnoge duπe da prihvate Krista i Radosnu vijest o spasenju.

Paul Clarke, Orlando, Florida, SAD

111

Petak, 21. rujna

OsvjedoËeni od strane osuenika

ISTRAÆIVANJEDjela 26,24-32

ZAKLJU»AKSada odani krπÊanski obraÊenik poπto se sreo s Kristom, Pavao se posvetio

tome da Kristovo ime objavi poganima bez obzira na neizbjeæne patnje koje Êemorati pretrpjeti. Nepravedno i nezakonito utamniËenje u Cezareji nije gasprijeËilo da objavljuje uskrslog Krista pred namjesnicima Feliksom, Festom ikraljem Agripom — do te mjere da su oni bili osvjedoËeni i skoro preobraÊenina krπÊanstvo. Pavao nam je ostavio primjer postojanosti koji trebamo slijediti.Nikakve patnje ili kazne, pravedne ili nepravedne, ne smiju nas sprijeËiti uobjavljivanju uskrslog Krista. Donesimo odluku u svojem srcu i izjavimo kaoPavao: “Za me je uistinu æivot Krist, a smrt dobitak.” (Filipljanima 1,21)

RAZMOTRITEu Napravite Vennov dijagram usporeujuÊi “slobodu” i “zatoËeniπtvo”. Pokuπajte

pronaÊi bar Ëetiri sliËnosti i Ëetiri razlike.u Razgovarajte s nekim tko je bio u zatvoru. Postavite mu pitanje kako iz

njegove perspektive izgleda æivot iza reπetaka i u kojim slobodama sadauæiva.

u Posjetite neki zatvor da biste stekli dojam iz prve ruke u vezi s tom insti-tucijom.

u Iznesite svoje svjedoËanstvo i govorite o vjeri nekoj utjecajnoj osobi u svojojsredini ili zemlji, s nekim kao πto je saborski zastupnik, Ëlan gradske skup-πtine, sudac, predsjednik i premijer vaπe zemlje.

u Napiπite ili skladajte pjesmu o slobodi koja Êe nas podsjeÊati na slobodukoju imamo u Kristu.

u Poite sami u dugu πetnju s Isusom i zahvalite Mu πto Mu moæete slobodnosluæiti.

u Molite se za one koji su u zatvoru zbog svojih krπÊanskih uvjerenja, kao iza one koji su zatoËenici svojeg uma.

u Nacrtajte osobu ili neko drugo æivo biÊe (pticu ili æivotinju) koje je najprijebilo zatoËeno, a sada je slobodno. Prikaæite na toj ilustraciji njegov izraz licai govor tijela.

POVEÆITEOtkrivenje 2,10.Ellen G. White, Djela apostolska, 38. poglavlje, “Pavao kao zatvorenik”; 39.

poglavlje, “Suenje u Cezareji”.

Arlene Thomson, Orlando, Florida, SAD

112


Pouka 1322.—29. rujna 2018.

Putovanje u Rim

“Ne boj se, Pavle! Ti treba da doeπ pred cara.”(Djela 27,24)

113

Subota, 22. rujna

Neumorna potraga za miloπÊu

UVODDjela 23,11

Mnogo puta u naπem hodu s Kristom osjeÊamo se krivima zato πto nismokao On. Krivnja nastaje kao rezultat duhovnog osvjedoËenja do kojeg dolazinakon grijeha. Taj krug æivljenja za Krista, a zatim padanja i traæenja oprostadogaa se ËeπÊe nego πto bismo æeljeli priznati. Meutim, Bog je neumoran!

Biblija kaæe da On neumorno traga za nama joπ otkad smo otpali od milosti.Zar niste zahvalni za Isusa? Nekome tko je sveprisutan, sveznajuÊ i svemoÊan,dovoljno je stalo do svakog od nas pojedinaËno da bismo Mu bili najvaæniji. Mismo Mu bitni! I viπe od toga — On Ëezne za bliskoπÊu s nama.

U Djelima 23,11 stoji: “SljedeÊe noÊi Gospodin se ukaza Pavlu i reËe...” Utom trenutku Pavao se nalazio u zatvoru. BaËen je u tamnicu poπto je govorioo Kristu onima koji to nisu bili spremni primiti. Meutim, usred njegovog oËajaKrist mu je priπao tu gdje se nalazio. Bog ga je pronaπao na jednom od najniæihmjesta na kojima se uopÊe moæemo naÊi — u zatvoru. Usprkos Ëinjenici da jePavao, nekada Savao, svojevremeno slao krπÊane u tamnicu, Krist mu je oprostio.I ne samo da mu je oprostio, veÊ ga je vratio u ispravan odnos s Bogom, takoda je sada Pavao mogao nastaviti Njegovu misiju πireÊi Evanelje po Ëitavomsvijetu.

Poimo joπ malo dalje. Kad sluæimo Bogu u duhu i istini, Krist nam objav-ljuje svoju prisutnost. Boæja prisutnost najmoÊnije je mjesto na kojem uopÊemoæemo biti i svi bismo trebali teæiti tome da budemo na tom mjestu kakobismo Ëuli Njegov glas i znali koji sljedeÊi korak trebamo poduzeti. Ono πto jetako zadivljujuÊe u vezi s Boæjom prisutnoπÊu jest Njegova opipljivost. Boæjiglas i Njegova prisutnost su opipljivi. Kamo god mi otiπli, kamo god nas æivotodveo, moæemo prizvati Gospodina, Ëak i usred oluje. Ta prednost je dar, a iduhovna sila nad neprijateljem. Kad Bog svojom prisutnoπÊu ispuni neku pro-storiju, sve πto ima veze s paklom mora nestati. To ukljuËuje sumnju, stres,zebnju, depresiju i drugo. Sve to blijedi i na najmanju naznaku Njegove pri-sutnosti. Kao krπÊani, uvijek Êemo zadobivati pobjedu nad neprijateljem zatoπto nas Kristova prisutnost iscjeljuje.

Racquel M. Richards, Lawrenceville, Georgia, SAD

Bog je neumoran!

114

Nedjelja, 23. rujna

»uda, posljedice i milost

LOGOSDjela 27,9-11.20-26.30-44; 28,1-10.16.30.31

Nada usred oluje (Djela 27,9-11.20-26)U Djelima 27 susreÊemo se s Pavlom, ostalim zatvorenicima i rimskim ka-

petanom na lai koja plovi prema Rimu. Iako do tog trenutka na Pavlu nijepronaena nikakva krivnja, on je putovao u Rim da bi mu se sudilo — ponovno.Nije bio optuæen ni za kakav zloËin, osim propovijedanja Evanelja o IsusuKristu (Djela 24,25.26; 26,31). I kao da sve to nije bilo dovoljno da zaokupiPavlove misli, trebao je poÊi na put u jednom od najopasnijih razdoblja godineza plovidbu po moru. (Erno Gyeresi, Andrews Study Bible Commentary, BerrienSprings, MI: Andrews U Press, 2010., str. 1462)

Pokuπao je upozoriti kapetana lae na opasnost koja im prijeti ako nastaves plovidbom. Ne samo da mogu izgubiti brodski tovar, veÊ i svoj æivot (Djela27,9-11). Meutim, usprkos Pavlovom upozorenju, kapetan je odluËio nastavitiput.

