Kako se gasuli mejt? [ Bosanski Bosnian ]

Usama b. Gurm el-Gamidi

Prijevod: Senad Muhi

Revizija: Ersan Grahovac

2013 - 1434

:

:

4341 - 3102

3

Uvod

Hvala Allahu, Koji je nastanio svoje robove na ovom svijetu, te ga uinio putovanjem, a onaj svijet uinio stalnim boravitem, dok je izmeu njih postavio berzah koji upuuje na prolazak dunjaluka. Berzah je ili jedna od dennetskih bati ili jedna od dehennemskih provalija, pa neka je hvaljen Onaj koji stvara ta hoe i koji odabire, koji je milostiv prema svojim robovima gdje god se nalazili, a Njegova milost prema stvorenjima je pretekla Njegovu srdbu i On je Samilosni i Koji mnogo prata.

Zahvaljujem Mu na Njegovim blagodatima zahvalom koja dolikuje Njegovoj plemenitosti i veliini vlasti. Svjedoim da nema drugog boga osim Njega, Jedinog koji nema sudruga, On je Jedini i Snani. Isto tako, svjedoim da je Muhammed Njegov rob, izabrani vjerovjesnik i poslanik, poslan sa radosnim vjestima i upozorenjima. Neka je salavat i selam na njega, njegovu porodicu i ashabe.

A zatim: Ibnul-Kajjim, Allah mu se smilovao, je rekao:

Uputstva Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, u vezi pitanja koja se odnose na denazu su bila najpotpunija, i

4

bila su suprotna obiajima prijanjih naroda. Ta uputstva su obuhvatala uspostavu robovanja Allahu Uzvienom na najpotpuniji nain, dobroinstvo prema preminulom i postupanje s njim na nain koji e mu koristiti u kaburu i na Sudnjem danu. Neka od tih uputstava su: posjeta (za vrijeme bolesti), telkin (podsticanje na izgovaranje ehadeta), ienje i spremanje na put ka Allahu i to na najbolji i najvrijedniji nain. Muslimani stanu iza njega u safove, Allahu zahvalu iskazuju i donose salavat na Njegova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Trae od Allaha oprost za umrloga, milost i prelazak preko grijeha. Zatim, na kaburu za njega mole da Ga uvrsti. Posjeuju mu mezar nakon ukopa, te dove za njega, upravo onako kao to su ivi posjeuje svoje prijatelje na dunjaluku. Dobroinitelji su prema njegovoj porodici i blinjima kao i jo mnogo toga.1

Knjiga koja je pred vama je saetak propisa o denazi koje sam sakupio iz knijga mnogobrojnih uenjaka. Trudio sam se da teoriju pretvorim u praksu po pitanju postupanja sa umrlom osobom, od trenutka njegove bolesti pa sve do ukopa i izraavanja alosti njegovoj porodici, pratei to, koliko je bilo mogue, dokazima iz Kur'ana i Sunneta, predajama prijanjh generacija i preovladavajuim miljenjima islamskih

1 Zadul-Me'ad (1/498).

5

uenjaka. Izbjegavao sam govor o razilaenju uenjaka u svim pitanjima, osim u nekoliko njih s ciljem da se italac to vie okoristi.

Knjigu sam podjelio na nekoliko poglavlja:

Prvo poglavlje: Vrijednost posjete bolesnika, te ta je propisano insanu u smrtnoj bolesti.

Drugo poglavlje: Samrt i njeni znaci. Tree poglavlje: Smrt i njeni znaci. etvrto poglavlje: Znakovi lijepog i loeg

zavretka. Peto poglavlje: Gasuljenje ili kupanje mejta. esto poglavlje: Et Tekfin ili umotavanje u

efine. Sedmo poglavlje: Denaza namaz. Osmo poglavlje: Nonja denaze i ukop. Deveto poglavlje: Izraavanje alosti ili Et

Tazijeh.

U svakom od pomenutih poglavlja sam spomenuo nekoliko erijatskih odgovora od uenjaka koje su odgovarale dotinom poglavlju.

Na kraju, zahvaljujem Allahu Velikom i Monom koji mi je omoguio i pomogao mi da uradim ovo djelo.

6

Njemu neka je hvala na poetku i na kraju, vanjtinom i nutrinom.

Zatim se zahvaljujem svima onima koji su mi bili ispomo da ova knjiga ugleda svjetlo dana nakon ukazanih primjedbi koje su imale mjesto i teinu, a posebno ejhu Muhammed ibn Abdulaziz el-Hudajri i ejhu Zijab ibn Sad el Gamidi, kao to ne zaboravljam trud koji je uloila moja supruga Ummu Muhammed koja mi je pomogla u istraivanju pojedinih pitanja. Neka ih Allah nagradi svakim hajrom.

Allaha molim da ovom knjigom okoristi druge, te da je uini djelom koje je uraeno samo radi Njega. Od Njega traim ustrajnost i vrstinu na islamu, i da nam srca ne odvede u zabludu nakon to nas je uputio, da nas uvrsti postojanom rjeju na ovom i onom svijetu. Molimo Ga da nae mezare uini jednom od dennetskih bai, a ne jednom od dehennemskih provalija.

Od Allaha traim pomo i uputu, On mi je dovoljan i divan li je Pomaga. Nema snage niti moi osim sa Allahom Uzvienim i Velikim. Hvala Allahu Gospodaru svjetova, neka je selam i salat na Muhammeda, njegovu porodicu i ashabe.

Napisao Usama ibn Garm Muid el-Gamidi

7

Bivi glavni nadzornik gasulhane pri damiji ejha Muhammed ibn Abdulaziz b. Baza Allah mu se smilovao i glavni nadzornik gasulhane pri bolnici Kralj Fahd u Bahi. 21/5/1426 h.

Baha

Mob.: 0504581583

***

8

Prvo poglavlje

Vrijednost posjete bolesniku

1. Buharija biljei od Ebu-Musa El-Earija, radijallahu anhu, da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Nahranite gladnog, posjetite bolesnog i oslobaajte iz ropstva.2

2. Buharija i Muslim biljee od Ebu-Hurejre, radijallahu anhu, da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Musliman kod drugog muslimana ima est prava. Reeno je: Koja su to prava, Allahov Poslanie? Rekao je: Kada ga sretne da ga poselami, kada te pozove (na gozbu) da mu se odazove, kada zatrai savjet da ga posavjetuje, kada kihne i Allahu zahvali da mu odgovori sa jerhamukellah -, kada se razboli da ga posjeti i kada umre da mu denazu isprati.3

2 Hadis biljei Buharija; Knjiga o bolesnicima; Poglavlje o posjeti bolesnika, br. 5649, kao i u Knjizi o denazi; Poglavlje o dovi za ozdravljenje kod posjete bolesnika, br. 3105, kao i Knjizi o ishrani; Poglavlje o rijeima Allaha Uzvienog: (Jedite od lijepih dobara...), br. 5373. 3 Hadis biljei Muslim; Knjiga o nazivanju selama; Poglavlje: Od prava muslimana kod drugih muslimana je odvraanje na selam, br.

9

3. Ebu-Davud, Tirmizi i Ahmed biljee od Alije, radijallahu anhu da je rekao: uo sam Resula, sallallahu alejhi ve sellem, kako govori: 'Svaki musliman nee jutrom posjetiti svoga bolesnog brata muslimana, a da za njega nee doviti sedamdeset hiljada meleka sve dok ne omrkne, a ako ga posjeti naveer, sedamdeset hiljada meleka za njega dovi sve dok ne osvane i imat e bau u Dennetu.'4

Od stvari koje su propisane bolesniku

1. Zadovoljstvo Allahovom odredbom i sabur

prilikom toga. Allah Uzvieni je rekao: Doista e samo strpljivi dobiti svoje nagrade bez rauna. (Ez-Zumer, 10.) A sabur i strpljivost je suzdravanje due od poraza, jezika od aljenja, a tijelo i ekstremitete od udaranja, cijepanja odjee i slino tome.

2162. A i kod Buharije se nalazi slian ovom izrazu pod rednim brojem 1240, a glasi: Prava koja ima musliman kod drugog muslimana su pet, i nije spomenuo savjetovanje. 4 Hadis biljei Ahmed, br. 7599, i Tirmizi, a spomenuti hadis je njegova verzija; Poglavlje o onom to je dolo po pitanju posjete bolesnika, br. 969. Ebu Davud ga je spomenuo u govoru o denazama, poglavlje o vrijednosti posjete bolesnika dok se ima abdest, br. 3098, i rekao je Ebu Davud: Pripisuje se ovo Aliji da je prenio od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, a to je greka. Hakim je ocijenio jedan od lanaca ispravnim, 3/341, a sa njim s sloio i Zehebi.

10

Buharija biljei da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Kome Allah eli hajr, uzme od njega (iskua ga).5 A Muslim biljei od Suhejba b. Sinana, radijallahu anhu, da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: udno li je stanje vjernika, doista je svako njegovo stanje hajr, a to nema niko drugi do vjernik. Ako ga zadesi radosna stvar, zahvali Allahu i bude hajr po njega, a ako ga zadesi teta, strpi se i opet bude hajr.6 Buharija i Muslim biljee da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Svaki musliman kojeg zadesi nedaa od bolesti ili neeg drugog, sa njega spadaju grijesi poput lia sa drveta.7

2. Lijepo miljenje o Allahu Uzvienom. Biljei Muslim od Dabira, radijallahu anhu, da je rekao: uo sam Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kako kae prije svoje smrti na tri dana: 'Neka niko od vas ne umre, a da pri

5 Hadis biljei Buhari, br. 5645, a znaenje rijei uzme od njega tj. iskua ga sa nedaama kako bi ga nagradio zbog toga, a reeno je da znai okrenuti iskuenje prema njemu pa ga time pogodi. 6 Hadis biljei Muslim, br. 2999, Ahmed, br. 18934, Ibn Hibban, br. 2895. 7 Hadis biljei Buhari, br. 5648, i Muslim, br. 2571, i tekst hadisa je njegov.

11

tome nije imao lijepo miljenje o Allahu, subhanehu ve te'ala.'8

3. Mora da bude u stanju izmeu straha i nade. Treba da se boji Allahove kazne zbog svojih grijeha i da se nada oprostu Gospodara svoga, uz napomenu da strana nade treba da prevagne u trenucima smrtne bolesti. Tirmizi i Ibn-Made biljee od Enesa, radijallahu 'anhu da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, uao kod jednog mladog ovjeka koji je bio na samrti. Pitao ga je: U kakvom stanju nalazi svoje srce? Rekao je: Tako mi Allaha Allahov Poslanie, nadam se Allahu i bojim se grijeha. Rekao je: Ovo dvoje se nee spojiti u srcu roba u ovakvoj situaciji a da mu Allah nee dati ono emu se nada i sauvati ga od onog ega se boji.9

4. Koliko god bila bolest jaka, nije mu dozvoljeno da prieljkuje smrt. Buharija i Muslim biljee od Enesa, radijallahu anhu da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Neka niko od vas ne prieljkuje smrt zbog zla koje ga zadesilo, pa ako ve mora da to uini neka kae: 'Allahu moj, poivi me dok mi je ivot bolji za mene, a usmrti me onda kada e mi smrt biti bolja.'10 U drugom hadisu stoji da je

8 Hadis biljei Muslim, br. 2877. 9 Hadis biljei Tirmizi, br. 983, i Ibn Made, br. 4261. 10 Hadis biljei Buharija, br. 6351, i Muslim, br. 2680.

12

jedan od ljudi pitao Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: Ko je najbolji ovjek? Onaj ko dugo ivi, a dobro radi. odgovorio je. A koji je najgori? Onaj ko dugo ivi, a radi loa djela.11

5. Lijepo (mustehabb) je da se mnogo kaje i istigfar (traenje oprosta od Allaha) ini. Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: Tako mi Allaha, ja se Allahu pokajem i oprost zatraim u jednom danu vie od sedamdeset puta.12

6. Haram mu je da se lijei stvarima koje su u suprotnosti njegovoj akidi, kao to je kaenja hamajlija koje u sebi sadre rijei irka ili nepoznata imena, kao to mu je zabranjeno kaenje konaca i svakakvih narukvica s ciljem lijeenja. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: Allahovi robovi, lijeite se, ali ne haramom.13 Isto tako, zabranjeno je traiti lijek kod maioniara i sihirbaza. Ahmed i Hakim biljee da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Ko okai hamajliju poinio je

11 Hadis biljei Tirmizi, br. 2330, Ahmed, 4/188 190, i lanac prenosilaca mu je ispravan. 12 Hadis biljei Buharija, br. 6307. 13 Pomenuo ga je Ibn Abdul-Berr u Et-Temhidu, 15/378, a slian njemu je zabiljeio Tirmizi pod rednim brojem 3855, kao i Ahmed pod brojem 18646.

