UNIVERZITET U TRAVNIKUEDUKACIJSKI FAKULTETSmjer: Razredna nastava

HISTORIJSKI RAZVOJ DIDAKTIKESEMINARSKI RAD IZ DIDAKTIKE

Predmetni nastavnik: Student:Doc. Dr. Hazim Selimovi Edna eketa

Travnik, novembar, 2014.SADRAJ

UVOD.........................................................................................................3KORIJEN RIJEI DIDAKTIKA...........................................................4ODGOJNO-OBRAZOVNA MISAO GRKIH I RIMSKIH FILOZOFA..........................................................................................................5UTJECAJI NA SHVAANJE POJMA DIDAKTIKA.........................6DIDAKTIKA DOGAANJA TOKOM 17. ST...................................7RAZVOJ DIDAKTIKE U 18. ST............................................................7DIDAKTIKA U 19.ST...............................................................................8DIDAKTIKA NA PRIJELAZU 19. U 20. ST.........................................8STARA I NOVA KOLA.........................................................................9DIDAKTIKA U SAVREMENOM SVIJETU.......................................11SAVREMENA KOLA..........................................................................12ZAKLJUAK..........................................................................................17LITERATURA........................................................................................18

UVODMiljenja o pouavanju, tj. dananje znaenje pojma didaktike moemo gledat unazad od najmanje dvije i pol hiljede godina, od starih grkih filozofa, preko Rimljana i Komenskog do suvremenih didaktikih teorija.Protekla etiri stoljea razvoja didaktike teorije i kolske prakse obiljeena su naglaenom prisutnodu razredno-satnog predmetnog sustava s brojnim pokuajima prevladavanja njegovih slabosti.U povijesti kole, od pojave razredno-predmetnog sistema, uoavaju se stalni pokuaji da se ponude didaktiki modeli koji mogu udovoljiti postojeim tehnologijama proizvodnje i kulturi ivljenja to je uoljivo uz tehnoloke revolucije (industrijska,mehanizacijska i informatika).Bilo je i pokuaja da se frontalna nastava i rad s velikim grupama uenika zamijene grupnim radom, individualnim radom i radom u paru. Herbartovo uenje ostavilo je veliki utjecaj sve do danas na organizaciji unutarnjeg nastavnog procesa. Uglavnom kruti razredno-predmetno-satni sistem pedagozi su tokom godina pokuavali zamijeniti sustavima koji polaze od potreba djeteta. Nastali su tako didaktiki sistemi koji naputaju krute okvire razredno-predmetno-satnog sustava, nudei okvire koji podsjedaju na stil rada i ivota u neformalnim djejim grupama i obitelji.Didaktika misao se razvijala usporedo s usponom nauke i nastavne prakse.U tenji za obrazovno uspjenom nastavom, ali i nastavom u kojoj e biti vie slobode, didaktika se danas razvija kao kritiko-teorijska znanost o obrazovanju, nastavnoj komunikaciji odnosno kao kibernetiko-informacijska teorija, kao teorija kurikuluma, pouavanja...

KORIJEN RIJEI DIDAKTIKA Dananje shvaanje pojma didaktike imalo je svoj dugi razvojni put. Didaktike ideje stare su preko 2.5 hiljade godina. Smatra se da je Sredozemlje kolijevka ideja i prakse nastavnog rada.Didaktika (lat. didactica) izvorno potjee iz grkog jezika. Dolazi od glagola (didaskein) to znai pouavati, obuavati, izobraavati, biti uitelj, preddavati, dokazivati, razlagati, propisivati, opominjati, zapovijedati, uvjebavati, biti pouen, uiti se, obrazovati se za to, dati se pouiti, od sebe sam uiti, koga dati pouavati ili uiti, dati u nauk, nekoga u neto upudivati. (Pranji, 2005.) Moe se izvesti i iz grke imenice (didache) to znai nauk, pouka, uputa, predavanje, izlaganje. U svim tim grkim rijeima daju se naslutiti znaenja koja su u sklopu didaktike sauvana do naih dana: djelatnost pouavanja, osobe zaduene da provode tu djelatnost, tj nastavnici, uitelji, sadraji koji su prilagoeni uenju i ivotu, koje treba svjesno usvajati i prenositi, mediji pouavanja, kola kao prostor unutar ega se pouavanje provodi, te uenje kao uenikova djelatnost.Kasnije su ovu rije kao didactica preuzeli Rimljani, zatim se proirila na europske zemlje , posebno s pojavom Ratkea i Komenskog. Nije se izgubilo na sadrajnoj strani ,al su mu dodane jo neke nijanse. Nju je prvi upotrijebio njemaki mislilac i reformator kolskog odgojno obrazovnog rada Johanes Wolfgang Ratke prvih godina XVII st. U istom vremenu eki pedagog Jan Amos Komenski pie djelo Velika didaktika koji se proirio na sve europske zemlje, ali ne uvijek s istim znaenjem.