Putovanje se nastavilo, a vjetrovi su postajali sve opasniji. Nakon nekolikodana, bili su prisiljeni baciti tovar s lae kako bi saËuvali æivot (Djela 27,18.19).Na kraju sunce i zvijezde viπe nisu osvjetljavali nebo. Danima ih je okruæivalatama (Djela 27,20). PoËeli su gubiti nadu da Êe se izvuÊi æivi. S ljudskog staja-liπta, svaka nada bila je izgubljena. I upravo u tom trenutku vidimo kako BogËini ono u Ëemu je najbolji — unosi nadu u naizgled beznadnu situaciju.

U Djelima 27,21-26 vidimo kako Pavao ohrabruje ljude prenoseÊi im porukukoju je dobio od Gospodnjeg anela: “Ne boj se, Pavao. Ti treba da doeπ predcara. I evo, Bog ti milostivo daruje æivote svih koji s tobom plove.” (Djela 27,24)Iako je kapetan zanemario Pavlovo upozorenje, Bog je radi Pavla pokazao milostprema njemu i svim ljudima na lai. To je joπ jedan primjer koji pokazuje da jeBog joπ uvijek koristio Pavla usprkos pogreπki koja ga je i dovela u tu situaciju(Djela 21,20-30). Usred najbeznadnijih okolnosti — Ëak i onih u koje sami sebedovodimo — Bog nam pruæa nadu.

»uda tijekom Ëitavog putovanja (Djela 27,30-44)Bog je nastavio pruæati nadu Pavlu i ostalima na lai tijekom Ëitavog njiho-

vog putovanja prema Rimu. Meutim, i pokraj uvjeravanja da neÊe umrijeti,mornari su se ponovno uplaπili za svoj æivot (Djela 27,33-36.41-44). MisleÊi daneÊe preæivjeti, skovali su plan da napuste lau i pobiju zatvorenike kako nije-dan ne bi pobjegao (Djela 27,42). Ali zahvaljujuÊi tome πto je Pavao posluπaoBoga i prenio im poruku nade, kapetan nije dopustio vojnicima da provedu svojplan. Bog je upotrijebio kapetana kako bi spasio Pavla i ostale zatvorenike dane budu ubijeni (Djela 27,43.44). Poruka od Boga koju je Pavao objavio nije bilasamo poruka nade, veÊ i milosti. ZahvaljujuÊi Pavlovoj posluπnosti, njegov æivot

115

je bio poπteen. Ta Ëuda nastavila su se dogaati na Malti, gdje su zastali nasvojem putovanju, i gdje im je Bog dao sigurnost, hranu i smjeπtaj (Djela 28,1-10). Bez obzira na burno putovanje, Bog je i dalje bio s Pavlom i brinuo se zasvaku njegovu potrebu.

Dolazak u Rim (Djela 28,16.30.31)Nakon nekoliko mjeseci putovanja, Pavao je konaËno sigurno stigao u Rim

(Djela 28,16). Po dolasku bilo mu je dopuπteno da boravi u kuÊnom pritvoru sasamo jednim vojnikom koji ga je Ëuvao (Djela 28,16). Bilo je to samo po sebiËudo. Meutim, ni to nije promijenilo Ëinjenicu da je Pavao i dalje bio zatvore-nik. Bog ga je nastavio koristiti, ali nije oslobodio Pavla od posljedica njegoveodluke. Pavao nije mogao æivjeti slobodno, kao πto je bilo uobiËajeno za rimskegraane. Nije mogao putovati po svijetu kako bi objavljivao Evanelje kao πto senadao (Rimljanima 15,24). Ali bez obzira na posljedice koje je trpio, Bog mu jeukazao milost time πto te dvije godine zatoËeniπtva nije morao provesti uzatvorskoj Êeliji (Djela 28,30). Æivot mu je viπeput bio poπteen tijekom samogputovanja, a Bog ga je nastavio koristiti Ëak i u kuÊnom pritvoru, da bi se prekonjega proslavio.

Posljedice i milost uzajamno se ne iskljuËuju. Moæete doæivjeti i jedno idrugo u isto vrijeme. Iako je æivio s posljedicama svoje odluke, Bog je uvijekiznova pokazivao milost prema Pavlu. To vrijedi i za nas danas. Iako ne uklanjaposljedice naπih postupaka, Bog nastavlja pokazivati milost prema nama i kori-stiti nas sebi na slavu, kao πto je uËinio s Pavlom.

Krist naπa nada (Djela 28,31)»ini se na prvi pogled da u tom mnoπtvu Ëuda, pokazivanja milosti i poslje-

dica, nije bilo nikakve povezanosti. Meutim, u zavrπnim poglavljima Djelaapostolskih vidimo da sva ta tri elementa djeluju povezano. Premda se zbogodluka koje je donosio nije baπ sve odvijalo prema planu, Pavao nam pokazujeda Ëak i kad zabrljamo, to joπ uvijek nije kraj priËe. Iako Êete moæda moratitrpjeti posljedice svojih odluka, to vas ne Ëini neupotrebljivim za Boga. On moæei hoÊe djelovati preko vas dokle god ste vi spremni na to, kao πto je bio Pavao.ZahvaljujuÊi Kristu, i mi smo sposobni Ëiniti Ëuda i objavljivati Evanelje svimakoji æele sluπati (Djela 28,31).

ODGOVORITE1. Na koji vam je naËin Bog pruæio nadu u vaπim “olujama”?2. Zaπto Bog dopuπta da trpimo posljedice svojih postupaka bez obzira na to

πto nam je veÊ oprostio?

Joy Chikwekwe, Berrien Springs, Michigan, SAD

Posljedice i milost uzajamno se ne iskljuËuju.

116


Od kuπnje do svjedoËanstva

SVJEDO»ANSTVODjela 27Zaπto bismo sluπali Pavla, zatvorenika? Ja sam vlasnik ove lae. UËinit

Êemo kako ja kaæem. “Luka Dobra pristaniπta nije bila dovoljan zaklon odzimskih vjetrova, a ... obliænji grad, buduÊi tako mali, nije pruæao mnogo togaËime bi se tri stotine vojnika i putnika mogli zanimati tijekom boravka odnekoliko mjeseci. Luka Feniks, udaljena samo trideset Ëetiri milje (oko 55kilometara), bila je dobro zaπtiÊena i bila je u svakom pogledu daleko poæeljnijemjesto za prezimljavanje.” (Ellen G. White, Sketches from the Life of Paul, str.264)

“Nisu odmaknuli daleko kad se na njih s nemilosrdnom æestinom obruπioolujni vjetar koji na toj geografskoj πirini Ëesto poprima takvu snagu upravonakon slabog juænog vjetra. Od trenutka kad je oluja zahvatila lau, njezinostanje bilo je beznadno. Udari vjetra bili su tako iznenadni da mornari nisuimali ni trenutak vremena da se pripreme, te su mogli samo prepustiti brod namilost i nemilost nepogode.” (Isto)

