http://www.mojedionice.com/start/features.aspx?idF=80O pokazateljima i nainu izraunaNeki od pokazatelja koji se koriste na ovom portalu objanjeni su ispod: BVPS: knjigovodstvena vrijednost po dionici EPS: neto dobit (nakon manjinskih interesa) po dionici : ikona oznaava kvartalni rast, te kumulativni rast za odreeni pokazatelj. Rast se odnosi na isti kvartal odnosno period prethodne godine. 4 mala kvadratia u srednjem redu oznaavaju rast po kvartalima (lijevo je zadnji kvartal). Zeleni kvadrati oznaava rast, a crveni pad pokazatelja. Kumulativni rast oznaava boja kojom su uokvireni kvadratii u srednjem redu, a broj uokvirenih kvadratia oznaava trenutni kvartal za koji postoje financijski podaci. Ukoliko je neki kvadrati crne boje tada ne postoje podaci za rast u tom kvartalu. Iz ikone s primjera moemo proitati: - zadnji kvartal (2.) bio je bolji nego godinu ranije (zeleni kvadrati lijevo) - 1. kvartal trenutne, te 4. i 3. kvartal prethodne godine bili su loiji nego godinu ranije (3 crvena kvadratia, slijeva na desno) - kumulativan rezultat u trenutnoj godini je bolji nego godinu ranije (zeleni okvir) dividendni prinos: omjer isplaene dividende po dionici i trine cijene dionice. Podatak o dividendi uzima se iz vie izvora (izvjee, objave drutva...) Broj zaposlenih: Broj zaposlenih na zadnji dan tromjeseja Broj dioniara: Broj dioniara na zadnji dan tromjeseja P/E: omjer cijene dionice i neto dobiti (nakon manjinskih interesa) po dionici P/B: omjer cijene dionice i knjigovodstvene vrijednosti po dionici P/S: omjer cijene dionice i prihoda od prodaje (engl. "sales") po dionici P/S (posl.): omjer cijene dionice i poslovnih prihoda po dionici NPM: neto profitna mara, rauna se kao omjer neto dobiti i ukupnih prihoda ROE: omjer neto dobiti i kapitala (engl. "return on equity") ROA: omjer neto dobiti i aktive(imovine) (engl. "return on assets") d.dug/kapital: omjer dugoronog duga i kapitala dug/kapital: omjer ukupnog duga i kapitala faktor zaduenosti: rauna se kao ukupne obveze / (neto dobit + amortizacija). koeficijent financijske stabilnosti: rauna se kao dugotrajna imovina / (kapital + dugorone obveze). Poeljnom se smatra vrijednost manja od 1. koeficijent tekue likvidnosti: omjer kratkotrajne imovine i kratkoronih obveza neto obrtni kapital: kratkotrajna imovina - kratkorone obveze EBIT: operativna dobit; rauna se kao razlika poslovnih prihoda i poslovnih rashoda (engl. "earnings before interest and taxes"), te ukljuuje i promjene u zalihama gotovih proizvoda i nedovrene proizvodnje. EBIT mara: omjer EBIT / poslovni prihodi EBITDA: rauna se kao EBIT + amortizacija + vrijednosna usklaenja EBITDA mara: omjer EBITDA / poslovni prihodi EBITDA/S: omjer EBIT / prihodi od prodaje Novac (+fin. krat.)/share: novac + kratkotrajna financijska imovina po dionici

EV: rauna se kao (trina kapitalizacija + financijski dug - novac - kratkotrajna fin. imovina). Financijski dug se rauna kao (dugorone obveze + kratkorone obveze financijskim institucijama + kratkorone obveze po vrijednosnim papirima). Ukoliko nisu dostupni podaci o vrsti kratkoronih obveza - uzimaju se cjelokupne kratkorone obveze. EA: neto dobit + amortizacija P/CF: omjer cijene dionice i operativnog toka novca (tok novca od poslovnih aktivnosti, engl. "cash flow") koeficijent ubrzane likvidnosti: rauna se kao (novac + potraivanja) / kratkorone obaveze koeficijent obrta potraivanja: omjer prihoda od prodaje i potraivanja broj dana naplate potraivanja: rauna se kao broj dana u godini (365) / koeficijent obrta potraivanja slobodni novani tok (engl. "free cash flow"): rauna se tako da se od operativnog toka novca oduzmu kapitalni trokovi, tj. izdaci za kupnju (-primici od prodaje) dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine P/FCF: omjer cijene dionice i slobodnog novanog toka