ODGOJNO-OBRAZOVNA MISAO GRKIH I RIMSKIH FILOZOFA GrkaVe je istaknuto da je Sredozemlje kolijevka nastavne prakse. Za tu praksu i ukupni filozofsko- znanstvenu misao vezano je i didaktiko shvaanje najdarovitijih nastavnika i filozofa. (Filipovi, 1977.)

Sokrat (469.-399.)Sokratovo shvaanje i tumaenje bilo je,da je ovjek kao misaono bie mjera svih stvari. On je zagovarao duboko razmiljanje i moralno savrenstvo, esto ponavljajudi; "Spoznaj samoga sebe!" Priznavao je mudrost, odnosno znanje. U odnosu prema ljudskoj djelatnosti vrlina je hrabrost, a u odnosu prema osjeajima ona je umjetnost. Za Sokrata je bitna vrlina, a vrlina je isto to i znanje. Iz vrline se raa blago i sva ostala ovjekova dobra. Stoga odgoj mora biti usmjeren na postizanje vrline u svim njezinim manifestacijama. Osnovni zadatak odgoja je upoznati samoga sebe, to znai da je ideja znanja trajno uporite pravom odgoju. (Bonjak, 1993. )Ovaj uveni slobodoumni i tvrdokorni (u svojim stavovima) filozof razvio je poseban nain pouavanja koji za didaktiku znanost ima neprocjenjivu vrijednost. (Stevanovi, 2001.)U nastavi je primjenjivao pitanja i odgovore, poticao je sluatelja da sam nalazi pravilno rjeenje pitanja.Sokrat nita nije pisao, nego njegovim izlaganjima na javnim skupovima, najvie spoznajemo iz spisa poznatih filozofa Ksenofonta, Platona i Aristotela.

Platon(427.-348. g.p.n.e) Sokratovo uenje je nastavio , mijenjao, dopunjavao i davao originalan rjeenja njegov uenik Platon. (Stevanovi, 2001.)Utemeljitelj objektivnog idealizma. Osnovao prvu visokokolsku ustanovu, filozofsku kolu Akademija. U djelu Drava ovaj mislilac prvi raspravlja o pedagokim problemima i iznosi svoja gledita koja su imala veliki utjecaj na shvaanja u Grkoj i Rimu. (Filipovi, 1977.)Platon smatra da je dijalektika najvia filozofijska disciplina, vrhunac obrazovanja, a prouavaju je samo odrasli mukarci.Smatra da se odgoj zasniva na preziranju proizvodnog rada, istie da fiziki rad razvija lo karakter te ini ovjeka nesposobnim shvatiti svijet ideja. Platon je prvi istakao ideju javnog predkolskog odgoja i naglasio vanost igre u odgoju predkolske dobi.

