demografija skripta (1)

8/13/2019 demografija skripta (1)

1/25

DEMOGRAFIJA

Stanovnitvo je objekat multidisciplinarno istra!ivanja. Specijalizirana geografskadisciplina koja se bavi prouavanjem stanovnitva pojavljuje se tek u novije vrijeme

(geografija stanovnitva- a kod nas se 70-tih pojavljuje naziv demogeografija.

!eografija je znanstvena disciplina koja s aspekta me"usobnog uticaja prirodne osnove istanovnitva prouva i objanjava funkcionalno-prostorne odnose i fizionomska obilje#ja$emljine povrine.Demoeora"ijaje znanstvena disciplina u sklopu druvene geografije koja prouavastanovnitvo kao subjekt vrlo slo#enih prostornih odnosa i obilje#ja radi razumjevanja iobjanjavanja geopovrinske stvarnosti te njezine transformcije i valorizacije.% demodeografskom prouavanju stanovnitva& posebice u razumijevanju prostornihrazlika & kartograski prikaz je va#no sredstvo analize i zakljuivanja.Demoeora"iji je najbli!a demora"ija- samostalna disciplina u sklopu drutvenih

znanosti koja prouava stanovnitvo s kvantitativnog i kvalitativnog aspekta. 'omoustatistikih metoda razmatra broj& razvoj& sastav stanovnitva& prirodno i mehanikokretanje.#itan teorijski pojam savremene demora"ije jeste demora"ski ra$voj% ono$na&ava slo!en proces ra$voja sanovnitva koji implicira istra!ivanje)a me'u$avisnosti kretanjastanovnitva i promjene strukturab me'uuticajepojedinih komponenti kretanja stanovnitva i promjene njegovihstruktura& s jedne& te promjene u ekonomskim& socijalnim& politikim i ostalim faktorima&s druge strane.

RA()OJ DEMOGEOGRAFIJE

*emogeografija se pojavljuje izme"u dva svjetska rata u njemakoj geografiji. +.Schluter je ve ,,. godine u svom djelu najavio disciplinu koja e se bavitirazmjetajem stanovnitva. e"utim u veini zemalja ova disciplina osamostaljuje seposlije *rugoga svjetskog rata./. agielski izdvaja etri pristupa geografskom objektu istra#ivanja)a* +ronoloki (regionalni 1 polazi od pretpostavke da svi geografski sadr#aji imajusmjetaj koji se mo#e polo#ajem oznaiti prema drugim smjetajima i podrujima. Svigeog. +bjekti imaju svoju kvalitetu kao i apsolutni i relativni polo#aj (dominiraju2prostorne promjene3b ekoloki pristup- proistjee iz veze izme"u prirode i drutva & objekat istra#ivanja je

odnos stanovnitva i prirode (u irem smislu okoliac prostorno%analiti&ki- vezan je uz kvalitativne promjene u istra#ivanju& nastalepoetkom 70-tih primjenom kvalitativnih metoda i raunala. 4eliku va#nost imarazmjetaj razliitih objekata i stanovnitva. /!56S85 istie da se stanovnitvo ugeogr. 5stra#ivanjima razmatra dvojako) statiki i dinamiki.dEklekti&ki pristup- zapravo i nije pristup u prvom smislu rijei& jer obuhvaa radove snejasnom metodoogijom i radove s djelovima drugih navedenih pristupa9 te tetipotvr"ivanju demogeografije kao znanstvene discipline.

,


2/25

,ri ra$doblja ra$voja demoeora"ije

I - je "a$a osamostaljivanja& koja traje do :0-tih god. 'ozornost se davala povjesnomrazvoju& prostornim razlikama u razmjeatju& gustoi i strukturi& ali i biolokim i socio-

ekonomskim obilje#jima stanovnitva.II% obu+va.a /0 i 10%te& demogeografija usmjerila se posbeno u S/* i 4.;ritaniji&prema kvalitativnim metodatama analize& prema socijalnoj fizici i prostornimaspektimaIII% odnosi se na 20%te i 30%te & kad nastaju nove tendencije u razvoju geografijestanovnitva.


3/25

Osobaili stanovnik jeste osoba nastanjena u odre"enom mjestu (naselju. ?a se jedinicapodrobnije oznaava prema obilje#ju podskupa kome pripada npr. @ivoro"eno djete&umrla osoba& udana #ena& visokoobrazovana osoba...Obitelj% se temelji na odnosima koji su u drutvu priznati pravnim propisima iliobiajima. % drutvima evropskog tipa obitelj se poglavito temelji na vezi supru#nika s

jedne strane i na srodstvu roditelja i djece s druge strane.7u.anstvo% srodstvo je znaajka koja razlikuje obitelj od kuanstva. 8uanstvo jeslo#ena jedinica drutveno-ekonomskog obilje#ja koje se& prema me"unarodnojpreporuci& definira kao skup osoba koje #ive u istom stanu i koje se zajedniki hrane& aline moraju biti u rodu.4aselje- (naseljeno mjesto je ovjekovo obitavalite. 'ojam se primjenjuje za svakivie-manje kompaktan skup kua (zgrada bez obzira na njihov broj i veliinu- odzaselaka do najveih gradova.. u demografskoj statistici se pod naseljem najeerazumijeva samostalno naselje koje ima svoje stanovnike& teritorij i ime- dakle nije diodrugog naselje. 'odaci o glavnim obilje#jima stanovnitva obra"uju se na razini naselja.