Neke od mogunosti koje prua portal MojeDionice.com su:

Mogunosti portala

stock screener (usporedba dionica) sa ZSE i BLSE prema fundamentalnim pokazateljima usporedni prikaz svih dionica na tritu istovremeni prikaz vie pokazatelja i razdoblja mogunosti sortiranja i filtriranja po izabranim pokazateljima (likvidnost, trina kapitalizacija, P/E, P/S, P/B, EV/EBITDA, zaduenost...) pregled pokazatelja na zadani datum u prolosti usporedba dionica po sektorima

praenje i usporedba portfelja kreiranje portfelja i organiziranje u grupe prikaz dnevnih promjena vrijednosti portfelja na naslovnici graf kretanja vrijednosti portfelja i usporedba performansi 2 portfelja detaljan izraun realizirane i nerealizirane dobiti nakon svih trokova

financijska izvjea i analiza dionice fundamentalna analiza i tehnika analiza dionice povijesni pregled svih dividendi usporedni prikaz do 8 financijskih izvjea razliiti naini prikaza izvjea i pokazatelja - kvartalni, kumulativni, godinji... izraun sadanjih i oekivanih buduih vrijednosti pokazatelja (npr. P/E unutar godine, P/E ttm, P/E trend...) dojave izlaska novog financijskog izvjea

povijest trgovanja na ZSE i BLSE kratkoroni i dugoroni graf i tablica kretanja cijena dionice (prva, zadnja, prosjena, kupnja, ponuda...) lista najveih dobitnika/gubitnika uz mogunost filtriranja po likvidnosti i prometu pregled dnevnog trgovanja na zadani datum

top dioniari na Zagrebakoj burzi pregled top 10 dioniara za pojedinu dionicu na zadani datum povijesno praenje promjena u top 10 dioniara (sve promjene ili promjene za dionice u portfeljima) pregled top 10 pozicija i promjena pozicija za zadanog dioniara pregled svih transakcija pojedinog dioniara

Za veinu naprednih opcija potrebna je besplatna registracija.

