broj 01 kvartalni bilten ii/2008. - hanfa

Kvartalni bilten II/2008.Hrvatska agencija za nadzor financijskih uslugaB

roj 0

1

HANFA k var talni biltenBroj 01

HANFA k var talni bilten

Sadržaj

1. Globalna kretanja na tržištu kapitala ......................................................................................... 4

1. 1. Energija, hrana i sirovine .......................................................................................................................................................................................................... 4

1. 2. Nekretnine ........................................................................................................................................................................................................................................ 5

1. 3. Inflacija ................................................................................................................................................................................................................................................ 6

2. Hrvatsko tržište kapitala ............................................................................................................ 7

2. 1. Nova trgovinska platforma Zagrebačke burze .......................................................................................................................................................... 8

2. 2. Pokazatelji tržišne širine ........................................................................................................................................................................................................ 10

2. 3. Beta koeficijenti dionica CROBEX-a ................................................................................................................................................................................ 19

3. Otvoreni investicijski fondovi ................................................................................................... 30

3. 1. Novčani fondovi ......................................................................................................................................................................................................................... 30

3. 2. Obveznički fondovi .................................................................................................................................................................................................................. 31

3. 3. Mješoviti fondovi ....................................................................................................................................................................................................................... 32

3. 4. Dionički fondovi ......................................................................................................................................................................................................................... 33

4. Mirovinski fondovi ..................................................................................................................... 34

4. 1. Obvezni mirovinski fondovi ................................................................................................................................................................................................ 34

4. 2. Otvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi .................................................................................................................................................................. 37

4. 3. Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi ................................................................................................................................................................ 40

5. Tržište osiguranja ....................................................................................................................... 43

6. Leasing ....................................................................................................................................... 51

6. 1. Struktura portfelja aktivnih ugovora djelatnosti leasinga prema objektima leasinga/zajma .................................................... 53

6. 2. Imovina, kapital i obveze ...................................................................................................................................................................................................... 55

6. 3. Financijski rezultat poslovanja .......................................................................................................................................................................................... 56

6. 4. Indeksi koncentracije u djelatnosti leasinga u RH ............................................................................................................................................... 57

7. Factoring .................................................................................................................................... 58

7. 1. Aktiva ............................................................................................................................................................................................................................................... 58

7. 2. Pasiva ................................................................................................................................................................................................................................................ 60

7. 3. Račun dobiti i gubitka ............................................................................................................................................................................................................ 61

7. 4. Volumen transakcija ................................................................................................................................................................................................................ 62

8. Nadzor tvrtki na temelju rizika ................................................................................................. 63

Broj 01

HANFA k var talni bilten4

Globalna kretanja na tržištu kapitala1.

Grafikon 1.1.1. Relativna promjena Dow Jones indeksa za hranu, energiju i sirovine

Izvor: Dow Jones

Globalna ekonomija nalazi se u teškoj situaciji a uzrokovana je krizom hipotekarnih kredita u Americi i rastućom inflacijom.

Energija, hrana i sirovine1. 1.

Ubrzani razvoj gospodarstva Kine i Indije doprinio je poveća-nju potražnje za energijom. Zbog boljih prihoda, stanovništvo ovih zemalja može si priuštiti više i kvalitetniju hranu pa je to uzrokovalo povećanje cijena hrane na svjetskom tržištu. Mnoge zemlje pokušavaju zamijeniti naftu biodizelom pa i to povećava

potražnju i cijenu hrane. Razvoj industrije u Kini doprinosi veli-koj potražnji sirovina i povećanju njihove cijene. Na donjoj slici su prikazane relativne promjene Dow Jones indeksa za hranu, energiju i sirovine (DJAIGGR, DJAIGEN, DJAIGIN, DJAIGPR) u prvoj polovici 2008. godine.

U drugoj polovici 2008. očekuje se znatno usporavanje global-nog rasta, koji bi se u 2009. trebao postupno ubrzavati.

Broj 01

51. Globalna kretanja na tržištu kapitala

Nekretnine1. 2.

Intenzivni rast američkog tržišta nekretnina trajao je od 1996. do sredine 2006. godine. Vrijednost Case-Schiller kompozitnog indeksa za 10 vodećih metropola iznosio je 76 u siječnju 1996. godine.

Grafikon 1.2.1. Case-Schiller indeks nekretnina za 10 metropola u SAD-u

Izvor: Standards & Poor

Do lipnja 2006. indeks je narastao na 226 što je bio najveći rast u američkoj povijesti. Od tada je indeks pao na 180.

S obzirom na to da se smatralo da će cijene nekretnina nepre-kidno rasti, cijena kuće se sastojala od dvije komponente. Jedna je predstavljala vrijednost lokacije i zgrade, a druga je bila inve-sticijska komponenta. Zbog očekivanog rasta, banke su davale vrlo povoljne kredite a kupci su uzimali ove kredite za koje su često trebali plaćati preko 50% svojih prihoda. Veliki broj kredita imao je klizne kamate pa, kada su zbog inflacije kamate počele rasti, a cijena nekretnina padati, mnogi nisu mogli plaćati mje-sečne rate kredita. Banke su oduzimale te nekretnine i prodava-le ih na tržištu po cijenama znatno nižim od kupovne cijene. To je dovelo do pada cijena nekretnina na cijelom tržištu.

U Americi je bilo razvijeno tržište izvedenica bazirano na kre-ditima za nekretnine. Pad cijena nekretnina i veliko povećanje

rizika od neplaćanja kredita doveli su do kraha tržišta ovim izve-denicama. Neke banke su propale a neke su bile prisiljene na prodaju većim bankama.

Američka vlada i regulatori ulažu velika sredstava kako bi stabili-zirali tržište i spriječili još veće probleme.

Smatra se da će trošak za pomoć i sanaciju financijskih institucija narasti na preko $1.000.000.000.000 i da će propasti neke velike i izvjestan mali broj banaka.

Izgleda da svi slojevi stanovništva u Americi osjećaju utjecaj krize. Znatno se smanjila potrošnja i interes za luksuzne stvari. Indeks potrošnje luksuznih stvari na najnižem je nivou od 2003. godine.

Broj 01


Grafikon 1.2.2. Indeks luksuzne potrošnje

Izvor: Unity Marketing Luxury Tracking Study

Inflacija1. 3.

Krajem lipnja 2008, godišnja inflacija u Hrvatskoj iznosila je 7,6% (izvor: CROSTAT). Donja tablica prikazuje iznos inflacije u nekim dru-gim zemljama:

Tablica 1.3.1. Stopa godišnje inflacije u lipnju 2008. godine

Godišnja inflacija u lipnju 2008.

Zimbabve 1,000,000% Turska 11% Pakistan 18% Bosna i Hercegovina 10%

Argentina 25 - 30% Kostarika 11% Bolivija 15% Kina 9%

Latvija 30% Južna Afrika 11% Srbija 15% Indija 8%

Venezuela 29% Filipini 10% Nikaragva 14% Čile 8%

Vijetnam 25% Indonezija 10% Rusija 14% Tajland 8%

Iran 25% Gvatemala 10% Katar 14% Slovenija 7%

Egipat 21% Saudijska Arabija 10% U.A.E 12% EU 4%

Izvor: FT, Economist

Broj 01

72. Hr vatsko tržište kapitala

Hrvatsko tržište kapitala2.

U prvom kvartalu 2008. CROBEX je pao za više od 1500 bodo-va. Početkom drugoga kvartala 2008. CROBEX je izgubio više od

550 bodova da bi do sredine kvartala narastao gotovo 1000 bo-dova. Do kraja kvartala CROBEX je izgubio oko 750 bodova.

Grafikon 2.1. Vrijednost CROBEX-a po kvartalima

Izvor: ZSE, HANFA

Broj 01


Nova trgovinska platforma Zagrebačke burze2. 1.

Promjenu algoritama za matching i alokaciju•Izračune prinosa, provizija, poreza•Distribuciju informacija•Promjenu trgovinskih parametara koje uključuju i short •selling, cross trading, dogovorne transakcije, promjenu vrste naloga, tipa i cijene kao i postavljanje ograničenja prema veličini naloga i tickeruKontrolu trgovanja kroz circuit breakers, trgovinski •kalendar, ili kalendar važnih događajaMarket making model•Provjeru i procjenu naloga, podešavanje prema pravili-•ma o sprečavanju manipulacije.Plug-in Functionality Library X-stream Objects •

Ono što je posebno važno svim sudionicima tržišta jest činje-nica da platforma i čitava nova infrastruktura reducira rizik pre-kida u radu sustava kroz disaster recovery mehanizme. Jedna od ovih novih sigurnosnih mjera upravo se uvodi. Zagrebačka burza u postupku je implementacije rezervne lokacije trgovanja geografski dislociranog i potpuno energetski i komunikacijski neovisnog o primarnoj lokaciji u Zagrebu (tzv. disaster recovery centar) kako bi osigurala kontinuirano trgovanje i u slučaju ispa-da primarne lokacije u sjedištu Burze. Ovo je svjetski standard među financijskim institucijama te će omogućiti Zagrebačkoj burzi dobivanje ISO standarda.

Novi Data centar u potpunosti je energetski i klimatizacijski au-tonoman. To je postignuto kroz tehničku izvedbu pribavljanja i postavljanja vlastitog agregata i sustava neprekidnog napajanja. Središnji dio Data Centra čini cca 45 poslužitelja (servera) koji osiguravaju redundantnost, visoku dostupnost i skalabilnost X-stream trgovinskog sustava.

Nova trgovinska platforma predstavlja tehnološku osnovicu za daljnji razvoj trgovine vrijednosnim papirima i derivatima jer je kapacitetom sposobna zaprimiti i procesirati puno veći broj naloga i transakcija od ranija dva trgovinska sustava. Shodno trenutnom stanju na hrvatskom tržištu kapitala, sustav je op-timiziran za rad s 15.000 transakcija i 45.000 naloga dnevno. U slučaju znatnog povećanja prometa na Zagrebačkoj burzi, jed-nostavnim postupcima (nabavom dodatnih HW komponenti te dodatnom parametrizacijom) taj se kapacitet u relativno krat-kom vremenskom roku može višestruko proširiti.

Moderna NASDAQ OMX trgovinska platforma Zagrebačke bur-ze zamijenila je dva ranija trgovinska sustava. Na ovom projektu radio je čitav tim djelatnika Zagrebačke burze i OMX-ovih ljudi gotovo devet mjeseci. Premda se čini dugo, prema normativima i iskustvima vodećih stručnjaka u informatičkoj implementaciji trgovinskih sustava ovo je bio izuzetno kratak rok. Ovaj veliki in-frastrukturni zahvat neće kratkoročno utjecati na cijene dionica, ali predstavlja temelj za tehnološki iskorak koji omogućava veću sigurnost trgovanja te vrlo jednostavnu nadogradnju novim in-strumentima i novim tehnologijama.

Nova trgovinska platforma Zagrebačke burze, trgovinski sustav X-stream, proizvod je OMX grupacije, čija su tehnološka rješenja prisutna na više od 60 burzi u preko 50 zemalja.

Kao vodeći dobavljač trgovinskih rješenja za financijsku industri-ju, NASDAQ OMX prepoznao je ključnu ulogu koju tehnologija ima u razvoju tržišta.

Da bi uspješno rješavale probleme i upravljale financijskim tr-žištem u eri sve strože regulacije, konkurencije alternativnih tr-žišta, povećanih zahtjeva ulagača, rastućem prekograničnom investiranju i trgovanju te povećanim zahtjevima za širu paletu financijskih proizvoda, burze trebaju rješenja koja su efikasna i dovoljno sofisticirana da omoguće inovacije i promjene.

NASDAQ OMX X-stream je potpuno integrirana trgovinska plat-forma koja može objediniti trgovanje dionicama, obveznicama, futuresima, opcijama, swapovima i ostalim izvedenicama. I to zato jer omogućava uvođenje novih trgovinskih funkcionalno-sti jednostavnim dodavanjem već unaprijed razvijenih i pri-premljenih modula (plug-in software). Omogućava korištenje širokog raspona raznih trgovinskih strategija kao što su spreads, butterflies i ostali multi-leg nalozi.

Sukladno zahtjevima tržišta podržava order driven i quote dri-ven trgovanje te manualni ili automatski matching.

Omogućava lakši vanjski pristup trgovaca, data vendora i svih ostalih sudionika tržišta sustavu kroz X stream programsko su-čelje - API.

Sudionici tržišta jednostavno ga mogu adaptirati u svoje radne stanice koje koriste Windows okruženje. Dodatni trgovinski mo-duli omogućavaju:

Broj 01

9

No, ono što će zasigurno najviše zanimati brokere, banke i osta-le sudionike na tržištu kapitala je puno veća dostupnost susta-va zaprimanju naloga i trgovanju putem interneta. Naime, Za-grebačka burza već je dovršila i svojim članovima ponudila API

sučelje koje svim članovima omogućava razvoj i izradu vlastitih trgovinskih aplikacija prema potrebama njihovih korisnika te spajanje tih aplikacija s trgovinskim sustavom Burze.

