269

prikazi i kritike------------------------------------------------------

kama pojedinih clanova diplomat-skih misija koje su prolazile timkrajem te 0 zapisivacima od pocet-ka 19. stolj,eca i izdavacima zbirkiod Milosavljeviceve 1869, u kojoj sutiskane 104 pjesme, a zapisane su»verno poonim izrazajima kako ihnarod onomasnji izgovara i peva«.Navode se mnogi skupljaci, izdavacii njihov odnos prema narodnoj poe-ziji. To je mala studija 0 povijestii zivotu narodne poezije Timockekrajine.

Govareci 0 priredivacu zbirke, drZlatanovic kaze da je on jedan odnajupornijih i najsposobnijih skup-Ijaca i istrazivaca usmenog pjes-nistv,a Timocke krajine, koji veegodinama objavljuje u zajecarskom»Razvitku«, pa je zbirka Zdravacmiriiiljavac upravo plod njegovapregalackog i sistematskog viSego-diSnjeg biljezenja narodnih pjesa-rna. Premda je ovaj rad radio po-slije tolikih vrsnih skupljaca, isticeZlatanovic, poslo mu je za rukomda pnibere vrlo zanimljiv,e primjereusmenog narodnog blaga, pa je zaproucavanje suvremenog folklora,u prvom redu njegove dinamicnestrukture, ova zbirka doista drago-cjen materijal.

Ako zapise iz Ove zbirke pazljivousporedimo s objavljenim i neob-javljenim varijantama ranijih fol-klorista, kaze Zlatanovie, uoCit eemomnog,e novine koje je narodna lirikadozivjela u svome kretanju i mije-njanju: Pojedine su se pjesme od-vojile od svoje obredne funkcije ipos~ale opce (ljubavne). Iz lazaric-kih i kraljickih pjesama gube sestari elementi, dok obredna lirikai bajalice cuvaju vise drevnih crt ai simbola (cesto se u njima spominjei magijski zdravac).

Na pitanje da Ii te pjesme imajui estetsku (knjizevnoumjetnicku)v))ijednost,odgovor je da se medubrojnim zapisima mogu naci i takvitekstovJ koj:i nesumnjivo sadrze po-etske kvalitete.

Na 274 stranice tiskana je 261pjesma (nisu razvrstane po motivi-rna, navode se pod zaj-ednickim na-zivom naznacenim na koricama

knjige: narodne pjesme i bajalice).Veoma su korisne Beleiike. Na 40

stranica dani su podaci 0 svakojpjesmi: 0 varijantama, zapisima,pjevacima, povijesti pjesme, ras-prostranjenosti i drug om.

U dijelu knjige Pevaci i kazivacidani su podaei i fotografije za 45osoba (naznaceno je koje su pjesmeu knjizi oni zabilj,ezili).

U Bibliografs1cim napomenamanav,ode se izvori iz kojih su pjesmeuzete.

Ante Nazor

Hej paun paune. Antologija madarskihnarodnih balada, Knjigu priredio, baladepreveo i pogovor napisao Andras David,Narodna knjiga - Minerva, Beograd1980, 323 str.

Madarske narodne balade naJces-ce su prevodene na njemacki. Po-stoji i talijansko izdanje, tiskano uRijeci 1920, ali nase biblioteke neposjeduju ni najskromniji prijevodmadarskih balada.

Ovo izdanje An~rasa Davida tre-ba shvatiti kao svojevrsnu pocetni-cu. Atraktivna oprema, naslov ipodnaslov (111 madars]{Jih narodnihbalada!) 'poziv su svima onima kojivole narodnu poeziju, ,a napose ba-lade, iii pak svima anima koje za-nima kulturno zbivanj,e nasih su-sjeda, ciji jezik mnogima nije ni1ak ni pristupacan.

No da ne bude zabune, ovo jestrucno sastavljena pocetnica. An-dr.as David je dobar poznavalacmadarske knjizevnosti i knjizevno-sti jugoslavenskih naroda.