UTJECAJI NA SHVAANJE POJMA DIDAKTIKATokom 17., 18., 19. st shvaanje pojma didaktika bilo je pod utjecajem razvoja pedagogije kao samostalne sveuiline znanosti, recepcije filozofskih misaonih smjerova, znanstveno-teorijskih opredjeljenja te drugih duhovnih trendova, stvaranje savremenog kolstva iza ega su stajale moderne drave sa svojim ekonomskim i tehnikim resursima, obrazovanost i samosvijest uiteljskog i nastavnikog kadra bez obzira na kole iz kojih su dolazili, odnosno u kojima su radili. (Pranji, 2005) Tako je pojam didaktika izraslo od majstorskog umijea do znanstvene teorije usredotoene na praksu. On je znaio i jo uvijek znai umijee, teoriju obrazovanja i obrazovnih sadraja, teoriju nastave i pouavanja, teoriju razvoja kurikuluma, teoriju komunikacijskog djelovanja. (Poljak, 1984.) Ve od svojih prvih poetaka, didaktika je istraivala odnos nastave i uenja, onoga to bi uitelji trebali initi, i uenici usvajati, kako bi postigli zadane im ciljeve. Njezina je osnovna briga bila omoguditi uenicima da uz pomod nastavnika razvijaju misao, osjeaje, sposobnosti i vjetine, da se naue osobno angairati i odgovorno odluivati. Znanstvenici su na osnovu istraivanja uoili razliite fenomene, aspekte i sastavnice onoga to su prozvali didaktikom. Savremeno shvaanje didaktike oblikovalo se u sklopu pedagokih razmiljanja posljednjih 300 godina.

DIDAKTIKA DOGAANJA TOKOM 17.ST.U periodu raspadanja feudalne i raanje nove buroaske vlasti dolazi za jakog zanimanja za djela znanstvenika Grke i Rima. Osobito zanimanje pokazano je za stvaralaki opus Aristotela i Kvintilijana. Opi napredak znanosti i kolske prakse omoguavao je dograivanje ranijih shvadanja, raanje nove etape u razvoju pedagoke znanosti - nastanak didaktike. (Pranji, 2005.) Sedamneaesto stoljee je inae poznato po obnoviteljima svijeta koji su bili zaetnici mnogih otkrida, tvorci sustava i pisci enciklpedija. (Pranji, 2005.) U to vrijeme politike i drutvene snage su nametale svoj red, uenje, to se u ono doba smatralo normalnim, a s ime su se slagale i vjerske zajednice. U doba sukoba tradicije i novoga, novosteenih spoznaja i ustaljenih obiaja prostor osvaja ideja ovjeka kao individue, vezana za koncepciju kozmosa koju su zastupale i vjerski i svjetovne vlasti. Njega se predoivalo kao krug koji su inili sljedei elementi: Bog, priroda, svjetova/ vjerska vlast i opet Bog. Taj krug se smatra prvim sustavnim programom uvoenja ovjeka u spoznaju sveukupna Bojeg stvorenja, ali i daljnjim razvojem i stabiliziranjem postojee i nikad zaobilazne vlasti. (Pranji, 2005.)U to vrijeme i pedagozi su morali nai svoje mjesto. S jedne strane trebali su sauvati ljudsku izvornu kvalitetu odgajanika i zajamenu slobodu, a s druge strane biti promicatelji i zatitnici postojeeg reda i kulture. S jedne strane ih je privlaio glas mladih narataja da slue njegovim interesima, a s druge strane osjeali su obavezu prema vlastima. Prva poznata imena iz tog razdoblja bila su Wolfgang Ratichius- Ratke i Johann Amos Komenius- Komensky.

RAZVOJ DIDAKTIKE U 18. ST.Osamnaesto stoljee u Europi poznato je po osnivanju nacionalnih drava, a da bi se odralo njihovo funkcioniranje bile su nune razliite organizacije i institucije.Mukarci su bili obvezatni pohaati kolu, osnivale su se odgojno-obrazovne ustanove s namjerom profesionaliziranja mladog narataja za obrtnike i inovnike.

DIDAKTIKA U 19. ST.Kao i na mnoge druge znanosti i njihovu praksu, tako su i na didaktiku teoriju u 19.st znatno utjecala politika i drutveno-kulturna dogaanja. I znanosti su, kao u njihova praksa gledali racionalni instrument koji je omoguavao identificiranje i postizanje cilja.Najvei doprinos didaktiara 19.st sastojao se u tome to su nastojali otjeloviti svoju misao da je nastava osobno sukobljavanje svakoga pojedinog uenika s njegovim okruenjem, odnosno da nastava treba poticati proces osobne angairanosti pojedinog uenika, kako bi uenika stimulirao u uenju, odravao u njega interes za usvajanje novih sadraja i doveo do zadanih ciljeva.