Slika 2.1.1. Ekran za trgovanje Zagrebačke burze

2. Hr vatsko tržište kapitalaBroj 01


Pokazatelji tržišne širine2. 2.

Pokazatelji (indikatori) tržišne širine primjenjuju se u analizi trži-šta dionica s ciljem određivanja uspješnosti cjelokupnog tržišta dionica. Podaci koji se koriste u izračunu tih pokazatelja jesu broj rastućih (Advances) i padajućih (Declines) dionica, dionica s novim najvišim (New Highs) i novim najnižim (New Lows) cije-nama te rastući (Up Volumen) naspram padajućeg (Down Volu-men) obujma trgovine.

Ovo je područje tržišne analize koje se koristi samo za tržište di-onica te ga cijelog obuhvaća. To je širi pristup sveobuhvatnoj tržišnoj analizi koji pomaže investitorima i trgovcima prepozna-ti i iskoristiti primarne jakosti i slabosti povezane s tržišnim kre-tanjima. Analiza se uobičajeno primjenjuje na Njujorškoj burzi (NYSE), Američkoj burzi (AMEX) i NASDAQ-u, ali se može primi-jeniti i na bilo kojoj drugoj burzi ili indeksu vrijednosnica za koji su dostupni podaci.

Analiza tržišne širine ne predviđa jedinstvene rezultate, nego više različitih mogućih ishoda i govori nam koliko je vjerojatno da se svaki od njih dogodi. Svaki pojedini analitičar može imati različite rezultate analize tržišne širine. Odstupanja se pojavljuju zbog različitih skupova podataka koji se koriste u izračunu (npr. pojedine analize ne uključuju sve dionice na tržištu, eliminiraju povlaštene dionice, varante, prava…). Kako bi analiza imala vri-jednost, potrebno je navesti podatke na kojima se temelji. U našoj analizi koristili smo podatke o dionicama koje se nalaze u sastavu CROBEX-a.

Odnos pokazatelja tržišne širine i tržišnog indeksa

Pokazatelji tržišne širine ne uzimaju u obzir količinu ili magni-tudu promjene cijene, volumen trgovanja pojedinačne dionice, kao niti broj izdanih dionica za pojedinu tvrtku. S druge strane, izračun većine tržišnih indeksa temelji se na vrijednosti poje-dine dionice s obzirom na cijenu i broj izdanih dionica, što čini njihov doprinos indeksu baziran na vrijednosti i stoga se nazi-vaju tržišno vrednovani pokazatelji ili pokazatelji vrijednosti ka-pitalizacije. Ponekad mali broj dionica u sastavu indeksa može značajno utjecati na vrijednost samog indeksa, što može dove-sti do pogrešne analize tržišta, posebno ako se dogode velike promjene cijena dionica visoke tržišne kapitalizacije.

Pokazatelji tržišne širine odražavaju kretanje tržišta bez obzira na kretanje tržišnog indeksa i najbolji su način ispravnog mjerenja tržišne likvidnosti. S obzirom da tretiraju sve dionice u pokaza-telju jednako, tako su dionice s najvećom i s najmanjom kapitali-zacijom podjednako zastupljene.

Vrste pokazatelja

Postoje četiri različite vrste pokazatelja: razlike, omjeri, postoci i kumulativi. Najčešće se upotrebljavaju razlike. Svi pokazatelji koji se računaju, osim što nam detaljno prikazuju kretanja cjelo-kupnog tržišta koja se ne odražavaju u kretanju samog CROBEX-a, omogućavaju nam i da predvidimo moguća buduća tržišna kretanja. U nastavku ćemo pokazati neke od njih.

Broj rastućih i padajućih dionica CROBEX-a (Advances&Declines)2. 2. 1.

Broj rastućih dionica (Advances) predstavlja ukupan broj dionica u sastavu CROBEX-a čija je cijena na određeni dan veća u odno-su na zaključnu cijenu prethodnog dana. Obrnuto, broj padaju-ćih dionica (Declines) predstavlja ukupan broj dionica u sastavu CROBEX-a čija je cijena na određeni dan manja u odnosu na za-ključnu cijenu prethodnog dana.

Broj rastućih i padajućih dionica koristi se kao indikator jačine tržišta. Na tržištu koje ima trend rasta, općenito je više rastućih dionica, i obrnuto – na tržištu u trendu pada više je padajućih dionica.

To je vidljivo i na primjeru dionica u sastavu CROBEX-a prikaza-nim na grafikonu 2.2.1.1.

Broj 01

11

Grafikon 2.2.1.1. Broj rastućih i padajućih dionica CROBEX-a

Izvor: HANFA

Razlika broja rastućih i padajućih dionica CROBEX-a (Advances Minus Declines)2. 2. 2.

Budući da sam prikaz dnevnih vrijednosti ne daje jasnu sliku kre-tanja broja rastućih i padajućih dionica, poželjno je upotrijebiti i pokazatelj razlike broja rastućih i padajućih dionica u CROBEX-u (Advances Minus Declines), prikazan na grafikonu 2.2.2.1. Ako je veći broj rastućih dionica, vrijednost pokazatelja je pozitivna. Ako je veći broj padajućih dionica, vrijednost pokazatelja je ne-gativna. Ova razlika rezultira oscilatorom čija vrijednost ovisi o navedenoj razlici rastućih i padajućih cijena. Budući da su dnev-ne vrijednosti razlike broja padajućih i rastućih dionica jako vo-latilne koriste se pomični prosjeci, u našem primjeru 21-dnev-ni, koji reduciraju dnevne fluktuacije i daju oštriju interpretaciju indikatora te osiguravaju bolji alat za određivanje prekomjerne kupnje ili prodaje. Iz grafikona 2.2.2.1. je vidljivo da je općeni-to vrijednost pokazatelja iznad nule tijekom porasta CROBEX-a, odnosno ispod nulte linije tijekom pada.

Iako nam korištenje pomičnih prosjeka s dužim periodom, u ovom slučaju 21 dan, signalizira promjene trenda sa zakašnje-njem, korištenje pomičnih prosjeka na kraći period (npr. 3 dana), koji ranije signaliziraju promjene, povećava broj lažnih signala rasta (kupnja) i pada (prodaja).

Signali za prodaju ili kupnju mogu se prepoznati i uočavanjem pozitivne ili negativne divergencije između CROBEX-a i poka-zatelja razlike broja rastućih i padajućih dionica. Na grafikonu 2.2.2.1. su istaknute divergencije tijekom travnja i svibnja 2007, svibnja do listopada 2007, rujna do studenoga 2007. te tijekom veljače i ožujka 2008. godine.



Grafikon 2.2.2.1. Razlika broja rastućih i padajućih dionica u CROBEX-u

Izvor: HANFA

10-dnevni i 30-dnevni pomični prosjek rastućih i padajućih dionica CROBEX-a (Advances Minus 2. 2. 3. Declines - 10&30 Days)

Moguće su različite kombinacije izračuna pomičnih prosjeka ra-zlike broja rastućih i padajućih dionica. Na grafikonu 2.2.3.1. ana-lizirana je vrijednost kraćeg (10-dnevnog) i dužeg (30-dnevnog) eksponencijalnog pomičnog prosjeka broja rastućih i padajućih

dionica. Kada 10-dnevni eksponencijalni pomični prosjek pre-maši 30-dnevni, javlja se signal za početak rastućeg trenda, a u obrnutoj situaciji javlja se signal za početak padajućeg trenda.

Broj 01

13

Grafikon 2.2.3.1. 10-dnevni i 30-dnevni pomični prosjek rastućih i padajućih dionica CROBEX-a

Izvor: HANFA

Razlika između 10-dnevnog i 30-dnevnog pomičnog prosjeka rastućih i padajućih dionica CRO-2. 2. 4. BEX-a (Advances Minus Declines 10&30 Days Spread)

Kombinacija pokazatelja bolja je od prikaza samo jednog po-kazatelja jer smanjuje vremenski pomak ili ga čak anulira. Tako razlika između 10-dnevnog i 30-dnevnog pomičnog prosjeka

rastućih i padajućih dionica CROBEX-a, prikazana na grafikonu 2.2.4.1, presijecanjem x-osi daje signal istovremeno ili neposred-no nakon početka moguće promjene trenda.

Grafikon 2.2.4.1. Razlika između 10-dnevnog i 30-dnevnog pomičnog prosjeka rastućih i padajućih dionica CROBEX-a

Izvor: HANFA



McClellanov oscilator (McClellan Oscillator)2. 2. 5.

Vrijednost McClellanovog oscilatora predstavlja razliku između 19-dnevnog i 39-dnevnog eksponencijalnog pomičnog pro-sjeka razlike između broja dionica čija je cijena porasla i broja dionica čija je cijena pala toga dana. 19-dnevni i 39-dnevni peri-odi se koriste kako bi reflektirali dva najdominantnija kratkoroč-na do srednjoročna ciklusa na tržištu. Ova dva eksponencijalna prosjeka su izabrana kako bi optimizirala brzinu stvaranja signa-la smjera kretanja tržišta i pritom optimizirala greške, kao i zbog jednostavnosti izračuna.

Grafikon 2.2.5.1. McClellanov oscilator

Izvor: HANFA

Ovaj oscilator spada u grupu tzv. ‘vodećih pokazatelja’ jer daje signale za kupnju i prodaju prije nego što se prekomjerne kupnje i prodaje uistinu dogode na tržištu kapitala. Prolazi kroz nulu za vrijeme ili odmah nakon važnog tržišnog preokreta. Uobičajeno, prolazak McClellanovog oscilatora iznad nule je pozitivno i označava bikovo tržište dok je ispod nule negativ-no i označava medvjeđe tržište, što možemo vidjeti i na primjeru CROBEX-a na grafikonu 2.2.5.1.

Broj 01

15

McClellanov kumulativni indeks (McClellan Summation Index) 2. 2. 6.

McClellanov kumulativni indeks je uzastopna suma dnevnih vri-jednosti McClellanovog oscilatora. Za startnu vrijednost ovog indeksa obično se uzima 1.000. Dok se McClellanov oscilator koristi za kratkoročno do srednjoročno trgovanje, kumulativni indeks daje dugoročnu sliku tržišne širine te se koristi kako bi se uočile glavne točke obrata.

McClellanov kumulativni indeks raste kada je McClellanov os-cilator pozitivan, odnosno pada kada je oscilator negativan.

Vrijednost indeksa je jednako važna kao i smjer indeksa. Na grafikonu 2.2.6.1. su pokazane i dvije divergencije između CROBEX-a i kumulativnog indeksa. Divergencije između CRO-BEX-a i indeksa od travnja do svibnja 2007. i od svibnja do listopada 2007. indiciraju slabljenja indeksa i tržišta. Pad in-deksa ispod nule je prvi signal medvjeđeg tržišta.

Grafikon 2.2.6.1. McClellanov kumulativni indeks

Izvor: HANFA



McClellanov oscilator za volumen (McClellan Oscillator – Volume)2. 2. 7.

Osim analize pokazatelja broja rastućih i padajućih dionica ana-liziraju se i pokazatelji volumena. Tako se McClellanov oscilator za volumen definira na sličan način, samo se umjesto razlike u

broju rastućih i padajućih dionica upotrebljava razlika u volu-menu trgovanja rastućih i padajućih dionica. Prikazan je na gra-fikonu 2.2.7.1.

Grafikon 2.2.7.1. McClellanov oscilator za volumen

Izvor: HANFA

Broj 01

17

Razlika između broja dionica u CROBEX-u s novim najvišim i novim najnižim cijenama (High Low 2. 2. 8. Difference)

Osim broja rastućih i padajućih dionica i volumena analizira se i broj dionica čija je cijena dosegnula novu najvišu (New Highs) i novu najnižu (New Lows) cijenu u posljednjih godinu dana, odnosno 52 tjedna. Ovaj pokazatelj predstavlja razliku između novih najviših i novih najnižih cijena dionica na određeni dan. Ako broj novih najviših cijena dionica premašuje broj novih naj-nižih, vrijednost pokazatelja je iznad nule, i obrnuto. Ovaj poka-zatelj ima sličnu interpretaciju i upotrebu kao i razlika padajućih i rastućih dionica te se može koristiti kao oscilator prekomjerne kupnje ili prodaje. Ako se ne koriste pomični prosjeci navedenog pokazatelja, dnevne vrijednosti mogu biti prilično volatilne. Sto-ga je na grafikonu 2.2.8.1. prikazan 21-dnevni pomični prosjek.

Za vrijeme trajanja rastućeg trenda na tržištu pokazatelj razlike je pozitivan, odnosno broj dionica koje postižu nove najviše vrijednosti je veći od broja dionica s novim najnižim cijenama. Kako tržište slabi, sve je manje novih najviših vrijednosti, a sve više novih najnižih vrijednosti te se vrijednost ovog pokazatelja

smanjuje. S početkom pada tržišta, broj novih najnižih vrijedno-sti postaje veći od broja novih najviših vrijednosti te indikator postaje negativan. Presijecanje x-osi i ovog pokazatelja, koje se može koristiti kao signal za prelazak tržišta iz bikovog u medvje-đe tržište, kod CROBEX-a je moguće iščitati krajem siječnja 2008. godine.