13

irk.14 Ahmed i Ibn Made biljee od Imrana b. Husajna, radijallahu anhu, da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, vidio na miici jednog ovjeka halku ili narukvicu, od bakra. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, mu je rekao: Teko se tebi, ta ti je to? Ona me titi od slabosti (el-vahine). Ona ti samo slabost poveava, baci je! Da si umro, a ona na tebi, tako mi Allaha, nikada ne bi uspio.15 Muslim biljei u svome Sahihu od nekih ena Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da je on rekao: Ko ode arrafu (onaj ko priziva znanje gajba) pa ga samo pita o neemu, ne prima mu se namaz etrdeset noi.16

7. Preporueno je da se lijei erijatskom rukjom poput itanja Kur'ana i vjerodostojnih poslanikih dova. Ibnul-Kajjim je rekao: Od najveih lijekova je injenje dobra, zikr i dova, poniznost prema Allahu i pokajanje. Ove stvari imaju vei uticaj od lijekova, ali shodno spremnosti due i njenom prihvatanju.

14 Hadis biljei Ahmed, 4/156, a izraz kod Hakima je: Ko okai temimu (u arapskom jeziku znai neto to dopunjava, uvrava) pa neka mu Allah ne upotpuni.... 15 Hadis biljei Ahmed, br. 20242, Ibn Hibban, br. 6085, Hakim, br. 21614, a Albani ga ocijenjuje slabim u knjizi Daifu Ibni-Made, br. 3531. Izraz Vahina spomenut u hadisu oznaava venu koja prolazi kroz rame i ruku, a reeno je da je to bolestu predjelu nadlaktice. Vidjeti: Fethu-l-Medid, str.1113 16 Hadis biljei Muslim, br. 2230.

14

Muslim i Ebu Davud biljee od Avfa b. Malika, radijallahu anhu, da je rekao: U dahilijjetu smo uili rukju, pa smo rekli: 'Allahov Poslanie, ta kae na to?' On je rekao: 'Pokaite mi nain vae rukje. Nema nita sporno sa rukjom u kojoj nema irka.'17

8. Dozvoljeno mu je da se lijei halal lijekovima. Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: Lijeite se, jer Allah, azze ve delle, nije dao bolest, a da nije za nju dao i lijek, osim jedne starosti.18

9. Ako ima dugova neka ih vrati ako je u mogunosti, a ako ne, neka ostavi u oporuci, zbog hadisa u kojem Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, pita: Znate li ko je bankrot? Bankrot meu nama je onaj ko nema para niti robe. Bankrot u mome ummetu je onaj ko doe na Sudnji dan sa namazom, postom i zekatom, ali je runo rekao ovom, potvorio onog, pojeo imetak drugog, prolio krv treeg, udario etvrtog...pa e se ovima dati od njegovih dobrih djela, pa ako nestane dobrih djela prije nego to se dug vrati, onda mu se daju njihova loa djela i pripiu njemu, pa

17 Hadis biljei Muslim, br. 2200. 18 Hadis biljei Ebu Davud, br. 3855 i tekst hadisa je njegov, kao i Tirmizi, br. 2038, Ibn Made, br. 3436, i Ahmed, 4/278.

15

bude baen u Vatru.19 U drugom hadisu kod Hakima i Ahmeda je dolo da je rekao, sallallahu alejhi ve sellem: Ko umre, a duan je nekome, neka zna da se tamo dug nee vraati dinarima i dirhemima, nego samo dobrim i loim djelima.20 Tirmizi biljei od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, da je rekao Poslanik: Dua vjernika je okaena o njegov dug, sve dok se ne vrati za njega.21

10. Pisanje vasijeta ili oporuke. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: Svaki musliman koji ima neto da u oporuku ostavi, ne smije prenoiti dvije noi a da oporuka ve nije kod njega napisana.22

***

19 Hadis biljei Muslim, br. 2581. 20 Hadis biljei Ahmed, 2/70, i Hakim, 2/27 i lanac prenosilaca mu je ispravan. 21 Hadis biljei Tirmizi, br. 1078, a Albani ga ocijenjuje vjerodostojnim. 22 Hadis biljei Buharija, 2738, i Muslim, br. 1627 i tekst hadisa je njegov.

16

Nain posjete bolesniku

Govorei o tome kako je Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, posjeivao bolesnika, Ibnul-Kajjim Allah mu se smilovao u svojoj knjizi Zadul-mead, veli: Poslanik, sallallahi alejhi ve sellem, bi se pribliio bolesniku, sjeo bi pokraj njegove glave i pitao bi o njegovom stanju, govorei: Kako se osjea? Pomenuto je da bi pitao bolesnika o onome za im udi, pa bi rekao: eli li neto? Pa ako bi postojalo neto to je elio, a Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, bi znao da mu to ne ugroava zdravlje, naredio bi da mu se to donese. Gladio bi bolesnika svojom desnom rukom i govorio: Allahumme rabben-nas, ezhibil bes vefi, ente-afi la ifa'e illa ifa'uke, ifa'en la jugadiru sekamen. to u prijevodu znai: Allahu moj, Gospodaru ljudi, otkloni bol i izlijei, ti si Onaj Koji lijei, nema drugog lijeka osim Tvoga, izlijei lijekom koji ne naputa bol.22F23 Takoer bi uobiavao da kae: Imsahil-bes, rabben-nas, bi jedike-ifau, la kaife lehu illa ente. to u

23 Hadis biljei Buhari, 10/176; Knjiga o medicini; Poglavlje o rukji Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i Muslim, br. 2191., putem Aie, radijellahu anha, a i Buharija je zabiljeio drugu predaju od nje, takoer.

17

prijevodu znai: Ukloni bol, Gospodaru ljudi, u Tvojoj ruci je lijek, bol ne otklanja niko osim Tebe.24

Nekada bi dovio za bolesnika po tri puta kao to je to uradio sa Sadom kada je rekao: Allahumefi Saden. i ponovio je tri puta to u prijevodu znai: Allahu moj, izlijei Sada!25

Kada bi uao u prostoriju gdje je bolesnik rekao bi mu: La bese, tahurun inaallah. ili Nema problema, ist si inaAllah.26 Ili bi mu rekao: Keffaretun ve tahurun. Otkup i ienje., tj. bolest mu je otkup za grijehe i uzrok da biva oien od istih.

Nekada bi uio rukju osobi koja je bolesna, ima ranu ili se ali na neto, na takav nain da stavi svoju ruku na elo bolesnika, zatim potare njegova prsa i kae: Allahu moj, izlijei ga. Nekada bi mu brisao i lice.27

Praksa Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, nije bila da odredi sebi posebne dane za posjetu

24 Hadis biljei Ahmed, br. 26932. 25 Hadis biljei Buhari; Knjiga o bolesnima; Poglavlje od stavljanju ruke na bolesnika, br. 5659., i Muslim, iji je tekst hadisa, pod rednim brojem 1628. 26 Hadis biljei Buhari, br. 3616. i 5656., putem Ibn Abbasa, radijellahu anhuma, Ahmed u vjerodostojnoj predaji u Musnedu, kao i Ibn Sunni. 27 Ibid.

18

bolesnika, niti posebna vremena u toku dana, nego je propisao svome ummetu posjetu bolesnika danju i nou, u svim vremenima...28

Lijepo je onom ko posjeti bolesnika da mu kae ono to uliva nadu u ozdravljenje, jer je preneeno od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da je rekao: Kada uete kod bolesnika recite mu rijei koje ukazuju na ozdravljenje (neffisu lehu fil-edel), jer iako te rijei ne odvraaju bolest same po sebi, bolesniku biva drago.29 Kao na primjer da mu kae: Allah e te izlijeiti, produie ti ivot, uradit e to i to od dobrih djela, ako Allah da.

***

28 Vidjeti: Zadul-me'ad, 1/494 497., uz malu promjenu. 29 Hadis biljei Ibn Made u Knjizi od propisima denaze; Poglavlje o propisima posjete bolesnika, br. 1438., i Tirmizi, br. 2087., a u njegovom lancu se nalazi Musa b. Muhammed b. Ibrahim Et-Tejmi, iji su hadisi neprihvatljivi (munkerul-hadis), a hadis je ocijenjen slabim od strane Albanija u knjizi Ahkamul-denaiz.

19

Oporuka i propisi vezani za nju30

Na propisanost oporuke upuuju dokazi iz Kurana, sunneta i koncenzusa uenjaka.

Kur'anski dokaz: Kada neko od vas bude na samrti, ako ostavlja imetak, propisuje vam se, kao obaveza za one koji se Allaha boje, da pravedno uini oporuku roditeljima i blinjima. (El-Bekare, 180.)

Hadiski dokaz: Hadis Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kojeg prenosi Ibn-Omer, radijellahu anhu, da je Resul, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Nije dozvoljeno ovjek muslimanu koji neto posjeduje i eli da u oporuku ostavi, da prenoi dvije noi, a da oporuka ve nije napisana kod njega.31

Rekao je en-Nevevi Allah mu se smilovao komentariui prethodni hadis: U hadisu je podsticaj na pisanje oporuke. Svi muslimani su sloni da je oporuka propisana, ali na mezheb kao i mezheb

30 Preuzeto iz knjige Ahkamul-denaiz od Albanija uz malu izmjenu, kao iz knjige El-Memnuu vel-daiz min ahkamil-denaiz. 31 Hadis biljei Buhari, br. 2738, kao i Muslim, br. 1627, a teskt hadisa je njegov.

20

veine uenjaka jeste da je ona mendub (pohvalna), a ne obavezna.32

Lijepo je da se pouri sa njom, da se napie dok je ovjek jo u zdravlju i da svjedoci sve to posvjedoe. U nju e zapisati ono za im ima potrebu, a ako se desi neto novo to treba da se zapie, naknadno e to zapisati.

Kada oporuka postaje pritvrenom?

Pourivanje oporukom postaje pritvreno u sljedeim sluajevima:

- kod pojave bolesti, - plovidbom morem ili putovanjem avionom, - prilikom ulaska u boj i bitku, - kod dugih putovanja kao to je putovanje na

hadd ili umru i sl.

Osobe od kojih je vasijet ili oporuka ispravna

Oporuivanje je ispravno od punoljetnog, pametnog, razumnog svejedno bio pouzdan ili grijenik, od ovjeka ili ene kao i od razumnog djeteta, jer je Omer b. Hattab, radijellahu anhu, dozvolio oporuku djetetu koje

32 Vidjeti: en-Nevevi, erhu Muslim, 11/74.

21

ima samo deset godina i niko mu se u tome nije suprostavio. Oporuka je takoer dozvoljena od nijeme osobe pod uslovom da je pojasni razumljivim znakovima ili pokretima. Stanja u kojima vasijet biva obaveznim ili vadibom

ovjeku je obaveza da oporui vraanje dugova i ispotivanje prava drugih, svejedno bili ti dugovi prema stvorenjima poput dugova za koje ne postoje svjedoci ili za koje ne zna niko do njega, ili prava drugih poput stvari koju je neko ostavio kod njega na uvanje; ili pak bili dugovi prema Allahu poput otkupa, obaveznog hadda, obaveznog zekata kojeg nije udijelio. Sve to treba sauvati u pisanoj formi ili na nain da nae nekog za svjedoka kako ne bi kojim sluajem uzeo prava nekog drugog i kako se u imetak nasljedstva ne bi pripojilo ono to nije od njega. Isto tako, ako on ima prava kod nekog i nije halalio za vrijeme zdravlja, ostavie u oporuku svojim nasljednicima da to uzmu kako im ne bi to uskratio od nasljedstva. tavie, kako ne bi bio uzrokom da neko drugi jede haram imetak, jer dunik nekada zaboravi i smetne ime ovjeka kome je duan, a njegovi nasljednici ga ne poznaju. Ovakvih sluajeva danas ima veoma mnogo.

22

Koliina imetka koji se ostavlja u vasijet

Najvea koliina imetka koji se moe oporuiti jeste treina, a i treina je mnogo. Dakle, nije dozvoljeno onom ko ostavlja u vasijet da podijeli vie od treine svoga imetka, osim u sluaju kada mu dozvole nasljednici.