http://www.anicazna.com/Skolica.aspx?Slovo=DDAX DAX 30 je indeks njemakog trita kapitala, tj. frankfurtske burze u koji je ukljueno 30 najvanijih njemakih dionica blue chip dionice. 30 Sama vrijednost indeksa izraunava se automatski iz tzv. XETRA elektronskog sistema trgovanja dionica na frankfurtskoj burzi. Deduktivni sustav pokazatelja slui za kvantificiranje najvieg cilja poslovanja odreenog trgovakog drutva. Pogodni su i zbog Deduktivni sustav toga to u jedan pokazatelj sintetiziraju nekoliko manjih pokazatelja koji po svojoj prirodi pruaju previe detaljizirani prikaz. pokazatelja Najpoznatiji deduktivni pokazatelj je Du Pontov sustav pokazatelja. Depozitna banka jest banka koja za potrebe fonda obavlja poslove pohrane zasebne imovine fonda, poslove voenja posebnih rauna Depozitna za imovinu fonda i odjeljivanja imovine svakog pojedinog fonda od imovine ostalih fondova, te obavlja druge poslove depozitne banke banka u skladu s odredbama Zakona o investicijskim fondovima. Depozitnom bankom fonda registriranog u Republici Hrvatskoj moe biti samo banka sa sjeditem u Republici Hrvatskoj, koja je za to dobila odobrenje Hrvatske narodne banke. Deprecijacija jest mjera kojom se podcjenjuje domaa valuta, tj. devizni teaj strane valute odrava se ispod Deprecijacija ravnotee. Devalvacija jest mjera kada se se i slubeno, tj. zakonom, potvrdi razina deviznog teaja domae valute ispod ravnotene Devalvacija razine. Deviza Deviza je novano potraivanje izraeno u nekoj stranoj valuti. Devizni teaj predstavlja razmjenu potraivanja valute jedne zemlje, za potraivanja u valuti neke druge Devizni teaj zemlje. Dionica je dugoroni vrijednosni papir koji predstavlja adekvatni udio u vlasnitvu odreenog dionikog drutva. Dionice mogu glasiti na ime i na donositelja; mogu biti redovne i povlatene (preferencijalne). Dionica se sastoji od: oznake dionice i nominalnog iznosa, oznaku Dionica vrste i roda dionice, tvrtke i sjedite izdavatelja dionice, tvrtku odnosno odnosno ime osobe na koju glasi dionica na ime ili naznaku da glasi na donositelja, datum izdavanja i broj dionice i faksimil potpisa statutom ovlatenih osoba izdavatelja dionice. Dionicama se trguje na sekundarnim tritima vrijednosnim papirima burzama. Dionica mora glasiti na ime ako se izdaje prije uplate punog nominalnog iznosa ili iznosa koji je vii od nominalnoga. Iznos djelomine Dionica uplate mora se naznaiti na dionici. U statutu drutva moe se odrediti da se dioniaru na njegov zahtjev dionica koja glasi na ime na ime zamijeni za dionicu koja glasi na donositelja ili dionica koja glasi na donositelja za dionicu koja glasi na ime. Dioniki investicijski fondovi najvei dio svoje imovine ulau u vlasnike vrijednosne papire kojima se trguje na burzama ili Dioniki investicijski drugim organiziranim tritima. Dioniki fondovi su najriziniji oblik investicijskih fondova, ali istovremeno i sa mogunou fondovi (engl. Equity najvee zarade. Oekivani godinji prinos moe iznositi od 10%, pa na vie. Kapital se ulae prvenstveno u dionice. Ovi funds) fondovi namijenjeni su osobama koje ele dugorono uloiti svoj novac. Dividenda po dionici se izraunava na nain da se dio neto dobiti dobiti za dividende (manjiski interesi) Dividenda po dionici DPS (engl. podijele se brojem dionica drutva. to je omjer vei to je investicija u tu dionicu bolja. Dividends per share) Dividendna rentabilnost dionice Dividendna rentabilnost dionice izraunava se dijeljenjem dividende po dionici (DPS) i trine cijene dionice (PPS). to je omjer vei to je investicija u tu dionicu bolja. Dobit po dionici u omjer stavlja dobit drutva s brojem obinih dionica. to je omjer vei to je Dobit po dionici EPS (engl. Earnings per investicija u tu dionicu bolja. share) Dobitak je poveanje ekonomske koristi drutva proizalo iz njegova poslovanja u odreenom vremenskom razdoblju. Dodatak obveznici (engl. Dodatak obveznici je dokument u kojem su specificirana prava dratelja obvenice. Prava po izdanim Indenture or covenants) obveznicama mogu se mijenjati samo u sluaju ako su ih usvojila veina vlasnika obveznica. Domai Domai turist jest svaka osoba s prebivalitem u Hrvatskoj koja u nekom mjestu u Hrvatskoj izvan mjesta svog prebivalita provede turist najmanje jednu no u ugostiteljskom ili drugom objektu za smjetaj turista. Dospijee obveznice je dan na koji izdavatelj obveznice njezinu vlasniku mora isplatiti nominalnu cijenu obveznice. Sve dok je Dospijee izdavatelj obveznice u tono navedene kuponske datume isplaivao kupone tada na dan dospijea osim isplate glavnice, nema obveznice (engl. dodatnih obveza. Rok dospijea obveznica u velikoj je veini sluajeva dui od jedne godine, a one "obveznice" koje imaju rok Maturity date) dospijea manji od jedne godine ne smatraju se obveznicama, nego instrumentima trita novca (npr. certifikati o depozitu ili blagajniki zapisi). Dow Jones Industrial Average (jo ga oznaavaju i sa DJIA, Dow 30, Dow Jones i The Dow) je najpoznatiji burzovni indeks od cijelog niza koje je krajem 19. stoljea kreirao g. Charles Dow. Drugi najpoznatiji indeks kojeg je kreirao g. Dow je Dow Jones Transportation Average (osim navedena dva indeksa postoji jo cijeli niz Dow Jones indeksa). U Dow Jones Industrial Average Dow Jones ukljueno je 30 dionica drutava, od kojih se veina danas ne bi mogla svrstati u ondanju kategoriju industrije. Udio dionica koje su Industrial Average DJI ukljuene u indeks je ponderiran, a sama metoda izrauna njegove vrijednosti se mijenja i usklauje s vremenom i okolnostima koje su se u meuvremenu odigrale. Dobitak (engl. Profit) Drutvo za upravljanje investicijskim Drutvo za upravljanje osniva se u pravnom obliku drutva s ogranienom odgovornou ili dionikog drutva, kojemu je predmet poslovanja iskljuivo osnivanje investicijskih fondova i upravljanje investicijskim fondovima, odnosno ulaganje novanih sredstava u vlastito ime i za raun imatelja udjela otvorenih investicijskih fondova i u ime i za raun dioniara