I$vori podataka o stanovnitvu8,. popisi stanovnitva % su glavni izvor podataka o stanovnitvu& provodili su se i u

davnoj prolosti (najstatriji 8ina >000 g. '.n.e a znanstvena naela imetodologija savremenih popisa prvi put su primjenjeni prilikom popisa u ;elgiji,AB:. god.. svi savremeni popisi imaju nekojilo zajednikih obilje#ja)

- provode se periodi&no9 svaki+ :0%tak odna- po pravilu obu+vataju ukupno stanovnitvo odre'eno teritorija- podaci se prikuplaju neposredno od stanovnika- podaci popisa odnose se na odre'eni trenutak% ;kriti&ni trenutak< =to je

obi&no kad je prstorna pokretljivost najmanja9 iako popis mo!e trajati inekoliko dana pa i sedmica*

prilikom upotrebe podataka ra$li&iti+ popisa treba voditi ra&una o8- usporedivosti teritorija (o granicama naselja i administrativno-teitorijalnih

jedinica u vrijeme popisa- koncepciji popisivanja ( stalno stanovnitvo& prisutno& uobiajno boravite- usporedivosti definicija i klasifikacija (modaliteta za pojedina obilje#ja

>. demora"ska =vitalna statistika* - na njoj se temelji prouavanje prirodnogkretanja stanovnitva. 4italni doga"aji (ro"enja& smrti& vjenanja prate sedanomice& bilje#e u matinim knjigama i obra"uju u statistikim slu#bama.

C. reistar stanovnitva - u registar se upisuju svi stanovnici neke opine. =egistarse redovno vodi i u svakom trenutku pru#a sliku stavrnog stanja stanovnitva.'odaci se redovno dopunjuju& posebice mjesta boravka.

D. posebne slu!bene statistike o pojedinim skupinama stanovnitva% statistikesu#be prikupljaju podatke koji se odnose na odre"ene skupine stanovnitva& ilislu#e za posebne potrebe (statistika zaposlenih& statistika poljoprivrede& kolska&zdravstvena itd.

C


4/25

:. ankete o stanovnitvu koje provode statisti&ke slu!be% razliite ankete provodese npr. + #ivotnom standardu& o fertilitetu& profesionalnoj orjentaciji kolaraa..

B. ra$li&iti upravni i dr> reistri =ba$e podataka* pri pojedinim upravnim idrutvenim slu!bama% va#an su izvor podataka npr.& matine knjige&vojniregistri& registri biraa..

7. terenska sondiranja i istra!ivanja - nu#na su za podrobnije prouavanjestanovnitva

A. ostali i$vori =katastar?karte i operati? literatura i sl* - me"u ostalimistra#ivanjima va#no mjesto zauzima katastar i struna literatura ( iz svihznanstvenih disciplina koje se bave prouavanjem stanovnitva.

RA(MJE5,AJ S,A4O)4I5,)A 4A (EM@JI

Op.a obilje!ja

'rostorni razmjetaj stanovnitva na $emlji je neravnomjeran. 'remda dananjatehnologija omoguava ljudima da #ive na gotovo svakom dijelu $emljine povrine&odre"ena podruja nisu privlana za naseljavanje& djelomice zbog tekih pa i surovihuvjeta za #ivot (krajnje suni krajevi& visoki planinski predjeli& vrlo hladni krajevi.'rostorni razmjeataj stanovnitva je odre"en samo prirodnim faktorima (prirodnideterminizam& me"utim priroda je dala temelj dananjem razmjetaju stanovnitvasvijeta& a drutveno-povjesna zbivanja ssu nadgradnja. %nutar irokog prirodno-geografskog okvira znaajke razmjetaja stanovnitva sna#no su uvjetovane drutveno-ekonomskim faktorima.

7ontinentalne i reionalne ra$like>


5/25

stanovnika od stanovnika& naseobine od naseobine& kao i 2optereenje3 nekog prostorastalnim iFili privremenim stanovnitvom..7ateori$acija usto.e naseljenosti+visno o tome s kojom se povrinom stavlja broj stanovnika u odnos& razlikujemo)Aritmeti&ka ili op.a relativna usto.a pokazuje ukupan broj stanovnika na jedinici

povrine& najee na , kmE . ?aj pokazatelj oznaava prosjek i ima sve nedostatkeprosjenih vrijednosti. /nalitika upotrebljivost mu je vea ako se rauna za viepostornih jedinica (opina& te ako se analiziraju odstupanja od prosjeka za veu regiju ilicijelu zemlju.Radi potpunije spo$naje primjenjuju se i posebne usto.e naseljenosti8

- "i$ioloka- pokazuje br. Stanovnika na jedinici povrine pogodne za obradu- poljoprivredna- broj poljoprivrednika (ukljuuje i uzdr#avane lanove obitelji

na jedinici poljoprivredne povrine (kmE& ha- ararna- broj poljodjelaca na jedinici oraninih povrina. 'oljoprivredna i

agrarna gustoa uporebljavaju se kao temelji pokazatelji agrarne prenapuenosti- ruralna gustoa- broj stanovnika na jedinici povrine seoskog podruja neke

zemlje ili regije- urbana%broj gradskog stanovnitva na jedinici urbane povrinenenaseljeni prostori (anekumene obuhvataju uglavnom klimatski surove& ogoljele ineplodne prostore (/rktik&/ntartik& planinska podruja srednje /zije& S5 Sibira& S$/ngloamerike& S 6urope i krajnjeg juga /merike.7ateorije usto.e naseljeosti)

a rijetko naseljeni& s manje od ,: stanovnina na ,kmE&b srednje naseljeni& sa ,B do BD stanovnika na , kmE&c gusto naseljeni sa B: do ,,: stanovnika na , kmEd prenaseljeni sa vise od ,,: stanovnika a ,kmE,. rijetko naseljeni prostori obuhvataju B0G kopna& ali u njima #ivi samo oko ,CG

ovjeanstava. +bilje#avaju sve kontinente& a posebno /ziju& S /friku i/ustraliju. 'rosjena gustoa naseljenosti 7 stanovnika na ,kmE pokazuje da sugotovo >FC kopna na $emlji zapravo populacijska pusto (anekumena ipolupusto (subekumena.