DIDAKTIKA NA PRIJELAZU 19. U 20. ST. Od polovine 19. st na scenu stupaju pokreti koji se izravno tiu obrazovanja. (Pranji, 2005.)Prosvijeeni graanski krugovi inzistiraju na osnivanju graanskih kola, u kojima e se uz klasine uiti i ivi jezici, posebno engleski i francuski.Osnivanjem radnikih drutava nastoji se novosteene spoznaje i uvjerenja pretvoriti u prednosti za sebe. Polako, ali sigurno nastaje obrazovanje odraslih.Didaktika 20.st ima sve bitne odlike 19.st, s tim to su neke ideje dobile dublje istraivanje, oivotvorenja drutvenih preobraaja i ranije nepoznate irine nastavne prakse. (Filipovi, 1977.)Krajem 19. i poetkom 20. stoljeda pojavile su se nove didaktike ideje. Staru kolu se kritiziralo da potie memoriranje odnosno didaktiki materijalizam to je vodilo otuenosti uenika od metoda i tehnika uenja,zatim da se koristi samo verbalna metoda i nijedna druga te da na taj nain razvija formalizam u znanju (uenje napamet, bez razumijevanja i logike te bez primjenjivosti nauenih znanja). U staroj koli nije bilo aktivnosti uenika ve je bila izrazito naglaena uloga uitelja. Uenici su puno znali, ali samo formalno,znali su teoriju, ali ne i praksu. Dominirao je enciklopedizam, hrpa zapamenih injenica. Stoga se javila Nova kola kao kritika stare kole koju je trebalo nadii i osavremeniti.STARA I NOVA KOLAKarakteristike stare kole koje kritizira nova kola (17.-19. stoljee):memoriranje sadraja bez razumijevanja (didaktiki materijalizam)didaktiki materijalizam stara kola didaktiara smatrala je da e mlada generacija biti bolje pripremljena za ivot usvoji li tijekom kolovanja to veu koliinu znanja, materijalni zadatak nastave smatran je jedinim i osnovnim zadatkom nastave, tj. memoriranje to vie sadraja (uz to vei opseg i dubinu) bez razumijevanja i uporabne vrijednosti (steeno znanje ne moe se primijeniti)verbalno prenoenje znanja (verbalizam) uitelj samo predaje, a uenici samo sluaju i piu testove (izrazito jednostrana autoritarna komunikacija)nastavnik je subjekt (sredinja komponenta nastave) umjesto uenikapasivnost uenika, gue se ueniki potencijalivelika stega, uenje esto pod prisilomotuenje uenika od tehnika uenja, ue iskljuivo memoriranjem (bubanje napamet), a ne kroz praksu i samostalno osmiljene aktivnostiformalizam u znanju (uenik napamet ui sadraje, zna ih reproducirati od rijei do rijei, zna pravila i definicije, ali ne zna ih protumaiti ni primijeniti; znanje nema uporabnu vrijednost)intelektualizam (usmjerenost na razvoj kognitivnih sposobnosti, prije svega pamenja), a ne tjelesnih i afektivnihnastava se odvija po tono odreenom receptu (Herbartizam)ograniavajui razredno-satno-predmetni sustav kolovanjau sreditu je uitelj i pouavanje