zatvorenih investicijskih fondova. Drutvo za upravljanje ne smije imati kontrolni utjecaj niti kontrolni udio u brokerskom drutvu ili banci ovlatenoj za obavljanje poslova s vrijednosnim papirima. Drutvo za upravljanje ne smije imati udjel u depozitnoj fondom banci. Poslovanje depozitne banke i drutva za upravljanje ne smije biti organizacijski povezano, niti na tim poslovima smiju biti zaposlene iste osobe. Du Pontov sustav pokazatelja koristi se za potrebe analize, planiranja, razvojem i upravljanja drutvom. Kao krajnji cilj koji se Du Pontov sustav promatra ovim pokazateljem izraunava se rentabilnost ukupne imovine. U svojoj formi Du Pontov pokazatelj je piramidalnog pokazatelja oblika u kojem je svaki cilj manje hijerarhijske razine podreen glavnom cilju. Dugotrajna imovina Dugotrajna imovina je svaki oblik imovine koji e se upotrebljavati u procesu proizvodnje u vremenskom razdoblju duem (engl. Longterm od jedne godine. U aktivi bilance stvaka dugotrajne imovine se dijeli na: nematerijalnu, materijalnu, financijsku imovinu i assets) dugorona potraivanja (ona potraivanja koja imaju rok naplate vei od jedne godine).

http://hr.wikipedia.org/wiki/P/E_omjer

P/E omjer

P/E omjer (eng. price-to-earnings ratio) pokazatelj je koji se izraunava stavljanjem u omjer trenutne trine cijene i zarada po dionicitijekom protekle poslovne godine. Zarada po dionici se rauna na nain da se ukupno ostvarena dobit poslije poreza podijeli brojem redovnih dionica, umanjenim za trezorske dionice. Tekui P/E omjer (eng. current P/E ratio) se dobiva kada se za zarade koriste one objavljene u raunu dobiti i gubitka za posljednje financijsko razdoblje. Posljednji P/E omjer (eng. trailing P/E ratio) se dobiva kada se za zarade koriste podaci o zaradama za posljednja etiri kvartala. Budui (projicirani) P/E omjer (eng. forward P/E ratio) se dobiva kada se za zarade koriste projicirane zarade, koje se oekuju za sljedeu financijsku godinu. Metodologija izrauna koritena u analizama treba se provjeriti. P/E omjer se definira kao:

Ukoliko je pokazatelj P/E visok, trini sudionici oekuju znaajno poveanje budue poslovne aktivnosti tvrtke i poveanje zarade po dionici. Izolirano promatranje trenutnog P/E pokazatelja obino nije dovoljno za donoenje odluke o kupovini ili prodaji vrijednosnog papira, stoga ekonomski strunjaci preporuuju dogovor s osobama ovlatenima za pruanje usluga investicijskog savjetovanja i upravljanja portfeljem vrijednosnih papira.