>. srednje naseljeni prostori ine etvrtinu naseljenog kopna i u njima #ivi petinaovjeanstava. nogi od tih djelova bogati su prirodnim resursima i u njima sekriju stvarne mogunosti daljeg populacijskog razvoja.

C. gusto naseljeni prostori zahvataju :G naseljenog kopna i u njima #ivi ,DGovjeanstva.


6/25

S obzirom na nain kako se oituje u prostoru urbanizaciju mo#emo podijeliti naprimarnu i sekundarnu>

6od primarnompodrazumijeva se postanak i razvoj 2formalnog grada3 tj.+kupljanje stanovnitva u granicama gradova ili u njihovim rubnim zonama. 'rimarnomurbanizacijom nastaju dakle kompaktno izgra"ene urbane tvorevine koje postaju #aritasekundarne urbanizacije.

6od sekundarnom urbani$acijomrazumijevaju se demografske& drutveno-ekonomske& funkcionalne& fizionomske i druge promjene koje smanjuju agrarna obilje#jaruralnih sredina u korist urbanih obilje#ja. Sekundarna urbanizacija se najjae oituje uokolici velikih gradova& oko koji nastaju prigradske urbanizirane zone& prostorno ifunkcionalno povezane s gradom.

Svijet u cjelini i pojedine zemlje zasebno prolaze ra$li&ite "a$e urbani$acije&najee su to tri faze) predindustrijska (primarna& industrijska (sekundarna imetropolitanska (tercijarna

- predindustrijska "a$a) stupanj urbanizacije je vrlo nizak& i udiogradskog stanovnitva ne prelazi estinu ukupnog stanovnitva. 4eliki

B


7/25

gradovi razvijaju se samo kao metropole carstva& tj. !lavna upravnasredita.


8/25

stoljea e svaki etvrti stanovnik #ivjeti na tom kontinentu. dok /zija e i daljebiti populacijsko te#ite svijeta.

,EORIJE RA()OJ S,A4O)4I5,)ARane rasprave

4e u uenju 8onfucija i drugih starih kineskih filozofa nalazimo rasprave o odnosimabroja stanovnika i obradivih povrina. e"u grkim filozofima posebice 'laton i/ristotel razmatrali su optimalan broj stanovnika grke dr#ave s gledita potrebeouvanja blagostanja dr#ave. % =imskom carstvu je preovladavalo miljenje o potrebibrojnog stanovnitva radi ouvanja vojne moi. /rapski filozof 5bn 8halduh razradio jeteoriju ciklinog kretanja stanovnitva ovisno o ekonomskim kolebanjima.


9/25

4eomaltu$ijani$am

0 do kraja tridesetih godina& a savremeniobuhvata razdoblje poslije *rugog svjetskog rata. 'a#nja neomaltuzijanista je prije svegausmjerena na zemlje u razvoju.


10/25

,eorija demora"ske tran$icijeprikazuje razvoj stanovnitva kao etapni proces (mijenepojedinih etapa i podetapa& a temelji se na &etri bitne postavke8

,. da sadr#i promjene u rodnosti& smrtnosti i prirodnom prirastu& koje impliciraju ipromjene u demografskim i drutveno-ekonomskim strukturama stanovnitva

>. da je to povjesni proces koji je pod neposrednim utjecajem faktora ekonomskog i

drutvenog razvitkaC. da se demografska tranzicija zbiva pod uticajem ukupnog razvoja (modernizacijei da ona povratno djeluje na taj razvoj

D. da se utjecaj faktora ukupnog razvoja na natalitet i mortalitet doga"a posedno& tjpreko djelovanja tih imbenika na ekonomsko-socijalni sastav stanovnitva.

Demora"ska tran$icijaopenito oznaava razdoblje prijelaza sa tradicionalnog(primitivnog re#ima reprodukcije stanovnitva& koji obilje#avaju visoke stope rodnosti ismrtnosti& na savremeni (humaniji re#im& koji oznaavaju niske stope.'roces demografske tranzicije ili prijelaza oznaava korjenit probra#aj re#imareprodukcije stanovnitva. +znaava& zapravo& populacijsku dinamiko-strukturnu

racionalizaciju. ?reba istai da se preobrazba prirodnog kretanja stanovnitva zbivaovisno o drutveno-ekonomskim promjenama.

Etape ra$voja stanovnitva8

,. predtran$icijska etapato je razdoblje koje prethodi demografskom prijelazu(visokostzacionirana etapa. +dnosi se na dugo razdoblje ruralne ili agrarnecivilizacije sve do prvih sluajeva ulaska u etapu demografske tranzicije (poetak,A st. Stope rodnosti (broj #ivoro"ene djece na ,000 stanovnika bile su izme"uD0 i :0 promila (blizu bilokog maksimuma& te praene u prosjeku tek netoni#im stopama smrtnosti. 4isoka rodnost bila je usko povezana sa opim iekonomskim znaajkama tradicionalnih ruralnih zajednica

>. etapa demora"ske tran$icije(-podetape) rana&sredinja i kasna . 'redstavljarazdoblje u kojemu pod uticajem sna#nog drutveno-ekonomskog i zdravstvenognapretka dolazi do tranzicije u podruju mortaliteta i tranzicije u podrujunataliteta& tj. *o njihova prijelaza s visoke na nisku razinu. Stoga dolazi dovidljivog poveanja stope prirodnog prirasta& tj do demografske tranzicije (ranatranzcijska podetapa. Smanjivanje smrtnosti nakon odre"enog vremena za sobompovlai i smanjenje rodnosti. ?o rezultira razmjerno niskim stopama prirodnogprirasta oko : promila& uz tendenciju daljeg smanjenja

C. posttran$icijska etapa- kada stope rodnosti i smrtnosti su niske i uravnote#enena gotovo podjednakoj razini (niska stacioniranost. Stope rodnosti su niske&manje od ,D promila& a stope smrtnosti izme"u ,0 i ,> promila& uz tendencijublagog porasta9 stopa prirodnog prirasta je niska i tendira nultoj stopi ili pak stopinegativne prirodne promjene stanovnistva. ?e se ova etapa najprije pojavljuje unajrazvijenijim zemljama.