I Pavao se mogao prepustiti oËaju, ali umjesto toga ponudio je svoju pomoÊtijekom oluje. “U tom trenutku kuπnje, on se vjerom uhvatio za ruku beskrajnesile, sa srcem spokojnim u Bogu tako da su usred sve te sumornosti koja ga jeokruæivala, njegova hrabrost i plemenitost duπe zasjale najblistavijim sjajem.Dok su svi oko njega oËekivali samo skoru propast, ovaj Boæji Ëovjek sa smi-renoπÊu Ëiste savjesti izlijevao je svoje usrdne molitve u njihovu korist.” (Isto,str. 266)

On je nudio nadu: “‘Savjetujem vam da se razvedrite, jer nijedan od vas neÊeizgubiti æivot, samo Êe laa biti izgubljena’ ... Na te rijeËi nada je oæivjela.Putnici i posada trgnuli su se iz apatije i uloæili svaki moguÊi napor da bi spasiliæivot. Trebalo je joπ mnogo toga uËiniti. Morao je biti uloæen svaki trud u okvirunjihovih sposobnosti kako bi se izbjeglo uniπtenje, jer Bog pomaæe samo onimakoji pomaæu sebi.” (Isto, str. 266,267)

Kakvo svjedoËanstvo! Pavao je stajao Ëvrsto uz Boga u tim trenucima kuπ-nje. Bio je u prigodi da svjedoËi onima koji u drugim okolnostima moæda ne bisluπali. U Djelima 27,44 stoji da su se svi oni sigurno iskrcali na kopno. SamozahvaljujuÊi Pavlovoj povezanosti s Bogom i suradnji posade, to je bilo moguÊe.Kuπnja je postala svjedoËanstvo.

ODGOVORITE1. Sjetite se nekog sluËaja kad ste vi bili u nevolji i kad ste posluπali, ili kad

niste posluπali Gospodnji savjet. Kakve su bile posljedice? Je li se isplatilo?2. Razmislite o tom iskustvu kao o svjedoËanstvu za druge. Na koga bi to

moglo utjecati i kako?

Nicole Hamilton, Orlando, Florida, SAD

117

Utorak, 25. rujna

Prijateljstvo skopËano s rizikom

DOKAZDjela 27,1—28,14

Izvjeπtaj o pomorskom putovanju na koje se Pavao otisnuo kao zatvorenik,o Ëemu Ëitamo u Djelima 27—28 pun je zanimljivih dogaaja. To opasno putova-nje, praÊeno olujnim vjetrovima, obuhvaÊalo je i epizode nasukavanja na uda-ljene otoke, brodolom i susrete sa stanovnicima Malte. Nakon mnogih zapleta,uslijedila je neka vrsta sretnog zavrπetka kad su konaËno stigli u Rim.

Skoro gubimo iz vida da je rijeË o putovanju zatvorenika, buduÊi da se Pavaopojavljuje kao glavni junak izvjeπtaja. On je mudar Ëovjek (Djela 27,9-11), donosirijeËi utjehe (Djela 27,21-26), spaπava mnoge æivote (Djela 27,31), duhovni jevoa (Djela 27,35.36), imun je na ujed zmije (Djela 28,3-6), iscjelitelj je (Djela28,8.9). Ukratko, Pavao je zvijezda priËe.

Meutim, postoji joπ jedan tihi junak koji je sebe uËinio nevidljivim u tomizvanrednom narativu. Luka, kojega je Pavao nazvao “ljubljeni lijeËnik” (Kolo-πanima 4,14), pedantni pisac cijelog tog izvjeπtaja, bio je s Pavlom. On i Aristarh(Djela 27,2) bili su Pavlovi “drugovi u suæanjstvu”, proæivjevπi zajedno s njim sveopasnosti tog putovanja.

Zaπto je Luka bio tu? Pavao je bio zatvorenik, ali Luka nije. On nije moraopoÊi s Pavlom i izloæiti se svim tim “nepotrebnim” opasnostima. Pa ipak, poπaoje dragovoljno i viπe puta preæivio iskustvo bliske smrti.

Zaπto bi netko u tolikoj mjeri izlagao sebe neugodnostima zbog druge oso-be? »ak i u svojem pisanju on ne spominje sebe, iako moæemo pretpostaviti daje i sâm dao znaËajan doprinos pomaæuÊi Pavlu i sluæeÊi drugima na lai. On jePavla uËinio junakom priËe, Ëak i kad je bilo rijeËi o iscjeljivanju i zdravlju, πtoje bilo Lukino podruËje, kao u sluËaju bolesti Publijevog oca na Malti.

Poglavlja 27 i 28 Djela apostolskih otkrivaju ne samo detaljnog i pedantnogpisca, veÊ i odanog prijatelja i poniznu duπu. Isus je rekao: “Nitko nema veÊeljubavi od ove: poloæiti vlastiti æivot za svoje prijatelje.” (Ivan 15,13) Taj Isusovodraz jasno se vidi u Luki, vjernom suputniku koji je dobrovoljno poloæio æivotza Pavla, svojeg prijatelja. Poput Isusa, on “sama sebe obezvrijedi uzevπi obliËjesluge” (Filipljanima 2,7 — Varaædinska Biblija).

Kakav je samo blagoslov imati tako vjernog prijatelja! Pavao je bio izuzetnoblagoslovljen Lukinim druπtvom i pouzdanoπÊu. U suprotnom, njegovo putova-nje bilo bi mnogo samotnije.

ODGOVORITEImate li nekog pouzdanog prijatelja koji vam je bliæi od brata ili sestre? I πto

je moæda joπ vaænije, jeste li vi vjeran prijatelj? Postoji li netko za koga bistepoloæili svoj æivot?

Josephine Elia Loi, Frederick, Colorado, SAD

118

Srijeda, 26. rujna

Potpuna vjera

PRIMJENADjela 27,21-26; Rimljanima 1,18-20

Pavlov karakter ilustrira kako Bog moæe upotrijebiti bilo koga da bi ostvariosvoj cilj. I premda se iz okrutnog tlaËitelja preobrazio u odvaænog evanelista,Pavao kao da se povukao pred silom Rima. Ipak, usred oluje, dok je kao zatvore-nik putovao na Maltu, u snu mu je doπao Boæji aneo s obeÊanjem: “Ne boj se,Pavle! Ti treba da doeπ pred cara. I evo, Bog ti milostivo daruje æivote svih kojis tobom plove.” (Djela 27,24) Premda je znao da neÊe biti poπteen progonstva,Pavao je sada bio uvjeren da je Bog s njim i da Êe æiv stiÊi na odrediπte.