Najbolje je da oporuka bude manja od treine, poput etvrtine ili petine zbog hadisa Sada b. Vekkasa, radijellahu anhu, gdje kae: Posjetio me je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, pa sam mu rekao: O Allahov Poslanie, da li da oporuim sav svoj imetak? Rekao je: Ne. Onda polovinu. Rekao je: Ne. Onda treinu. Moe treina, a i treina je mnogo... odgovorio je.33

Propis oporuke samome sebi

Ako posjeduje imetka to je lijepa stvar kako bi mu se sevapi pisali ak i poslije smrti. Ovakav nain oporuivanja se moe nazvati trajnom sadakom kao to je spomenuto u hadisu Ebu-Hurejre, radijellahu anhu, da je Resul, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Kada insan

33 Hadis biljei Buhari, br. 2742, a tekst hadisa je njegov, kao i Muslim, br. 1628.

23

umre, njegova se djela prekidaju osim u tri sluaja: trajna sadaka, znanje kojim se koriste drugi i dobro dijete koje dovi za njega.34

Kada oporuka postaje pokuenom?

Ako je siromah, a i nasljednici siromasi; u tom sluaju mu je pokueno da ostavi neto od imetka u oporuku, jer umjesto pomoi blinjim roacima koji su u potrebi on pomae onima koji mu nisu bliski. Dokaz tome je hadis Sada b. Ebu-Vekkasa, radijellahu anhu, u kojem mu Resul, sallallahu alejhi ve sellem, veli: Doista, bolje ti je da ostavi svoje nasljednika u bogatstvu, a ne u siromatvu pa da onda trae i prose od ljudi.35 U ovom hadisu je podsticaj na odravanje rodbinskih veza, dobroinstvo prema blinjima i samilost prema nasljednicima.36

34 Hadis biljei Muslim, br. 1631. 35 Hadis biljei Buhari, br. 2742, a tekst hadisa je njegov, kao i Muslim, br. 1628. 36 To je spomenuo imam Nevevi u komentaru na pomenuti hadis.

24

Stvari o kojima treba voditi brigu kada je oporuka u pitanju

1. Zabranjeno je mijenjati oporuku koja je ispunila

erijatske uslove. 2. Oporuka prestaje biti punovaeom u sluaju da

se oporuitelj predomisli, ili u sluaju da imetak koji je oporuen doivi propast ili pak srmu onog kome je oporueno prije smrti oporuitelja. Takoer, prestaje biti punovaeom ako onaj kome je oporueno ubije oporuitelja, ili u sluaju da je oporuitelj uz oporuku postavio odreeni uvjet, pa prestankom dotinog uvjeta prije njegove smrti oporuka se ponitava. Kao da kae: Ako umrem u ovoj svojoj bolesti ili u ovoj sedmici., uvjet je (nakon protoka vremena i ozdravljenja) nevaan, a time i oporuka. Oporuka je jo nitavna u sluaju da je odbije onaj kome je oporueno nakon smrti oporuitelja.

3. Ukoliko oporuitelj oporui treinu imetka nekome ko nije erijatski nasljednik, ta oporuka se mora ispotovati, svejedno svidjelo se to nasljednicima ili ne.

4. Dozvoljeno je dati u oporuku sav imetak ili pak vie od treine pod uslovom da ne postoji nasljednik, jer zabrana oporuivanja imetka vie od treine je upravo zbog nasljednika, te iz nepostojanja nasljednika proizilazi i nepostojanje zabrane.

25

5. Od imetka koji je ostavio preminuli prvo se izdvaja ono to je obaveza izdvojiti, svejedno bilo to napisano u oporuci ili ne: Obavezno izdvajanje imetka je poput prava ljudi ili ibadeta poput hadda koji je vadib (prvi haddd), ili otkupa za zakletvu ili obavezni zekat prije njegove smrti ili zavjet kojeg je sam sebi u obavezu stavio pa je umro prije nego to ga je ispunio ili keffaret zihara (zabranjenog naina rastave od ene, kao da joj kae: Ti si meni (zabranjena) poput lea moje majke.) i sl.

6. Nije dozvoljeno opunomoeniku (vesijju) da odvoji neto od oporuke nasljednicima, jer je on na stepenu oporuitelja.

7. Obavezu podjele imetka preuzima opunomoenik ili nasljednici, a ukoliko njih ne bude onda tu obavezu preuzima vladar. Ono to ostane od nasljedstva nakon podjele imetka na spomenute obavezne kategorije, poinje se sa oporukom ako je preminuli neto oporuio, zatim se ostatak podjeli nasljednicima onako kako je to odredio Allah Uzvieni.

8. Lijepo je da oporuitelj opunomoi nekog (svejedno bio iz blie rodbine ili bilo ko drugi) da se pobrine oko nasljedstva, sakupljanja, podjele prava drugima, sprovoenja oporuke, te da se pobrine za stanje njegove male djece.

26

9. Ako oporuitelj premine, a nije oznaio opunomoenika, za stvari nasljedstva e se pobrinuti neko od nasljednika nakon to se svi sloe na tome, a ako se to ne moe izvesti zbog toga to nisu dosljedni (maloljetni i sl.) ili se raziu, nakon toga stvar u svoje ruke uzima vladar.

10. Opunomoenika treba da krase sljedee osobine: da je musliman, punoljetan, razuman, pravedan i zdravog razmiljanja.

11. Primanje obaveze da se biva opunomoenikom nije vadib, nego je mustehab ili pohvalno djelo onom ko je to u stanju da uradi, jer je u tome korist za oporuitelja i dobroinstvo prema njemu.

12. Kada se neko opunomoi u neemu, ne postaje time automatski opunomoenik u svemu. Pa ako ga npr. opunomoi da razdijeli treinu imetka radi oporuke, nije ga uinio opunomoenikom da uda njegove keri ili da uva i pazi njegovu malu djecu.

13. Oporuitelj moe da odredi vie od jednog opunomoenika, kao da npr. jednog odredi za izvravanje oporuke, drugog za uvanje i brigu o njegovoj maloj djeci, treeg za prodaju neto od njegova imetka i sl.

14. Kategorije u koje je najbolje dati oporuku su: siromani roacim koji nisu nasljednici, izgradnju bunara, mesdida, vraanje dugova zaduenih siromaha, pomo

27

nekome radi traenje znanja, poduavanje Kur'anu, kupovina korisnih kaseta i nihova podijela, tampanje knjige, izgradnja puteva, odmaralita za putnike, obavljanje hadda za njega ili drugog, dihad, dava i za jo mnogo drugih dobrih djela.

15. Na muslimanu je da oporui svojoj porodici bogobojaznost i pokoravanje samo Njemu, da obavljaju dunosti, a klone se zabranjenih stvari, te da ne nariu za njim kao to je to bio obiaj pagana. Oporuuje im da uvaju namaz i ustrajavaju u njegovom obavljanju u dematu, i da ine to vie dobrovoljnih ibadeta. U trenutku izlaska due treba da bude blizu njega neko od uenjaka i dobrih ljudi, da ga podsjete da ima lijepo miljenje o Allahu, da se nada Njegovoj milosti i oprostu, te da ga podstiu da izgovori kelimei ehadet kako bi okonao svoj ivot na dunjaluku s njima.

16. Dozvoljeno je da se ovjek predomisli i promijeni tekst oporuke, a dokaz tome su rijei Omera: ovjek ima pravo da mijenja u svojoj oporuci ta eli.

17. Nije dozvoljeno da oporukom ostavi treinu imetka ili manje od toga u neto je zabranjeno ili pak sumnjivo.

18. Mora se pouriti sa pisanjem oporuke zbog rijei Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem:

28

Nije dozvoljeno ovjeku muslimanu koji neto posjeduje i eli da u oporuku ostavi, da prenoi dvije noi, a da oporuka ve nije napisana kod njega. Rekao je Ibn Omer, radijellahu anhu: Nije protekla niti jedna no od kada sam uo ove rijei, a da oporuka ve nije bila kod mene.37

19. Lijepo je da oporui svojim blinjima, a koji nisu nasljednici, zbog rijei Allaha, tebareke ve teala: Kada neko od vas bude na samrti, ako ostavlja imetak, propisuje vam se, kao obaveza za one koji se Allaha boje, da pravedno uini oporuku roditeljima i blinjima. (El-Bekare, 180.)

20. Na oporuku treba da posvjedoe dva ovjeka, muslimana, pravedna i pouzdana. Ako ih ne bude, onda dva ovjeka od nemuslimana uz uslov da uzme zakletvu od njih kod postojanja sumnje u njihovo svjedoenje shodno rijeima Allaha Uzvienog: O vjernici, kada vam se priblii smrt, prilikom davanja oporuke neka vam posvjedoe dvojica pravednih roaka vaih ili neka druga dvojica, koji nisu vai ako ste na putu, a pojave se znaci smrti. A ako posumnjate, zadrite ih poslije obavljene molitve i neka se Allahom zakunu: Mi zakletvu ni za kakvu cijenu neemo prodati makar se radilo i o kakvu roaku i svjedoenje koje je Allah

37 Hadis biljei Muslim, br. 1627, a teskt hadisa je njegov.

29

propisao neemo uskratiti, jer bismo tada bili, doista, grjenici. A ako se dozna da su njih dvojica zgrijeila, onda e njih zamijeniti druga dvojica od onih kojima je teta nanesena, i neka se Allahom zakunu: Nae zakletve su vjerodostojnije od zakletvi njihovih, mi se nismo krivo zakleli, jer bismo tada, zaista, nepravedni bili. Najlake tako oni mogu izvriti svjedoenje svoje onako kako treba, i da se ne plae da e njihove zakletve drugim zakletvama biti pobijene. I bojte se Allaha i sluajte! A Allah nee ukazati na Pravi put ljudima koji su veliki grjenici. (El-Maide, 106 108.)

21. Oporuka roditeljima i blinjima koji nasljeuju preminulog nije dozvoljena, jer je taj propis derogiran ajetima nasljedstva, a to je pojasnio Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, na najljepi nain u svojoj hutbi na oprosnom haddu kada je kazao: Doista je Allah dao svakom ono to mu pripada, stoga, nasljednik nema udjela u oporuci.38

22. Nije dozvoljeno nekom nanijeti tetu oporukom kao da se oporui da se neki od nasljednika sprijee od nasljedstva ili da nekom od njih da vie nego to mu pripada ili pak manje od toga. Takav postupak je

38 Hadis biljei Tirmizi, br. 2120, Darekutni, 4/98, 152, ali sa slabim lancem prenosilaca. Hafiz Ibn Hader je njegov lanac prenosilaca ocijenio dobrim u knjizi Et-Telhis el-habir, 3/92, br. 1369.

30

zabranjen zbog rijei Allaha: Mukarcima pripada dio onoga to ostave roditelji i roaci, a i enama dio onoga to ostave roditelji i roaci, bilo toga malo ili mnogo, odreeni dio. (En-Nisa, 7.) pa je zatim rekao: Poto se izvri, ne oteujui nikoga, oporuka koja je ostavljena ili podmiri dug; to je Allahova zapovijed! A Allah sve zna i blag je. (En-Nisa, 7.) Oporuka koja sadri u sebi nepravdu je nevaea i odbaena zbog rijei Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: Ko uvede neto novo u ovu nau stvar (din) to se odbacuje.39

23. Poznato je da u ovom vremenu veliki broj ljudi ini novotarije u svojoj vjeri, pogotovo u stvarima oko denaze, zato bi bilo lijepo da insan oporui familiji da ga opreme i ukopaju shodno praksi Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, radei po ajetu: O vi koji vjerujete, sebe i porodice svoje uvajte od Vatre ije e gorivo ljudi i kamenje biti, i o kojoj e se meleki strogi i snani brinuti, koji se onome to im Allah zapovijedi nee opirati, i koji e ono to im se naredi izvriti. (Et-Tahrim, 6.) Zbog toga, veliki broj ashaba je radio tako, a predaje po tom pitanju su mnogobrojne. Na primjer, preneseno je od Huzejfe, radijallahu anhu: Kada umrem nemojte obavjetavati o tome, jer se, doista, bojim da ne bude naj (obavjetavanje o neijoj smrti, 39 Hadis biljei Buhari, br. 2697, kao i Muslim, br. 1718.

31

poput salavata), a uo sam Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da zabranjuje injenje naja obavijest o smrti.40

Zbog toga je rekao Nevevi Allah mu se smilovao: Mustehab (pritvreni mustehab) mu je da oporui familiji da se klone onoga to je obiaj od novotarija po pitanju denaze i jo da to potvrdi ugovorom.41

Primjer jedne oporuke

U ime Allaha Milostivog Samilosnog

16.5.1423. h. Hvala Allahu Gospodaru svjetova, neka je

blagoslov i mir na najboljeg Vjerovjesnika i Poslanika Muhammeda, njegovu porodicu, ashabe i tabiine.