,0


11/25

Demora"ska tran$icija u ra$vijenim $emljama i $emljama u ra$voju

*emografska tranzicija nedvojbeno je svjetski proces. 4a#an je i ritam demografsketranzicije) u nekim zemljama se zbiva br#e u nekima sporije& me"utim ondje gdje jepoela kasnije zbiva se br#e i trajat e krae =ana podetapa demografske tranzicije

nastupa sa tranzicijom mortaliteta. $apoela je najranije u Lrancuskoj (sredina ,A st & atokom , st& zahvatila je ostale zemlje zapadne i S$ 6urope. % toj skupini zemalja ovaetapa trajala je u prosjeku oko ,:0 godina. =ana tranzicijska podetapa u S/*-u nastupanakon sredine , st.& a u apanu poetkom >0 st.

Demora"ska tran$icija u $emljama u ra$vojuu odnosu prema procesu tranzicije udananjim razvijenim zemljama& ima brojne posebnosti)a tranzicija je nastupila u drugaijim uvjetima unutarnjega drutveno-ekonomskog

razvojab uticaj vanjskih imbenika- svejtskoga ekonomskog razvoja& posebice primjene

medicinsko-sanitarnih postignuac demografska ekspanzija tj poveanje stope pozitivne prirodne promjene (prirasta&

u zemljama u razvoju mnogo je jaa.d *emografska tranzicija (kako u sferi mortaliteta tako i u sferi nataliteta zbiva seu zemljama u razvoju mnogo br#e.

7RE,A4JE S,A4O)4I5,)A

%kupno (ope kretanje stanovnitva je posljedica prirodnog kretanja i jednogoblika prostorne pokretljivoti (konane migracije prema tome prirodno kretanje imigracija temeljne su odrednice razvitka neke zemlje ili kraja. *N(


12/25

Lertilitet se povezuje i sa pojmom "ekonditet tj> plodnosti. 'od tim pojmompodrazumijeva se potencijalna fizioloka plodnost& a pod fertilitetom ostvarena(efektivna plodnost izra#ena stvarnim brojem djece.Odrednice rodnosti- me"u mnogobrojnim imbenicima koji odre"uju razinu rodnosti

nekog stanovnitva razlikuju se tri me"usobno povezane skupine),. biloki imbenici&>. ekonomski i drutveni iC. psiholoki. djeteta. 'rosjea dob stupanja u brak je va#na bioloka odrednicarodnosti& a uvjetovana je tradicijom i stupnjem razvijenosti.edan od biolokih faktora koji smanjuje kontigent reproduktivnog stanovnitva jestefizioloki sterilitet (mukarci i #ene. +sim toga na djelu je i tzv. Socijalni sterilitet& aoznaava nesudjelovanje #ena u reprodukciji zbog nekih socijalnih& sociopsiholokih iliindividualnih psiholokih razloga . na kraju treba istai jedan bioloki fenomen& a to je dase ra"a vie muke nego #enske djece& a razlika je u prosjeku :-B G

Ekonomski i drutveni &imbenici

!lavne drutveno ekonomske odrednice rodnosti jesu ),. postignuti stupanj ekonomskog razvoja& posebno razina industrijalizacije iurbanizacije.>.ekonomska uloga obitelji i materijalni uvjeti za osnivanje novih obitelji (pitanjestanovanjaC. polo#aj djece u obitelji i trokovi njihova uzdr#avanja.D. polo#aj #ene u drutvu:.supanj opeg obrazovanja& posebice #enaB.sociopsiholoki imbenici vezani uz obiajne i religijske norme.7.razina smrtnosti posebice djece& tzv.& kontrola ra"anja

,>


13/25

6si+oloki &imbenici


14/25

Di"erencijalna rodnost

;it prouavanja diferencijalne rodnosti jest da unutar odre"enog drutva poka#e jesu li ikoliko se pojedine norme o veliini obitelji uvjetovane nekim od drutveno-ekonomskih

varijabla.Stupanj obrazovanja i obiteljski dohodak varijable koje uvelike odre"uju i drutvenipolo#aj pojedinca i obitelji& veoma utjeu na diferencijalnu rodnost.


15/25

neki od navedenih imbenika imbenika u odre"enim uvjetima poveavaju razinusmrtnosti& a u drugaijim pak smanjuju uestalost umiranja.

6oka$atelji smrtnostiSmrtnost se izra#ava apsolutnim i relativnim vrijednostima koje su vremenski i prostorno

pomjeljive.


16/25

6rema teritorijalnom domenu miracije mou biti unutranje i vanjske>nutranja migracija mo#e biti podruna (lokalna iz jednog mjesta u drugo iste optine&unutarregionalna (iz jedne opine u drugu opinu iste regije ili #upanije ime"uregionalna (iz jedne regije u drugu regiju& #upaniju i sl..

)anjskemigracije su me"unarodne& dakle zbivaju se preko dr#avnih granica. 5maju dvaoblika) kraa udaljenost ( izme"u susjednih prostorno-administrativnih jedinica ilidr#ava i vea udaljenost(kad se doga"a izme"u prostornih jedinica ili dr#ava koje negranie.