Divergencija između kretanja vrijednosti indeksa i broja novih najviših i najnižih vrijednosti može signalizirati moguću pro-mjenu u naklonosti tržišta i voditi do promjene smjera kretanja tržišta. Na primjer, kad za vrijeme rastućeg trenda broj novih najviših dionica počinje opadati (vrijednost pokazatelja kreće prema dolje) to može signalizirati mogućnost nadolazećeg pre-okreta prema dolje. Isto tako, kada za vrijeme padajućeg tren-da broj novih najnižih vrijednosti počinje opadati (vrijednost pokazatelja kreće prema gore) to može signalizirati mogućnost oporavka.

Grafikon 2.2.8.1. Razlika između broja dionica u CROBEX-u s novim najvišim i novim najnižim cijenama

Izvor: HANFA



Oscilator novih najviših i novih najnižih cijena dionica u CROBEX-u (New Highs and New Lows 2. 2. 9. Oscillator)

Predstavlja 21-dnevni pomični prosjek razlike između 19-dnev-nog i 39-dnevnog eksponencijalnog prosjeka razlike broja novih najviših (New Highs) i novih najnižih (New Lows) cijena dionica.

Oscilator je sličan McClellanovom oscilatoru samo što se umje-sto broja rastućih i padajućih dionica koristi broj novih najviših i novih najnižih cijena dionica.

Grafikon 2.2.9.1. Oscilator novih najviših i novih najnižih cijena dionica u CROBEX-u

Izvor: HANFA

Postoji još veliki broj sličnih pokazatelja koji se mogu koristiti za procjenu kretanja vrijednosti CROBEX-a, a time i pojedinačnih dionica.

Podaci korišteni za izradu grafikona su javni i mogu se naći na web stranicama Zagrebačke burze.

Broj 01

19

Iako se ovo rješenje najčešće primjenjuje u praksi, ono nije jedi-no. Može se minimizirati suma kvadrata udaljenosti točke od pravca u smjeru osi prinosa CROBEX-a kao u formuli (3) koja nam daje inverznu betu (β’). Ove dvije optimizacije mogu se spojiti u jednu ako istodobno minimiziramo udaljenost u oba smjera pa onda, umjesto minimuma sume kvadrata udaljenosti, tražimo minimum sume površina trokuta (P1,P2,P3,…,Pn) kao u formuli (4). Tako dobijemo optimalnu betu (β*). Za svaku od ovih optimiza-cija dobijemo različite bete pa time i različite pravce. Sva tri pravca su prikazana na grafikonu 2.3.1. Kako bismo prikazali sve regresije na jednom grafikonu morali smo pravac s inverznom betom prikazati s koeficijentom smjera koji je jednak 1/β’.

Beta koeficijenti dionica CROBEX-a2. 3.

Beta koeficijent mjeri odnos između očekivanog prinosa dioni-ce i očekivanog prinosa cijelog tržišta kapitala. Što je beta dioni-ce veći, to je veći utjecaj varijacija prinosa cijelog tržišta kapitala na prinose te dionice, tj. beta mjeri kako sistemski rizik utječe na prinose pojedinačne dionice. Zbog toga smo odlučili izračunati beta koeficijente za svih 30 dionica koje čine CROBEX analizira-jući ovisnost stope rasta CROBEX-a i stope rasta pojedinačnih dionica. Iako je beta koeficijent normalno povezan s očekivanji-ma budućih prinosa, za njegov izračun se upotrebljavaju podaci iz prošlosti. U proračunu će se upotrebljavati tjedne vrijednosti dionica i CROBEX-a od 01.01.2003. do 30.06.2008. za dionice za koje je to moguće, a kraće periode za one dionice koje su bile kraće na tržištu.

Beta se računa na slijedeći način:

1. Izračunaju se tjedne stope prinosa CROBEX-a i dionice;

2. Izračunaju se koeficijenti linearne regresije koja pove-zuje podatke iz 1) u formuli:

Ri = α + β * Rm (1)

gdje je Ri tjedna stopa rasta dionice (u postocima), a Rm tjedna stopa rasta CROBEX-a. Gornja jednadžba je pravac, a α i β su odsječak na osi y i koeficijent smjera pravca. Standardna beta jednaka je koeficijentu smjera pravca (1).

Primjer: Za beta dionice koja je jednaka 2,3 vrijedi da se stopa prinosa di-onice promijeni za 2,3%, ako se stopa prinosa indeksa promijeni za 1%. Ako indeks raste svaki tjedan za isti iznos, onda je promje-na stope rasta indeksa jednaka nuli i očekivana promjena stope rasta dionice je jednaka nuli. Ako je porast vrijednosti CROBEX-a 1%, onda je očekivani rast cijene dionice jednak α + β = α + 2,3 pa može biti veći ili manji od 2,3%, ovisno o predznaku α. Ako se vrijednost indeksa ne mijenja, onda je očekivana promjena cijene dionice jednaka α.

Beta se standardno procjenjuje metodom najmanjih kvadrata. Prema metodi najmanjih kvadrata odabire se pravac koji najbo-lje aproksimira skup točaka (T1,T2,T3, …,Tn) tako da se minimizira suma kvadrata udaljenosti točke od pravca u smjeru osi prinosa dionice kao u formuli (2) koja nam daje standardnu betu (β).



Grafikon 2.3.1. Tjedni prinos CROBEX-a i DLKV-R-A (Dalekovod d.d.)

Vrijedi slijedeća formula:

β = r * σi / σm (5)

gdje su σi i σm standardne devijacije stopa rasta, a r je koeficijent korelacije između stopa rasta dionice i CROBEX-a. Ekvivalentna definicija za beta upotrebljava kovarijance i varijance stopa ra-sta. Excel formule za β i α su:

β = COVAR (stope rasta dionice, stope rasta indeksa) / VARP (stope rasta indeksa)

α = INTERCEPT (stope rasta dionice, stope rasta indeksa)

Uz pomoć optimizacije po formuli (3) dobijamo lineranu regre-siju gdje je stopa prinosa dionice nezavisna varijabla, a stopa prinosa CROBEX-a zavisna varijabla za koje vrijedi:

Rm = α’ + β’ * Ri (6)

Nacrtamo li oba pravca na istom grafu, ona će se sjeći u točki (x0 , y0):

x0 = (α * β’ + α’) / (1 - β * β’) (7)

y0 = α + β * x0

Oba pravca su različita, osim u slučaju kad je β’ = β = 1.

Na grafikonu 2.3.1. vidimo da su pravci definirani sa standar-dnom i inverznom betom vrlo razdvojeni. Najbolje rješenje bio bi pravac između ova dva i to je pravac definiran minimizacijom iz formule (4). Vrijede slijedeće formule:

β* = sign(r) * σi / σm = β / |r| ili β / β* = |r| (8)

α* = α + (α * β’ + α’) * (β - β* ) / (1 - β * β’)

Broj 01

21

s jednadžbom pravca:

Ri = α* + β* * Rm (9)

Pokazuje se da vrijedi:

β <= β* <= 1 / β’ za r > 0,

β >= β* >= 1 / β’ za r < 0 (10)

Srednja vrijednost standardnih beta koeficijenata svih dionica na tržištu kapitala trebala bi prema definiciji biti jednaka 1, što je beta keoficijent cijelog tržišta kapitala. Vrijednosti standardnog beta koeficijenta pojedinačnih dionica puno variraju. Odnos iz-među standardnih beta koeficijenata dionica i njihovih prinosa te volatilnosti je prikazan u Tablici 2.3.1:

Tablica 2.3.1. Beta i volatilnost dionice

Standardni beta koeficijenta Stopa prinosa i volatilnost

β veća ili puno veća od 1 Stopa prinosa dionice pada i raste brže od cijelog tržišta kapitala.

β je blizu 1 Stopa prinosa dionice je slična stopi prinosa cijelog tržišta kapitala.

β je manja ili puno manja od 1 ali veća od 0Ovo je konzervativna dionica koja sporije reagira na promjene na tržištu kapitala i smatra se sigurnom investicijom.

β = 0 β gotovine je jednaka nuli – CROBEX ne utječe na njenu vrijednost

β < 0Stopa prinosa dionice je u inverznoj korelaciji prema stopama prinosa cijelog tr-žišta kapitala.

Koeficijente korelacije, r2 , volatilnost (standardne devijacije) dionica i CROBEX-a za sve članice CROBEX-a su prikazane u Tablici 2.3.2.



Tablica 2.3.2. Koeficijent korelacije i volatilnost CROBEX-a i dionica

Dionica Koeficijent korelacije r2 Volatilnost

dioniceVolatilnost CROBEX-a

Jadranska plovidba d.d. 0,0992 0,0098 17,72% 2,68%

HUP Zagreb d.d. 0,1056 0,0111 6,43% 2,73%

Slatinska banka d.d. 0,1600 0,0256 8,74% 2,68%

Hidroelektra niskogradnja d.d. 0,1995 0,0398 13,33% 2,79%

Atlantska plovidba d.d. 0,2356 0,0555 12,80% 2,66%

Ledo d.d. 0,2572 0,0662 7,12% 2,67%

Luka Rijeka d.d. 0,2610 0,0681 10,08% 2,86%

Ingra d.d. 0,2643 0,0699 10,06% 2,73%

Petrokemija d.d. 0,2739 0,0750 10,03% 2,67%

Uljanik plovidba d.d. 0,2866 0,0821 6,60% 2,67%

Tankerska plovidba d.d. 0,2904 0,0843 7,26% 2,68%

Zagrebačka banka d.d. 0,3013 0,0908 4,99% 2,67%

Virovitička tvornica šećera d.d. 0,3043 0,0926 9,67% 2,67%

Viadukt d.d. 0,3303 0,1091 9,75% 2,67%

Tehnika d.d. 0,3313 0,1098 6,07% 2,67%

Luka Ploče d.d. 0,3374 0,1138 8,72% 2,81%

Croatia osiguranje d.d 0,3607 0,1301 4,68% 2,67%

Institut građevinarstva Hrvatske d.d. 0,4028 0,1622 8,62% 2,75%

Belišće d.d. 0,4182 0,1749 3,38% 3,15%

Ericsson Nikola Tesla d.d. 0,4390 0,1928 4,87% 2,67%

Adris grupa d.d. 0,4521 0,2044 4,85% 2,68%

Magma d.d. 0,4967 0,2468 4,12% 3,52%

Dalekovod d.d. 0,4973 0,2473 5,86% 2,66%

Atlantic grupa d.d. 0,5013 0,2513 2,33% 3,80%

Dom Holding d.d. 0,5042 0,2542 4,67% 2,69%

HT - Hrvatske telekomunikacije d.d. 0,5436 0,2955 3,36% 3,60%

Podravka d.d. 0,5663 0,3207 3,44% 2,67%

Privredna banka Zagreb d.d. 0,6014 0,3617 5,10% 2,67%

Končar elektroindustrija d.d. 0,6155 0,3788 5,37% 2,67%

Ina d.d. 0,6458 0,4171 3,98% 3,20%

Minimum 0,0992 0,0098 2,33% 2,66%

Maksimum 0,6458 0,4171 17,72% 3,80%

Srednja vrijednost 0,3696 0,1615 7,31% 2,85%

Izvor: ZSE, HANFA

Broj 01

23

Neke dionice nisu bile izlistane na burzi od početka analizira-nog perioda (01.01.2003.) te smo ih morali uspoređivati s vrijed-nostima CROBEX-a iz kraćeg perioda. Zbog toga su vrijednosti volatilnosti CROBEX-a različite.

Standardne beta, alfa, beta*, alfa*, beta’ i alfa’ za sve dionice u CROBEX-u su prikazane u Tablici 2.3.3.

Srednja vrijednost svih standardnih beta koeficijenata je 0,8143 a idealno bi bilo 1. U danom periodu sastav CROBEX-a se mijenjao i sve dionice nisu bile izlistane na burzi kroz čitav analizirani peri-od pa to utječe na srednju vrijednost svih beta koeficijenata.

Vrijednosti iz gornje tablice daju nam dvije formule za procje-nu tjednog prinosa dionice kao funkcije od tjedne promjene CROBEX-a:

Tjedni prinos dionice = Beta x Tjedna promjena CROBEX-a + Alfa

Tjedni prinos dionice* = Beta* x Tjedna promjena CROBEX-a + Alfa*

Što su Beta i Beta* veće to je veći utjecaj promjene vrijednosti CROBEX-a na promjenu cijene dionice. Vidi se da ako vrijednost CROBEX-a poraste, onda i cijene velikog broja dionica vidljivo porastu. Ako se tjedna vrijednost CROBEX-a ne mijenja, onda se tjedne cijene dionica promijene za Alfa ili Alfa*.