A zatim: Ovo je ono to ostavljam kao oporuku. Ja sam taj i

taj, ovisan o oprostu svoga Gospodara. Nalazim se u

40 Hadis biljei Tirmizi, br. 986, i kae : Hadis je dobar. 41 Vidjeti: El-Ezkar, str. 190.

32

stanju koje se u erijatu uzima u obzir i to zdrave pameti i ispravnog razmiljanja.

Ostavljam u oporuku i pri tome svjedoim da nema Boga osim Allaha Jedinog Koji nema sudruga, i svjedoim da je Muhammed Njegov rob i Poslanik, i da je Isa Allahov rob i Poslanik, i rije Njegova koju je ubacio u Merjem i ruh Njegov (stvoreni, op. prev). Svjedoim da je Dennet istina i da je Dehennem istina te da e Sudnji dan nastupiti, u to sumnje nema i da e Allah proiviti one u mezarima.

Ostavljam u oporuku svojoj djeci, familiji i blinjima da se Allaha boje, da mu pokorni budu, da izvravaju Njegove naredbe i klone se zabrana, u tajnosti i javi, u veselju i nevolji. Oporuujem da uvaju pet dnevnih namaza, da budu samilosni jedni prema drugima, povezani jedni s drugima, da ne kidaju veze jedni s drugima, da se meusobno podstiu na hajr i njegovo injenje, da odravaju rodbinske veze i vrsto se dre islamskih propisa i da ustraju na tome. Oporuujem da poure sa vraanjem mojih dugova ako postoje :

Taj i taj, duan su mu toliko i toliko... Oporuujem da se o mojoj djeci, nakon mene, brine taj i ta. Njemu pripada potpuna nadlenost i

33

upravljanje nad njima sve dok ne postanu punoljetni i ne mognu da se brinu sami o sebi. Njemu oporuujem da gleda za njih ono to e im koristiti u njihovoj vjeri i dunjaluku, te da se boji Allaha po pitanju toga i javno i tajno.

Oporuujem da etvrtina moga imetka bude utroena u dobrotvorne svrhe kao pomo pri gradnji mesdida (postavljanje klime, uvoenje struje i vode), kao sadaka uz ramazan, da se njime tampaju korisne knjige za islam i muslimane, da se pomogne onaj ko radi na Allahovom putu. Od ove etvrtine se, takoer, pomau blinji roaci koji su u potrebi shodno miljenju opunomoenika. Imetak se moe investirati shodno miljenju opunomoenika, a ono to se tom prilikom profitira, dijeli se za razne dobrotvorne svrhe, shodno odluci i miljenju opunomoenika.

Oporuujem da prilikom moje smrti prisustvuje neko od uenjaka i dobrih ljudi, kako bi me podsjetili na lijepo miljenje o Allahu, na nadu u Njegovu milosti i oprost, te da me podstu na rijei tevhida la ilahe illalah. Kada mi dua izie neka zatvore moje oi, neka dove za moju dobrobit i neka poure sa opremanjem i ukopom shodno onom to je preneseno vjerodostojnim putem od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem.

34

Pomenuto oporuujem i to potvrujem, kao to traim i da drugi to isto potvrde, a Allah je najbolji svjedok. Neka je blagoslov i mir na Allahova Poslanika, njegovu porodicu i sve ashabe.

Oporuitelj Opunomoenik Svjedok Svjedok Ime Ime Ime Ime Potpis Potpis Potpis Potpis

***

Samrt Samrt je situacija kada dua naputa tijelo. Rekao

je Uzvieni: A zato vi, kad dua do gue dopre, i kad vi budete tada gledali, a Mi smo mu blii od vas, ali vi ne vidite... (El Vakia, 83-85.)

I rekao je: Pazi! Kada dua dopre do kljunih kosti, i vikne se: "Ima li vidara?", i on se uvjeri da je to as rastanka. (El Kijame, 26-28.)

Imam Ahmed biljei od Berra'a ibn Aziba, radijallahu anhu, da je rekao: Izali smo jednom sa Allahovim Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem, radi denaze jednog od ensarija. Doli smo do mezara, i dok je bio ukopavan, Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je sjeo, a i mi oko njega, kao da su

35

nam na glavama ptice, a u svojoj ruci je imao tap kojim je udarao po zemlji. Podigao je glavu i rekao: 'Allahu se utjeite od kaburske kazne.' To je rekao dva ili tri puta, pa je dodao: 'Vjernik, Allahov rob, dok naputa ovaj svijet i ide na budui, dou mu s neba meleki bijela i sjajna lica kao Sunce. Sa sobom donesu dennetske efine i miris. Priblie mu se tako da ih vidi, a onda sjednu.

Zatim mu prie i melek smrti i sjedne pored njegove glave pa kae: 'O dobra duo, izai u oprost svoga Gospodara i Njegovo zadovoljstvo.' Dua, zatim, krene da napusti svoje tijelo poput kapljice koja klizne iz nagete posude. Melek smrti je u grlu prihvati i izvadi, a onda ne proe ni koliko treptaj oka, a ve je preda melekima koji je ogrnu u dennetske efine, i namiriu dennetskim mirisom. Od nje se proiri najljepi miris, potom se, nosei je, penju u visine. Dok se budu penjali, nee prolaziti pored skupine meleka a da nee rei: 'Kakva li je ova dobra dua!?' 'Taj i taj.', rei e se, pa e ga oslovljavati najljepim imenom kojim su ga zvali na dunjaluku.

Uzdizae se do zemaljskog neba pa e traiti da se otvore vrata i tako sve do sedmog neba, pa e rei Allah Uzvieni: 'Upiiti moga roba u ilijjune i vratite ga na zemlju, jer sam ih, doista, od nje stvorio, u nju u ih vratiti i iz nje u iz izvesti po drugi put.' Rekao je: 'Pa mu se vrati dua u tijelo. Tada mu dou dva meleka koja ga posade u sjedei poloaj pa mu kau: 'Ko je tvoj Gospodar?' Rei e: 'Moj Gospodar je

36

Allah.' Rei e mu: 'Koja je tvoja vjera?' 'Moja vjera je islam.' 'Ko je ovaj ovjek koji vam je poslan?' 'On je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem.' ta je tvoje znanje?' 'itao sam Allahovu Knjigu, pa sam povjerovao u nju i ubijeen bio.' Tada e se uti glas sa nebesa: 'Istinu je rekao Moj rob, pa napravite mu postelju iz Denneta, obucite ga u odjeu iz Denneta i otvorite mu vrata Denneta.'

Rekao je: 'Pa e do njega doprijeti njen miris i ljepota i proirie mu se mezar koliko je pogled dug.' Rekao je: 'Zatim e mu doi ovjek lijepog lica i izgleda, miriljav, pa e mu rei: 'Ko si ti?' Ogovorit e: 'Raduj se onom to te veseli. Ovo je dan koji ti je obean.' 'Ko si ti? Lice ti je takvo da ukazuje na hajr.' Rei e: 'Ja sam tvoje dobro djelo!' 'Gospodaru, ubrzaj Sudnji dan kako bi se vratio svojoj porodici i imetku.'

A rob nevjernik, kada bude odlazio sa ovog i iao na budui svijet, sa neba dou meleki crnih lica, a sa njima je gruba odjea. Zatim sjednu da ih vidi, pa doe melek smrti i sjedne do njegove glave i kae: 'O ti prljava duo, izlazi Allahovoj srdbi i ljutnji.' Rekao je: 'Pa e se razbjeati po tijelu, a on e je upati kao to se upa uarena materija iz mokre vune, pa e je uzeti i staviti u grubu odjeu. Iz nje e izai tako ruan miris, najruniji na zemlji. S njom e se penjati u visine. Nee proi pored grupe meleka a da nee rei: 'Kakva je ovo prljava dua?' Pa e ga nazvati najrunijim imenom kojim su ga nazivali na

37

dunjaluku.' Zatim e doi do zemaljskog neba pa zatrae dozvolu da se vrata otvore pa se ne otvore. Zatim je prouio Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: Onima koji dokaza Nae budu poricali i prema njima se budu oholo odnosili kapije nebeske nee se otvoriti, i prije e deva kroz iglene ui proi nego to e oni u Dennet ui. Eto tako emo Mi grenike kazniti. (El-Araf, 40).

Allah e tada rei: 'Upiite Moga roba u siddin, u najniu zemlju.', pa e mu se dua strovaliti u zemlju. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je, zatim, prouio: A onaj ko bude smatrao da Allahu ima iko ravan bie kao onaj koji je s neba pao i koga su ptice razgrabile, ili kao onaj kojeg je vjetar u daleki predio odnio. (El-Hadd, 31.) i rekao: Dua e mu se povratiti u tijelo pa e mu doi dva meleka. 'Ko je tvoj Gospodar?' upitae ga. 'Ah, ah, ne znam.' 'Koja ti je vjera?' 'Ah, ah, ne znam.' 'Ko je onaj ovjek koji vam je poslan?' 'Ah, ah, ne znam.' Pa e se sa neba uti glas: 'Slagao je, zato mu stavite posteljinu od vatre, otvorite mu vrata Dehennema.' Pa e osjetiti toplinu i estinu vatre, i suzie mu se mezar sve dok mu se kosti ne polome.

Zatim e mu doi ovjek runa lica i odjee, smrdljiva mirisa, rei e mu: 'Veseli se onom to te alosti. Ovo je dan koji ti je obean.' Rei e mu: 'Ko si ti? Lice ti je lice onoga ko donosi zlo.' Rei e: 'Ja sam tvoje loe djelo.' Pa e rei: 'Gospodaru, odgodi Sudnji dan.'

38

U drugoj verziji hadisa nalazi se slian tekst uz

dodatak: Pa kada mu dua izie, za nju moli svaki melek izmeu nebesa i Zemlje, i svaki melek na nebesima. Otvorie mu se nebeska vrata, i svako od stanovnika jednih vrata e moliti Allaha da se dua uzdigne na sljedee nebo. A kada se dua bude uzimala nevjerniku, proklinju ga svi meleki izmeu nebesa i Zemlje i meleki nebesa. Zatvorie mu se nebeska vrata. Niko od stanovnika jednih vrata nee moliti da se ta dua uzdigne dalje...42

Trenutak izlaska due

Stanje izlaska due je razliito i nije isto kod svakog ovjeka. Nekom stanje izlaska due traje sat ili dva sata, nekome dan i u najveem sluaju dva dana. Ima i onih kome dua izie u minuti ili u roku nekoliko sekundi, kao to je sluaj sa pojedinim ehidima, a sve to zavisi od Allaha Uzvienog, jer je On Taj Koji umanjuje smrtne muke svome robu ili ih pak uveava.

***

42 Hadis biljee imam Ahmed, 5/287., 288., 295., 296., i Ebu Davud, 4753.

39

Znakovi samrti

U veini sluajeva kod ljudi na samrti mogu se prepoznati odreeni znakovi. Dotini znakovi se spoznaju putem osjetila, uvida ili praenjem velikog broja ljudi koji su bili na samrti.

Znakovi su:

1. Hladnoa krajeva tijela i stopala, a razlog tome jeste taj to dua kada pone izlaziti, prvo krene iz nogu, i ova injenica je spoznata putem prakse i praenja ljudi na samrti. Ako ovjeku koji je na samrti stavimo ruke na stopala osjetiemo hladnou. Zatim, ako stavimo ruku na potkoljenicu osjetiemo da je topla, ali nakon odreenog vremena emo osjetiti da su ledena i stopala i potkoljenica. Isto tako je sa cijelom nogom, pa donjim dijelom tijela itd. Dakle, pratei toplotu tijela od stopala ka gore moe se ustanoviti dokle je dua izala.43

2. Znojenje ela. Prenosi se od Burejde, radijellahu anhu, da je Resul, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Smrt vjernika je sa znojenjem ela.44

43 Pomenute rijei sam uo od nekoliko studenata koji su struni u kupanju mrtvaca, i pomenute stvari su poznate iskustvom i praenjem stanja ljudi na samrti. 44 Biljee: Tirmizi, br. 982., Nesai, 4/5-6., Ibn Made, br. 1452., Ahmed, 3/350.

40

Pomenuti znoj je ukaste boje koji naginje na crnu boju, a pojavljuje se na elu i to je ono to se moe primjetiti na velikom broju ljudi prilikom izlaska due.