Vidi jo

[uredi]

P/B omjer P/S omjer Podcijenjena dionica CAPM Arbitrana teorija procjenjivanja (APT) Procjena vrijednosti dionice

P/B omjer

P/B omjer (eng. price-to-book ratio) je pokazatelj koji se izraunava stavljanjem u omjer trenutne trine cijene i vrijednosti kapitalapo dionici. Vrijednost kapitala po dionici izraunava se dijeljenjem ukupne vrijednosti kapitala tvrtke s ukupnim brojem dionica(umanjeno za trezorske dionice). P/E omjer se definira kao:

Valja napomenuti kako je pri izraunu vrijednosti kapitala potrebno obratiti posebnu pozornost na Napomene uz financijske izvjetaje.

P/S omjer

P/S omjer je pokazatelj koji se izraunava stavljanjem u omjer trenutne trine cijene dionice i vrijednosti ukupnih prihoda po dionici. Vrijednost ukupnih prihoda po dionici izraunava se dijeljenjem ukupnih prihoda kompanije s ukupnim brojem dionica (umanjeno za trezorske dionice). P/S omjer se definira kao:

Podcijenjena dionica

Pojam podcijenjena dionica , (pojam uveli Capaul, Rowley i Sharpe, 1993.), oznaava dionice sa niskim odnosom cijene i knjigovodstvene vrijednosti. Meusektorsko istraivanje listanih kompanija u razdoblju od 1981. 1992. pokazalo je da kompanije s niskim odnosom cijene i knjigovodstvene vrijednosti obiljeava vei oekivani prinos u smislu rizika i nagrade nego li je sluaj sa kompanijama s viim odnosom cijene i knjigovodstvene vrijednosti.

CAPM

U financiji, CAPM (eng. Capital Asset Pricing Model) je model procjenjivanja kapitalne imovine.

Izvori

[uredi]

Napomena: Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s internetskih stranica Agram Brokeri d.d. Vidi Doputenje Agram Brokera d.d.

Nedovreni lanak CAPM koji govori o ekonomiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Arbitrana teorija procjenjivanja (APT)

Arbitrana teorija procjenjivanja - APT (eng. arbitrage pricing theory) je noviji model procjene vrijednosti profitabilnih imovinskih oblika odnosno vrijednosnih papira. Nastoji objasniti strukturu cijena vrijednosnih papira.

Vidi jo

[uredi]

Modeli procjene vrijednosti Portfelj Dionica

Stvori Modeli procjene vrijednosti

Wikipedija nema lanak s ovim nazivom. Moda elite potraiti stranicu Modeli procjene vrijednosti na Wikipediji prije nego zaponete lanak, kako biste provjerili postoji li lanak ve pod drugim nazivom.

Da biste zapoeli nepristran, istinit enciklopedijski lanak, jednostavno piite u okvir ispod. Moete koristiti "Prikai kako e izgledati" kako biste vidjeli kako e lanak izgledati u bilo kojem trenutku prije nego sauvate stranicu. Kada zavrite, samo kliknite "Sauvaj stranicu". Ako elite nauiti vie o ureivanju na Wikipediji, proitajte Kako ureivati stranicu ili pogledajte Pomo. Ako elite isprobati rad na Wikipediji, molimo uinite to na stranici za vjebanje. Ako ste upravo zapoeli stranicu, moda ju ne vidite jer bazi podataka ponekad treba malo vremena dok se aurira. Probajte kliknuti ovdje za osvjeavanje stranice.