Koja beta bolje opisuje sistemski rizik? Brzine rasta i pada vrijed-nosti dionica u zadnjih par godina pokazuju da je sistemski rizik veći nego što bi se moglo očekivati prema standardnim betama pa se optimalna beta čini boljom mjerom rizika.

Utjecaj promjene cijena pojedinačnih dionica na promjenu vri-jednosti CROBEX-a pokazan je formulom:

Tjedna promjena CROBEX-a’ = Beta’ x Tjedni prinos dionice + Alfa’

Beta’ vrijednosti su mali brojevi što znači da su potrebne relativ-no velike promjene cijena dionica da bi se vrijednost CROBEX-a promijenila za 1%. Vrlo često velike promjene cijene dionice ne uzrokuje veliku promjenu vrijednosti CROBEX-a. Pošto je većina vrijednosti od Alfa’ veća od nule, može se zaključiti da su vrijed-nosti CROBEX-a u prošlosti rasle ako bi cijene samo malog broja dionica rasle.

Pokazuje se da se beta mijenja tijekom vremena jer se mijenjaju korelacija i standardne devijacije.

Ako se beta računa s dnevnim prinosima dionica i CROBEX-a, onda se mogu dobiti rezultati različiti od onih za tjedne prinose.



Tablica 2.3.3. Koeficijenti linerane regresije za sve dionice CROBEX-a

Dionica Beta Alfa Beta* Alfa* Beta’ Alfa’

Atlantic grupa d.d. 0,3067 -0,26% 0,6118 -0,03% 0,7953 -0,35%

HT - Hrvatske telekomunikacije d.d. 0,5068 -0,31% 0,9324 0,06% 0,5688 -0,43%

Belišće d.d. 0,4484 0,16% 1,0722 0,07% 0,3857 0,06%

Magma d.d. 0,5818 -0,54% 1,1713 -0,15% 0,4154 -0,26%

Ina d.d. 0,8027 0,33% 1,2429 0,27% 0,5135 -0,09%

Podravka d.d. 0,7312 -0,04% 1,2911 -0,27% 0,4371 0,30%

Dom Holding d.d. 0,8755 -0,01% 1,7366 -0,42% 0,2892 0,35%

Croatia osiguranje d.d 0,6324 0,40% 1,7534 -0,07% 0,2050 0,28%

Adris grupa d.d. 0,8182 0,07% 1,8100 -0,40% 0,2488 0,36%

Ericsson Nikola Tesla d.d. 0,8013 0,27% 1,8252 -0,21% 0,2397 0,32%

Zagrebačka banka d.d. 0,5631 0,50% 1,8691 -0,04% 0,1606 0,30%

Privredna banka Zagreb d.d. 1,1507 0,14% 1,9133 -0,18% 0,3133 0,22%

Končar elektroindustrija d.d. 1,2385 0,33% 2,0121 0,01% 0,3048 0,16%

Dalekovod d.d. 1,0945 0,39% 2,2008 -0,10% 0,2252 0,25%

Tehnika d.d. 0,7540 0,89% 2,2756 0,09% 0,1451 0,27%

HUP Zagreb d.d. 0,2485 0,86% 2,3543 -0,16% 0,0447 0,44%

Uljanik plovidba d.d. 0,7085 0,11% 2,4724 -0,23% 0,1155 0,37%

Ledo d.d. 0,6854 1,03% 2,6644 0,20% 0,0962 0,29%

Tankerska plovidba d.d. 0,7882 0,89% 2,7146 0,08% 0,1066 0,29%

Luka Ploče d.d. 1,0483 1,24% 3,1069 0,30% 0,1079 0,27%

Institut građevinarstva Hrvatske d.d. 1,2623 1,29% 3,1340 0,35% 0,1280 0,25%

Slatinska banka d.d. 0,5227 0,79% 3,2668 -0,35% 0,0488 0,37%

Luka Rijeka d.d. 0,9204 0,70% 3,5272 -0,65% 0,0736 0,43%

Virovitička tvornica šećera d.d. 1,1025 0,70% 3,6229 -0,35% 0,0837 0,32%

Viadukt d.d. 1,2078 0,79% 3,6564 -0,52% 0,0900 0,30%

Ingra d.d. 0,9733 1,75% 3,6824 0,48% 0,0713 0,31%

Petrokemija d.d. 1,0277 0,69% 3,7525 -0,60% 0,0727 0,39%

Hidroelektra niskogradnja d.d. 0,9549 1,43% 4,7857 -0,05% 0,0415 0,31%

Atlantska plovidba d.d. 1,1336 1,63% 4,8108 0,03% 0,0488 0,33%

Jadranska plovidba d.d. 0,6563 2,30% 6,6159 -0,45% 0,0149 0,42%

Minimum 0,2485 -0,54% 0,6118 -0,65% 0,0149 -0,43%

Maksimum 1,2623 2,30% 6,6159 0,48% 0,7953 0,44%

Srednja vrijednost 0,8143 0,63% 2,6598 -0,11% 0,2251 0,21%

Izvor: ZSE, HANFA

Broj 01

25

Za ilustraciju i komparaciju prikazujemo regresije nekoliko firmi iz trgovačkog, brodarskog, telekomunikacijskog, energetskog i gra-đevinskog sektora:

Grafikon 2.3.2. Tjedni prinos CROBEX-a i ADRS-P-A (Adris grupa d.d.)



Grafikon 2.3.3. Tjedni prinos CROBEX-a i TNPL-R-A (Tankerska plovidba d.d.)

Grafikon 2.3.4. Tjedni prinos CROBEX-a i ATPL-R-A (Atlantska plovidba d.d.)

Broj 01

27

Grafikon 2.3.5. Tjedni prinos CROBEX-a i ERNT-R-A (Ericsson Nikola Tesla d.d.)

Grafikon 2.3.6. Tjedni prinos CROBEX-a i HT-R-A (HT-Hrvatske telekomunikacije d.d.)



Grafikon 2.3.7. Tjedni prinos CROBEX-a i PTKM-R-A (Petrokemija d.d.)

Grafikon 2.3.8. Tjedni prinos CROBEX-a i INA-R-A (INA d.d.)

Broj 01

29

Grafikon 2.3.9. Tjedni prinos CROBEX-a i IGH-R-A (IGH d.d.)

Grafikon 2.3.10. Tjedni prinos CROBEX-a i THNK-R-A (Tehnika d.d.)



Otvoreni investicijski fondovi3.

Do kraja drugog kvartala 2008. registrirano je 116 otvorenih investicijskih fondova što je za 10,47% više u odnosu na prvi kvartal. Najveći porast je u broju dioničkih fondova. Ako se broj otvorenih investicijskih fondova usporedi s istim razdobljem u 2007. uočava se porast od 43,2%, kada je bio registriran ukupno 81 otvoreni investicijski fond.

Neto imovina otvorenih investicijskih fondova na kraju drugog kvartala iznosila je18.991 milijun kuna što je za 9,73% manje u odnosu na prvi kvartal 2008. godine.

U istom periodu 2007, neto imovina je iznosila 26.932 milijuna kuna, iz čega proizlazi da je došlo do ukupnog smanjenja imo-vine od 29,5%.

Analiza distribucije promjene neto imovine i udjela otvorenih investicijskih fondovaNa slijedeća četiri grafikona prikazana je usporedba vrijednosti neto imovine i udjela otvorenih investicijskih fondova drugog kvartala 2008, s obzirom na prvi kvartal, prema vrstama fondo-va: novčani, obveznički, mješoviti i dionički.

Novčani fondovi3. 1.

Ukupno je analizirano 15 novčanih fondova, od toga 7 fondova je zabilježilo prosječni porast neto imovine, od čak 34,97%, i ma-nji prosječni porast udjela, svega 1,24%. Osam fondova je po-slovalo s prosječnim padom neto imovine i prosječnim rastom

udjela. Promatrajući ukupno sve novčane fondove zajedno za-bilježen je prosječni porast neto imovine od 7,68%, odnosno 204 milijuna kuna, i udjela od 1,14%.

Grafikon 3.1.1. Distribucija promjene neto imovine i udjela otvorenih investicijskih fondova – NOVČANI u II kvartalu 2008. godine

Izvor: HANFA

Broj 01

313. Ot voreni investici jsk i fondovi

Obveznički fondovi3. 2.

Od ukupno 14 promatranih obvezničkih fondova, njih 4 je poslo-valo s prosječnim porastom imovine i udjela, 5 fondova je imalo prosječan pad vrijednosti neto imovine u kombinaciji s prosječ-nim rastom udjela, te 5 fondova je poslovalo s prosječnim pa-dom neto imovine i udjela u odnosu na prethodni kvartal.

Grafikon 3.2.1. Distribucija promjene neto imovine i udjela otvorenih investicijskih fondova - OBVEZNIČKI u II kvartalu 2008. godine

Izvor: HANFA

Svi obveznički fondovi zajedno poslovali su s padom neto imo-vine od ukupno 40 milijuna kuna, relativno najvećim nakon mješovitih fondova, u iznosu od -4,76%, i s prosječnim padom udjela od 0,25% u odnosu na prethodno razdoblje.

Broj 01


Mješoviti fondovi3. 3.

Analizom je obuhvaćen 21 mješoviti fond. Samo jedan od njih je zabilježio i porast neto imovine i porast udjela, 2 fonda su po-slovala s prosječnim rastom udjela i istovremenim padom neto imovine, 1 fond je imao znatan porast neto imovine od 23,12%, ali uz pad udjela, a čak 17 fondova je završilo kvartal s prosječ-nim padom neto imovine i udjela.

Grafikon 3.3.1. Distribucija promjene neto imovine i udjela otvorenih investicijskih fondova - MJEŠOVITI u II kvartalu 2008. godine

Izvor: HANFA

Svi mješoviti fondovi zajedno zabilježili su značajan pad vrijed-nosti neto imovine i manji pad udjela. Ukupno gledajući, mje-šoviti fondovi su imali najveći apsolutan pad neto imovine u iznosu od 1.413 milijuna kuna, i relativan, u iznosu od čak -11,67% u odnosu na sve fondove.

Broj 01

33

Dionički fondovi3. 4.

Analizom dioničkih fondova nije obuhvaćen jedan fond koji je poslovao s ekstremno visokim relativnim rastom neto imovine, stoga se analiza odnosi na ukupno 48 fondova. Pet fondova je zabilježilo prosječan rast imovine i rast udjela, 2 fonda su poslo-vala s prosječnim padom imovine i rastom udjela, 7 fondova je zabilježilo prosječan rast neto imovine od dobrih 26,7%, a čak 34 fonda je poslovalo s prosječnim padom neto imovine i pa-dom udjela.

Grafikon 3.4.1. Distribucija promjene neto imovine i udjela otvorenih investicijskih fondova - DIONIČKI u II kvartalu 2008. godine

Izvor: HANFA

*Napomena : U analizi nije uključen jedan fond koji ima ekstremno visok postotak rasta neto imovine

Svi dionički fondovi ukupno su poslovali s prosječnim padom neto imovine od -4,61% (po iznosu iza mješovitih i obvezničkih fondova), i s najvećim prosječnim padom udjela od -4,63%.

Iz navedenih podataka može se uočiti da je vrijednost udjela u korelaciji s rizičnošću fonda, te su najrizičniji dionički fondovi za-bilježili najveći pad vrijednosti udjela.

3. Ot voreni investici jsk i fondoviBroj 01


Mirovinski fondovi4.

Obvezni mirovinski fondovi4. 1.

U drugom kvartalu 2008. članstvo u obveznim mirovinskim fon-dovima poraslo je za 1,47%, s tim da je u tom razdoblju u fon-dove stiglo 21.578 novih članova, dok su iz fondova u istom raz-doblju otišle 764 osobe, a za promjenu fonda odlučilo se 25.594 osobe.

Ukupna neto imovina je u istom razdoblju porasla u svim fon-dovima, te je na kraju promatranog razdoblja iznosila 22 mlrd. kuna, što je povećanje od 5,32%.

Grafikon 4.1.1. Kretanje neto imovine OMF-ova u II kvartalu 2008. godine

Izvor: HANFA

Struktura ulaganja obveznih mirovinskih fondova se nije bitno promijenila, te se i dalje najviše ulaže u domaće vrijednosnice, odnosno državne obveznice, 60,24% ukupnih ulaganja.

Obvezni mirovinski fondovi su u drugom kvartalu ostvarili pro-sječan prinos od 0,10%, što je pozitivan pomak u odnosu na prethodni kvartal, kada je prosječan prinos bio -5,35%. Iako je samo jedan OMF poslovao s pozitivnim prosječnim prinosom, ostala tri su bitno smanjila svoje negativne prinose u odnosu na prethodni kvartal.

Broj 01

354. Mirovinsk i fondovi

Grafikon 4.1.2. Kretanje OJ-a i Mirex-a OMF-ova u II kvartalu 2008. godine

Izvor: HANFA

Broj 01


Grafikon 4.1.3. Kretanje prinosa OMF-ova u II kvartalu 2008. godine

Izvor: HANFA

Broj 01

37

Otvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi 4. 2.