I nama je reËeno da Êemo se suoËiti s progonstvom i da Êe Bog tada biti snama. “Mnoge nevolje ima pravednik, ali ga Jahve od svih izbavlja.” (Psalam34,20) Meutim, kad se naemo u nevolji, Ëesto je teπko imati vjeru jer je naπljudski vid ograniËen onim πto moæemo fiziËki sagledati. Pa ipak, tu svojuograniËenost na pet osjetila ne moæemo koristiti kao izgovor buduÊi da se Boæjenevidljive osobine mogu vidjeti u onome πto je stvoreno (Rimljanima 1,20). Vjeranije oslanjanje na slijepe pretpostavke, veÊ djelovanje na osnovi Ëvrstih dokaza.Kako moæemo jasno vidjeti ono πto je nevidljivo?

1. Upoznajmo svojeg oËnog LijeËnika. Izlazak s nekim koga ne poznajetezove se “sastanak na slijepo”, a vjerovanje nekome koga ne poznajete naziva se“slijepa vjera”. I jedno i drugo je opasno. Da biste doæivjeli radost vjere, razvi-jajte odnos s najboljim oËnim LijeËnikom. On je obeÊao da Êe Ga naÊi svi kojiGa potraæe cijelim srcem (Jeremija 29,11). Jedino ako budemo pratili recepte izNjegove RijeËi, otkrit Êemo ljepotu istine u koju se uzdamo.

2. SjeÊajmo se onoga πto smo vidjeli u proπlosti. U prilog vjeri najviπe govorinjezina djelotvornost. Meutim, kad se naemo u kuπnji, mi brzo zaboravljamokako nas je Bog vodio kroz teπkoÊe, pretvarao neprilike u prilike ili nas blago-slivljao zdravljem, obitelji i prijateljima. SjeÊanje na Boæje blagoslove u naπemæivotu i na Njegovo opraπtanje daje nam sigurnost da Êe nas On voditi i ubuduÊnosti.

3. Djelujmo otvorenih oËiju. Jedino kad postupamo u skladu sa svojim uvje-renjima, moæemo doæivjeti vjeru. Povjerenje je razvojni proces. Kao πto posaozahtijeva ulaganje napora, tako i vjera zahtijeva djela. KrπÊanska vjera je ra-zumna i opravdana. Ona se zasniva na Boæjoj dosljednoj i pouzdanoj RijeËi.

ODGOVORITEOsvrnite se na neko razdoblje teπkoÊa i borbe. Kako vas je Bog proveo kroz

sve to? U vezi s kojom odlukom u æivotu Ëekate na jasan dokaz na osnovi kojegÊete postupiti?Je li moguÊe da veÊ sad sve jasno sagledavate i da samo trebateprimijeniti svoju vjeru?

Natalie Hamilton, Dayton, Tennessee, SAD

119


Æivljenje sa svrhom


Iskreno se divim Pavlovoj hrabrosti i vjeri da Êe se Bog pobrinuti za njegovæivot, i cijenim veliki primjer koji nam je ostavio o tome kako trebamo æivjetiu skladu s evaneoskom porukom. Pavao je govorio o poruci nade bez obzira nasvoje osobne okolnosti, a kao πto svi znamo, mnoge od njih nisu bile baπugodne. A opet, kako je i mogao biti uplaπen kad ga je Boæji aneo osobnoutjeπio rijeËima: “Ne boj se, Pavle! Ti treba da doeπ pred cara” (Djela 27,24)?

U Djelima 28,17-22 nalazi se izvjeπtaj o Pavlovom obraÊanju ljudima, kad ihje rijeËima proroka Izaije pozvao da se oslobode svoje ravnoduπnosti i samo-zadovoljstva. Kako bi se vama dopalo da vas dovedu u vezu s izjavom: “DobroÊete sluπati, a ipak neÊete razumjeti; dobro Êete gledati, a ipak neÊete vidjeti”(Djela 28,26)? Naπe srce je okorjelo, a naæalost izgleda da su grijesi samoza-dovoljstva i ravnoduπnosti u naπim crkvenim krugovima uvelike prihvaÊeni kaonormalni. Otkad je to postalo normalno?

Knjiga Djela apostolska doista je nadahnjujuÊa. U njoj upravo moæemo osjetitioduπevljenje i æar Boæjih vjernih sljedbenika koji su æivjeli u skladu s Velikimnalogom poπto su ga utkali u svoju svakodnevicu. U njima je bilo neËega pose-bnog — mogli ste toËno znati je li netko Isusov sljedbenik. Pitam se bi li i nasnetko mogao prepoznati kao takve u mnoπtvu svjetovnih ljudi koji hodaju zem-ljom?

Posljednjih nekoliko godina srce mi je obuzeto snaænim uvjerenjem da jenama kao Boæjem narodu potrebna obnovljena svijest o naπoj svrsi. Trebamo seupitati: “Zaπto smo ovdje?” i postati svjesni da veÊina nas æivi vrlo udobnimæivotom. I ne samo to — budimo iskreni — nama se to dopada.

Plaπimo se iziÊi iz svojeg podruËja udobnosti, ali tek tamo gdje naπe podruËjeudobnosti zavrπava, Krist moæe poËeti obavljati svoje najveÊe djelo u nama ipreko nas. “Siguran sam u ovo isto da Êe onaj koji je poËeo dobro djelo meuvama dovrπiti ga do Dana Krista Isusa.” (Filipljanima 1,6) ObeÊanje je tu — alimoramo iskoraËiti u vjeri kako bismo postali dio tog obeÊanja i æivjeli u skladusa svojom svrhom, donoseÊi svakodnevno odluku da Êemo nastaviti pobjeivatii ispunjavati svoju ulogu ovdje na Zemlji dok putujemo prema ObeÊanoj Zemlji.

ODGOVORITE1. Zaπto mi odlaæemo æurnost evaneoskog naloga i Kristov skori povratak?2. U kojim podruËjima vaπeg æivota osjeÊate da vas Bog poziva da napustite

svoje podruËje udobnosti i da ispunite svoju svrhu?3. Koju ste najveÊu korist imali od prouËavanja Djela apostolskih?

Michelle Solheiro, Edmonton, Alberta, Kanada

120

Petak, 28. rujna

Ne boj se


ZAKLJU»AKKad nam Bog kaæe da Êe se neπto dogoditi, On dræi svoju rijeË. Premda nije

uvijek doæivljavao ono πto je oËekivao, Pavao je ipak postupao u skladu s Bo-æjom rijeËju. Spoznaja da je Bog s nama pomaæe nam da krenemo naprijedusprkos naπim strahovima. Pavao je mogao imati tako nevjerojatan æivot i posti-zati uspjehe usprkos traumatiËnim iskustvima kroz koja je prolazio zato πto jevjerovao Boæjoj rijeËi i bio joj posluπan. Kad nas Bog poziva da nekome govori-mo o Njemu, da postupimo u skladu s Njegovom rijeËju ili da propovijedamoEvanelje, ne trebamo se bojati jer Êe On biti s nama.