Karakteristike nove kole (kraj 19. i poetak 20. stoljea):manje stegeuenik je aktivniji, moe iskazati svoje potencijaleuvode se nove nastavne metode koje daju znaaj afektivnoj (razvoj slobodnog duha, karakternih vrlina i emocionalnosti), moralnoj i psihomotorikoj, tjelesnoj (runi rad) komponenti, a uenika se potie na vlastiti angaman, da samostalno bira aktivnosti stvarati uvjete koji potiu ueniku slobodusamovrednovanje (uenik vrednuje svoje uratke zajedno s uiteljem)razbija se razredno-satno-predmetni sustav (javlja se dvosat, vrijeme za rjeavanje problema je neogranieno, formiraju se radne zajednice i projektni timovi koji zajedniki rade na rjeavanju problema, povezuju se nastavni sadraji iz vie predmeta)problemska (istraivaka) nastava, rad na projektuznanje ima praktinu primjenupragmatinost (ui se kroz praktini rad, a manje verbalnim prenoenjem znanja)nastavni sadraji nisu formalizirani i kruti, oni se prilagoavaju uenikim interesima; nastavu prilagoditi sposobnostima, interesima i potreba uenikog razvojaindividualizacija nastave (nastavni sadraji i metode se prilagoavaju ueniku)dvosmjerna demokratska komunikacija (uenik moe postavljati pitanja i raspravljati te tako oblikovati nastavu)nastava je zanimljivija jer uenici prouavaju ono to ih zanimau sreditu je uenik i uenje

Prigovori tradicionalnom pristupu nastavi (prigovori staroj koli):Ciljevi odgojno-obrazovnog procesa:one prate stvarne potrebe uenikovog razvojaociljevi nisu dovoljno jasni, odreeni i realnionisu jasni ni odreeni ishodi organiziranog uenjaoodreivanje ciljeva centralizirano, bez utjecaja uenika, uitelja, roditelja i koleSadraji uenja:oprogramski sadraji preopirni, neprimjereni (preveliki opseg i dubina s obzirom na dob i mentalne sposobnosti), statini i nezanimljivi (ne prilagoavaju se uenikim interesima), o(pre)optereenost uenikaonastavni sadraji dezintegrirani i nepovezaniOrganizacija nastave:onedovoljno razraena organizacija, jednoline nastavne metode, strategije i oblici rada (uglavnom verbalno prenoenje znanja predavanja)okrut i zastarjeli razredno-predmetno-satni sustavonastavni proces premalo kreativan, dinamianouenik je pasivan tj. primatelj gotovih znanja, a uitelj temeljni subjektonastava nije zanimljivaVrednovanje rezultata uenja:onisu razvijeni modeli unutarnje i vanjske evaluacije, ne postoji samovrednovanjeonisu standardizirani ishodi procesa uenja (znanje, sposobnosti)

DIDAKTIKA U SAVREMENOM SVIJETUUbrzani razvoj didaktikih istraivanja i rezultata u 19. i 20. st. doveo je do sigurne metodologije znanstvenog istraivanja i irokog fonda znanja o nastavi. Iz te osnove je rasla didaktika misao, obogaivala se spoznajama drugih znanosti, praktino se provjeravala u irokim rasponima nastave prakse i diferencirala po raznim bitnim obiljejima i sekundarnim, tehnikim razlikama. (Filipovi, 1977.)Desetine hiljada istraivaa prouava razne aspekte nastave. Dolazi se do izmjene miljenja, prouavanja problema nastave, meusobnog informiranja o novim pokuajima i rezultatima.Savremena didaktika misao prouava niz problema koje su istraivali znanstvenici prve polovice 20.st, ali i sasvim novih problema: egzemplarna nastava, grupni rad, individualizirana nastava, upotreba elektronskih uionicaRazvoj didaktikog miljenja pod snanim je utjecajem novih informacijsko-komunikacijskih tehnologija, kibernetike, teorije sustava, komunikologije, kognitivne i humanistike psihologije. Sva ta nova znanja doprinijela su veem stupnju scijentizacije nastavnog procesa. Postalo je naime jasnije to kako su procesi stjecanja znanja i vjetina visoko ovisni i povezani s osjeajem osobnosti, samopotovanja, s mogunou samorealizacije. Rezultat toga su nove obrazovne strategije koje tee veoj uspjenosti, ali koje isto tako ne gube iz vida da je za kolu najvee dobro sam ovjek pojedinac. U tenji za obrazovno uspjenom nastavom, ali i nastavom u kojoj e biti vie slobode, didaktika se danas razvija kao kritiko-teorijska znanost o obrazovanju, nastavnoj komunikaciji odnosno kao kibernetiko-informacijska teorija, kao teorija kurikuluma, pouavanja..