Broj osoba koji su se učlanili u otvorene dobrovoljne mirovin-ske fondove porastao je u drugom kvartalu za 5,54%, tako da na kraju razdoblja ovi fondovi imaju ukupno 117.507 članova.

Vrijednost neto imovine ODMF-ova na kraju drugog kvartala iznosila je 727 mil. kuna, što predstavlja rast od 0,46% u odnosu na prethodno razdoblje.

Struktura ulaganja ODMF-ova je slična kao i u prvom kvarta-lu, a najveću promjenu od -4,97% bilježi ulaganje u domaće obveznice.

Grafikon 4.2.1. Kretanje neto imovine ODMF-ova u II kvartalu 2008. godine

Izvor: HANFA

4. Mirovinsk i fondoviBroj 01


S obzirom na prethodni kvartal, kada su svi fondovi poslovali s negativnim prinosom, u drugom kvartalu čak tri fonda poslu-ju s pozitivnim prinosom, a preostala tri su bitno smanjila svoje

negativno poslovanje, a prinosi fondova su se kretali u rasponu od -2,23% do 1,40%.

Grafikon 4.2.2. Kretanje OJ-a ODMF-ova u II kvartalu 2008. godine

Izvor: HANFA

Broj 01

39

Grafikon 4.2.3. Kretanje prinosa ODMF-ova u II kvartalu 2008. godine

Izvor: HANFA



Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi4. 3.

U drugom kvartalu 2008. započeo je s radom još jedan zatvore-ni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih Autocesta.

Ukupna imovina zatvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova (ZDMF) još je uvijek neznatna, pa tako 15.001 član ZDMF-ova raspolaže sa 128 milijuna kuna, što je porast od 8,3% u odnosu na prethodni kvartal.

Grafikon 4.3.1. Iznos neto imovine ZDMF-ova u II kvartalu 2008. godine

Izvor: HANFA

Prinosi u drugom kvartalu ZDMF-ova su se kretali u rasponu od -0,77% do 1,32%.

U strukturi ulaganja dolazi do smanjenja ulaganja u novčana sredstva za -2,64%, a povećanja ulaganja u depozite (4,6%) i kratkoročne vrijednosne papire, s 0,38% na 4,26%, dok se ulaga-nje u dionice i GDR-ove smanjilo s 18,49% na 16,79% .

Broj 01

41

Grafikon 4.3.2. Kretanje OJ-a ZDMF-ova u II kvartalu 2008. godine

Izvor: HANFA



Grafikon 4.3.3. Kretanje prinosa ZDMF-ova u II kvartalu 2008. godine

Izvor: HANFA

Broj 01

435. Tržište osiguranja

Tržište osiguranja5.

Grafikon 5.1. Usporedni prikaz broja društava za osiguranje i društava za reosiguranje na dan 30.06.2007. i 30.06.2008. godine

Izvor: HANFA

Navedeni rezultati poslovanja uglavnom su posljedica značaj-nog pada prihoda od ulaganja nastalih uslijed negativnog tren-da kretanja vrijednosnih papira zabilježenog na tržištu vrijedno-snih papira u RH od početka godine.

U odnosu na isto razdoblje prethodne godine, osnovano je 5 novih društava od čega su 3 društva dobila dozvolu za obavlja-nje poslova životnih osiguranja i 2 društva za obavljanje poslova neživotnih osiguranja.

Agencija je u drugom kvartalu 2008. izdala dozvole za sklapa-nje i ispunjavanje ugovora o osiguranju u skupini životnih osi-guranja društvima KD životno osiguranje d.d. i Victoria životno osiguranje d.d, ali društvo Victoria životno osiguranje d.d. nije započelo s obavljanjem poslova osiguranja do kraja drugog kvartala 2008. godine.

Iako su i u drugom kvartalu 2008. u djelatnosti osiguranja ostva-reni znatno lošiji poslovni rezultati nego u istom razdoblju 2007, oni su ipak bolji nego u prvom kvartalu 2008. godine.

U drugom kvartalu 2008. u dijelu životnih osiguranja ostvaren je gubitak od 58,4 milijuna kuna, dok je u prethodnoj godini u istom razdoblju ostvareno 19,5 milijuna kuna dobiti. U skupini neživotnih osiguranja ostvareno je povećanje poslovnog rezul-tata na 160,3 milijuna kuna u drugom kvartalu 2008. u odnosu na 135,4 milijuna kuna u istom razdoblju 2007, pri čemu su oba društva za reosiguranje ostvarila nižu razinu dobiti nego u istom razdoblju prethodne poslovne godine.

Na razini djelatnosti, 12 društava za osiguranje i 2 društva za re-osiguranje ostvarila su neto dobit od 226,6 milijuna kuna, dok je neto gubitak djelatnosti osiguranja u visini 124,7 milijuna kuna rezultat poslovanja ostalih 12 društava.

Broj 01

HANFA k var talni bilten4 4

Grafikon 5.2. Usporedni prikaz vlasničke strukture društava za osiguranje i društava za reosiguranje na dan 30.06.2007. i 30.06.2008. godine

Izvor: HANFA

Povećanje broja društava dovelo je i do promjena u vlasnič-koj strukturi i to u korist društava u većinskom vlasništvu nerezidenata.

Društva Cardif osiguranje d.d, KD životno osiguranje d.d. i Vic-toria životno osiguranje d.d. u većinskom su vlasništvu nerezi-denata, dok su društva Velebit osiguranje d.d. i Velebit životno

osiguranje u većinskom vlasništvu domaće pravne osobe, ali je njihov osnivač strana pravna osoba iz čega proizlazi posredno vlasništvo nerezidenata nad navedenim društvima.

Promjena većinskog vlasnika Osiguranja Zagreb d.d. u drugoj polovici prethodne poslovne godine dovela je i do promjene vlasničke strukture, odnosno društvo koje je bilo u vlasništvu re-zidenata1 postalo je društvo u vlasništvu nerezidenata2.

1 Prema odredbama Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine br. 177/04) rezident je fizička osoba koja u RH ima prebivalište ili uobičajeno bora-vište. U širem smislu rezident je fizička ili pravna osoba koju zakon određene države tretira kao domaću osobu. Kriterij za određivanje rezidenta je pro-stor, a ne državljanstvo. Rezidenti su sve pravne i fizičke osobe sa stalnim boravkom u određenoj zemlji, bez obzira na državljanstvo. Rezidenti se za-konom precizno definiraju, te se određuju njihova prava i obveze (podliježu odredbama o deviznoj kontroli, poreznoj kontroli i ostalim oblicima regulative). 2 Prema odredbama Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine br. 177/04) nerezident je fizička osoba koja u RH nema prebivalište ni uobičajeno boravište, a u RH ostvaruje dohodak koji se oporezuje prema odredbama Zakona o porezu na dohodak. U širem smislu, a za potrebe ovog izvješća, nerezident je i pravna osoba sa sjedištem u inozemstvu, koja samostalnim radom obavlja gospodarsku djelatnost u inozemstvu.

Broj 01

45

Tablica 5.1. Zaračunata bruto premija osiguranja društava za osiguranje i društava za reosiguranje (u kn)

DRU

ŠTVA

ZA

OSI

GU

RAN

JE I

DRU

ŠTVA

ZA

REO

SIG

URA

NJE

ŽIVO

TNA

OSI

GU

RAN

JAN

EŽIV

OTN

A O

SIG

URA

NJA

UKU

PNO

I - V

I / 2

007.

I - V

I / 2

008.

Inde

ks

2008

/200

7

udje

l u p

rem

iji

svih

dru

štav

a u

%I -

VI /

200

7.I -

VI /

200

8.In

deks

2008

/200

7

udje

l u p

rem

iji

svih

dru

štav

a u

%I -

VI /

200

7.I -

VI /

200

8.In

deks

2008

/200

7

udje

l u p

rem

iji

svih

dru

štav

a u

%

I - V

I /

2007

.

I - V

I /

2008

.

I - V

I /

2007

.

I - V

I /

2008

.

I - V

I /

2007

.

I - V

I /

2008

.

Agr

am ž

ivot

no o

sigu

ranj

e d.

d.92

.671

.563

106.

176.

436

114,

67,

88,

70,

00,

092

.671

.563

106.

176.

436

114,

61,

81,

9

Alli

anz

Zagr

eb d

.d.

214.

394.

219

219.

823.

914

102,

517

,918

,033

3.25

8.96

337

8.06

6.97

811

3,4

8,5

8,9

547.

653.

182

597.

890.

892

109,

210

,710

,9

Basl

er o

sigu

ranj

e d.

d.0,

00,

010

.236

.770

11.5

70.9

4411

3,0

0,3

0,3

10.2

36.7

7011

.570

.944

113,

00,

20,

2

Basl

er ž

ivot

no o

sigu

ranj

e d.

d.31

.070

.124

30.5

94.3

4198

,52,

62,

50,

00,

031

.070

.124

30.5

94.3

4198

,50,

60,

6

Car

dif o

sigu

ranj

e d.

d.0,

00,

09.

248.

102

0,0

0,2

9.24

8.10

20,

00,

2

Cosm

opol

itan

Life

VIG

d.d

.34

.896

.196

39.2

76.0

0611

2,6

2,9

3,2

0,0

0,0

34.8

96.19

639

.276

.006

112,

60,

70,

7

Cro

atia

osi

gura

nje

d.d.

161.

884.

728

169.

230.

944

104,

513

,613

,91.

692.

252.

943

1.80

0.64

4.32

610

6,4

43,1

42,4

1.85

4.13

7.67

21.

969.

875.

271

106,

236

,236

,0

Cro

atia

zdr

avst

veno

osi

gura

nje

d.d.

0,0

0,0

47.5

94.9

3051

.249

.375

107,

71,

21,

247

.594

.930

51.2

49.3

7510

7,7

0,9

0,9

Erst

e Sp

arka

ssen

osi

gura

nje

d.d.

44.3

35.7

8931

.045

.892

70,0

3,7

2,5

0,0

0,0

44.3

35.7

8931

.045

.892

70,0

0,9

0,6

Euro

herc

osi

gura

nje

d.d.

0,0

0,0

505.

439.

597

541.

769.

188

107,

212

,912

,750

5.43

9.59

754

1.76

9.18

810

7,2

9,9

9,9

Gen

eral

i osi

gura

nje

d.d.

79.0

46.4

0159

.258

.298

75,0

6,6

4,9

59.2

62.4

1772

.783

.986

122,

81,

51,

713

8.30

8.81

813

2.04

2.28

495

,52,

72,

4

Gra

we

Hrv

atsk

a d.

d.12

3.20

8.85

212

8.88

4.75

610

4,6

10,3

10,6

78.0

24.0

9681

.603

.241

104,

62,

01,

920

1.23

2.94

821

0.48

7.996

104,

63,

93,

8

Osi

gura

nje

Hel

ios

d.d.

28.15

0.58

026

.898

.258

95,6

2,4

2,2

42.7

90.4

1337

.002

.889

86,5

1,1

0,9

70.9

40.9

9363

.901

.148

90,1

1,4

1,2

HO

K os

igur

anje

d.d

.0,

00,

09.

039.

596

54.3

21.5

3660

0,9

0,2

1,3

9.03

9.59

654

.321

.536

600,

90,

21,

0

Jadr

ansk

o os

igur

anje

d.d

.0,

00,

033

2.20

6.34

334

8.05

7.111

104,

88,

58,

233

2.20

6.34

334

8.05

7.111

104,

86,

56,

4

KD ž

ivot

no d

.d.

0,0

0,0

0,0

0,0

0,0

0,0

Kvar

ner V

IG d

.d.

90.5

04.5

0796

.240

.888

106,

37,

67,9

148.

183.

128

170.

525.

109

115,

13,

84,

023

8.68

7.63

526

6.76

5.99

711

1,8

4,7

4,9

Mer

kur o

sigu

ranj

e d.

d.12

2.01

5.78

212

7.68

4.90

510

4,6

10,2

10,5

14.0

95.4

1313

.983

.291

99,2

0,4

0,3

136.

111.

195

141.

668.

197

104,

12,

72,

6

Sunc

e os

igur

anje

d.d

.0,

00,

070

.831

.136

99.11

3.03

513

9,9

1,8

2,3

70.8

31.13

699

.113.

035

139,

91,

41,

8

Trig

lav

osig

uran

je d

.d.

35.6

34.7

0039

.593

.544

111,

13,

03,

216

9.16

5.90

017

0.41

3.14

710

0,7

4,3

4,0

204.

800.

600

210.

006.

691

102,

54,

03,

8

Uni

qa o

sigu

ranj

e d.

d.34

.159.

467

44.5

73.5

0213

0,5

2,9

3,7

34.8

68.7

9640

.623

.669

116,

50,

91,

069

.028

.263

85.19

7.170

123,

41,

31,

6

Vele

bit o

sigu

ranj

e d.

d.0,

00,

019

.695

.581

0,0

0,5

19.6

95.5

810,

00,

4

Vele

bit ž

ivot

no o

sigu

ranj

e d.

d.2.

362.

