daniela bratkoviĆrazvoj svojih potencijala, na . korištenje svojih kvaliteta i . s....
TRANSCRIPT
SUVREMENO POIMANJE “INVALIDITETA”
Društvena konstrukcija nemogućnosti, a proizlazi iz teškoća u fizičkoj i društvenoj okolini koje sprečavaju osobu da sudjeluje u potpunosti u životu zajednice (Bynoe, Oliver i Barnes, 1991.)
Forma društvene deprivacije, nejednakosti i isključivanja (Thomas, 2004)
ISHODIŠTE KVALITETE
OŽIVOTVORENJE LJUDSKIH PRAVA Ogledalo društveno-okolinskog konteksta, vremena i sustava Vrijednosti Ugrađena u temeljne zakone društva i etičke kodekse ponašanja Temelj za antidiskriminaciju, društvene i osobne promjene za
dostojanstvo, jednakost, poštenje i poštivanje različitosti u doprinosu pojedinca društvu
NEOVISNO ŽIVLJENJE
Osobe s “invaliditetom” imaju ključnu ulogu u razvoju odgovarajućih usluga u zajednici i sudjeluju u kreiranju novih znanja koja pridonose promjenama usmjerenim na socijalnu inkluziju
Uživanje jednakih mogućnosti za sudjelovanje u zajednici, oslobođenost od bilo kakve nametnute ovisnosti o obiteljima, strucnjacima, posebnim sluzbama itd.
Mogućnost izbora, donosenja odluka i preuzimanje kontrole nad odlukama u svom zivotu – OSNAZIVANJE i EMANCIPACIJA u svim podrucjima zivota
NEOVISNO ŽIVLJENJE
Isti stupanj slobode u podrucjima obrazovanja, slobodnog vremena, ekonomskog, drustvenog i politickog zivota…
Suprotno razvoju i odrzavanju sustava koji promovira ovisnost kroz institucionalne okvire
Ukljucivanje SVIH OSOBA u istrazivanje i razvoj – INKLUZIVNA ISTRAZIVANJA
Samoodređenje, jednake mogućnosti i samopoštovanje (Ratzka, 2003)
7
ŠTO KAŽU SAME OSOBE “Invaliditet je u društvu, a ne u meni.“ "Imam pravo na dostojanstvo, na razvoj svojih potencijala, na korištenje svojih kvaliteta i sposobnosti!"
10
ZAJEDNIČKO ODLUČIVANJE I PARTNERSTVO
Kraj paternalizma?, koji potiče pasivnost i ovisnost, utječe na gubitak samopouzdanja i umanjuje sposobnost korisnika pri savladavanju poteškoća.
Korisnička perspektiva dostojanstvo, autonomija, jednakost i solidarnost – značajne u kontekstu generaliziranih pojmova u smislu vrijednosti, kao i u kontekstu invaliditeta (Quinn & Degener, 2002).
IZJAVE ČLANOVA UDRUGE ZA SAMOZASTUPANJE "… mi se borimo za svoja prava i
prava drugih osoba s teškoćama… za prava onih koji se još uvijek ne
mogu zastupati…“
"… još uvijek ima ljudi o kojima odlučuju drugi i to je žalosno…“
"… ja bih željela da svi žive u zajednici, da imaju što više
kretanja, slobode, druženja… da svi izađu van iz institucija i žive
kao i svi drugi ljudi…“ "Svi ljudi trebaju živjeti u zajednici
uz podršku!“ "Zajedno možemo sve!"
PODRŠKA U ZAJEDNICI (Schalock, 1997 ) a je osigurana u prirodnom, integriranom okružju u pružanju podrške sudjeluju i osobe iz prirodnog i
profesionalnog kruga podrške podrška je individualno usmjerena na prioritetne
potrebe implementacija individualnih pitanja kvalitete
življenja u kreiranju i pružanju podrške pojedincu
ODREDNICE RAZVOJA KVALITETE PODRŠKE
Najmanje restriktivna alternativa
Stručne službe
podrške/ Deinstituciona
lizacija
Socijalna inkluzija
Individu- alizacija
Normalizacija/ Vrednovanje
socijalnih uloga
Kvaliteta življenja
STANDARDI KVALITETE PODRŠKE UTEMELJENI NA KONCEPTU KVALITETE ŽIVLJENJA
podrška je usmjerena na pomoć osobama s teškoćama u
definiranju planova i ostvarivanju poželjnih težnji za budućnost uz uvažavanje iskustvenih sustava vrijednosti tih osoba
podrška je utemeljena na holističkom modelu ostvarivanja potencijala, interesa i potreba pojedinca
STANDARDI KVALITETE PODRŠKE UTEMELJENI NA KONCEPTU KVALITETE ŽIVLJENJA
resursi sustava podrške usmjereni su na kontinuirano
iznalaženje adekvatnih rješenja za ostvarivanje potreba i prava osoba u zajednici
promjena prakse podrazumijeva unutarnje promjene u smislu promjene stavova i edukacije stručnjaka te programskih, organizacijskih i funkcionalnih obilježja sustava
OSOBNO USMJERENA/VOĐENA PODRŠKA Procjena potencijala okoline
za pružanje adekvatne podrške
ključno pitanje nije “Što se događa s ovom osobom?, već “Što se događa oko ove osobe?”
pridaje osobit značaj razvoju prirodnih “krugova podrške” u zajednici
uloga stručnjaka je umanjena i „u pozadini“ pojedinca i njemu bliskih osoba
poseban sustav podrške preusmjerava se na resurse podrške u zajednici
PRINCIPI OSOBNO USMJERENOG PLANIRANJA PODRŠKE
važnost kontinuirane brige i podrške od strane uže socijalne
okoline u životu svakog čovjeka osobama s IT podršku mogu pružati: obitelj, značajne druge
osobe, stručnjaci i službe podrške objedinjavanje prirodnih oblika podrške okoline i formalnih
oblika podrške sustava i procjena i pružanje podrške trebaju se provoditi u
prirodnom, osobnom životnom okružju pojedinca
PRINCIPI OSOBNO USMJERENOG PLANIRANJA PODRŠKE
preusmjeravanje sustava skrbi na sustav podrške
preusmjeravanje s razvojnih ciljeva rehabilitacije na pitanje kvalitete življenja
u središtu planiranja je osoba i njena individualna životna situacija
ključna su načela poticanja razvoja samoodređenja osobe i osnaživanja njene prirodne okoline
STANDARDI PROCJENE KVALITETE PODRŠKE (Schalock, 2000 )
INDIKATORI VREDNOVANJE
Organizacijski pokazatelji kvalitete pružanja usluga
Organizacijski ustroj Financijski ustroj Opseg i koordinacija usluga Kompetentnost i vođenje osoblja Značajke individualnih programa podrške Uključenost prirodne podrške Prisutnost podrške zajednice Zastupanje prava i interesa korisnika
Interna evaluacija službe podrške Samoevaluacija osoblja Eksterna evaluacija od strane nadležnih službi i financijera Evaluacija od strane nezavisnih procjenitelja
Individualni pokazatelji kvalitete življenja
Emocionalna dobrobit Međuljudski odnosi Materijalna dobrobit Osobni razvoj Fizička dobrobit Samoodređenje Socijalna inkluzija Ostvarivanje prava
Praćenje i vrednovanje subjektivnog doživljaja KŽ korisnika Evaluacija kvalitete usluga službe podrške od strane korisnika