RAZMOTRITEu »itajte Djela 27—28, molite se i razmiπljajte o Pavlovom æivotu. Pitajte Boga

Ëemu vas æeli pouËiti na osnovi tih tekstova.u Istraæite rijeË “strah” i razmotrite kontekst u kojem se javlja svaki redak

koji govori o strahu.u Nacrtajte sliku koja se javlja u vaπem umu kad Ëujete rijeË “strah”. Zatim

nacrtajte ono πto mislite da je suprotno od straha. Usporedite te dvije slike.u Posluπajte pjesme “Here I am, Lord” i “I’ll Go Where You Want Me to Go”

Richarda Schlettyja. Dok budete sluπali rijeËi, zapitajte se jeste li spremniiÊi kamo god vas Bog pozove i sluæiti Mu kako god vam On naloæi.

u U svoj molitveni dnevnik zapiπite molitvu u kojoj Êete pitati Boga kome Onæeli da svjedoËite u svojem æivotu.

u Poite u kolportaæu u okviru ljetnog programa kolportaæe u vaπoj konferen-ciji.

POVEÆITEMatej 28,18-20; Luka 10,17-20; Djela 18,9.10.Ellen G. White, Borba i hrabrost, str. 341,354; Djela apostolska, 42. i 43.

poglavlje.David Platt, Radical, (Multnomah Books, 2010.).

Jaime Martin, Loma Linda, Kalifornija, SAD

121

“Dio je Boæjeg plana da nam kao odgovor na molitvu vjere dade ono πto namne bi dao da Ga nismo molili.” (Ellen G. White, Velika borba, str. 415)

“Razvijajte naviku da razgovarate sa Spasiteljem. ... Neka se vaπe srce uvijekdiæe u tihoj molitvi za pomoÊ, za svjetlost, za snagu, za mudrost. Neka svaki vaπdah bude molitva.” (Ellen G. White, Sluæba lijeËenja, str. 328)

Moj dnevnik posredniËke molitve

Moj molitveni popis:

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Moja molitvena iskustva:

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

122

01 N 2. KorinÊanima 4,6 Najuzviπenije znanje02 P Matej 7,28.29 NajveÊi UËitelj svih vremena03 U Luka 11,35.36 SuoËavanje sa svjetlom04 S Luka 24,45 Otvaranje tajne otkupljenja05 » Psalam 119,130 Svrha svih proroËanstava06 P Izreke 2,6 Mudrost od Oca svjetla07 S Ivan 5,39 KrπÊanski priruËnik

08 N 2. Petrova 1,21 Istraæivanje rudnika istine09 P Djela 17,11 Glas od Boga10 U Psalam 119,89 Knjiga od vjeËnih vremena11 S Efeæanima 2,4-6 Prava krπÊanska kultura12 » Hebrejima 4,12 Istina koja preobraæava13 P 1. Timoteju 4,12 Istina je boæanski straæar14 S Jeremija 15,16 Zlatna obeÊanja

15 N Psalam 63,6 Izvori utjehe16 P Filipljanima 3,8 Gubitak koji je zapravo dobitak17 U 2. Petrova 1,10 Opasnost zanemarivanja18 S Ivan 7,17 Bogate dubine znanja19 » 1. KorinÊanima 2,5 Ljudska mudrost nasuprot boæanskoj20 P Ivan 18,37 Autor i UËitelj istine21 S Luka 24,27 Glavna tema Svetoga pisma

22 N Izreke 19,11 Vaπa vlastita volja?23 P 1. KorinÊanima 3,19.20 Temelj istine24 U Ezekiel 20,20 Boæji potpis25 S Jeremija 6,16 Sigurnost na “iskonskim stazama”26 » 1. Petrova 1,24.25 Boæji vrt27 P Matej 10,32 Na Ëijoj ste vi strani?28 S Matej 5,14.15 NeposveÊeni krπÊani

29 N Matej 5,16 Prenoπenje svjetla30 P Psalam 97,11 Svjetlo za one koji ga vole31 U Psalam 90,17 Dopustite da vas Bog vodi

JUTARNJI REDCI — SRPANJ 2018.Dopustite da vas Bog vodi

123

01 S Izaija 33,22 Kraljevi podanici!02 » 1. KorinÊanima 4,2 Umjesto Gospodara03 P Malahija 3,10 Podupiranje Boæjeg plana04 S 1. Timoteju 6,9 Pazite se sotonskih zamki

05 N Matej 6,19-21 Sigurno mjesto za naπe blago06 P Filipljanima 4,19 Boæja riznica zaliha07 U Filipljanima 4,6 Pouzdano utoËiπte08 S Hebrejima 11,6 Vjera koja napreduje09 » Marko 4,40 Opasni gost10 P Matej 14,31 Pobijediti sumnje11 S Jakov 2,26 Vjera koju Bog prihvaÊa

12 N Luka 17,5 Njegovanje vjere13 P Psalam 31,20 Velika vjera, velik mir14 U Psalam 37,3 Vjera vidi iza tame15 S Tuæaljke 3,40.41 Odvojite vrijeme za razmiπljanje16 » Hebrejima 4,13 Sveti straæar17 P Izaija 65,2 Silni Izbavitelj18 S 2. Timoteju 2,22 Vrijeme sjetve

19 N Efeæanima 4,22-24 Pod Boæjim budnim okom20 P 1. Ivanova 1,9 Milost za one koji se kaju21 U Jakov 5,16 Iz poraza u pobjedu22 S Hebrejima 2,18 Jaka obrana protiv kuπnji23 » Mihej 7,18 Kako se rijeπiti krivnje24 P Psalam 19,12 Pod Boæjom disciplinom25 S Matej 12,21 Grijeh koji Bog ne moæe oprostiti

26 N Efeæanima 4,30 Poigravanje s Boæjim Duhom27 P Jakov 4,7 Kako se oduprijeti Sotoni28 U Jakov 4,8 Pribliæite se k Bogu29 S 1. Ivanova 5,18 Nema izgovora za neuspjeh30 » Psalam 41,12 Bojno polje u duπi31 P Izaija 30,21 Jedini siguran put

JUTARNJI REDCI — KOLOVOZ 2018.Vjera koju Bog prihvaÊa

124

01 S Amos 3,31 Moj Gospodin i ja

02 N Psalam 37,23 Sluπajte Boæji glas03 P Psalam 123,2 Pazite na Boæje vodstvo04 U 1. KorinÊanima 15,57 Hod do pobjede05 S Hebrejima 3,12 Prvi opasni koraci06 » Hebrejima 3,13 Zavodljivost grijeha07 P Otkrivenje 3,21 Sukob se vodi zbog nas08 S Rimljanima 8,28 Povjerenje u vrijeme kuπnje

09 N Luka 6,12 I Isus se molio10 P Psalam 27,14 “Doite... te se malo odmorite”11 U Luka 11,1 Prihvatljiva molitva12 S Matej 6,9-13 Uzor-molitva13 » Izaija 54,10 Kakav je Bog?14 P Psalam 103,13 Njeæni, milostivi Otac15 S Ivan 16,23.24 Uvjeti naπeg spasenja

16 N Hebrejima 4,16 MoÊ Isusovog imena17 P Izaija 40,31 Molim se za vodstvo18 U Efeæanima 6,18 KrπÊaninov »uvar19 S Psalam 57,2 Odmor u Bogu20 » Psalam 61,1.2 Slabi pokuπaji nisu dovoljni21 P Jakov 5,16 Æarka molitva koja djeluje22 S Daniel 9,3.4 Danielov primjer molitve i priznanja

23 N Psalam 62,9 Dragocjenost tajne molitve24 P Psalam 92,1.2 Hvala poput Ëistog potoka25 U Psalam 35,28 Proslavljamo li Isusa?26 S Ivan 15,20 Stradanje radi istine27 » Psalam 66,10 Snaga u kuπnji28 P 1. Petrova 1,7 Slavni rodovi kuπnje29 S Psalam 119,71 Zaπto sve te nevolje?