552

0,0

0,2

0,0

0,0

2.36

2.55

20,

00,

0

Osi

gura

nje

Zagr

eb d

.d.

102.

423.

910

96.9

64.4

0794

,78,

68,

014

0.34

1.37

410

7.66

4.48

576

,73,

62,

524

2.76

5.28

420

4.62

8.89

284

,34,

73,

7

Alli

anz

reos

igur

anje

d.d

.0,

00,

04.

265.

092

1.78

5.24

941

,90,

10,

04.

265.

092

1.78

5.24

941

,90,

10,

0

Cro

atia

Llo

yd d

.d.

0,0

0,0

232.

930.

071

239.

231.

380

102,

75,

95,

623

2.93

0.07

123

9.23

1.38

010

2,7

4,6

4,4

UKU

PNO

dru

štva

za

osig

uran

je1.

194.

396.

820

1.21

8.60

8.64

210

2,0

100,

010

0,0

3.68

7.59

1.81

44.

008.

335.

993

108,

794

,094

,34.

881.

988.

634

5.22

6.94

4.63

510

7,195

,495

,6

UKU

PNO

dru

štva

za

reos

igur

anje

0,0

0,0

237.1

95.1

6324

1.01

6.62

910

1,6

6,0

5,7

237.1

95.1

6324

1.01

6.62

910

1,6

4,6

4,4

UKU

PNO

1.19

4.39

6.82

01.

218.

608.

642

102,

010

0,0

100,

03.

924.

786.

977

4.24

9.35

2.62

210

8,3

100,

010

0,0

5.11

9.18

3.79

75.

467.9

61.2

6410

6,8

100,

010

0,0

Izvor: HANFA

5. Tržište osiguranjaBroj 01


Grafikon 5.3. Udjel skupina osiguranja u ukupnoj zaračunatoj bruto premiji društava za osiguranje i društava za reosiguranje za razdoblje siječanj-lipanj 2008. godine (u %)

Izvor: HANFA

Grafikon 5.4. Struktura zaračunate premije društava za osiguranja i društava za reosiguranja po vrstama osiguranja za razdoblje siječanj – lipanj 2008. godine (u %)

Izvor: HANFA

Broj 01

47

Tablica 5.2. Struktura aktive društava za osiguranje i društava za reosiguranje (u kn)

život neživot ukupnoukupno udjel (%)

život neživot ukupno ukupno udjel (%)

Indeks 2008/200730.06.2007. 30.06.2008.

Potraživanja za upisani a neuplaćeni kapital

Nematerijalna imovina 8.617.453 97.349.957 105.967.410 0,5% 6.719.479 93.106.923 99.826.402 0,4% 94,2

Materijalna imovina 65.888.971 1.794.140.083 1.860.029.054 8,1% 67.645.757 2.020.624.698 2.088.270.455 8,3% 112,3

Ulaganja 8.244.624.288 7.829.858.889 16.074.483.177 70,4% 9.450.148.595 8.582.566.992 18.032.715.587 71,3% 112,2

Ulaganja za račun i rizik vlasnika polica životnog osiguranja

259.450.604 259.450.604 1,1% 380.230.777 380.230.777 1,5% 146,6

Udio reosiguranja u tehničkim pričuvama

256.231.021 730.087.646 986.318.667 4,3% 214.254.011 839.229.703 1.053.483.714 4,2% 106,8

Odgođena i tekuća porezna imovina

1.003.296 1.330.650 2.333.946 0,0% 31.911.124 31.562.670 63.473.794 0,3% 2719,6

Potraživanja 308.101.451 2.470.541.525 2.778.642.975 12,2% 227.893.754 2.482.756.457 2.710.650.211 10,7% 97,6

Ostala imovina 128.740.741 399.804.364 528.545.106 2,3% 131.493.216 454.504.570 585.997.786 2,3% 110,9

Plaćeni troškovi budućeg razdoblja i nedospjela naplata prihoda

82.738.577 160.421.543 243.160.120 1,1% 101.710.585 191.125.119 292.835.704 1,2% 120,4

UKUPNO AKTIVA 9.355.396.402 13.483.534.657 22.838.931.058 100% 10.612.007.297 14.695.477.132 25.307.484.430 100% 110,8

Izvor: HANFA



Grafikon 5.5. Usporedni prikaz strukture aktive društava za osiguranje i društava za reosiguranje (u %)

Izvor: HANFA

Broj 01

49

Tablica 5.3. Struktura pasive društava za osiguranje i društava za reosiguranje (u kn)

život neživot ukupnoukupno udjel (%)

život neživot ukupno ukupno udjel (%)

Indeks 2008/200730.06.2007. 30.06.2008.

Kapital i rezerve 687.179.552 3.482.505.548 4.169.685.100 18,3% 780.466.176 3.766.605.283 4.547.071.459 18.0% 109.1

Obveze drugog reda (podređene obveze)

0,0% 0.0%

Tehničke pričuve 7.800.363.031 8.687.387.497 16.487.750.528 72,2% 8.948.439.693 9.643.890.907 18.592.330.600 73.5% 112.8

Tehničke pričuve životnih osiguranja kada ugovaratelj snosi rizik ulaganja, bruto iznos

259.168.541 259.168.541 1,1% 381.460.760 381.460.760 1.5% 147.2

Ostale pričuve 41.110.741 47.018.499 88.129.240 0,4% 55.804.955 46.730.185 102.535.140 0.4% 116.3

Odgođena i tekuća porezna obveza

14.733.551 4.292.711 19.026.262 0,1% 3.407.349 4.929.732 8.337.080 0.0% 43.8

Depoziti zadržani iz posla predanog u reosiguranje

235.600.285 25.299.207 260.899.492 1,1% 188.452.707 21.652.420 210.105.127 0.8% 80.5

Financijske obveze 37.210.161 37.210.160 0,2% 7.085.655 131.972.752 139.058.407 0.5% 373.7

Ostale obveze 269.021.398 1.125.716.588 1.394.737.987 6,1% 189.839.518 987.033.084 1.176.872.602 4.7% 84.4

Odgođeno plaćanje troškova i prihod budućeg razdoblja

48.219.303 74.104.445 122.323.748 0,5% 57.050.483 92.662.771 149.713.254 0.6% 122.4

UKUPNA PASIVA 9.355.396.402 13.483.534.657 22.838.931.058 100% 10.612.007.297 14.695.477.132 25.307.484.430 100% 110.8

Izvor: HANFA



Grafikon 5.6. Usporedni prikaz strukture pasive društava za osiguranje i društava za reosiguranje (u %)

Izvor: HANFA

Broj 01

516. Leasing

Leasing6.

Broj aktivnih leasing društava u RH u zadnjih godinu dana se smanjio kao posljedica obveze usklađivanja društava s odredba-ma Zakona o leasingu1 .

Aktiva društava, odnosno broj i vrijednost aktivnih ugovora kon-tinuirano rastu, te djelatnost leasinga zauzima sve važniji polo-žaj na financijskom tržištu, što pokazuju i sljedeći podaci:

Tablica 6.1. Pregled stanja u djelatnosti leasinga u razdoblju 30.06.2007-30.06.2008. godine

Datum Broj leasing društava

Ukupna aktiva (mlrd. kn)

Broj zaposlenih

Broj aktivnih ugovora

Financirana/ugovorena vrijednost aktivnih ugovora (mlrd. kn)

30.06.2007. 53 30,2 941 147.545 35,9

30.09.2007. 26 30,8 951 151.731 37,4

31.12.2007. 25 30,3 997 158.407 39,2

31.03.2008. 24 31,8 1.006 164.386 41,5

30.06.2008. 25 33,7 1.015 170.855 43,3

Izvor: HANFA

Ukupno iskazani temeljni kapital iznosio je 397,2 milijuna kuna, od čega je udjel kapitala nerezidenata iznosio 64,0% ili 254,3 milijuna kuna, dok se 36,0% ili 142,8 milijuna kuna odnosilo na temeljni kapital u vlasništvu rezidenata.

Na dan 30.06.2008. u 25 leasing društava bilo je zaposleno 1.015 djelatnika.

Grafikon 6.1. Struktura portfelja djelatnosti leasinga - usporedba broja aktivnih ugovora u 2007. i 2008. godini

Izvor: HANFA

1 Narodne novine br. 135/06.

Broj 01


Grafikon 6.2. Struktura broja aktivnih ugovora na dan 30.06.2008. godine (u %)

Izvor: HANFA

Grafikon 6.3. Usporedba vrijednosti financiranih/ugovorenih aktivnih ugovora u 2007. i 2008. godini (u mil. kn)

Izvor: HANFA

Broj 01

53

Grafikon 6.4. Struktura financirane/ugovorene vrijednosti aktivnih ugovora na dan 31.03.2008. godine

Izvor: HANFA

Struktura portfelja aktivnih ugovora djelatnosti leasinga prema objektima leasinga/zajma6. 1.

Tablica 6.2. Broj svih aktivnih ugovora djelatnosti leasinga prema objektima leasinga/zajma

Objekt leasinga/zajma

Broj aktivnih ugovora na dan

31.12.2007. Udjel 30.06.2008. UdjelIndeks

30.06.2008/ 31.12.2007.

Osobni automobili 109.586 69,2% 120.703 70,6% 110,1

Gospodarska (teretna + prijevozna) vozila 29.462 18,6% 29.322 17,2% 99,5

Strojevi i oprema 14.805 9,3% 15.427 9,0% 104,2

Postrojenja 64 0,0% 72 0,0% 112,5

Nekretnine 1.533 1,0% 1.627 1,0% 106,1

Plovila 2.029 1,3% 2.194 1,3% 108,1

Ostalo 928 0,6% 1.510 0,9% 162,7

UKUPNO 158.407 100,0% 170.855 100,0% 107,9

Izvor: HANFA

6. LeasingBroj 01


Tablica 6.3. Financirana/ugovorena vrijednost aktivnih ugovora (u kn)

Objekt leasinga/zajma

Financirana/ugovorena vrijednost aktivnih ugovora na dan

31.12.2007. Udjel 30.06.2008. UdjelIndeks

30.06.2008/ 31.12.2007.

Osobni automobili 13.847.741.857 35,3% 15.385.826.849 35,5% 111,1

Gospodarska (teretna + prijevozna) vozila 7.496.005.973 19,1% 8.058.952.527 18,6% 107,5

Strojevi i oprema 7.476.886.980 19,1% 7.580.833.104 17,5% 101,4

Postrojenja 61.463.713 0,2% 67.098.775 0,2% 109,2

Nekretnine 7.519.942.930 19,2% 8.481.209.127 19,6% 112,8

Plovila 2.182.725.199 5,6% 2.724.129.763 6,3% 124,8

Ostalo 637.182.220 1,6% 997.203.310 2,3% 156,5

UKUPNO 39.221.948.873 100,0% 43.295.253.456 100,0% 110,4

Izvor: HANFA

Grafikon 6.5. Usporedba strukture broja i financirane/ugovorene vrijednosti aktivnih ugovora prema objektima leasinga/zajma na dan 30.06.2008. godine (u %)

Izvor: HANFA

Broj 01

55

Imovina, kapital i obveze6. 2.

Ukupna aktiva aktivnih leasing društava na dan 30.06.2008. iznosila je 33,7 milijardi kuna i bila je veća za 3,4 milijarde kuna ili za 11,1% u odnosu na ukupnu aktivu iskazanu na dan 31.12.2007. godine.

Najznačajniji udjel u dugotrajnoj imovini (38,7% ukupne akti-ve) činila su potraživanja u iznosu od 13,0 milijardi kuna, dok su unutar kratkotrajne imovine potraživanja iznosila 2,6 milijarde kuna ili 7,6% aktive.

Kapital i rezerve na dan 30.06.2008. smanjene su za 32,9 milijuna kuna u odnosu na 31.12.2007, zbog toga što je društvo Locat le-asing Croatia d.o.o, koje je bilo aktivno na dan 31.12.2007. i imalo upisani kapital u iznosu 39,0 milijuna kuna, prestalo poslovati u prvoj polovici 2008, a dobit tekućeg razdoblja nije bila dostatna da pokrije preneseni gubitak iz 2007. godine.

Tablica 6.4. Usporedni prikaz skraćene agregirane bilance djelatnosti leasinga (u kn)

Opis 31.12.2007. 30.06.2008.Indeks

30.06.2008/ 31.12.2007.

Apsolutna promjena 30.06.2008/ 31.12.2007.