3. Panika popraena nesvjesticom. Pojedini ljudi u stanju kada im doe melek smrti i oni ga vide zapadnu u udno stanje. ovjek u tom stanju nekada pria neto to je nerazumljivo, as padne u nesvijest, as se probudi, a razlog tome je teko stanje kroz koje prolazi.

4. Brzo kretanje due po prsima. ovjeku biva tijesno i teko die.

5. Gargara koja biva u grlu. Rekao je Uzvieni: A zato vi kad dua do gue dopre, i kad vi budete tada gledali... (El-Vakia, 8384.)

6. Pokretnost i lahkoa pokreta. Nekada ovjek pred smrt osjeti u tijelu pokretnost i lahkou to nije osjeao prije, kao na primjer da bude bolestan i u nesvijesti dugo vremena, a zatim se probudi kao da je zdrav u potpunosti i pri tome nae ovu pokretljivost. I to nije uvijek kod svakoga isto.

ta je propisano onom ko sjedi do osobe koja je na samrti?

1. Okretanje osobe koja je na samrti prema Kibli,

ako za to postoji mogunost. Islamski uenjaci nemaju jedinstven stav po ovom pitanju, a razlog

41

ovog razilaenja jeste to ne postoji ni jedan vjerodostojan hadis po spomenutom pitanju, ve nekoliko predaja od ashaba i uenjaka prvih generacija.45 Osoba na samrti se okree prema Kibli na jedan od dva naina (ako je to mogue): Okretanje kao da lei na desnoj strani i ovaj nain je bolji, a sljedei je da ga stavi u leei poloaj (na leima) i da mu noge okrene prema Kibli u sluaju da se ne moe postupiti na prvi nain.

2. Telkin ehadeta. Telkin ili podsticanje na izgovaranje kelimei ehadeta e raditi neko od njegovih najbliih, poput djeteta, roditelja ili roaka, kao i najbogobojazniji ili onaj ko ima najvie znanja po pitanju smrtnih muka i o onome u emu se trenutno nalazi osoba kojoj dua samo to nije izala. Biljei Imam Muslim da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Podstiite one koji su na samrti da izgovore la illahe illalah.46 Isto tako, biljee Ebu Davud i Hakim od Mu'aza ibn Debela, radijallahu anhu, da je rekao: Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: 'U Dennet e ui onaj

45 Za opirnije informacije pogledati predaje koje se navode u djelu El-Evsat od Ibnl-Munzira, 5/320-321.; Musannef od Ibn Ebi ejbe, 3/239.; i djelo El-Muhtedarin od Ibn Ebi Dunje, 309. 46 Hadis biljei Muslim putem Ebu Seida, 916., i Ebu Hurejre, 917.

42

kome zadnje rijei na ovome svijetu budu la ilahe illellah.'47

Nain telkina

1. U usta osobe koja je na samrti se stavi nekoliko

kapi vode s ciljem da mu se nakvasi grlo i usne kako bi lake mogao izgovariti kelimei ehadet. To e se uraditi putem misvaka ili pamuka navlaenog vodom. Nakon toga e se pomou toga ukapati voda u njegova usta, a nije problem ako i proguta vodu.

2. Potiranje lica i ela sa nakvaenom maramicom kako bi mu se olakalo u smrtnim mukama, a to je radio i Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kada mu se pribliio smrtni as. Aia, radijallahu anha, je rekla: Blizu njega je bila posuda sa vodom u koju bi umakao svoju ruku,a zatim bi brisao po elu, te govorio: 'La ilahe illallah, doista smrt ima svoje muke.'48

3. Bilo bi dobro kada bi mu se dao misvak ako bi ga mogao koristiti, kao to je preneseno u hadisu o preseljenju Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kada je kod njega uao Abdurrahman sin Ebu Bekra, radijallahu anhuma, a u ustima mu

47 Hadis je dobar, a biljee ga Ebu Davud, 3116., Hakim, 1/351., i Ahmed, 5/233. 48 Biljei Buhari, 6510.

43

misvak, pa ga je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, pratio pogledom. Aia, radijallahu anha, je shvatila ta eli pa mu je dala misvak kojeg je prije toga omekala.49

4. Treba da sjedne pokraj glave osobe koja je na smrtnoj postelji i da ga podstie na izgovaranje kelimei ehadeta, kao to se navodi u hadisu Enesa, radijallahu anhu, koji kae: Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je imao slugu, mladia koji je bio idov, pa se razbolio. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, mu je doao u posjetu, sjeo mu pored glave i rekao: 'Primi islam.' Djeak je pogledao u oca, koji je bio pored njega, pa mu je otac kazao: 'Posluaj Ebu Kasima.' tj. Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, pa je prihvatio islam. Zatim je Resul, sallallahu alejhi ve sellem, izaao, govorei: 'Hvala Allahu koji ga spasi od Vatre.' A nakon to je umro, rekao je: 'Klanjajte denazu vaem drugu.'50

Telkin se vri na jedan od dva naina:

1. U naredbodavnoj formi, na nain da mu kae: O

ti i ti pa e ga nazvati najljepim imenom, ili da

49 Biljei Buhari, 4449. 50 Biljee Buhari, br. 1356., i Ahmed. Tekst hadisa koji se nalazi u zagradi je Ahmedova verzija.

44

mu kae: O Allahovo robe ili robinjo, reci la ilahe illalah! To e ponoviti po tri puta. Dokaz za ovakav nain jest hadis Enesa, radijallahu anhu, gdje kae da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, posjetio ovjeka ensariju i rekao mu: O daida, reci la ilahe illalah. Pa je ovjek kazao: Dajda ili amida?, a Poslanik mi odgovorio: Daida. Tada je on kazao: Znai, bolje mi je da izgovorim kelimei ehadet?, a Poslanik je odgovorio: Da.51 Za ovo su takoer dokaz i rijei Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, svome amidi Ebi Talibu: O amida, reci la ilahe illalah. 52 Ako ne izgovori ehadet na ovaj nain, onda se prelazi na drugi.

2. Drugi nai telkina jest da se podstie na izgovaranje ehadeta. Ako nije odgovorio na prvi nain prilikom naredbe, prelazi se na drugi nain, a to je nain podsticanja na ehadet i podsjeanje na Allahovu milost, kao, npr., da mu kae: Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: 'Ko umre, a zna da nema drugog Boga osim Allaha, ui e u Dennet.'53 Takoer e prouiti nekoliko ajeta u kojima se ukazuje na kelimei ahadet, poput rijei Junusa, alejhi selam:

51 Biljei Ahmed, 3/152., a lanac ovog hadisa je ispravan. 52 Biljei Buhari, 1360., putem Seida b. Musejjiba, a on od svoga oca. Takoer ga biljei i Muslim, br. 24., u Knjizi o vjerovanju. 53 Biljei Muslim, 26.

45

Nema boga, osim Tebe, hvaljen neka si, a ja sam se zaista ogrijeio prema sebi! (El Enbija, 87.)

Stvari o kojima treba povesti rauna prilikom

smrtnog asa

1. Ako osoba koja je na samrti ve izgovara ehadet, onda je nema potrebe na to podsticati.

2. Ako je ve izgovorio ehadet neka ga ne podstie telkinom osim u sluaju da progovori neto drugo ili ako pak padne u nesvijest, pa se probudi.

3. Uenjaci smatraju pokuenim da se telkin vri vie od tri puta, kako se onaj koji je na samrti ne bi osjeao nelagodno, te kako se kojim sluajem ne bi dogodilo da to prezire ili govori ono to ne dolii, jer je on tada u stanju tekoe i muke. Prenosi se da je Abdullahu ibn Mubareku, nakon to mu se smrt pribliila, doao neko da ui telkin i to je ponovio vie od jednom, pa mu je Abdullah rekao: Ako jednom kaem la ilahe illellah,dovoljno je sve dok nakon toga ne kaem neto drugo mimo tih rijei.54 I pored velike bogobojaznosti koju je posjedovao Abdullah b. Mubarek, ipak nije volio da mu se podsticanje na kelimei ehadet ponavlja mnogo. Meutim, osobu na smrtnom asu treba podsjeati na ehadet s vremena na vrijeme, kao npr. svakih

54 Vidjeti: Damiut-Tirmizi, br. 977.

46

petnaest minuta ili pola sahata, a sve zavisno od stanja osobe kojoj se smrt primakla.

4. Ako sluajno osoba na samrti pomjeri kaiprst, te na takav nain ukae na ehadet, onda se ne podstie i pored njega se uti. Ovo u sluaju da se zna da ne moe da pria, ali ako je u mogunosti da izgovori ehadet onda se podstie telkinom.

5. Da dovi za njega i da ne govori nita drugo osim to je dobro. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: Kada budete kod bolesnog ili nekog na samrti, govorite samo ono to je dobro, jer meleki aminaju na ono to vi govorite. 55

6. Treba da se gleda u stanje osobe koja je na samrti. Ako je jakog vjerovanja ili ako je nevjernik onda se podstie na nain da se koristi naredbodavna forma: Reci la ilahe illalah. Dokaz tome je postupak Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, sa svojim amiom i openito znaenje hadisa: Podstiite one na samrti meu vama na la ilahe illalah.56 Ali u sluaju da je osoba koja je na samrti musliman slabog vjerovanja, onda se ne podstie naredbom, nego mu se izloi kao to smo ve pomenuli, jer osoba koja je slabog imana nekada moe da ima pogrenu reakciju, da ga uznemiri, da se rasrdi i zamrzi to djelo. Neki ljudi ak i u svome ivotu ako su ljuti

55 Biljei Muslim, 919., a pod brojem, 920. biljei slian hadis. 56 Biljei Muslim, 916., putem Ebu Seida i putem Ebu Hurejre, 917.

47

pa im se kae: Allah te uputio. ili Reci la ilahe illalah., oni to preziru i ne izgovore zbog srdbe. Ako se ovako desi za vrijeme ivota kada nema potekoa, kako li je tek onda kada se ovjek nalazi u smrtnim mukama.

7. Nije sporno musliman prisustvuje smrtnim trenucima nevjernika kako bi mu ponudio islam kao to se prenosi u hadisu od Enesa, radijallahu anhu, u kojem je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, posjetio djeaka idova na samrti, kao to je prisustvovao i smrtnim mukama svoga amide Ebu Taliba.

8. U vrijeme smrtnih muka se ne treba uiti sura Jasin kao to to radi odreeni broj ljudi, jer ne postoji vjerodostojan hadis na tu temu, a to se tie hadisa: Uite Jasin vaima koji su na samrti.57 to je slab hadis i po njemu se ne postupa. Slabim ga je ocijenio ejh Albani, Allah mu se smilovao, ali je lijepo ako se proui neto od Kurana u njegovoj blizini kako bi se podsjetio na Allaha i kako bi mu se srce omekalo.

***

57 Biljee Ebu Davud, 3121., Ahmed, Nesai u djelu Amelul-jevmi vel-lejleti, 1074., Ibn Hibban, 3002. Spomenuti hadis u sebi ima nekoliko mahana.

48

Izabrane fetve islamskih uenjaka

Propis uenja sure Jasin kod insana na samrti?

Pitanje: Da li je dozvoljeno uiti suru Jasin ovjeku koji se nalazi na samrti?

Odgovor: Uenja sure Jasin kod osobe koja se nalazi na smrtnoj postelji spominje se u hadisu kojeg prenosi Ma'kil ibn Jesar, a u kojem se navodi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Uite suru Jasin osobama koje su na smrtnoj postelji.

Veliki broj uenjaka spomenuti hadis ocjenjuje vjerodostojnim, smatrajui da mu je lanac prenosilaca dobar i da je prenesen putem Ebu Osmana En-Nehdija od Makila ibn Jesara, dok su ga drugi uenjaci ocijenili slabim.

Uenjaci vele: Prenosilac ovog hadisa nije Ebu Osman En-Nehdi, nego ga prenosi drugi Ebu Osman ije je stanje nepoznato.

Dakle, ovaj hadis je poznat kao slab zbog nepoznavanja stanja Ebu Osmana, pa stoga nije pohvalno uiti suru Jasin kod osobe koja je na samrti. Razlog onih koji smatraju da je njeno uenje lijepo i pohvalno, jeste stav da je hadis Makila vjerodostojan. Uenje Kurana openito kod bolesnika je lijepa praksa, iz razloga to postoji mogunost da mu to uenje bude od koristi, no meutim, uenje posebno sure Jasin u tim trenucima nije

49

propisano, jer je hadis slab, te zbog toga njeno uenje posebno u tim momentima nema oslonca. 58 Lijepo je da se osoba na samrti okrene prema Kibli

Pitanje: Da li je propisano okretati prema Kibli

osobu koja je na samrti?