'rema kriteriju glavnog uzroka (motiva razlikuju ekonomska i neekonomska migracija&zatim mogu biti dragovoljna i prisilna migracija& organizirana i neorganizirana.=azmjerno nagli odlazak velikog broja ljudi iz nekog kraja uvjetovan razliitimnedaama naziva se bijeg ili egzodus.

Odrednice prostorne pokretljivosti.etri su odrednice=&imbenika* prostorne pokretljivosti)

,. ekonomski>. socijalni i pisholoskiC. demografskiD. ostali

ekonomski "aktori) proistjeu iz prostorne neuskla"enosti ekonomske i populacijskestope rasta. ?o dovodi do pokretljivosti stanovnitva mahom iz krajeva sa slabimmogunostima rada i zarade krajeve gdje je lake doci do posla i vieg dohotka.Socijalni "aktori) mogu biti presudni jer zajedno sa ekonomskim ine slo#en skuppolitikih faktora u irem smislu. +vdje pripadaju socijalni faktori u u#em smislu(stupanj urbaniziranosti& veliina kuanstva.. zatim tzv. Socijalno-psiholoki (privlanostvelikih gradova& individualni psiholoki( 2kad ide on& mogu i ja3& etniki& kulturolokiidr. +dluke o migriranju mogu biti rezultat pa#ljivog promiljanja te 2vaganja3 trokova ikoristi ali gotovo sve ukljuuju osjeaje& strahove& #elje i matanje.Demora"ski) utiu na obim i smjer prostorne pokretljivosti. !lavni su faktori prostornorazliite stope rodnosti& smrtnosti prirodne promjene kao i razliita gustoa naseljenostiizme"u polazita i odredita.Ostali "aktori) politiki (prisilni& diskriminacija& prirodne nedae& faktori osobneprorode ( #elja za pustolovinom& bijeg od nesnoljive u#e ili ire okoline..& geografski(klima& nadmorska visina& geografski polo#aj& prometna dostupnost itd@an&ana miracijaje pojava kad migrant poziva lanove obitelji& rodbine ili lokalnezajednice& povezujui time pojedinanu i obiteljsku migraciju u longitudinalnojperspektivi.

,B


17/25

MiracijeOp.e $na&ajke

?ipologija koja se temelji na osnovnim u$rocima i vremenu nastajanja9izdvaja B

tipova migracije),. prvi tip- velika seljenja uzrokovana osvajakim pohodima i irenjem starihcarstava.ovaj tip je uvelike imao prisilno obilje#je.

>. drugi tip- seljenje stanovnitva koje je spontano slijedilo osvajake pohode ili jeseljenje bilo potaknuto prirodnim nedaama. +dlazilo su u krajeve koji su pru#alibolje izglede za odr#anje #ivota.

C. treci tip- je sustavno naseljavanje (kolonizacija. 'rovodili su ga osvajai upopulacijski ispra#njene krajeve. *oseljenici (kolonisti imali su odre"eneolakice& posebice u graninim krajevima

D. etvrti tip- preseljavanje etnikih manjina. 'a i itavih naroda& zbog geopolitikihpromjena (okipljanja nacija& raspadanja vienacionalnih dr#ava& promjena

granica:. peti tip-migracija politikih emigranata i prebjega. 'ojavljuje se u veem obimunakon +ktobarske revolucije.

B. esti tip- slobodna ekonomska migracija stanovnitva. !lavni motiv seljenja jepotraga za poslom& veom zaradom i openito boljim uvjetima #ivota

svaki oblik migracije implicira dva podruja) podruje porijekla i podruje doseljenja&koriste se izrazi polazite i odredite& a izme"u njih protjee migracijska struja ili tok.+snovne sastavnice migracije su imigracija ili useljavanje (doseljavanje i emigracija iliiseljavanje (odseljavanje. =azlika izme"u iseljavanja i doseljavanja u odre"eno podrujeu nekom razdoblju naziva se migracijski saldo& neto migracija ili migracijska bilanca. 5-6#ruto miracija jeukupan broj selilaca dakle iseljenika i doselilaca u odre"enompodruju 5O6.%ticaj migracije na ukupno kretanje stanovnitva)

a na veliinu ukupnog stanovnitva i na njegov prostorni razmjetajb na sastavnice prirodnog kretanja (rodnost i smrtnostc na sastav stanovnitva (demografski& drutveno-ekonomski i kulturno-

antropoloki

migracija ima dva vremenska uinka)a trenutani koji odmah mjenja broj stanovnikab i dugoroni koji proistjee iz trenutanog a oituje se iz toga da stanovnitvo koje

naputa rodni kraj& istovremeno odnosi sa sobom budua ro"enja& smrti& sklapanjai razvode brakova koje bi to stanovnitvo do#ivjelo u svom vijeku u mjesturo"enja da se nije selilo.

,7


18/25

Selektivnost miracije+sobe s odre"enim obilje#jima sustavno pokazuju veu skolonost migraciji nego ostalostanovnitvo.Selektivnost prema dobi-odnosi se na veu sklonost migriranju starijih adolescenata&dvadesetogodinjaka i mla"ih tridesetogodinjaka. 5pak su dvadesetogodinjaci

najpokretljiviji- to se objanjava veom sposobnou i fleksibilnou mladih ljudi da seprilagode novim pravilima. ?ako"e pribli#avajui se ili ulazei u radnu dob& mladi suspremniji koristiti prednosti novih prilika koje se otvaraju migracijom. *ob je jedinoobilje#je koje je pokazalo postojanost u razliitim okolnostima i tijekom du#eg razdoblja.Slektivnost prema spolu%se ne mo#e pivesti pod opeprihvatljivu generalizaciju& nospol gotovo uvijek ima odre"eni diferencirajui znaaj. +pe uvjerenje da su mukarciskloniji migraciji nego #ene mnoga su istra#ivanja osporila& jer ovo obilje#je ovisi oposebnim sociokulturnim i drugim uvjetima& to mo#e rezultirati veom ili manjompokretljivou #ena. 4a#nu ulogu ima tradicija& odnosno drutvene norme koje moguograniavati zapoljavanje #ene& a time i njihovu pokretljivost. % prvom razdobljururalnog egzodusa na rad odlaze mukarci& u sezonsku ili definitivnu migraciju& a #ene