Niste prijavljeni! Vaa trenutana IP adresa ostat e zabiljeena u popisu izmjena ove stranice!Otvaranje rauna, osim to je besplatno, donosi brojne pogodnosti, od kojih je jedna od najvanijih skrivanje vae trenutane IP adrese. Takoer, ostalim suradnicima bit e lake kontaktirati vas pod stalnim suradnikim imenom, a vi ete tako izbjei zabunu s drugim anonimnim suradnicima jer je lako mogue da dijelite istu IP adresu s nekim sasvim drugim suradnikom. Ako imate pitanja, najbolje je da se obratite nekom od administratora.

Sadraj koji kri autorska prava bit e obrisan. Enciklopedijski sadraj mora biti provjerljiv sukladno smjernici Wikipedija:Navoenje izvora.

Portfelj

Portfelj (portfolio) predstavlja skup financijske imovine pojedinca, sastavljen od razliitih financijskih instrumenata (vrijednosnih papira). Glavni je razlog sastavljanju portfelja postizanje eljenih financijskih rezultata, uz definiranje razine rizika koju je pojedinac spreman prihvatiti. Portfelj svakog pojedinca trebao bi ocrtavati financijske potrebe i biti usklaen s trenutnim, kao i sa ciljanim buduim financijskim poloajem pojedinca. Preporuuje se kontaktiranje s ovlatenim investicijskim savjetnikom kako bi isti na profesionalan nain asistirali u definiranju pravca kreiranja portfelja financijske imovine. Portfelj je skup financijskih sredstava koje neki pojedinac ili poduzee posjeduje. Moe se sastojati od novca (gotovina, depoziti...) i odvrijednosnih papira (dionice, obveznice...). Poslovni portfelj je ukupnost poslova i proizvoda jedne kompanije.

Vidi

[uredi]

burza broker dionica obveznica amortizacija diskonta agresivni portfelj U tijeku je izbor jubilarnog 116.000. lanka.

DionicaU financiji, dionica je vlasniki vrijednosni papir, tj. idealan udio u vlasnitvu kompanije izdavatelja istog. Koliki udio predstavlja, ovisi o ukupnom broju izdanih dionica. Dvije su glavne vrste dionica redovne i povlatene. Razlikuju se prema pravima koja vlasnik stjee njihovom kupovinom, a prava su detaljno opisana u Prospektu. Dionica je vrijednosni papir kojim uplatitelj dokazuje svoj ulog u temeljni kapital dionikog drutva. Ona je dokaz vlasnitva nad dijelom trgovakog drutva koje je registrirano kao dioniko drutvo. Ona daje prava, ali i odreene obveze prema drutvu. U pravilu je nasljedna, ali postoji i mogunost da se u odnosu na nasljeivanje i trgovanje u aktu o osnivanju predvide i odreena ogranienja. Jedno od osnovnih svojstava dionice je da donosi dividendu, to znai, isplatu profita drutva vlasniku dionice (razmjerno njegovom udjelu u drutvu). Dionice, kao vrijednosni papir, mogu biti predmet kupoprodaje na tritu kapitala odnosno na burzi. Indeks cijena dionica najvaniji je pokazatelj dinamike cijena dionica. Oni predstavljaju ponderiranu aritmetiku sredinu cijena dionica izabranih iz reprezentativne grupe dionica. Biti dioniar znai biti suvlasnik kompanije. Imati udio u njoj. Meutim lan drutva ne moe imati u vlasnitvu ni drutvo a ni udio u njemu u smislu Zakona o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima. lanovi su samo imatelji udjela. Dionica prestavlja dio temeljnog kapitala drutva; skup lanskih prava i obveza te je ujedno i vrijednosni papir

ako je izdana isprava o dionici ili je izdana u nematerijaliziranom obliku i pohranjena kod Sredinje depozitarne agencije.