Odgovor: Da, to je pohvalno po stavu nekih uenjaka, a dokaz tome je hadis u kojem se navodi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, kazao: Kaba je mjesto prema kojem se okreete bili ivi ili mrtvi.59

Nain na koji se osoba na smrtnoj postolji okree prema Kabi

Pitanje: Na koji nain e se osoba koja je u

smrtnim mukama okrenuti prema Kabi?

Odgovor: Postavie se na desnu stranu, a lice e joj biti okrenuto prema Kibli, ba onako kako se stavlja u mezar.

***

58 Vidjeti: Medmu'u fetava ve mekalati--ejh Abdul-Aziz b. Baz, 13/93-94. 59 Vidjeti: Medmu'u fetava ve mekalati--ejh Abdul-Aziz b. Baz, 13/101.

50

Smrt i njeni znakovi

Smrt

Uzvieni Allah je rekao: Svako ivo bie e smrt okusiti! I samo na Sudnjem danu dobiete u potpunosti plae vae, i ko bude od vatre udaljen i u Dennet uveden - taj je postigao ta je elio; a ivot na ovome svijetu je samo varljivo naslaivanje. (Ali Imran, 185.) Prenosi se da je Gospodar upitao Musa, alejhi selam, nakon to je umro: Kakva je bila smrt? Rekao je: Moja dua je bila poput ovce u rukama mesara dok joj guli kou, a jo uvijek iva.60

Prenosi se da je smrt gora od udarca sabljom, komadanja testerom i sjeckanja makazama.61

Znakovi smrti

U ranijem dobu nisu se poznavali savremeni medicinski naini utvrivanja smrti, ali uenjaci su pomenuli odreene znakove koji se pojave na tijelu

60 Vidjeti: El-Kurtubi, El-Damiu li ahkami-l-Kuran, 6/133. 61 Vidjeti: Prethodni izvor, 17/13.

51

mrtvaca, a koji ukazuju i potvruju smrt dotinog. Ti znakovi su:

1. Ukoenost oiju; oi se malo povuku unutra uz blago izvrtanje, a to je iz razloga to oi prate duu prilikom njenog izlaska iz tijela, te se u tom trenutku ukoe. Prenosi se da je Ummu Seleme, radijallahu 'anha, rekla: Uao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kod Ebu Seleme, a oi su mu bile otvorene, pa ih je zatvorio i kazao: 'Doista, pogled prati duu kada izlazi.'. Zatim se uo jecaj nekog iz njegove porodice, pa je rekao: 'Nemojte doviti za sebe osim ono to je korisno, jer meleki, doista, aminaju na ono to vi govorite.' Zatim je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: 'Allahu moj, oprosti Ebu Selemi, poveaj mu njegove stepene, i oprosti i nama i njemu, o Gospodaru svijetova. Uini njegov kabur prostranim i osvjetljenim.'62

2. Krvarenje iz nosa na lijevu ili desnu stranu, jer je nos ovjeka za vrijeme njegovog ivota puduprt sa dvije lijezde sa lijeva i desna, pa kada umre, te lijezde nestanu.

3. Spajanje potkoljenica jedne uz drugu, kao to to opisuje Allah Uzvieni kada kae: I noga se uz nogu savije. (El-Kijame, 29.). Nekada se spoje

62 Biljei Muslim, br. 920.

52

potkoljenice i cjevanice, a nekada i ispod potkoljenica.

Gore spomenuti znakovi se pojavljuju kod svih, a

ove koje emo sada spomenuti samo su izraeni kod pojedinih mrtvaca.

4. Slabljenje vilica tako to olabave, i im osoba premine vilice popuste to prouzrokuje otvaranje usta.

5. Mehkoa zglobova ake i oputenost nogu. 6. Rastezanje koe, a posebno to bude izraeno

ispod pazuha. 7. Hladnoa tijela. 8. Tvrdoa i ukoenost tijela, a posebno ako je smrt

nastupila prije nekoliko sati. 9. Promjena mirisa kod mrtvaca, posebno ako je

proteklo dosta vremena od smrti. 10. Nestanak crnila iz oiju preminulog, tako da mu

oi izgledaju kao da ima tanku navlaku.

Napomene:

1. Kada osoba iznenada preseli, obaveza je da se priekati sve dok se ne pojave neki od spomenutih znakova, ako ve tu nije doktor ili bolnica u koju e se prebaciti.

53

2. Mora se biti sigurno u pomenute znakove, jer nekada bolesnik moe imati srani udar ili padavicu i tome slino, a u sadanjem vremenu se to moe otkriti medicinskim putem.

ta je propisano prisutnima nakon to osoba preseli?

1. Neko od prisutnih e preminuloj osobi zatvoriti oi, a dokaz tome je ve spomenuti hadis od Ummu Seleme. Tada e izgovoriti: U ime Allaha, po smru Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem., a dokaz tome je postupak nekih uenjaka iz prvih generacija muslimana.63 To se radi iz dva razloga: otvorene oi umrle osobe nisu ba lijep prizor i s ciljem da neki od insekata ne naine tetu oima.

2. Treba spojiti vilice krpom kako bi se tim postupkom usta zatvorila, te kako ne bi sluajno ulazili insekti ili da ne bi izilo togod iz usta preminule osobe, a i izgled nije lijep ukoliko usta ostanu otvorena. Omer, radijallahu anhu je oporuio svome sinu Abdullahu rijeima: Kada vidi da mi je dua izila, stavi svoju desnu ruku

63 Vidjeti: Ibnul-Munzir, El-Evsat, 5/320.; El-Mugni, 3/366.

54

na moje elo, a lijevu ispod brade pa zatvori.64, tj. zatvori mi usta.

3. Prevrtanje zglobova uz stalni lagani pokret, kako se nebi ukoili, jer u tijelu ovjeka, na mjestu gdje se spajaju kosti postoji materija koja ini zglobove lahko pokretljivima, pa kada umre, ta se tvar stvrdne, to uzrokuje potekou onome ko kupa umrlu osobu.

4. Spajanje nogu umrloj osobi i vezivanje povezom kako ne bi iz njega ta izilo. I ruke mu se trebaju spojiti i staviti na prsa, te se povezati kao i noge, a to sve s ciljem ouvanja, te kako ne bi spale i udarile od neto prilikom noenja mrtvaca.

5. Umrloj osobi treba skinuti odjeu, jer ona uzrokuje toplotu koja moe da pokvari tijelo, a dokaz tome je govor ashaba, kada je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem umro: Hoemo li mu skinuti odjeu isto onako kao to to radimo sa naim mrtvacima?65 A to se Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem tie; njegova odjea se ne skida i to je od njegovih posebnosti. Treba napomenuti da je neophodno pokriti stidno mjesto mrtvaca uz oprez da se ne gleda u isto.

6. Stavljanje neega to je teko na stomak kako se ne bi napuhao i to u sluajevima kada e mrtvac ostati u takvom stanju vie od tri dana, ali, poznato je da danas mrtvac biva ukopan isti dan

64 Vidjeti: El-Mugni, 3/365. 65 Biljee: Ebu Davud, br. 3142.; Ahmed, Ibn Hibban, br. 6627.

55

ili sutradan tako da nema potrebe za stavljanjem bilo ega. Kada kaemo da treba staviti neto na stomak mrtvaca, misli se na kesu zemlje ili bilo ega to nee nanijeti tetu mrtvacu, a u sadanjem vremenu u zamjenu se mogu uzeti mrtvanice, gdje se mrtvac stavi i ostane tako dugo vremena bez loih posljedica.

7. Uzdignuti ga iznad zemlje kako na njega ne bi utjecala vlanost zemlje.

8. Pokrivanje preminulog osim u sluaju da je pod ihramima, zbog hadisa kojeg prenosi Aia, radijallahu anha, da je tako uinjeno sa Allahovim Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem.66 A to se osobe u ihramima tie, taj se ne pokriva zbog hadisa u kojem se spominje ovjek koji je stajao na Arefatu pa ga pregazila njegova jahalica. O njemu je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, kazao: Ogasulite ga sa vodom i sidrom, napravite efine od dva dijela, nemojte ga mirisati niti pokrivati glavu, niti lice, jer e on biti proivljen na Sudnjem danu uei telbiju.67

9. Doviti za preminulog, a dokaz je hadis kojeg prenosi Ummu Seleme u kojem Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, upuivao dovu Ebu Selemi: Allahu moj, oprosti Ebu Selemi, poveaj mu njegove stepene, i oprosti i nama i

66 Biljee Buhari, br. 5814., i Muslim, 942. 67 Biljee Buhari, 1265., i ovo je njegova verzija; i Muslim, 1206.

56

njemu, o Gospodaru svijetova. Uini njegov kabur prostranim i osvjetljenim.68

10. Porodica preminulog mora biti zadovoljna Allahovom odredbom i obaveza im je da budu strpljivi. Uzvieni Allah je rekao: Mi emo vas dovoditi u iskuenje malo sa strahom i gladovanjem, i time to ete gubiti imanja i ivote, i ljetine. A ti obraduj izdrljive,one koji, kada ih kakva nevolja zadesi, samo kau: Mi smo Allahovi i mi emo se Njemu vratiti! Njih eka oprost od Gospodara njihova i milost; oni su na Pravome putu! (El Bekara, 155157.) I kae: Strpljiv budi! Ali, strpljiv e biti samo uz Allahovu pomo. (En Nahl, 127.) Enes, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, proao pored mezara na kojem ena sjedi i plae, pa joj je rekao: Boj se Allaha i strpi se! Bei od mene, tebe nije zadesilo ono to je zadesilo mene!, ree ona. Nije ga poznavala, pa joj je reeno: To je Vjerovjesnik. Nakon toga ona dola kod njegovih vrata, a tada nije bilo vratara, pa mu je rekla: Nisam te poznavala! Rekao je: Doista je strpljivost kod prvog udarca!69 Muslim biljei da je, kada joj je to rekao Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, uznemirila se kao da joj se smrt dola, pa mu je dola do vrata.

68 Biljei Muslim, 920. 69 Biljee Buhari, 1283., 7154.; i Muslim, br. 926.

57

11. El-Istirda' ili izgovaranje rijei: Inna lillahi ve inna ilejhi radi'un, to znai: Svi mi Allahovi i svi emo se Njemu vratiti., kao to je to spomenuto u prethodnom ajetu. Drugi dokaz je hadis kojeg prenosi Ummu Seleme, radijallahu anha u kojem kae: ula sam Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kako govori: 'Nema ni jednog muslimana kojeg zadesi nedaa, pa kae ono to mu je Allah naredio: Inna lillahi ve inna ilejhi radi'un, Allahu moj, sauvaj me u ovoj mojoj nevolji i daj mi iza nje bolje.', a da mu Allah nee dati bolje od toga.70

12. Osobu koja je preselila ne treba spominjati osim po dobru, a dokaz tome je hadis: Nemojte vrijeati mrtve, jer su oni, doista, nali ono to su pripremili i zasluili.71

13. Vratiti njegove dugove prije raspodjele nasljedstva, a ako ne bude imao dovoljno imetka, vratie se namjesto njega ako za to postoji mogunost, zbog hadisa u kojem Resul, sallallahu alejhi ve sellem, kae: Dua vjernika je okaena o dug njegov, sve dok ga neko ne vrati za njega.72

14. Pouriti sa pripremanjem, gasuljenjem, dennaza namazom i ukopom. Dokaz za ovo je hadis Ebu

70 Biljee Buhari, 1/89-90.; 3/150-154.; Muslim, 3/51-52. 71 Biljei Buhari, br. 1393. 72 Biljei Tirmizi, br. 1078., hadis je vjerodostojnim ocijenio Albani.

58

Hurejre, radijallahu anhu, gdje kae: Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: 'Pourite sa denazom, ako osoba bude dobra, vodite je dobru a ako bude suprotno tome, onda je zlo koje skidate sa svojih ramena.'73

15. Ukopati preminulog u zemlji u kojoj je preselio i ne prenositi ga u drugu, jer je to djelo suprotno nareenju iz prethodnog hadisa gdje se navodi pourivanje sa ukopom; zbog toga je rekla Aia, radijallahu anha, nakon to joj je umro brat u Abesiniji i premjeten na drugo mjesto: Nita me ne rastuuje osim to to nije ukopan na mjestu gdje je preminuo.74 Biljee sakupljai sunena i Ibn Hibban: Nakon to je proao dan Uhuda, ehidi su bili poneeni da se ukopaju u Beki', pa je povikao izaslanik Poslanika: 'Poslanik vam nareuje da ukopate mrtve na mjestu gdje su umrli, pa vratite se!'