tada nemaju razloga za odlazak van sela jer ne nalaze posla. me"utim kad je pokretruralnog egzodusa dovoljno uznapredovao& #ene odlaze br#e i u veem broju& jer su u tomtrenutku mukarci vie vezani za svoje zanimanje i ekonomiju& a #ene vie privlaetercijarna zanimanja.Selektivnost prema bra&nom stanju>- u literaturi se mo#e esto pronai da su mla"isamci i mla"e neudate #ene& te mladi parovi bez djece skloniji migraciji& no i ta sepravila mijenjaju.Selektivnost prema obra$ovanju- je tako"e jedno od najee testiranih obilje#ja.+penito se smatra da veu sklonost migraciji imaju osobe s viom razinom obrazovanja( to je obrazovaniji& vjerovatno je svjesniji mogunosti koje postoje u alternativnimprebivalitima.Odljev stru&njaka(odljev mozgova- eng. brain drain& ovdje se misli na migracijustrunjaka iz nedovoljno razvijenih zemalja u razvijene dijelove svijeta& prije svega S./meriku& /ustarliju i zapadnu 6vropu. $a nerazvijene zemlje odljev mozgova predstavljaveliki gubitak ljudskog kapitala (bez obzira to im ne mogu pru#iti zadovoljavajuu#ivotnu i radnu perspektivu- ipak je gubitak& jedina potencijalna prednost je da donekleostvare transfer tehnologije. ;udui da samo nekoliko zemalja registrira razinukvalifikacije imigranata te je tokove teko kvanitficirati.=azlozi za odljev mozgova)

,. ekonomski faktori (zarade i sve u vezi s njima>. faktori vezani uz posao i struku (radni i profesionalniC. sociokulturni (ukljuuju i politikeD. osobni faktori

I$vori podataka9 poka$atelji i metode anali$e miracijeetri su osnovna izvora podataka o obliku& veliini i smjeru migracije& te o obilje#jimamigracijskog kontingenta. ?o su) registar stanovnitva (ili migranata& popis stanovnitva&anketa (istra#ivanje o migraciji i ostali izvori.

,A


19/25

Reistar stanovnitva- je najtaniji izvor o migraciji& jer je me"u ostalim tekua bazapodataka o preseljivanju stanovnitva (temeljem prijave i odjave boravka. % svakomtrenutku pru#a obavjest o broju i obilje#jima stanovnika odre"enog podruja. 4a#an je iza unutranju i vanjsku migraciju& a mnoge zemlje nemaju registar stanovnitva.6opisi stanovnitva1 uglavnom su relevantniji izvor podataka za unutranju nego za

vanjsku migraciju. 'opis je va#an jer pru#a podatke za usporedbu pojedinih obilje#jamigrantskog i nemigrantskog stanovnitva. !lavni nedostatak je to se provodi svakihdeset godina& pa registrira migrante koji su #ivi u trenutku popisa& a ne obuhvata sve onekoji su migrirali & ali su umrli ili su se iselili prije samog popisa.Ankete- su va#ne za podrobniju spoznaju pojedinih obilje#ja migrantskog kontingenta&motiva migriranja i migracijske prolosti. ?emelje se na ogranienom uzoru pa je u istomistara#ivanju nemogue postici reprezentativnost za cijeli dr#avni teritorij.Ostali i$vori- ukljuuju isprave o vjerskoj pripadnosti& ro"enju& smrti9 vjenane listove isline isprave u kojima je navedeno mjesto ro"enja& kolske svjedo"be& registresocijalnog ili zdravstvenog osiguranja& popise biraa& porezne registre& podatkekomunalnih slu#bi& telefonski imenik& registra vojnih obveznika i sl.

nutranja miracija'od unutranjom migracijom razumijeva se oblik prostorne pokretljivosti ije sepolazite i odredite nalazi unutar granica jedne dr#ave& pri emu migrant mijenja mjestostalnog boravka. S obzirom na kriterij 2tip naselja3 (polazita i odredita pri unutranojmigraciji mo#e se razlikovati migracija selo-grad& selo-selo i grad-grad.


20/25

6O6@ACIJS7A 6O@I,I7A

'opulacijska politika u osnovi znai nadziranje demografskih procesa 1 prirodnogkretanja i migracije. 'olitika stanovnitva razumijeva sustav mjera i djelovanja kojiputem prirodnog kretanja i migracije usmjeren prema #eljenom demografskom razvitku.

?ime se odre"eno ope kretanje& sastav i razmjetaj stanovnitva nastoji uskladiti sadrutveno-ekonomskim& politikim i drugim razvojnim ciljevima. 'opulacijsku politikupo pravilu provodi dr#ava (vlada& a vezana je za ope prihvaene vrijednosti i norme udotinoj drutvenoj zajednici.

%#i pojam populacijske politike odnosi se na skup mjera koje utiu jednu ili vievarijabli& kao to je rodnost& smrtnost ili migracija& premda i takvo djelovanje utie naukupni razvoj stanovnitva& ponajprije na njegov broj. . restriktivna (s antinatalitetom i emigracijskom varijantom- cilj zaustavljanje ili

usporavanje daljeg porastaC. redistributivna (ili migracijska 1potie ovoljnu prostornu (preraspodjelu

stanovnitva i naseljenostiD. eugenika (kvalitativna te#i opem poboljanju prirodnih (biolokih obilje#ja

stanovnitvaostvarivanje ciljeva mo#e biti kratkorono (taktika te srednjoroni i dugorono(strategija. % prostornom pogledu mo#e biti opa& regionalna i posebna npr& urbano-ruralna.