Prvi dio pogov,ora, koji govori op-cenito 0 baladama, i suviSe je op-cen~t, ali dr:ugom dijelu, posvece-nom madarskoj narodnoj baladi,tesko je naN zamjerke. Poznato jeda se madarske balade obicno uvr-stavaju u zapadnoevropski krug, panavodim bitne karakteristike tih ba-lada redom kako ih je istakao Da-vid Andras: sazet dramski tok raz-voja dogadaja, kratka forma bala-

270

narodna umjetnost 19 (1982)

de, umj.etnicki ob1ikovani dijalozi.Madarske usmene balade dobro sudstrazene i prema Vargyasovu tipo-loskom katalogu; madarska tradicijabiljezi 134 tipa (usporedit cemo tajpodatak sa stanjem balada u Polj-skoj, gdje Czernik bilj-eZi 170 tipo-va). Madarske su balade raznovrs-ne i vitalne. David napominje da sei danas pjevaju u seoskim sredina-rna Madarske, a i kod Madara iz-van granica zemlje. Mozda je ta vi-talnost balade u vezi s cinjenicomda je zlatni vijek balada (ako pro-sudujemo prema broju v,arijanata)bilo devetnaesto stolj.e6e. Ta suvre-menost balada navela je autoraantologije da uz stare, klasicne ba-lade izabere i mnostvo becarskihbalada, a i one novije, poput baladeo JuliSki koja je pala u »dres-ma-sinu«. Autor se trudio da u antolo-giju uvrsti balade s cjelokupnogmadarskog govornog podrucja, i takoprostorno i vvemenski zaokruzi ovajizbor.

Autor konstatira da je 111 bala-da dovoljno da se citalac upozna sosnovnim tipoloskim kategorijamamadarskih balada. Balade je svrstaou 12 grupa, a svakoj je grupi na-djenuo umjesto naslova moto, kojisugerira tematiku navedenih bala-da (npr.: »Proklet da je otac,a maj.-ka jos vise, koji dva cvetica takorastavise« iIi »Robujem i venem zaslobodom ceznem«). David je oda-brae ovakvu klasifikaciju, premdaiznosi i druge moguee sisteme kla-sifikacije pjesarna (doduse bez na-znake autora sistema). Pozitivno jesto se David u predgovoru dotaknuoi muzickog ruha balada. Madarskausmena balada uglavnom se pjevau ritmu rijeci (parlando rubato).Taj ritmicki tempo nije pogodan zapIes. (U nasim se krajevima pone-kad izvode balade uz pIes, napose u»setanim kolima«, dok su npr. uSloveniji prava rij.etkost). Autorpr-idodaje tekstu dva notna prilogakao ilustraeiju novog i starog stilaizvodenja balada.

Nisam kompetentna da dademsud 0 prevodilackoj vjestini Andra-sa Davida, ali valja istaci da je tekst

vrlo citak, da se atmosfera' izvode-nj·a usmene pjesme docarava .arhaic-nim rijeCima nase narodne epike(kao npr. katan, adet, alas, sejtan,uhititi, unici), pa je autor pridodaoi rjecnik manje poznatih rijeci, ane izbjegava ni toliko karakteristic-na cesta ponavljanja stihova (nasifolklol1isti izbjegavaju dosljedno iz-nosenje refrena). Zanimljiv je i au-torov osvrt na fragmentarnost ba-lada, koju usmeni kaziva.c sasvimprirodno nadomjesta proznim ob-jasnjenjem teksta (Lepa Kata Sa-lai).

Prateci Davidov uvod, mnogo ce-rno naucit'i 0 izvorima za povijestmadarske usmene poezije, pa spo-menimo i ovaj pomalo bizaran po-datak: pjesmu Lepa istoriJja 0 kraljuBeli i kceri starog Banka (prijevodnaslova A. D.) sastavio je anonimniautor iz Sempte 1570, govoreci uzavrsnim stihovlima 0 svom radu:••• « S hrvatsk:og na madarski skoroj' prelozeno«. Arntologija je oprem-Ijena i komparativlDim kazalom rna-tiva, koje sporadiCki upozorava i rnaslicnost s nasim baladnim motivima,a dosta su precizni podaci 0 mjestugdje su balade za!biljezene. Tu je ireg:istar balada po naslovima. i regis-tar balada po pocetnim slovima, smetriokim ka:rakteristikama.

Nives llitig-Beljak

Makedonska narodna lirika, PriredioTome Sazdov, Preveo Radivoje Pesic,Gradina, Nis Ig81, 359 str.

Knjiga je sastavljena ovako: tek-stovi pjesama, rjecnik manje po-znatih rijeOi, pogovor i napomeneuz prijevod.

Priredivac zbirke izabrao je 154makedonske lirske narodne pjesmeiz pet zbirki i razdijelio ih u petgrupa: I. ljubavne (54), II. poro-dicne (37), III. obredne (24), IV. po-slenicke (17) i V, humoristicke (22).

Pjesme je na hrvatski iIi srpskipreveo Radivoje Pesic pa u knjiziimamo usporedne tekstove na ma-kedonskom i hrvatskom iIi srpskom.