16. Obavijestiti rodbinu o njegovoj smrti kako bi bili prisutni na ukopu i klanjaju denazu, uz napomenu da je Allahov Poslanik, sallallahu aleji ve sellem zabranio NA'J tj. obavjetavanje o smrti po ulicama, viui ili u novinama i sl. tome jer je taj postupak ogledalo brige i nezadovoljstva.

17. Nema problema ako se saeka dok se sakupi rodbina kako bi klanjali i ukopali svoga umrloga i

73 Biljee Buhari, br. 1315., i Muslim, br. 944. i ovo je njegova verzija. 74 Vidjeti: Ibnl-Munzir, El-Evsat, 5/320.; El-Mugni, 3/366.

59

to svega nekoliko sati, ako ne postoji bojazan da e to prouzrokovati kvarenje tijela.

18. Lijepo je da se trai od onog koje obavijeten o smrti da dovi za oprost za umrloga, zbog hadisa u kojem je Allahov Posalnik, sallallahu alejhi ve sellem, nakon to je obavijeten o smrti Nedaije, rekao: Traite oprosta za svoga brata.75

19. Pouriti sprovoenje oporuke u djelo, kako bi imao nagradu za to.

Postupci koji su zabranjeni blioj rodbini

preminulog

ejh Albani, Allah mu se smilovao76: Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je zabranio stvari koje su ljudi radili prije, a i danas ih rade kada im neko premine, zato je obaveza da se one spoznaju s ciljem njihovog izbjegavanja. Stoga ih sad pojanjavamo:

1. Naricanje ili nijaha, a po pitanju toga postoje mnogobrojni hadisi. Od tih hadisa je: Dvije su osobine kod ljudi, a koje oznaavaju nevjerstvo: kaljanje porijekla i naricanje.77

75 Biljee Buhari, 3/163., i Muslim, br. 951. Obojica biljee hadis putem Ebu Hurejre. Dok imam Muslim biljei hadis, br. 953., u kojem se ne spominje traenje oprosta. 76 Vidjeti: Ahkamu-l-denaiz. 77 Biljei Muslim, poglavlje o vjerovanju, br. 67.

60

2. Udaranje po licu i cijepanje odjee, zbog rijei Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: Ne pripada nama onaj ko se udara po licu, cijepa odjeu i u svojim dovama moli onako kao to je to bilo u predislamskom periodu.78

3. Brijanje glave, zbog hadisa Ebu Burde ibn Ebi Musa: Ebu Musa je obolio pa je u nesvjesticu pao, a glava mu u krilu ene iz njegove porodice, pa je kriknula, a on joj nije mogao nita rei, pa kada je doao sebi, kazao je: Ja se odriem onoga ega je se odrekao Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem; odrekao se od one koja narie (es-salika), brije (el-halika) i cijepa svoju odjeu (e-akka).79

4. Zaputanje kose, zbog hadisa ene koja je dala zakletvu Allahovu Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem: Od stvari za koju je traio Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zakletvu jeste da mu ne grijeimo, da ne grebemo lice, da ne prizivamo proklestvo, da ne deremo odjeu i ne zaputamo kosu.

78 Biljee Buhari, br. 1294., 1297., 1298., 3519., i Muslim u poglavlju o vjerovanju, br. 103. 79 Biljee Buhari, 3/165., Fethu-l-Bari; Muslim, 104. Nijaha je vrsta pretjeranog plakanja. Ibnul-Arebi je rekao: En-Nevh se praktikovao u dahilijjetu. ene bi stajale jedne naspram drugih, bacale bi zemlju na svoje glave i udarale bi se po licima. E-akka je ona koja cijepa odjeu. Es-Salika je ona koja podie svoj glas prilkom neije smrti. El-Halika je ona koja brije kosu prilikom nedae. Vidi: Fethu-l-Bari, str. 212/3.

61

5. Neki ljudi puste bradu odreeni broj dana, kao znak tuge sa preminulim, a kada prou ti dani vrate se brijanju. Ovaj postupak u svome vanjskom izgledu je poput zaputanja kose, ali se za njega jo dodaje opis da je to novotarija, a Allahov Poslanik sallallahu aleji ve sellem je rekao: Svaka novotarija vodi u zabludu, a svaka zabluda u vatru.80 Uz napomenu da je ukraavanje brijanjem brade kao to to radi veina grijeh po koncenzusu etverice imama i drugih; jer je u tome isto suprostavljanje erijatskim dokazima.

6. Obavjetavanje o smrti preminulog na minberima, u novinama, na ulicama i slino tome, jer je to naj-obavjetavanje koje je zabranjeno hadisom Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Preneseno je do nas vjerodostojnim putem od Huzejfe ibnul-Jemana, radijallahu anhu, da bi, kada bi mu neko preselio, govorio:Nemojte obavjetavati o tome nikoga, jer se bojim da to ne bude naj, a doista sam uo Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kako to zabranjuje.81 No, meutim, ako se obavijesti rodbina i drutvo kako bi mu namaz klanjali i prisustvovali denazi, to se onda ne smatra najom koji je zabranjen u islamu. tavie, obaveza je da se obavijesti o njegovoj smrti ako nema ko da ga okupa, u efine stavi i

80 Biljei Nesai, 3/188-189. 81 Biljei Tirmizi, 986., i za njega veli da je dobar.

62

klanja mu denazu i slino tome. Dokaz za to je postupak Allahova Poslanika, sallallahu aleji ve sellem, kada je obavijestio o smrti Nedaije onog dana u kojem je i umro.82

Znakovi lijepog zavretka na ovome svijetu

1. Izgovaranje kelimei ehadeta prije samog preseljenja. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: Kome zadnje rijei budu la ilahe illalah, ui e u Dennet. 82F83

2. Smrt znojnog ela. Pria Burejda ibn Husaj, radijallahu anhu, da je bio u Horasanu, pa je posjetio svoga bolesnog brata. Kada je stigao kod njega on je ve preminuo, a na njegovom elu je bio znoj, pa je rekao: Allahu ekber, uo sam Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem kako kae: 'Smrt vjernika je sa znojnim elom.'83F84

82 Biljee Buhari, 1245., i Muslim, 951. 83 Biljee: Ebu Davud, br. 3116., Hakim, 1/351., Ahmed, 5/233., lanac hadisa je dobar. 84 Biljee: Ahmed, 1/361., i tekst hadis je njegov, en-Nesai, 1/259., Tirmizi, 2/128. i za njega kae da je dobar hadis, Ibn Made, 1/443- 444., Ibn Hibban, br. 730., Hakim, 1/361., Tajalisi, br. 808., Ebu Nuajm u djelu El-Hiljetu, 9/223. i hadis je vjerodostojan.

63

3. Smrt uoi petka ili petkom danju. Rekao je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: Nema ni jednog muslimana koji umre u danu petka ili po noi, a da ga Allah nee sauvati kazne u kaburu.85

4. Pogibija na Allahovu putu. Allah Uzvieni je rekao: Nikako ne smatraj mrtvima one koji su na Allahovu putu izginuli! Ne, oni su ivi i u obilju su kod Gospodara svoga,radosni zbog onoga to im je Allah od dobrote Svoje dao i veseli zbog onih koji im se jo nisu pridruili, za koje nikakva straha nee biti i koji ni za im nee tugovati;radovae se Allahovoj nagradi i milosti i tome to Allah nee dopustiti da propadne nagrada onima koji su bili vjernici. (Ali Imran, 169171.). Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: ehid kod Allaha ima est odlika: bude mu oproteno kod prve kapi njegove krvi, vidi svoje mjesto u Dennetu, biva sauvan kaburske patnje, biva siguran od Velikog uasa, biva ukraen odjeom imana, biva oenjen sa hurijama i moi e da se zagovara za sedamdeset lanova svoje porodice.86

85 Biljee: Ahmed, br. 6582. i 6646., i Tirmizi, br. 1074.; kada se sakupe svi njegovi rijaveti, hadis je hasen ili sahih. 86 Biljee ga Tirmizi, 3/17., koji ga je ocijenio vjerodostojnim, Ibn Made i ovo je njegova verzija, 2/284., i Ahmed 4/131. Lanac ovog hadisa je ispravan.

64

5. Da preseli inei neki od ibadeta, obavljajui hadd ili dok je bio posta, a ima i onih koji umiru dok su uili Kuran. Prenosi se od Dabira, radijallahu anhu, da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Svaki rob e na Sudnjem danu biti proivljen u stanju u kakvom je preselio.87 Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: Kada Allah eli dobro Svom robu, uini da radi ono to je korisno. Reeno je: Kako to? Uputi ga da ini dobro djelo, a zatim ga usmrti dok je jo u stanju injenja tog djela.88

6. Smrt od kuge, utopa, stomane bolesti, uruavanjem, u poaru, smrt ene prilikom poroda i smrt od tumora. Prenosi se od Dabira, radijallahu anhu da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: ehida ima sedam vrsta, mimo onog koji umre na bojnom polju: ko umre od kuge je ehid, u potopu, od tumora, stomane bolesti, poara, zbog ruevina i ena prilikom poroda (temutu bi dumin).89

87 Biljei ga Muslim, br. 2878. 88 Biljee ga Ibn Hibban, br. 341., i Ahmed, br. 12055. 89 Ovaj hadis biljei imam Malik i spomenuta verzija je njegova, 1/232-233.; Ebu Davud, 2/26.; Nesai, 1/261.; Ibn Made, 2/185-186.; Ibn Hibban u svome Sahihu, 1616.; Hakim, 3528.; Ahmed, 5/446. Hadis je vjerodostojan. U vezi izraza bi dumin koji se spominje u hadisu, imam Hattabi u djelu En-Nihaje, veli: ena koja umre, a u stomaku nosi dijete, a reeno je da se misli i na na enu koja umre

65

7. Ko pogine branei svoj imetak, porodicu, vjeru i ivot. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: ehid je onaj ko pogine branei imetak, porodicu, vjeru i sebe.90

8. Ko posavjetuje vladara pa ga ovaj ubije. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: Prvak ehida je Hamza ibn Abdulmuttalib i ovjek koji ustane ispred vladara, pa mu naredi injenje dobra i zabrani injenje zla, pa ga ovaj ubije.

9. Kada muslimani pohvale preminulog. Prenosi se od Enesa, radijallahu anhu, da je jedne prilike prola denaza, pa su je pohvalili, a Poslanik je rekao: Obavezan mu je, obavezan mu je, obavezan mu je. Kada je prola druga denaza, rekli su o njoj loe, a Poslanik je ponovio: Obavezan mu je, obavezan mu je, obavezan mu je. Zatim ga je Omer upitao o tim rijeima, pa je rekao: 'Onoj koju ste pohvalili hajrom, obavezan je Dennet, a onoj o kojoj ste loe govorili, obavezan je Dehennem. Vi ste Allahovi svjedoci na zemlji,vi ste Allahovi svjedoci na zemlji,vi ste Allahovi svjedoci na zemlji!'91 U drugoj verziji stoji: Doista meleki

kao djevica. Pogledaj: Avnu-l-mabud erh Suneni Ebi Davud, str.1328. 90 Biljee: Ebu Davud, 2/275, Tirmizi, 2/316., koji veli da je hadis hasen sahih; Ahmed i ovo je njegova verzija br. 1652-1653. 91 Biljei Buhari, br. 1301.

66

govore shodno onom to je na jezicima sinova Ademovih o drugima, bilo da se radi o dobru ili zlu.92 Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: Svaki musliman kome posvjedoe etverica da je bio dobar, Allah e ga uvesti u Dennet! Rekli smo: A trojica? I trojica. A dvojica? I dvojica. Zatim nismo pitali ako posvjedoi samo jedan.93

10. Znakovi koji se vide na mrtvome prilikom gasuljenja i kupanja, kao na primjer uzdignut prst koji ukazuje na kelimei ehadet, svjetlost na licu, radost, nasmijanost, osmijeh i slino tome, jer je sve to znak da je umra osoba obradovana Allahovim zadovoljstvom i Dennetom, a meleki su ga lijepo doekali. Nekada moe vidjeti mrtvaca koji ima osmijeh i ne naputa ga sve dok se u efine ne stavi. Od tih lijepih znakova moe biti olakano gasuljenje, mehkoa i blagost tijela, jer veina tijela biva ukoenima i krutima, a Allah zna najbolje.