Vidi jo

[uredi]

Autorizirane dionice Bonusna emisija Obveznica Vrijednosni papir Investicija Portfelj Broker Amortizacija diskonta Budua vrijednost (financije) Brzi odnos (financije)

Procjena vrijednosti dionice

U svijetu dananjih financija mnogo je metrikih modela za procjenu vrijednosti obine dionice. Meu najire koritene i najpopularnije spadaju modeli trine kapitalizacije odnosa cijena i zarada te odnosa cijene i prihoda po dionici neke promatrane kompanije. Procjena vrijednosti obine dionice banke kao investicije primarno je usmjerena na ekonomski pristup ije su glavne znaajke: Primjenjiv za vrednovanje profitabilne imovine Orijentiran prema budunosti Odreen oekivanim novanim tokovima od profitabilne imovine Utemeljuje se kroz meuovisnost rizika i nagrade Pri procjeni redovne dionice tri su aspekta koje je potrebno detaljno analizirati:

trenutni financijski izvjetaji promatranog poduzea povijest financijskih izvjetaja promatranog poduzea konkurencija odnosno promatranom poduzeu usporediva poduzeaSadraj

[sakrij] 1 Modeli procjene 2 Vidi jo 3 Vanjske poveznic e 4 Izvori

Modeli procjene

[uredi]

Modeli koje koriste pri procjeni vrijednosti obine dionice mogu biti: Modeli sadanje vrijednosti oekivanih dividendi Modeli trine kapitalizacije Modeli sadanje vrijednosti oekivanih novanih tokova

Procjena vrijednosti obine dionice znatno je sloenija od, primjerice procjene vrijednosti obveznice, iz nekoliko razloga. Problem se svodi na procjenu novanih tokova dionice koji nisu unaprijed definirani, razdoblje u kojem se mogu oekivati novani tokovi potencijalno je neogranieno ako se pretpostavi infinitni vijek poslovanja kompanije iju dionicu promatramo, te na posljetku, postoje potekoe u aproksimaciji prinosa koje zahtjeva trite, kao riziku prilagoene diskontne stope kojom se na dananju vrijednost svode novani tokovi.

Autorizirane dionice

Autorizirane dionice (eng. authorized stocks) jesu odobrene dionice. Obine ili preferencjalne dionice koje su odobrene od strane nadlenog organa upravljanja dionikim drutvom (skuptina) odnosno koje su zapisane u statutu odnosno u ugovoru o osnivanju drutva bez obzira da li su emitirane ili jo nisu emitirane. Vidi jo Dionica Autorizirane obveznice Obveznica

Bonusna emisija

Bonusna emisija (eng. bonus issues) je emisija dionica postojeim dioniarima koja se temelji na rekapitalizaciji vlasnike glavnicedionikog drutva. Obuhvaa emisiju dividendnih dionica i svako dijeljenje dionica ali i rasporeivanje rezervi i zadranih zarada na pozicije uplaenog kapitala.

Obveznica

U financiji, obveznica je isprava koja sadri priznanje postojanja neke obveze a slui vjerovniku kao dokaz, da je dunik obvezu preuzeo. Obveznice mogu izdavati drave, velike bankovne, prometne ili industrijske tvrtke a svrha izdavanja je prikupljanje sredstava, najee u znaajnim iznosima. Obveznice, za razliku od Dionica, donose unaprijed utvrenu kamatu. Obveznica je duniki vrijednosni papir koji se izdaje s ciljem prikupljanja financijskih sredstava s unaprijed definiranim rokom povrata. Obveznica je, iz pozicije izdavatelja, alternativa bankovnom kreditu. Postoji mnotvo vrsta obveznica, a glavne skupine