SAVREMENA KOLA

kola je duna osigurati razvoj djeteta na svim razinama: intelektualnoj, tjelesnoj, emocionalnoj, duhovnoj, moralnoj i socijalnoj.Nastavni sadraji moraju poticati uenika da:usvaja opa znanja, dobiva svjetonazor,usvaja temeljne ljudske vrijednosti,se samostalno angaira i pridonosi drutvu.

kola budunosti mora biti kvalitetna, dinamina, svrhovita (mora pruati smisao), samopropitujua (neprestano preispitivati nastavne sadraje i metode, mijenjati kurikulum u skladu sa promjenama u drutvu).Odgoj i obrazovanje moraju biti temelj razvoja drutva u svim pogledima.Suvremena kola ima ove zadatke (funkcije):Heuristika funkcija nam pomae da svakidanji praktini kolski rad razjasnimo u odnosu na postavljene ciljeve koliko mi ovakvo obrazovanje, ovo to radim u koli pomae da postignem svoje ciljeve. Takoer nam pomae da otrije tumaimo neke probleme, pronalazimo nove zadatke i ciljeve, npr. nove stvari koje elimo nauiti. Ona nam daje odgovor na pitanje koliko kola uspijeva pruiti ono to od nje oekujemo (da nas pripremaju za poziv, da postanemo bolja osoba: karakterna, socijalno kompetentna, spremna kritiki razmiljati, ekoloki savjesna s razvijenom etikom).Legitimacijska funkcija trai od nas da nai zahtjevi i ciljevi budu ispravni (legitimni): da pridonose opem obrazovanju, da nas pripremaju za poziv, da postanemo kompetentni na tritu rada, da irimo odgovornost i humanost. Ovo su naravno vii ciljevi svake kole, meutim nastavne metode esto ne mogu postii takve ciljeve.Funkcija strukturiranja pomae nam u mnotvu nastavnih sadraja koncentrirati se na bitne teme i ono to nas zanima. Za to trebamo imati kvalitetne nastavne planove i programe koji ne usitnjavaju i ne ukruuju nastavni sadraj, nego ga ine fleksibilnim, prilagodljivim interesima uenika i koncentriraju se na one teme koje pruaju strukovna, socijalna i individualna znanja i vjetine. Primjer: koja je svrha ako pravopis i interpunkcija oduzmu vie vremena od rasprava o ljubavi, slobodi, miru, solidarnosti, srei i jo se pritom ne naue?Kritika funkcija pomae nam kritiki se postaviti prema tuim zahtjevima, ciljevima i normama. Pomae nam da ne budemo zlorabljeni, iskoriteni, neasertivni samo da bismo drugima udovoljavali, a iznutra bili tuni i nezadovoljni samim sobom pomae nam da se drugima usprotivimo i ostvarimo osobno zadovoljstvo. Ovo je vana vjetina za izgradnju kvalitetnog karaktera. kola nas mora uiti kako kritiki razmiljati, propitkivati tue postupke, izboriti se za sebe, naposljetku izgraditi identitet ovjeka koji e biti potivan i cijenjen u drutvu, koga drugi nee gaziti.