30 N Jakov 1,2-4 Donesite svoje nevolje pred Boga

JUTARNJI REDCI — RUJAN 2018.Moj Gospodin i ja

125

UPOZNAJTE SE S BIBLIJOM!Dopisnim putem upoznajte

njezine junake, proroke, pjesnike, pisce...

Dopisni biblijski teËajBIBLIJA GOVORI

26 lekcija biblijskoga gradiva iz kojih Êete na brz i jednostavannaËin steÊi najosnovnija znanja iz Biblije ili Svetog pisma —

najstarije, najviπe Ëitane i najviπe izdavane knjige. ProuËavajteovu jedinstvenu i svetu Knjigu Boæje objave — dopisnim putem,

besplatno i bez obveze, u vrijeme koje Vam odgovarate naËinom i brzinom koju sami odredite.

NaruËite joπ danas na naslov:ZNACI VREMENA, DOPISNA BIBLIJSKA ©KOLA

Prilaz Gjure DeæeliÊa 75 (p.p. 925), 10001 ZAGREB

Dopisna biblijska πkola online:www.http://biblija-govori.hr/otkrijmo/ • www.biblija.hr

126

VE»ERNJE BOGOSLUÆJE U OBITELJI

SRPANJ

01. Psalam 3.02. Psalam 4.03. Psalam 5.04. Psalam 6.05. Psalam 7.06. Psalam 7.07. Psalam 9.


15. Psalam 17.16. Psalam 18,1-25.17. Psalam 18,26-50.18. Psalam 19.19. Psalam 20.20. Psalam 21.21. Psalam 22,1-16.

22. Psalam 22,17-31.23. Psalam 23.24. Psalam 24.25. Psalam 25.26. Psalam 26.27. Psalam 27.28. Psalam 28.

29. Psalam 29.30. Psalam 30.31. Psalam 31.

KOLOVOZ

01. Psalam 32.02. Psalam 33.03. Psalam 34.04. Psalam 35,1-12.

05. Psalam 35,13-28.06. Psalam 36.07. Psalam 37,1-19.08. Psalam 37,20-40.09. Psalam 38.10. Psalam 39.11. Psalam 40.

12. Psalam 41.13. Psalam 42.14. Psalam 43.15. Psalam 44,1-12.16. Psalam 44,13-27.17. Psalam 45.18. Psalam 46.


26. Psalam 54.27. Psalam 55.28. Psalam 56.29. Psalam 57.30. Psalam 58.31. Psalam 59.

RUJAN

01. Psalam 60.


09. Psalam 68,1-19.10. Psalam 68,20-36.11. Psalam 69,1-13.12. Psalam 69,14-37.13. Psalam 70.14. Psalam 71,1-13.15. Psalam 71,14-24.

16. Psalam 72.17. Psalam 73,1-17.18. Psalam 73,18-28.19. Psalam 74.20. Psalam 75.21. Psalam 76.22. Psalam 77.

23. Psalam 78,1-20.24. Psalam 78,21-55.25. Psalam 78,56-72.26. Psalam 79.27. Psalam 80.28. Psalam 81.29. Psalam 82.

30. Psalam 83.

127

»ITANJE BIBLIJE REDOM

SRPANJ

01. Psalam 102-10402. Psalam 105-10703. Psalam 108-11104. Psalam 112-11405. Psalam 115-11806. Psalam 119-12007. Psalam 121-123

08. Psalam 124-12609. Psalam 127-13310. Psalam 134-13711. Psalam 138-14112. Psalam 142-14613. Psalam 147-15014. Izreke 1-3

15. Izreke 4-616. Izreke 7-1017. Izreke 11-1318. Izreke 14-1619. Izreke 17-2020. Izreke 21-2421. Izreke 25-27

22. Izreke 28-3123. Propovjednik 1-524. Propovjednik 6-925. Propovjednik 10-1226. Pjesma 1-427. Pjesma 5-828. Izaija 1-4

29. Izaija 5-730. Izaija 8-1031. Izaija 11-13

RUJAN

01. Jeremija 50-52

02. Tuæaljke 1-303. Tuæaljke 4-504. Ezekiel 1-305. Ezekiel 4-606. Ezekiel 7-1007. Ezekiel 11-1308. Ezekiel 14-16

09. Ezekiel 17-1910. Ezekiel 20-2211. Ezekiel 23-2512. Ezekiel 26-2813. Ezekiel 29-3214. Ezekiel 33-3515. Ezekiel 36-38

16. Ezekiel 39-4217. Ezekiel 43-4518. Ezekiel 46-4819. Daniel 1-420. Daniel 5-921. Daniel 10-1222. Hoπea 1-3

23. Hoπea 4-624. Hoπea 7-1125. Hoπea 12-1426. Joel 1-327. Amos 1-328. Amos 4-629. Amos 7-9

30. Obadija i Jona

KOLOVOZ

01. Izaija 14-1602. Izaija 17-2103. Izaija 22-2504. Izaija 26-28

05. Izaija 29-3106. Izaija 32-3407. Izaija 35-3708. Izaija 38-4009. Izaija 41-4410. Izaija 45-4711. Izaija 48-50

12. Izaija 51-5413. Izaija 55-5714. Izaija 58-6015. Izaija 61-6316. Izaija 64-6617. Jeremija 1-418. Jeremija 5-7

19. Jeremija 8-1020. Jeremija 11-1421. Jeremija 15-1722. Jeremija 18-2023. Jeremija 21-2424. Jeremija 25-2725. Jeremija 28-30

26. Jeremija 31-3327. Jeremija 34-3728. Jeremija 38-4029. Jeremija 41-4330. Jeremija 44-4631. Jeremija 47-49

128

PO»ECI SUBOTA U SRPNJU, KOLOVOZU I RUJNU 2018.

SRPANJ KOLOVOZ RUJANMJESTO 6.7. 13.7. 20.7. 27.7. 3.8. 10.8. 17.8. 24.8. 31.8. 7.9. 14.9. 21.9. 28.9.