6oticajna (ekspanzivna populacijska politika- usmjerena je na poveanje stopebrojanog porasta stanovnitva& ili na njeno odr#anje na istoj razini& ako su se prethodnopojavili znaci njezina usporavanja. *vije su varijante te politike) pronatalitetna(dominantnija i imigracijska.

Restriktivna%ima tako"e dvije varijante) antinatalitetnu i emigracijsku. % antinatalitetnojse primjenjuju mjere koje u kraem roku djeluju na smanjenje razine rodnosti(liberalizacija pobaaja& sterilizacija& poticanje kontracepcije& zabrana sklapanja brakovaprije odre"ene dobi..9 emigracijsku varijantu ini sustav mjera i djelovanja za poticanjeiseljavanja radi smanjivanja stope porasta stanovnitva& ona obino prati antinatalitetnu.

Redistributivna1 potie povoljniju prostornu (preraspodjelu stanovnitva i naseljenostiradi postizanja novih odnosa glede stopa rodnosti i prirodne promjene (prirasta me"u

>0


21/25

pojedinim krajevima unutar jedne zemlje. %glavnom se pojvljuje kao sastavni dio drugihtipova populacijske politike& poticajne i restriktivne i to onoliko koliko je u njimazastupljena imigracijska ili emigracijska varijanta

Eueni&ka- djeluje na poboljanje kakvoe prirodnih (biolokih a u irem smislu i

drutvenih obilje#ja stanovnitva. 8atkad se iza nekih mjera te politike kriju ciljevi2oplemenjivanja3 stanovnitva& tj. Spreavanja ro"enja djeteta zbog zdravstvenih razloga&u mentalno zaostalih osoba& hereditarno optereenih i sl. ?a je populacijska politika imalai tamnu stranu 2medalje3 ozloglaenu politiku obavezne sterilizacije i socijalnogdarvinizma (selekcija.

SAS,A) S,A4O)4I5,)A

Stanovnitvo se mo#e dijeliti i grupirati prema razliitim obilje#jima. ini se relevantnompodjela na tri skupine)

a bioloki (demografski sastav u kojemu je najva#niji sastav prema spolu i dobibdrutveno-ekonomski (sastav prema djelatnosti& aktivnosti& zanimanju& obrazovanju&branom stanju..c kulturno-antropoloki (sastav prema rasi& narodnoti& jeziku& vjeri i sl.

#ioloki sastav8 prema spolu i dobi

Sastav prema spolu'okazuje brojani odnos mukog i #enskog stanovnitva. Sastav prema spolu razlikuje seod zemlje do zemlje & a po pravilu i unutar jedne zemlje. =azlike su uglavnom povezane sdrutveno-ekonomskim i opim kulturolokim znaajkama pojedinih zemalja i regija.4elika neravnote#a sastava prema spolu po pravilu je posljedica nenormalnih drutvenihzbivanja& npr. =ata& selektivne migracije prema spolu itd. %tvr"eno je da se ra"a viemuke nego #enske djece& me"utim tokom ljudskog vijeka pojavljuje se niz faktora iokolnosti koje mijenjaju neravnote#u prema spolu nastalu ro"enjem.'okazatelj sastava prema spolu jeste koeficijent maskuliniteta km koji oznaava brojmukih na sto (ili hiljadu #enskih stanovnika& ili koeficijent feminiteta kf koji oznaavabroj #enskih na sto (ili hiljadu mukih stanovnika.


22/25

a za oitovanje mladosti& zrelosti ili starosti po tzv. 4elikim dobnim skupinama(mlada 0-,& zrela >0-:& stara B0 i vie

b za istra#ivanje bioreprodukcije) predfertilna dob 0-,D& fertilna kod #ena ,:-D&mukarci ,:-BD& postfertila :0 i vie& za mukarce B: i vie.

c $a ocjenu radnog potencijala) predradna dob 0-,D& radna ,:-: ili BD za

mukarce& postradna B0 ili B: i vie& zbog produ#enja kolovanja koristi setrihotomna podjela 0-,& >0-BD i B: i vie.d $a planiranje kolstav) predkolsko 0-B& kolsko- obavezno 7-,D& srednjokolosko

,:-,A redovna studentska ,->De $a politoloka i socioloka istra#ivanja punoljetna dob sa ,A i vie godina

,ipovi i analiti&ki poka$atelji sastava prema dobi

'reporuljivo je sa#eti dobne razrede u ti glavne dobne skupine) mlado (0-,D ili 0-,god& zrelo (odraslo ,:-BD ili ,-: i staro (B0 i vie ili B: i vie. !rafiki prikaz dobno-spolnog sastava stanovnitva obino ima oblik koji podsjea na obris piramide& pa odatle

naziv dobno-spolna piramida.edna od tipizacija koja uzima u obzir savremene prilike& razlikuje tipove stanovnitvaprema obilje#jima dobnog sastava)

,. / izrazito mlado ili izrazito ekspanzivno; mlado ili ekspanzivno>. zrelo ili stacionarnoC. staro ili kontraktivno stanovnitvo

,.a. i$ra$ito mladoili izrazito ekspanzivno stanovnitvo ima dobnu piramidu vrloiroke osnovice tj. 4isok udjel djece& kao plod vrlo visoke rodnosti. %djelstanovnitva u dobi od B: godina i vie iznosi >&: G. 'rimjer &0G stanovnitva u dobnoj skupinu B: i vie godina.