Budue stanje (vizija) suvremene kole ogleda se u ovim tokama:Druga industrijska revolucija (super brzi razvoj elektronike i raunalne tehnologije) zahtjeva ne samo osnovno obrazovanje u podruju informacijske tehnologije, ve i unapreivanje tog znanja. To nerijetko znai i potpuno prekolovanje znanja iz poziva i kompetencija brzo zastarijevaju, raaju se nova znanja tako da se odrasli moraju usavravati i aktualizirati u svojoj struci kako bi mogli nastaviti raditi svoj posao.Urbanizacijom (porastom gradova) slabi drutvena kontrola u gradovima. Tamo nas mui anonimnost, nepripadanje, otuenost sa svim popratnim pojavama (droga, alkohol, uline bande, mediji, kocka ...) koje vode u kriminal. Stil ivota djece iz korijena se mijenja svatko dijete ima svoj ivotni stil. Istodobno dolazi do sukoba razliitih kulturalnih vrijednosti i razliitih supkultura. Rast e sklonost prema faistikim ideologijama. kole moraju upoznati uenike sa tim tetnim porivima i opasnostima. Vaan je interkulturalni odgoj.Pedagogija ima sve vaniju u odgoju i obrazovanju. Ekoloka pedagogija mora osvijestiti uenike na racionalno gospodarenje kojemu glavni cilj nije samo profit, ve i ouvanje, zatita prirode. Socijalna pedagogija mora se boriti sa goruim problemima u drutvu: zlostavljanje djece, agresivnost u razredu, seksualna zlouporaba, zastraujui broj samoubojstava kod mladei, rastui broj psihosomatskih poremeaja i bolesti, uzimanje droga i alkohola, okorjelo puenje, uinak medija na djecu i mlade. Pedagogija slobodnog vremena treba pouiti ljude kako da se animiraju u svoje slobodno vrijeme, kako da rade na svojim vjetinama, osobinama, kako da ue neto zanimljivo, korisno i pritom se zabavljaju i odmaraju. U slobodno vrijeme ovjek se moe angairati u ovim podrujima: drutvenom (kako se ponaati u drutvu), kulturalnom (upoznavanje kulture, npr. uenje stranog jezika), stvaralakom (slobodno vrijeme kao prilika za razvoj kreativnosti i umjetniko stvaranje) i komunikacijskom (razvoj komunikacijskih vjetina).Znatno dulje pohaanje kole sve veeg broja mladih pojaava birokraciju (raspon administrativnih poslova i dokumentacije) u upravljaju obrazovanjem. To znai opasnost da se mladi u koli osjeaju kao objekt te sve vee i neprozirnije obrazovne strukture birokracija je za mlade veliki problem u kojem se sve tee snalaze i pronalaze svoj identitet, svoje interese, svoj pravi poziv.Obrazovanje i steene sposobnosti su u dananjem svijetu koji ui sve vaniji uvjet da se dobije posao. Zbog eksplozije znanja treba sve vie toga znati, a informacije su danas lako raspoloive (Internet). To za obrazovne institucije ima loe posljedice uenje postaje vanije od pouavanja. Uenik mora usvojiti aktualno potrebno znanje koje se stalno mijenja to za kole znai stalno preispitivanje nastavnog sadraja i programa. Nastavni sadraji i programi ne smiju biti kruti, moraju se prilagoavati interesima razreda. Za mnoge profesore najvanije je djecu kratkorono nauiti nastavne sadraje koji stoje u planu i programu, umjesto da ih ue ono to njih vie zanima. Takoer, ne pridaju dovoljnu vanost metodama pouavanja (kako djecu motivirati i to lake im prenijeti znanje koje e ostati dugorono i moi e ga primijeniti u praksi) vano im je samo da prenesu znanja ne pitajui se da li to uenike zanima i da li e oni od toga imati neke koristi. Meutim, zbog krutosti obrazovnog sustava ovo je vrlo izazovan zadatak.Cijeli sustav obrazovanja je narastao barem 80% mladih svoje obrazovanje produuju do 22., 23. godine ivota. Vano je ope obrazovanje obrazovanje koje svoj djeci mora dati potpun svjetonazor kako bi djeca stekla osnovne kompetencije u svim vanim podrujima, spektrima znanosti i lake uvidjela to ih zanima i to ele raditi. Sve vie se naglaava razvoj kljunih sposobnosti: analitiko miljenje, sposobnost timskog rada, samostalnost, kreativnost, samoinicijativa, metodike i individualne vjetine. Sve je vie sveuilita iji zadatak je pripremiti za zanimanje. Za vrijeme izobrazbe studenti mogu naizmjence studirati i raditi (poeljno naravno u svojoj struci). Razvoj obrazovnog sustava e uveati izdatke drave za obrazovanje. Meutim, ovakav nain obrazovanja, koji sadri praktinu nastavu, mnogo je privlaniji i izazovniji od neprestanog kljukanja znanjem nemotiviranih uenika u punosatnoj nastavi (30-35 sati tjedno) do 18. godine ivota.Oblici uenja se iz korijena mijenjaju. Mediji kao skladita informacija imaju ulogu suuitelja popratnog uitelja od kojeg dijete ne dobiva uvijek korisne i pozitivne informacije. Djeca moraju biti upozorena o tetnim uincima medija (indoktrinacija, Internet, nasilni filmovi i PC igre, ...). Uenike se sve vie stimulira da ue samostalno iz ponuenih materijala, pretraivanjem i istraivanjem. Umnaaju se TV-teajevi, uenje stranih jezika te strani teajevi s podruja strunog i opeg obrazovanja. Raste uenje u timovima, radom na projektima i samostalnim istraivanjima. Razvija se samostalna i timska nastava.Obrazovne institucije moraju proiriti svoju funkciju pouavanja one moraju biti prostor gdje djeca sabiru iskustva. Javlja se sve vea potreba za savjetovanjem uenika (kola ima savjetodavnu funkciju) kod rjeavanja osobnih problema (nasilje, psiholoki problemi, ispitna anksioznost, razni poremeaji) i strunih problema (odabir najbolje kole i struke, pregled raspona zanimanja). Time se sve vie istie uloga pedagoga u kolama. Broj djelatnika u kolama u neprestanom je porastu jer kola ima sve vie zadaa.Stavlja se sve vei fokus na obrazovanje, usavravanje uitelja potreba strunog usavravanja, usvajanja osnovnih psiholoko-pedagokih kompetencija i samovrednovanja uitelja (uitelj mora vrednovati svoj rad preko uenika ili drugih uitelja). Uitelj mora raditi na odravanju radne discipline, razvoju pozitivnih odnosa sa uenicima kako bi se kola pretvorila u dinamiku, humanu i socijalnu zajednicu.