AKTIVA

POTR. ZA UPISANI A NEUPLAĆENI KAPITAL 0 0 0 0

DUGOTRAJNA IMOVINA (stalna sredstva) 26.919.867.002 29.744.424.290 110,5 2.824.557.288

NEMATERIJALNA IMOVINA 23.923.950 25.202.967 105,3 1.279.017

MATERIJALNA IMOVINA 11.294.451.466 12.793.774.798 113,3 1.499.323.331

DUGOTRAJNA FINANCIJSKA IMOVINA 4.500.081.387 3.907.447.859 86,8 -592.633.528

DUGOTRAJNA POTRAŽIVANJA 11.101.410.199 13.017.998.667 117,3 1.916.588.468

KRATKOTRAJNA IMOVINA 3.230.570.417 3.764.285.792 116,5 533.715.375

ZALIHE 96.778.311 53.545.375 55,3 -43.232.936

KRATKOTRAJNA POTRAŽIVANJA 1.799.018.962 2.559.171.457 142,3 760.152.495

KRATKOTRAJNA FINANCIJSKA IMOVINA 959.288.501 718.671.711 74,9 -240.616.790

NOVAC NA RAČUNU I BLAGAJNI 375.484.643 432.897.249 115,3 57.412.606

PL. TR. BUD. RAZD. I NED. NAPL. PRIHODA 153.427.937 153.789.528 100,2 361.591

UKUPNA AKTIVA 30.303.865.356 33.662.499.610 111,1 3.358.634.254

Aktivni izvanbilančni zapisi 760.153.190 768.321.027 101,1 8.167.837

PASIVA 0

KAPITAL I REZERVE 766.771.702 733.846.980 95,7 -32.924.722

Upisani kapital 428.756.400 397.156.400 92,6 -31.600.000

DUGOROČNE OBVEZE 25.551.998.605 27.594.159.098 108,0 2.042.160.493

KRATKOROČNE OBVEZE 3.369.447.373 4.590.009.862 136,2 1.220.562.489

ODG. PLAĆ. TROŠKOVA I PRIHOD BUD. RAZD.

615.647.676 744.483.669 120,9 128.835.993

UKUPNA PASIVA 30.303.865.356 33.662.499.610 111,1 3.358.634.254

Pasivni izvanbilančni zapisi 760.153.190 768.321.027 101,1 8.167.837

Izvor: HANFA

6. LeasingBroj 01


Financijski rezultat poslovanja6. 3.

Na razini djelatnosti leasinga u razdoblju 01.01-30.06.2008, iskazana je dobit nakon oporezivanja u visini od 76,7 milijuna kuna od čega je dobit u iznosu od 107,9 milijuna kuna ostvarilo 15 društava, dok je gubitak u iznosu od 31,2 milijuna kuna ostvarilo 10 društava.

Tablica 6.5. Usporedni prikaz skraćenog agregiranog računa dobiti i gubitka djelatnosti leasinga (u kn)

Opis 01.01.2007-31.12.2007.

01.01.2008-30.06.2008.

Indeks 2008/2007

Apsolutna promjena

PRIHODI OD KAMATA 1.176.081.245 667.201.035 56,7 -508.880.210

RASHODI PO OSNOVI KAMATA 1.164.578.152 707.214.235 60,7 -457.363.917

DOBIT/GUBITAK OD KAMATA 11.503.093 -40.013.201 -347,8 -51.516.293

PRIHODI OD PROVIZIJA I NAKNADA 35.569.877 17.930.964 50,4 -17.638.913

RASHODI ZA PROVIZIJE I NAKNADE 19.491.999 9.812.037 50,3 -9.679.962

DOBIT/GUBITAK OD PROVIZIJA I NAKNADA 16.077.878 8.118.926 50,5 -7.958.951

OSTALI POSLOVNI PRIHODI 11.794.800.209 7.127.643.893 60,4 -4.667.156.317

OSTALI POSLOVNI RASHODI 11.500.351.700 6.824.252.089 59,3 -4.676.099.611

DOBIT/GUBITAK IZ OSTALIH PRIHODA I RASHODA 294.448.509 303.391.803 103,0 8.943.294

DOBIT/GUBITAK PRIJE REZERVIRANJA 322.029.479 271.497.529 84,3 -50.531.950

Rezerviranja za sumnjiva i sporna potraživanja 318.391.555 168.044.515 52,8 -150.347.040

UKUPNI PRIHOD 13.006.451.331 7.812.775.891 60,1 -5.193.675.440

UKUPNI RASHOD 13.002.813.407 7.709.322.877 59,3 -5.293.490.530

DOBIT/GUBITAK PRIJE POREZA NA DOBIT 3.637.924 103.453.014 2.843,7 99.815.090

Porez na dobit 89.269.894 26.710.626 29,9 -62.559.268

DOBIT/GUBITAK NAKON POREZA NA DOBIT -85.631.970 76.742.388 -89,6 162.374.358

Izvor: HANFA

Broj 01

57

Indeksi koncentracije u djelatnosti leasinga u RH 6. 4.

Herfindahl-Hirschmanovi indeksi koncentracije (u daljnjem tek-stu: HH indeksi) čine osnovu za sustavno praćenje tržišne struk-ture, odnosno koncentracije djelatnosti leasinga u RH. Isti su

analizirani kao omjer aktive, vrijednosti/financirane vrijednosti zaključenih ugovora te financirane/ugovorene vrijednosti aktiv-nih ugovora po razdobljima.

Grafikon 6.6. HH indeksi djelatnosti leasinga po razdobljima

Izvor: HANFA

Koncentriranost tržišta leasinga mjerena HH indeksima, nakon iskazanog povećanja u drugom polugodištu 2007, bilježi blagi pad u prvom polugodištu 2008, što je djelomično uzrokovano

povećanjem udjela društva Unicredit leasing Croatia d.o.o. u ukupnom volumenu financiranja zaključenih i aktivnih ugovora, te povećanjem udjela navedenog društva u ukupnoj aktivi dje-latnosti leasinga.

6. LeasingBroj 01


Factoring7.

Na dan 30. lipnja 2008. aktivno je bilo devet društava koja se bave poslovima factoringa te su predmet ove analize. Pored de-vet aktivnih factoring društava u analizu je uključeno i društvo Raiffeisen factoring d.o.o. koje do 30. lipnja 2008. nije obavljalo poslove factoringa, već eskont mjenica, ali zbog svoje veličine ima značajan utjecaj na tržište. U navedenu analizu nisu uklju-čena društva Novi faktor d.o.o. i Faktor plus d.o.o., koja su bila uključena u analizu djelatnosti factoringa u Godišnjem izvješću Agencije za 2007, s obzirom da u financijskim i statističkim iz-vješćima za razdoblje 01.01–30.06.2008. nisu iskazala prihode od poslova factoringa, a veličinom aktive čine zanemariv utjecaj na tržište.

Od deset factoring društava, tri društva se nalaze u neposred-nom većinskom vlasništvu nerezidenata dok je njih sedam u vlasništvu rezidenata. U posrednom vlasništvu nerezidenata na-laze se četiri factoring društva. Devet društava je organizirano kao društvo s ograničenom odgovornošću, dok je jedno druš-tvo organizirano kao dioničko društvo.

U factoring društvima zaposlene su 124 osobe.

Aktiva 7. 1.

Tržište factoringa u Republici Hrvatskoj karakterizira visoka koncentracija zbog toga što društvo koje je iskazalo najveću aktivu zauzi-ma 58,02% ukupne aktive svih factoring društava, dok udjel prva dva društva po visini aktive iznosi 81,47% ukupne aktive.

Tablica 7.1 Ukupna aktiva factoring društava u razdoblju 2005–30.06.2008. godine

31.12.2005. 31.12.2006. 31.12.2007. 30.06.2008.

Broj obuhvaćenih društava 4 7 10 10

Aktiva na dan (kn) 332.001.549,67 1.661.362.732,22 4.205.163.605,11 5.709.772.455,62

Apsolutna promjena (kn) 1.329.361.182,55 2.543.800.872,89 1.504.608.850,51

Relativna promjena (%) 400,41 153,12 35,78

Izvor: HANFA

Broj 01

597. Factoring

Tablica 7.2 Agregirana aktiva factoring društava na dan 30.06.2008. godine

AKTIVA na dan 30.06.2008. Iznos (kn) Udio(%)

1 POTRAŽIVANJA ZA UPISANI A NEUPLAĆENI KAPITAL 0,00 0,00

2 DUGOTRAJNA IMOVINA 5.293.752,31 0,09

3 KRATKOTRAJNA IMOVINA (4+8+9+10+11+12) 5.697.284.957,66 99,78

4 Factoring potraživanja (5+6+7) 1.699.220.983,40 29,76

5 Domaći factoring 1.522.499.243,11 26,66

6 Izvozni factoring 47.852.008,94 0,84

7 Uvozni factoring 128.869.731,35 2,26

8 Eskont mjenica 2.543.751.503,35 44,55

9 Dani zajmovi 327.564.287,44 5,74

10 Dani depoziti 767.384.713,16 13,44

11 Novac na računu i blagajni 216.873.616,40 3,80

12 Ostala kratkotrajna imovina 142.489.853,91 2,50

13PLAĆENI TROŠKOVI BUDUĆEG RAZDOBLJA I NEDOSPJELA NAPLATA PRIHODA

7.193.745,65 0,13

14 UKUPNA AKTIVA (1+2+3+13) 5.709.772.455,62 100,00

Izvor: HANFA

U RH su se razvile sljedeće vrste factoring poslova: domaći fac-toring, izvozni factoring i uvozni factoring. S obzirom na pravo regresa poslovi factoringa se mogu podijeliti na factoring s pra-vom regresa (‘nepravi’ factoring) i factoring bez prava regresa

(‘pravi’ factoring). U RH dominira domaći factoring bez prava regresa, odnosno factoring u kojem su predmet otkupa potra-živanja fakture od domaćih kupaca, a rizik naplate potraživanja od kupaca prebačen na prodavatelja potraživanja.

Tablica 7.3. Factoring potraživanja po vrstama na dan 30.06.2008. godine

Vrsta factoringa Factoring potraživanja s regresnim pravom

Factoring potraživanja bez regresnog prava

Ukupno factoring potraživanje

% u uk. factoring potraživanjima

Domaći factoring 1.104.244.945,80 418.254.297,31 1.522.499.243,11 89,60

Izvozni factoring 44.331.827,27 3.520.181,67 47.852.008,94 2,82

Uvozni factoring 0,00 128.869.731,35 128.869.731,35 7,58

Ukupno factoring potraživanje

1.148.576.773,07 550.644.210,33 1.699.220.983,40 100,00

% u uk. factoring potraživanjima

67,59 32,41 100,00

Izvor: HANFA

Broj 01


Pasiva7. 2.

Tablica 7.4. Agregirana pasiva factoring društava na dan 30.06.2008. godine

PASIVA na dan 30.06.2008. Iznos (kn) Udio (%)

1 KAPITAL I REZERVE 127.453.519,54 2,232 DUGOROČNE OBVEZE (3+4+5) 1.486.995.280,91 26,043 Obveze za kredite - domaće banke i financijske institucije 85.636,00 0,004 Obveze za kredite - inozemne banke i financijske institucije 1.486.313.767,20 26,035 Ostale dugoročne obveze 595.877,71 0,016 KRAKTOROČNE OBVEZE (7+8+9) 4.087.797.365,98 71,597 Obveze za kredite - domaće banke i financijske institucije 351.548.525,78 6,168 Obveze za kredite - inozemne banke i financijske institucije 3.439.298.325,72 60,249 Ostale kratkoročne obveze 296.950.514,48 5,20

10 ODGOĐENO PLAĆANJE TROŠKOVA I PRIHODI BUDUĆEG RAZDOBLJA 7.526.289,19 0,1411 UKUPNA PASIVA (1+2+6+10) 5.709.772.455,62 100,00

Izvor: HANFA

Factoring društva svoju imovinu, osim vlastitim kapitalom, 97,77% financiraju iz primljenih kredita od domaćih i inozemnih banaka i financijskih institucija te ostalim obvezama čija je struktura prikazana u nastavku.

Grafikon 7.1. Struktura obveza factoring društava na dan 30.06.2008. godine

Izvor: HANFA

Broj 01

61

Račun dobiti i gubitka7. 3.

Tablica 7.5. Agregirani račun dobiti i gubitka factoring društava u razdoblju od 01.01- 30.06.2008. godine

RAČUN DOBITI I GUBITKA u razdoblju od 01.01.2008. do 30.06.2008. Iznos (HRK)

1 PRIHODI OD KAMATA (2+6+7+8+9) 172.020.326,25

2 Prihod od kamata - factoring (2+3+4) 60.805.228,88

3 Domaći factoring 54.854.739,47

4 Izvozni factoring 1.550.199,70

5 Uvozni factoring 4.400.289,71

6 Prihod od kamata - eskont mjenica 75.700.219,36

7 Prihod od kamata - dani zajmovi 6.350.208,65

8 Prihod od kamata - dani depoziti 23.818.330,00

9 Ostali prihodi od kamata 5.346.339,36

10 RASHODI OD KAMATA (11+12+13) 118.496.771,39

11 Rashod od kamata - domaće banke i financijske institucije 17.527.228,95

12 Rashod od kamata - inozemne banke i financijske institucije 99.737.424,56

13 Ostali rashodi od kamata 1.232.117,88

14 DOBIT/GUBITAK OD KAMATA (1-10) 53.523.554,86

15 PRIHODI OD NAKNADA I PROVIZIJA 26.072.836,81

16 RASHODI OD NAKNADA I PROVIZIJA 14.667.513,86

17 DOBIT/GUBITAK OD NAKNADA I PROVIZIJA (15-16) 11.405.322,95

18 OSTALI POSLOVNI PRIHODI 115.264.593,15

19 OSTALI POSLOVNI RASHODI (20+21+22+23) 134.729.454,43

20 Troškovi usluga 8.184.583,07

21 Troškovi osoblja 12.363.559,65

22 Troškovi ispravaka vrijednosti za gubitke od umanjenja 6.784.484,41

23 Ostali troškovi poslovanja 107.396.827,30

24 DOBIT/GUBITAK IZ OSTALIH PRIHODA I RASHODA (18-19) -19.464.861,28

25 DOBIT/GUBITAK PRIJE POREZA NA DOBIT (14+17+24) 45.464.016,53

26 Porez na dobit 8.476.415,99

27 DOBIT/GUBITAK NAKON POREZA NA DOBIT (25-26) 36.987.600,54

Izvor: HANFA

7. FactoringBroj 01


Volumen transakcija7. 4.