Beli Manastir 20.38 20.34 20.29 20.22 20.14 20.04 19.53 19.41 19.28 19.16 19.03 18.49 18.36Biograd 20.43 20.40 20.35 20.28 20.20 20.11 20.01 19.50 19.38 19.27 19.14 19.01 18.49Bjelovar 20.46 20.42 20.36 20.29 20.21 20.11 20.01 19.49 19.36 19.24 19.10 18.57 18.43Borovo 20.36 20.32 20.27 20.20 20.12 20.02 19.52 19.40 19.27 19.16 19.02 18.49 18.35BraË 20.37 20.34 20.29 20.23 20.15 20.06 19.56 19.45 19.33 19.22 19.10 18.57 18.44Cres 20.50 20.47 20.42 20.35 20.28 20.18 20.07 19.56 19.44 19.32 19.19 19.06 18.53Crikvenica 20.52 20.49 20.43 20.36 20.28 20.19 20.08 19.56 19.44 19.32 19.19 19.05 18.52»akovec 20.49 20.45 20.40 20.32 20.24 20.14 20.03 19.50 19.38 19.26 19.12 18.58 18.44Dalj 20.36 20.32 20.27 20.20 20.12 20.02 19.52 19.40 19.27 19.16 19.02 18.49 18.35Daruvar 20.42 20.38 20.33 20.26 20.18 20.08 19.58 19.46 19.33 19.21 19.08 18.55 18.41Delnice 20.52 20.49 20.43 20.36 20.28 20.19 20.08 19.56 19.44 19.32 19.19 19.05 18.52Dubrovnik 20.28 20.25 20.20 20.14 20.07 19.58 19.48 19.37 19.26 19.14 19.02 18.50 18.38Dugi Otok 20.46 20.42 20.37 20.31 20.23 20.14 20.03 19.52 19.40 19.28 19.16 19.02 18.50Djakovo 20.37 20.34 20.28 20.21 20.13 20.04 19.53 19.41 19.28 19.17 19.04 18.50 18.37Gareπnica 20.44 20.41 20.35 20.28 20.20 20.11 19.59 19.48 19.35 19.23 19.10 18.56 18.43GospiÊ 20.46 20.43 20.37 20.31 20.23 20.13 20.03 19.52 19.40 19.28 19.15 19.02 18.49Grubiπno Polje 20.42 20.38 20.33 20.26 20.18 20.08 19.58 19.46 19.33 19.21 19.08 18.55 18.41Hvar 20.37 20.34 20.29 20.23 20.16 20.07 19.56 19.45 19.34 19.22 19.10 18.58 18.44Ilok 20.33 20.29 20.24 20.17 20.09 19.59 19.49 19.37 19.25 19.13 18.59 18.46 18.32Karlovac 20.49 20.46 20.40 20.33 20.25 20.16 20.04 19.53 19.40 19.28 19.15 19.02 18.48Knin 20.41 20.38 20.32 20.26 20.18 20.09 19.58 19.47 19.35 19.23 19.11 18.58 18.45Koprivnica 20.47 20.44 20.38 20.31 20.23 20.13 20.01 19.49 19.37 19.25 19.11 18.57 18.43KorËula 20.32 20.29 20.24 20.18 20.11 20.02 19.52 19.41 19.30 19.19 19.07 18.54 18.41Kornat 20.43 20.40 20.35 20.28 20.21 20.11 20.01 19.50 19.38 19.27 19.14 19.02 18.49Krapina 20.52 20.47 20.42 20.35 20.26 20.17 20.05 19.53 19.41 19.28 19.15 19.01 18.47Kriæevci 20.48 20.44 20.38 20.31 20.23 20.13 20.02 19.50 19.37 19.25 19.11 18.58 18.44Krk 20.52 20.49 20.43 20.36 20.28 20.19 20.08 19.56 19.44 19.32 19.19 19.05 18.52Kutina 20.44 20.41 20.35 20.28 20.20 20.11 20.00 19.48 19.35 19.24 19.10 18.57 18.44Lastovo 20.34 20.31 20.26 20.20 20.13 20.04 19.54 19.43 19.32 19.21 19.08 18.56 18.44Lipik 20.42 20.38 20.33 20.26 20.18 20.08 19.58 19.46 19.33 19.21 19.08 18.55 18.41Loπinj 20.50 20.46 20.41 20.34 20.26 20.17 20.07 19.55 19.43 19.32 19.19 19.05 18.52Makarska 20.35 20.31 20.26 20.20 20.13 20.04 19.53 19.43 19.31 19.20 19.07 18.55 18.41Maruπevec 20.49 20.46 20.40 20.32 20.25 20.14 20.03 19.51 19.38 19.26 19.13 18.59 18.45MetkoviÊ 20.32 20.29 20.25 20.18 20.11 20.02 19.52 19.41 19.29 19.18 19.05 18.53 18.40

129

PO»ECI SUBOTA U SRPNJU, KOLOVOZU I RUJNU 2018.

SRPANJ KOLOVOZ RUJANMJESTO 6.7. 13.7. 20.7. 27.7. 3.8. 10.8. 17.8. 24.8. 31.8. 7.9. 14.9. 21.9. 28.9.