ZAKLJUAKPovijest nastanka didaktikih ideja omoguio nam je vei horizont sagledavanja mnogih problema vezanih za ovo podruje, ali i spoznaja koje mogu koristit za daljnja razmiljanja na ovu temu. Poetak 21. stoljea uvjetuje nova rjeenja u kolstvu. Obrazovanje se danas vie no ikad mora suoiti s mnogim problemima s kojima se suoava dananje drutvo i svijet.Moramo oekivati nova rjeenja u organizaciji kole koje e biti uvjetovana usavravanjem komunikacijskih tehnologija, stila ivljenja bududih generacija, te spoznaju znanosti koje prouavaju kolu i nastavu. Danas, vie nego ikad ranije, oekuje se uska suradnja roditelja i institucija koje organiziraju odgoj i obrazovanje mladih u doba srednjeg djetinjstva.

LITERATURA1. Bean, A., Jelavid, F., Kujundid, N. i Pletenac, V. (1991). Osnove didaktike, kolske novine, Zagreb2. Bognar,L., (2005), Didaktika, kolska knjiga, Zagreb.3. Bonjak, B., (1993), Povijest filozofije, Matica Hrvatske, Zagreb.4. Filipovi, N., (1977.), Didaktika 1, Svjetlost, Sarajevo.5. Juka, S., Musi, I., Bunti, M., (2007), Prema filozofiji odgoja, Filozofski fakultet Sveuilita u Mostaru,Mostar. 6. Komenski, J.A., (1954), Velika didaktika, Savez pedagokih drutava Jugoslavije, Beograd. 7. Markovi, ., (1990), Umnici vaspitanja, Vuk Karadid, Beograd.8. Matijevi, M., (1994), Alternativne kole, Institut za pedagogijska istraivanja, Zagreb.9. Poljak, V., (1984), Didaktika, kolska Knjiga, Zagreb.10. Pranji, M., (2005), Didaktika (povijest, osnove, profiliranje, postupak), Golden marketing- Tehnika knjiga, Zagreb.11. Stevanovi, M., (2001), Didaktika, Expres digitalni tisak, Rijeka.12. Vukasovi, A., (2001), Pedagogija, Hrvatski katoliki zbor MI, Zagreb.

18