Volumen transakcija predstavlja kumulativni iznos otkupljenih faktura kod poslova factoringa, kumulativni iznos eskontiranih mjeni-ca i kumulativni iznos danih zajmova u razdoblju od 01. siječnja 2008. do 30. lipnja 2008. godine.

Tablica 7.6. Volumen transakcija u razdoblju od 01.01-30.06.2008. godine

Vrsta transakcije Iznos (kn) Struktura

1 Factoring (2+3+4) 2.474.024.812,32 45,56

2 Domaći factoring 2.174.383.040,71 40,04

3 Izvozni factoring 158.838.706,19 2,93

4 Uvozni factoring 140.803.065,42 2,59

5 Eskont mjenica 2.570.800.996,02 47,34

6 Dani zajmovi 385.126.061,93 7,09

7 UKUPNO (1+5+6) 5.429.951.870,27 100,00

Izvor: HANFA

Broj 01

638. Nadzor t vr tk i na temelju r iz ika

Nadzor tvrtki na temelju rizika8.

Nadzor tvrtki na temelju rizika predstavlja pristup zasnovan na procjeni rizika baziranog na podacima prikupljenim u nadzor-nom postupku. Model nadzora na temelju rizika osmislila je i razvila nadzorna agencija Velike Britanije, Financial Services Au-thority (FSA).

Model je primjenjiv za sve vrste financijskih institucija:

osiguravajuća društva• investicijske fondove•mirovinske fondove•društva za trgovanje vrijednosnim papirima •leasing društva pa tako i za •banke. •

Prema tom modelu tvrtke se nadziru s obzirom na količinu rizika kojim mogu ugroziti jedan ili više zakonski definiranih ciljeva:

Održavanje povjerenja tržišta •Zaštita potrošača•Poticanje svijesti javnosti•Smanjenje financijskog kriminala.•

Procjena rizičnosti tvrtke određuje prirodu i intenzitet nadzora, a sam nadzor se temelji na realnim ciljevima i ograničenim re-sursima nadzora. Drugim riječima, ne teži se potpunoj elimina-ciji svih rizika, budući da bi to izazvalo dodatne troškove, nego se resursi fokusiraju na eliminaciju najvažnijih rizika. Na taj se na-čin postiže najveći efekt na financijskom tržištu bez ugrožavanja konkurentnosti, dok klijenti imaju koristi od zdravog i konkuren-tnog tržišta.

Zbog svega navedenog pristup nadzoru na temelju rizika je op-timalno rješenje za postupak nadzora. Regulator svoje resurse fokusira na najvažnije rizike i tako postiže najpovoljniji rezultat za financijsko tržište bez ugrožavanja konkurentnosti. Sa staja-lišta subjekata nadzora, uplitanje regulatora na tržište može se opravdati obzirom na stupanj rizika sukladno zakonskim ciljevi-ma i posljedičnoj šteti koja bi se inače pojavila.

U postizanju zakonskih ciljeva regulator se rukovodi načelima dobre regulacije:

1. Efikasnost i ekonomija - resursi se koriste na najefi-kasniji i najekonomičniji način

2. Uloga menadžmenta – naglašava se odgovornost uprave za poslovanje tvrtke

3. Proporcionalnost – ograničenja, odnosno mjere, koje se provode za određenu industriju moraju biti proporcionalne koristima koja se očekuju kao rezultati navedenih ograničenja

4. Inovativnost – poželjnost olakšavajućih inovacija s obzirom na regulacijske aktivnosti

5. Međunarodni karakter – poželjan je međunarodni karakter financijskih usluga i tržišta te konkurentni položaj zemlje (uključujući suradnju s inozemnim regulatorima, kako u pogledu usklađivanja s među-narodnim standardnima, tako i u nadzoru globalnih tvrtki i efikasnosti tržišta)

6. Konkurentnost – podrazumijeva minimiziranje nepo-voljnih utjecaja na konkurentnost koji mogu proizaći iz aktivnosti nadzora te podupiranje konkurentnosti između tvrtki koje se naziru

Broj 01


Nadzor na temelju rizika povezuje zakonske ciljeve i načela do-bre regulacije, a temelji se na procesu upravljanja rizicima koji se sastoji od četiri naizmjenične faze:

1. Prepoznavanje rizika 2. Mjerenje rizika 3. Smanjenje rizika 4 . Kontrola i izvješćivanje o rizicima

Definicija rizika

Da bi se nešto smatralo rizikom ono mora imati mogućnost stvaranja štete jednom ili više zakonskih ciljeva. Potrebno je prepoznati, procijeniti, dati važnost te nasloviti rizik sukladno zakonskim ciljevima i načelima dobre regulacije. Veličina rizika mjeri se procjenom kvalitete cjelokupnog procesa upravljanja rizicima.

Zašto je važna procjena rizika?

Određuje intenzitet nadzora• Određuje mjere za smanjenje rizika• Prebacuje odgovornost na visoki menadžment tvrtke• Ključni faktor pri određivanju količine potrebnog •kapitala

Regulator najčešće procjenjuje širi raspon rizika nego što tvrtke same procjenjuju.

Pristup procjeni je isti za bilo koji rizik koji se procjenjuje. Procje-njuje se:

UTJECAJ – Visina štete koju tvrtka može prouzročiti •narušavanjem jednog ili više od 4 zakonska ciljaVJEROJATNOST – mogućnost da se rizik pojavi. Vjero-•jatnost realizacije rizika je veća što je proces upravljanja rizikom lošiji. Vrijedi i obrnuto.

prema zakonskim

ciljevima

nepovoljnog događaja ukoliko

se pojavi

nastupanja nepovoljnog

događaja

U procjeni tvrtke, utjecaj se ponaša kao filter i određuje sveuku-pni intenzitet procjene rizika i odgovarajuće supervizije. Kom-binacija visine utjecaja i vjerojatnosti daje ocjenu svih prouzro-čenih rizika prema zakonskim ciljevima. Takva ocjena se zatim koristi za vrednovanje rizika i za donošenje odluke o potrebnom nadzoru. Također se koristi za postavljanje strateških ciljeva i re-zultata te za odlučivanje o rasporedu resursa baziranih na nače-lima dobre regulacije.

Broj 01

65

Vrednovanje

Visina utjecaja i vjerojatnosti, te rizik kao njihova kombinacija, rangiraju se pomoću jednostavne skale od 4 vrijednosti :

Vrijednost utjecaja i vjerojatnosti određuje količinu rizika. Budući da rizik predstavlja produkt utjecaja i vjerojatnosti, količina rizika se može smanjiti smanjenjem utjecaja i/ili smanjenjem vjerojat-nosti, i obrnuto. Ukupni rezultat odrediti će cjelokupni pristup i intenzitet nadzora.

Utjecaj

Visina utjecaja određuje opseg nadzora tvrtke i predstavlja po-tencijalnu štetu koju tvrtka može prouzročiti s obzirom na zakon-ske ciljeve. Inicijalno se računa obradom numeričkih podataka iz dostavljenih izvješća tvrtke. Vrsta podataka koja se obrađuje ovisi o vrsti financijskog poslovanja kojom se tvrtka bavi. Siro-vi se podaci dijele s određenim nazivnikom kako bi se dobio osnovni rezultat utjecaja. Dobiveni rezultat zatim se ponderira, ovisno o vrsti financijskog poslovanja kojim se tvrtka bavi. Na taj se način dobije konačni rezultat utjecaja za određenu tvrtku. Konačni rezultat se zatim pretvori u jednu od kategorija vred-novanja: visok, srednje-visok, srednje-nizak i nizak. Vrijednost pondera i granice kategorija utjecaja određuje regulator prema nadzornim prioritetima i apetitima prema riziku.

Mjerenje utjecaja je u najboljem slučaju aproksimativno. Stoga se koriste i kvalitativni rezultati nadzora u slučajevima kada se brojčane mjere ne smatraju poštenim odrazom utjecaja tvrtke.

Vjerojatnost

Nakon određivanja vrijednosti utjecaja tvrtke procjenjuje se vje-rojatnost nastanka štete prema zadanim zakonskim ciljevima. Procjena vjerojatnosti ovisi o utjecaju na temelju kojeg se odre-đuje nadzorni pristup.

* Izvjestan rizik – rizik koji se već pojavio, stoga je vjerojatnost 100%

8. Nadzor t vr tk i na temelju r iz ikaBroj 01


Model izračuna vjerojatnosti

Da bi se izračunala vjerojatnost rizici se dijele prema deset gru-pa rizika. Ove grupe rizika dalje su podijeljene na elemente ri-zika te pokrivaju i poslovni i kontrolni rizik. Prilikom rangiranja vjerojatnosti za svaku grupu rizika, uzimaju se u obzir elementi

rizika od kojih se grupa sastoji, ali i pregled cjelokupne tvrtke, prosuđujući i pozitivne i negativne aspekte svakog pojedinog elementa rizika tvrtke. Vjerojatnost se rangira prema skali od če-tiri vrijednosti: visoka, srednje-visoka, srednje-niska i niska.

Okruženje Poslovni model KontrolaNadzor i

upravljanjeOstali faktori koji

smanjuju rizikNeto vjerojatnost

Rizi

ci o

kruž

enja

Klijenti, proizvodi i tržišta

Kontrola klijenata, proizvoda i tržišta

Kon

trol

ne fu

nkci

je

Upr

avlja

čka

kont

rola

i ku

ltura Tretiranje klijenata i

vođenje tržišta

Poslovni procesKontrola financija i

poslovanja Operativni poslovi

Prudencijalni riziciKontrola

prudencijalnog rizika

Višak kapitala i likvidnosti

Financijska uspješnost

Poslovni rizici Kontrole Nadzor i kontrola

Model zatim agregira rizike u dva smjera: horizontalni i vertikalni.

Vertikalno, grupe rizika raspoređene su u 4 kategorije:

1. POSLOVNI RIZICI – predstavljaju inherentni ili bruto rizik unutar tvrtke. Obuhvaćaju rizike koji nastaju kao posljedica poslovnih odluka i strategija tvrtke, okru-ženja u kojem tvrtka posluje, i mogućnostima tvrtke da pruža odgovarajuće proizvode i usluge svojim klijentima.

2. KONTROLE - primarna kontrola rizika tvrtke, koja može direktno smanjiti inherentni poslovni rizik tvrtke

3. NADZOR I UPRAVLJANJE – određuje sekundarnu i prodornu kontrolu unutar tvrtke

4. OSTALI FAKTORI KOJI SMANJUJU RIZIK – količina viška kapitala i likvidnosti koja se može upotrijebiti da bi se apsorbirali prudencijalni rizici

Horizontalno, rizici su podijeljeni u tri osnovne kategorije, prikazane u tri reda u gornjoj matrici:

1. TRETIRANJE KLIJENATA I VOĐENJE TRŽIŠTA - Rizici povezani s direktnom interakcijom tvrtke s malim klijentima i tržišnim drugim ugovornim stranama

2. OPERATIVNE AKTIVNOSTI - Rizici povezani s unutar-njim procesima tvrtke

3. FINANCIJSKA USPJEŠNOST - Prudencijalni rizici povezani s financijskom uspješnosti tvrtke

Broj 01

Impresum

Izdavač:

Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga

Miramarska 24b

10 000 Zagreb

web: www.hanfa.hr

telefon: +385 1 6173 200

fax: +385 1 4811 406

Glavni urednik:

Stjepan Morović

Suradnici:

Anita Šimac

Ana Peručić

Toni Lukšić

Krešimir Jelić

Jadranka Grubešić

Damir Maričić

Jasna Borzić

Ksenija Jozić

Ljiljana Vučenik

Paul Švaljek

Lektor:

Nives Fett

Vanjski suradnik:

Melita Marčeta

Dizajn i web izvedba

NEOMEDIA :: kreativne komunikacije

www.neomedia.hr

Molimo korisnike ove publikacije da prilikom korištenja podataka obvezno navedu izvor


Kvartalni bilten II/2008.Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga

broj 01 kvartalni bilten ii/2008. - hanfa

Documents