Znakovi loeg zavretka na ovome svijetu

1. Da umre na irku, ostavljanju namaza ili inei jedan od grijeha poput bluda, pijenja, alkohola,

92 Biljei Buhari, 3/177., 5/192-193. i Muslim 3/53. 93 Buhari, br. 1368., Nesai, br. 1934. i Ahmed, br. 129., br. 204.

67

sluanja muzike i slino, kao to se prenosi u hadisu Dabira, radijallahu 'anhu: Svaki rob biva proivljen u stanju u kojem je i umro.94

2. Spominjanje mrtvaca po zlu od strane muslimanna, kao to je preneeno u ve spomenutom hadisu od Enesa, radijallahu anhu.95

3. Znakovi koji se pojave na preminulom nakon smrti ili prilikom kupanja, kao to je crnilo na licu, namrtenost i tama, lice mu je poput lica ljutitoga, onaj ko ga kupa nalazi potekoe prilikom toga. Pomenuti znakovi se vide iz razloga to mrtvac vidi meleke kazne i meleka smrti koji su ga obavjestili da se Allah na njega rasrdio i da e ga u Vatru uvesti, da nas Allah sauva. No, meutim, ako se nau pri insanu samo ovi znakovi, neemo rei zasigurno da je to lo zavretak, jer za to nema dokaza, a nekada se crnilo na tijelu moe pojaviti kao uticaj prirodnih faktora koje poznaju doktori poput manjka oksigena u krvi i to na odreenom mjestu u tijelu, poput stopala, pa zbog toga postanu crna, ili se krv sakupi na odreenom mjestu i sl. Lino sam vidio znakove lijepog i loeg zavretka na mnogim denazama od ega se kosa sijedi i jeza ovjeka podilazi. Molimo Allaha da nam uljepa na zavrni trenutak na ovome svijetu.

94 Biljei Muslim, br. 2878. 95 Biljei Buhari, br. 1301.

68

Upozorenja

1. Ukoliko onaj koji kupa vidi kod mrtvaca neke od znakove loeg zavretka, nee o tome priati. Meutim, on to moe spominjati kao dogaaj koji mu se desio bez spominjanja imena osobe kojoj se to desilio, kako bi ljudi uzeli pouke iz toga.

2. Kada se kod nekog mrtvaca vide tragovi lijepog zavretka, poput bjelila na licu, veselosti, nasmijanosti ili kaiprsta koji ukazuje na kelimei ehadet, lijepo je o tome obavijestiti narod, posebno familiju i rodbinu, kako bi to vie dovili za njega i traili da mu se Allah smiluje, te kako bi ljudi uzeli pouku iz toga i poveli se za njim radei ono to je on radio prije smrti, jer je on taj koji ima na sebi znakove lijepog zavretka.

Kazivanja koja govore o stanju umrlih i onih koji su na samrti

Cijenjeni brate, u nastavku u spomenuti nekoliko

istinitih dogaaja koji ukazuju na lijep i lo zavretak osobe na ovome svijetu, a molim Allaha Uzvienog da nam svima podari lijepu smrt, i da nas sauva od loe konanice.

69

To spominjem s ciljem da vjernik bude jo aktivniji u injenju dobrih djela i da nastavi putem dobroinstva kojim ve ide, te kako bi upozorio lijenog i razbudio nemarnog, molei Allaha Uzvienog da nam ova kazivanja budu od koristi.

[Mladi koji je ubio svoju majku] Prva pria govori o mladiu koji je ubio vlastitu

majku, a zatim je spalio, nakon to ju je na dijelove isjekao, a sve to pod dejstvom opojnih sredstava i droge.

Detalji vezani za ovaj dogaaj Pozvan sam u jedan od zatvora kako bi odrao

predavanje tamonjim zatvorenicima. Doavi tamo, primjetio sam mladia koji je bio van prostora u kojem smo klanjali, kako se veoma brzo kree, ode, pa se ponovo vrati, a nije klanjao sa nama.

Nakon to sam zavrio sa predavanjem, nadleni za islamska pitanja u dotinom zatvoru me je zamolio da uputim savjet tom mladiu, za kojeg su mi kazali da ne obavlja namaz ve etiri godine koliko boravi u zatvoru i da je ostalo samo tri mjeseca do njegovog pogubljenja odmazdom. Prije nego sam otiao kod njega upozorili su me da se pazim i uvam njegovih postupaka, pa sam,

70

nakon to sam se smirio i zatraio pomo od Allaha otiao k njemu, nazvao mu selam i kazao mu da ga elim posjetiti kako bih, u ime Allaha, sa njim razgovarao. Upitao sam ga o razlogu neobavljanja namaza sa nama, te sam ga upitao da moda ne klanja samostalno, mimo demata. On mi je kazao da nikako ne obavlja namaz i da nije Allahov rob, a da smo mi svi drugi robovi. Jo mi je kazao da ne priznaje postojanje Allaha Uzvienog. Upitao sam ga o tome ko ga je stvorio, a on mi je odgovorio da ga stvorio Vehhab. Upitao sam ga o tome ko je Vehhab kojeg mi spominje, a on mi je odgovorio da je to onaj koji mu je darovao sve, a zatim je poeo da psuje meleke i da ih optuuje za bludnje radnje. U njegovoj ruci je bio upalja kojeg sam uzeo i upalio, a zatim sam mu rekao da zbog onoga to govori moe da zavri u vatri dehennemskoj i upitao sam ga da li je spreman da izdri vrelinu vatre, nakon ega je on prestao da pria. Poslije toga sam pokuavao da na razne naine i metode stupim u normalan kontakt, pa nisam uspio.

Zatim mi je kazao: Ja znam da je vrijeme mog pogubljenja odmazdom blizu, a ja ne klanjam. Zatim me je istjerao, pa sam izaao iz prostorije, a drugi zatvorenici su bili u naoj blizini i nadali su se da e ga Allah moda okrenuti pravome putu. Sa njima je bio i nadleni za islamska pitanja u tom zatvoru.

71

Zamolio sam ga da me pozove kada se nad zatvorenikom sa kojim sam razgovarao bude izvravala erijatska kazna kako bi vidio nain na koji e napustiti ovaj svijet.

Pitao sam o razlogu zbog kojeg je osuen na smrtnu kaznu, pa su mi kazali da on ne pati ni od kakvih duevnih bolesti. Kazali su mi da je iao na pregled i da doktori nisu ustanovili nikakav poremeaj. Upravo zbog ovakvog stanja njemu je odgaano izvrenje kazne, kako bi se ustanovilo njegovo duevno stanje.

A razlog presude o njegovom pogubljenju jeste ubistvo sopstvene majke, nakon ega ju je isjekao i zapalio, znajui da ona posti est dana evvala i to se desilo na dan dume.

Nakon to je proteklo otprilike dva mjeseca, dobio sam poziv od nadlenih iz tog zatvora koji su me obavijestili da e se kazna pogubljenjem izvriti sutradan, te su traili da budem prisutan odmah nakon sabah namaza. Nakon tog poziva stupio sam u kontakt sa jednim zapisniarem kako bi se zabiljeila oporuka koju ostavlja osueni. Sutradan, nakon sabah namaza, sreli smo se u zatvoru, a zapisniar je upitao osuenog o tome da li svjedoi da nema drugog boga osim Allaha i da je Muhammed Njegov Poslanik. Osueni mladi je odgovorio:

72

Svjedoim da je samo Allah bog i da je Muhammed Allahov Poslanik, da su Denet i Dehennem istina.

Obradovao sam se zbog onoga to sam uo. Zatim je zapisao svoju oporuku, a ja sam ga savjetovao da to vie spominje Allaha i citirao sam mu hadis: Ui e u Dennet svako kome budu posljednje rijei na ovome svijetu la ilahe illellah. Ti sada ide Allahu, zato to vie spominji Allaha, jer moe biti da te Allah poasti tako to e ti tvoja braa oprostiti, pa da ne bude pogubljen.

Nakon to sam mu to kazao, on je upitao: Ima li igdje duhana ili aja? Zar nema duhana i aja? Kada u biti pogubljen?

Jedan od straara mu je odgovorio: Nakon to klanjamo dumu.

uvi to, kazao je da je jo veoma rano i da mu donesu duhan i aj. Rekao sam mu: ta mili da klanja dva rekata? On mi je tada naredio da izaem i poeo se sa mnom i sa onim to sam mu kazao izigravati.

Izaao sam vidno uznemiren i prije njega sam stigao na mjesto izvravanja kazni, a njega su nakon toga doveli, pa sam upitao jednog od odgovornih: Zato ga ne podsjetite kako bi izgovorio kelimei ehadet, a on mi je kazao da je osueni jedne prilike sudiji kazao da je on kranin i da nije ubio nikog osim Iblisa, tj. svoju majku.

73

Priao sam mladiu i predloio mu da kae la ilahe illellah, a on to nije izgovorio. Ponavljao sa mu te rijei vie od pet puta, a on nije nita kazao. Jedan od vojnika je povikao govorei mu da izgovori la ilahe illellah, a mladi je poeo da govori neke rijei koje nisu bili razumljive i ne znam da li je izgovorio ehadet ili nije.

Posmatrao sam sve dok nije izvrena smrtna kazna, a on nije ni pomjerio usne nikako. Oduljio sam ovu priu, ali ona pojanjava ono to je nekada kazao Ibn Kesir, Allah mu se smilovao: ovjek e umrijeti onako kako je ivio i bie proivljen onako kako je umro. Pogledaj samo kako je ovaj mladi ubio svoju majku, kako je bio ustrajan u ostavljanju namaza i nije niije savjete sluao. I zato, nije ni udo da ovjek bude uskraen lijepog zavretka na ovome svijetu, ukoliko je ivio na nain kao ovaj mladi.

[Mladi koji je pogubljen sa ehadetom na usnama] S druge strane imamo priu o drugom mladiu, o

ijem roku pogubljenja sam obavijeten, nakon ega sam se uputio ka zatvoru onoga jutra kada je trebalo da se izvri erijatska kazna nad njim.

Nakon dogovora sa nadlenima uao sam u sobu gdje se nalazio, te sam ga naao kako dignutih ruku

74

prema nebesima ui dovu. Na njegovom stolu je mushaf i knjiica Hisnul-muslim, koja sadri dove za svaku priliku.

Tom prilikom se pojavio zapisniar kako bi zabiljeio mladievu oporuku. Mladi je u oporuci ostavio da se sav njegov imetak podijeli u dobrotvorne svrhe za potrebe udruenja koja se bave izuavanjem Kurana ili za neke projekte kao sadaka od koje e imati neprestanu korist i to sve nakon to se vrate dugovi koje je imao. Svojoj porodici je oporuio da se boje Allaha i da budu strpljivi.

Nakon svega toga, zapisniar je otiao, a ja sam ostao sa tim mladiem koji je od tog trenutka pa sve do ulaska u auto koje ga je odvezlo na mjesto izvrenja kazne, spominjao Allaha, klanjao, uio Kur'an i dovu inio, sve od sedam do devet sati i trideset minuta.

Meni je ostavio u oporuku da ga okupam i u efine zamotam, te da odem do njegove porodice nakon njegove smrti. Cijelo ovo vrijeme je samo zahvaljivao Allahu. Dobio sam informaciju da je ovaj mladi u snu vidio kako ide na poljanu na kojoj e biti izvreno pogubljenje. U tom snu sa strane mladia su bili izvrioci kazne, a mladi je na seddi upuivao dovu Allahu, govorei: Nema Boga osim Tebe, slavljen si Ti, ja sam prema sebi nepravedan bio.

75

Takoer je u tom snu vidio trojicu ljudi koji su ga optuili kako naputaju poljanu. Da mu je oproteno, te nee biti pogubljen.

Ja sam pokuavao da to manje sa njim razgovaram kako ga sluajno ne bi prekinuo dok zikri i ui Ku'ran. Doao je rok pogubljenja i stavili su ga u auto kako bi ga odvezli na poljanu. Meutim, prije nego to je uao u auto, pitao je jednog od vojnika o pravcu kible, nakon ega je pao niice na zemlju i dugo ostao u takvom stanju.

Zatim je ustao, uao u auto i kada smo stigli na poljanu, traio sam jednog od izvrioca kazne, ali ga nisam naao. Tada sam obavijeten da se u tim trenucima vodi razgovor sa rodbinom ubijenog, kako bi oprostili ubici, nakon ega je stigla vijest da su mu oni oprostili.

uvi to, ljudi su bili obradovani i uzvikivali su tekbire, a straar i vojnik su poeli da ljube mladia, te su mu skinuli lisice, a ja sam pourio ka njemu i kazao mu da uini seddu iz zahvalnosti Allahu, to je on i uinio, i na toj seddi je dugo ostao.

Glavu sa sedde nije dizao s