Mljet 20.31 20.28 20.23 20.17 20.10 20.01 19.51 19.40 19.29 19.17 19.05 18.53 18.41Naπice 20.38 20.35 20.29 20.22 20.14 20.04 19.53 19.42 19.29 19.17 19.04 18.50 18.37Nova Gradiπka 20.41 20.37 20.32 20.25 20.17 20.07 19.56 19.45 19.32 19.20 19.07 18.54 18.41Novska 20.44 20.40 20.35 20.28 20.20 20.10 19.59 19.47 19.35 19.23 19.10 18.56 18.43Opatija 20.53 20.50 20.44 20.37 20.29 20.20 20.09 19.57 19.44 19.33 19.20 19.06 18.53Osijek 20.37 20.34 20.28 20.21 20.13 20.03 19.52 19.40 19.28 19.16 19.03 18.49 18.36OtoËac 20.47 20.43 20.38 20.31 20.24 20.14 20.04 19.52 19.40 19.28 19.16 19.02 18.49Pag 20.46 20.43 20.38 20.31 20.23 20.14 20.04 19.52 19.40 19.28 19.16 19.02 18.49Pakrac 20.42 20.38 20.33 20.26 20.18 20.08 19.57 19.46 19.33 19.21 19.08 18.55 18.41Peljeπac 20.31 20.28 20.23 20.17 20.10 20.01 19.51 19.40 19.29 19.18 19.06 18.53 18.41Petrinja 20.46 20.42 20.37 20.29 20.22 20.12 20.01 19.49 19.37 19.25 19.11 18.58 18.45PloËe 20.33 20.30 20.25 20.19 20.11 20.02 19.52 19.41 19.29 19.19 19.06 18.53 18.41PoreË 20.56 20.53 20.47 20.40 20.32 20.23 20.12 20.00 19.48 19.36 19.23 19.10 18.56Poæega 20.40 20.37 20.31 20.25 20.17 20.07 19.56 19.44 19.32 19.20 19.07 18.53 18.40Pula 20.53 20.50 20.45 20.38 20.30 20.21 20.10 19.59 19.46 19.35 19.22 19.08 18.56Rab 20.50 20.46 20.41 20.34 20.26 20.17 20.07 19.55 19.43 19.31 19.18 19.05 18.52Rijeka 20.53 20.49 20.44 20.37 20.29 20.19 20.08 19.57 19.44 19.32 19.19 19.06 18.52Rovinj 20.56 20.52 20.47 20.40 20.32 20.23 20.12 20.00 19.47 19.36 19.23 19.09 18.56Sinj 20.38 20.35 20.29 20.23 20.16 20.07 19.56 19.46 19.34 19.22 19.10 18.57 18.44Sisak 20.46 20.42 20.37 20.29 20.22 20.12 20.01 19.49 19.37 19.25 19.11 18.58 18.44Slatina 20.41 20.38 20.32 20.25 20.17 20.07 19.56 19.44 19.32 19.20 19.07 18.53 18.40Slavonski Brod 20.38 20.34 20.29 20.22 20.14 20.04 19.53 19.41 19.29 19.17 19.04 18.51 18.37Slunj 20.48 20.44 20.39 20.32 20.25 20.15 20.04 19.52 19.40 19.28 19.15 19.01 18.48Split 20.38 20.35 20.30 20.23 20.16 20.07 19.56 19.46 19.34 19.23 19.10 18.58 18.44©ibenik 20.42 20.39 20.34 20.28 20.20 20.11 20.01 19.50 19.38 19.26 19.14 19.01 18.49Varaædin 20.49 20.46 20.40 20.32 20.24 20.14 20.03 19.51 19.38 19.26 19.12 18.58 18.44Vinkovci 20.36 20.32 20.27 20.20 20.12 20.02 19.52 19.40 19.28 19.16 19.02 18.49 18.35Virovitica 20.42 20.38 20.33 20.26 20.18 20.08 19.58 19.46 19.33 19.21 19.08 18.54 18.40Vis 20.38 20.35 20.30 20.23 20.16 20.07 19.57 19.46 19.34 19.23 19.11 18.58 18.46Vukovar 20.35 20.32 20.27 20.20 20.12 20.02 19.51 19.40 19.27 19.15 19.02 18.49 18.35Zadar 20.45 20.42 20.37 20.30 20.22 20.13 20.02 19.52 19.40 19.28 19.15 19.02 18.49Zagreb 20.49 20.45 20.40 20.32 20.25 20.15 20.04 19.52 19.40 19.28 19.14 19.01 18.47Æupanja 20.36 20.32 20.27 20.20 20.12 20.02 19.52 19.40 19.28 19.16 19.02 18.49 18.36

(Vremena u ovoj tablici navedena su po ljetnom raËunanju.)

130

»ITANJE BIBLIJE REDOM — JEDNO POGLAVLJE DNEVNO

SRPANJ

01. 2. KorinÊanima 702. 2. KorinÊanima 803. 2. KorinÊanima 904. 2. KorinÊanima 1005. 2. KorinÊanima 1106. 2. KorinÊanima 12

07. 2. KorinÊanima 1308. GalaÊanima 109. GalaÊanima 210. GalaÊanima 311. GalaÊanima 412. GalaÊanima 513. GalaÊanima 6

14. Efeæanima 115. Efeæanima 216. Efeæanima 317. Efeæanima 418. Efeæanima 519. Efeæanima 620. Filipljanima 1

21. Filipljanima 222. Filipljanima 323. Filipljanima 424. Koloπanima 125. Koloπanima 226. Koloπanima 327. Koloπanima 4

28. 1. Solunjanima 129. 1. Solunjanima 230. 1. Solunjanima 331. 1. Solunjanima 4

KOLOVOZ

01. 1. Solunjanima 502. 2. Solunjanima 103. 2. Solunjanima 2

04. 2. Solunjanima 305. 1. Timoteju 106. 1. Timoteju 207. 1. Timoteju 308. 1. Timoteju 409. 1. Timoteju 510. 1. Timoteju 6

11. 2. Timoteju 112. 2. Timoteju 213. 2. Timoteju 314. 2. Timoteju 415. Titu 116. Titu 217. Titu 3

18. Filemonu19. Hebrejima 120. Hebrejima 221. Hebrejima 322. Hebrejima 423. Hebrejima 524. Hebrejima 6

25. Hebrejima 726. Hebrejima 827. Hebrejima 928. Hebrejima 10

RUJAN

01. Hebrejima 1102. Hebrejima 1203. Hebrejima 13

04. Jakov 105. Jakov 206. Jakov 307. Jakov 408. Jakov 509. 1. Petrova 110. 1. Petrova 2

11. 1. Petrova 312. 1. Petrova 413. 1. Petrova 514. 2. Petrova 115. 2. Petrova 216. 2. Petrova 317. 1. Ivanova 1

18. 1. Ivanova 219. 1. Ivanova 320. 1. Ivanova 421. 1. Ivanova 522. 2. Ivanova23. 3. Ivanova24. Juda

25. Otkrivenje 126. Otkrivenje 227. Otkrivenje 328. Otkrivenje 429. Otkrivenje 530. Otkrivenje 631. Otkrivenje 7

131

NaruËite preko povjerenika

za literaturu u svojoj

mjesnoj crkvi ili izravno

kod nakladnika!www.znaci-vremena.comtel. 01 2361-920

132

Knjige koje smo

æeljno Ëekali!

www.znaci-vremena.com

tel. 01 2361-920

133

Sjeverna azijskopacifiËka divizija

Tih

i ocea

n

Tokyo

KIN

A

RU

SK

A FE

DE

RA

CIJA

KA

ZA

HS

TAN

KIR

GIS

TAN©

RI L

AN

KA

IND

IJA

NE

PAL

MIJA

NM

AR

LA

OS

BU

TAN

BA

NG

LA

DE

©

MO

NG

OL

IJA

Ulaan

baatar

Beijin

g/Pek

ing

Pjon

gjangSeu

l

JA

PA

N

SJE

VE

RN

A K

OR

EJA

JUÆ

NA

KO

RE

JA

TAJVA

NH

ong K

ong

Sjeverna azijskopacifiËka divizija

Unije

Crkve

SkupineVjernika

StanovnikaK

ineska unija1.195

3.121433.449

1.386.040.000Japanska unija

9751

15.151125.310.000

Korejska unija

715147

247.14375.916.000

Mongolska m

isija6

52.177

3.095.000Tajvanska konferencija

5629

6.29623.499.000

Ukupno

2.0693.356

704.2161.613.860.000

Misijski projekti

1.O

snivan

je gradske mjesn

e crkve u K

ini

2.O

snivan

je adventistiËke crkve u

Sejon

gu u

Juæn

ojK

oreji3.

Osn

ivanje visoke πkole u

Ulaan

baataru u

Mon

goliji4.

Osn

ivanje srediπta za osposobljavan

je mladih

u crkvi

Satagaya u

Tokiju u

Japanu

5.O

snivan

je πest gradskih zdravstven

ih srediπta u

Tajvanu

Viπe: w

ww

.Ad

ventistM

ission.org

bpmladi.3.2018 web - adventisti hrvatska · 6 nedjelja, 1. srpnja priprema! pozor! »ekaj! logos...

Documents