,.b. mlado ili ekspan$ivnostanovnitvo ima pravilnu dobnu piramidu iroke osnovice9rodnost je visoka. %djel stanovnitva u dobi od B: i vie god iznosi os >&BG do D&0G.'rimjer banglade koji ima u ukupnom stanovnitvu C&>G mladih i C&,G starih.

>. $relo ili stacioniranostanovnitvo) strane piramide povijaju se tako da poprimajuoblik plasta sijena ili konice- stope rodnosti i smrtnosi niske i stabilne& stopaprirodne promjene te#i nultoj vrijednosti. +snovica se piramide su#ava& a rasteudjel zrele dobi udjel staril iznosi D&,G do AG. 'rimjer je /rgenitina u kojoj je>7&7G mladih i 7&,G starih.

C. staro ili kontraktivnostanovnitvo) osnovica piramide je znatno su#ena& asrednji dio ispupen& pa piramida poprima oblik urne. +bilje#ava ga niska stoparodnosti i smrtnosti& pojavljuje se i negativna prirodna promjena. %djel starijihdobnih skupina je vii od AG. 'rimjer je Lrancuska sa ,A&AG mladih i ,BG starihi s visokim oekivanim trajanjem #ivota.

Stari tip stanovnitva mo#emo podjeliti na) staro stanovnitvo od A&,G do ,>G iizrazito staro stanovnitvo sa vie od ,>G udjela osoba starijih od B: godina

>>


23/25

,ipovi prema Frianovi.u),. mladost (udjel mladih UC:G& udjel starih VAG>. na pragu starenja (mladih WC:G& starih XAGC. starenje (VC:G9 W,>GD.starost (VC:G 9 U,>G

:. duboka starost ( WC0G 9 X,:GStarenje stanovnitva'od pojmom starenja stanovnitva ili demografskog starenja najee se razumijevapoveanje udjela stanovnitva dobne skupine B0 i vie ili B: i vie godina u ukuponomstanovnitvu. ?o je zapravo skupni demografski izraz biolokog starenja pojedinaca.+snovni uzrok starenja stanovnitva je sekularno smanjenje rodnosti. *ugotrajnijesmanjivanje rodnosti uzrokuje su#avanje mladih dobnih skupina& a kao posljedica togapoveava se udio starog stanovnitva. Smanjivanje smrtnosti tako"er utie nademografsko starenje.6osljedice demora"sko starenja

*emografsko starenje nedvojbeno je nepovoljan proces koji djeluje na ukupno kretanjestanovnitva& ope drutvene prilike i ekonomski razvoj.Pto se tie demografskih posljedica starenje djeluje na slijedei nain)

a usporava stopu porasta stanovnitvab smanjuje stopu rodnostic poveava opu stopu smrtnostid smanjuje migraciju stanovnitvae izaziva dalje pogoravanje sastava prema dobi i spolu (feminizaciju starijih

dobnih skupinaf utie na starenje radnog kontigenta

socijalne implikacije demografskog starenja ogledaju se ponajprije u potrebi osiguranjanu#ne kvalitete #ivota to veeg broja staroga stanovnitva. 4rlo starim dobnimskupinama& koje ine bolesni i esto nepokretni ljudi& potrena je sveobuhvatna skrb&posebna njega i odgovarajui smjetaj.

DR5,)E4O%E7O4OMS7I SAS,A)

*rutveno-ekonomski sastav obuhvata ekonomski i obrazovni sastav& a ukljuuje i nekademografska obilje#ja braka& obitelji i kuanstva.'ojam ekonomskog sastava u u#em smislu razumijeva sastav stanovnitva premaaktivnosti& djelatnosti u zanimanju& a u irem smislu razumijeva jo i polo#aj uzanimanju& sektor vlasnitva& kuanstva prema izvorima prihoda& veliini posjeda itd.'olazite za razmatranje ekonomskog sastava ini aktivno stanovnitvo (radna snaga. ?oproistjee iz injenice da se ekonomska struktura ukupnog stanovnitva formira prekoekonomske strukture aktivnog stanovnitva& jer su neaktivne ovisne i uzdr#avane odaktivnih lanova njihove obitelji ili kuanstva.

'rema kriteriju sudjelovanja u procesu rada& odnosno koncepciji radne snage& u civilnoekonomski aktivno i ekonomski neaktivno stanovnitvo ulaze slijedee kategorije)

>C


24/25


25/25

'ro#imanjem rasa osobito nakon velikih geografskih otkria i kolonizacije nastale supodskupine) mulat (mjeanac bijele i crne rase& mestik(mjeanac bijele i #ute rasezambo (mjeanac crne i #ute rase

Sastav prema narodnosti i je$iku

=azlikujemo slijedee tipove stanovnitva prema narodnosnom sastavu) +omoeno(A0-0 i vie posto stanovnitva ini jedna etnika skupina- 5rska& +eteroeno) bimodalnaheterogenost (dvije glavne etnike skupine- ;elgija i trimodalnaheterogenost (triglavne etnike skupine- ;iY.

Sastav prema vjeri

5zdvajaju se velike svjetske religije) kr.anstvo9 islam9 +indui$am i budi$am. Svaka odnjih ima svoje ogranke. udaizam (vjera #idova jedna je od najstarijih& ne okuplja velikbroj stanovnika svijeta& ali je zbog #idovske dijaspore vrlo rairen. 'rema pribli#nim

procjenama poetkom >, st. %dio pojedine religije je slijedei)- kranstvo C0G- islam >,G- budizam >0G- hinduizam ,DG- judaizam 0&D G

ostatak se odnosi na druge vjere& primitivne kultove (fetiizam& animizam& totemizam&tradicionalna vjerovanja i bezvjerce. ;liski istok je religijski vorini prostor& #ivotno#arite triju monoteistikih religija. 8ranstvo i islam imaju najvei broj pripadnika iteritorijalno su najrasprostranjenije.

>:

demografija skripta (1)

Documents