(obzirom na novane tokove) su: kuponska obveznica, obveznica bez kupona te anuitetska obveznica. Obzirom na izdavatelja, obveznice se mogu podijeliti na: dravne, municipalne i korporativne. Prilikom izdavanja obveznica i njihova uvrtenja na burzu, izdavatelj takoer objavljujeProspekt. U Prospektu su sadrani svi bitni elementi obveznice nominalna vrijednost, valuta izdanja, vrsta obveznice, visina i dinamika isplate kuponskih kamata, zamjenjivost obveznice za drugu vrstu vrijednosnih papira te ostala prava i obveze izdavatelja i kupca. One mogu glasiti na ime ili na donosioca, a moraju sadravati nominalnu vrijednost, kamatnu stopu, seriju i broj. Osim ovog obaveznog sadraja, ona moe imati naznaene i eventualne naine koritenja u odreene, unaprijed utvrene svrhe (npr. za plaanje poreza u iznosu nominalne vrijednosti obveznice ako ju izdaje drava, ili za neki drugi nain koritenja). Obvezni sastavni dio obveznice su kuponi, koji daju pravo na isplatu pripadajue kamate za odreeno razdoblje (najee za jednu godinu, ali isplata kamata moe biti i ea) i obino ih ima toliko, na koliko takvih razdoblja je izdana dionica, jer su obveznice uvijek s tono odreenim rokom vraanja. Ukoliko obveznica ne sadri dovoljan broj kupona za kamate, mora sadravati talon uz ije predoenje zajedno s dionicom dunik mora vjerovniku dati nove. Obveznice mogu biti i predmet kupoprodaje uz teaj koji moe biti iznad ili ispod nominalne vrijednosti, ovisno o trenutnoj ponudi ipotranji. Smatra se ulaganjem gotovo bez rizika, a u najveem broju zemalja ne moraju biti predmet trgovanja na burzi.

Vrijednosni papir

Ovaj lanak nema wikipoveznica ili ih ima premalo.lanak treba dopuniti dodavanjem wikipoveznica na druge pojmove.

Ovaj lanak ili odjeljak nije wikipediziran. (Rasprava)Tekst lanka treba preurediti u wikitekst. Potom uklonite ovaj predloak.

Vrijednosni papir predstavlja dokument kojim se dokazuje vlasnitvo odnosno odreeno pravo u gospodarskom odnosu. Pod vrijednosnim papirima danas se smatraju dionice dionikih drutava, industrijske i dravne obveznice, investicijski certifikati o sudjelovanju u investicijama, rudarski kuksi i druge vrijednosnice kojima posluje burza. Vrijednosni papiri se kupuju i prodaju na burzovnom tritu, a burze i dravne ustanove (kao to su SEC u SAD) brinu se o njihovoj vrijednosti i valjanosti radi ouvanja svoga poslovnog ugleda i sigurnosti kupaca. Na burzama se ne mogu ili se ne bi smjeli pojaviti vrijednosni papiri tvrtki koji za njih nemaju pokrie u sredstvima i imovini. Vrijednosni papiri se kupuju da bi se zaradilo na temeljudividende i kamate ili na temelju njihove prodaje.

Sadraj

[sakrij] 1 Odree nje pojma vrijednos nih papira u skladu s pozitivni m propisima RH i pravne znanosti 1.1 Legiti macijski papiri 1.2 Razli ka izmeu vrijednos nih papira i legitimaci jskih papira 1.3 Legiti macijski znaci 1.4 Bitni sastojci vrjednosn ih papira 1.5 Karak teristike vrijednos nih papira 1.6 Funkc ije vrijednos nog papira 1.7 Podje la vrijednos nih papira 1.8 Amor tizacija vrijednos nih papira 2 Vidi jo 3 Izvori

Odreenje pojma vrijednosnih papira u skladu s pozitivnim propisima RH i pravne znanosti [uredi]Vrijednosni papir kao pravni pojam mogue je odrediti kao: 1. ispravu, 2. pravni posao, 3. stvar. Vrijednosni papir je isprava o imovinskom pravu ije ostvarenje je uvjetovano dranjem isprave. To je isprava kojom se njen izdavatelj obvezuje ispuniti obvezu upisanu na toj ispravi, njenom zakonitom imatelju. Vrijednosni papir ne mora imati oblik isprave, ve moe imati oblik elektronikog zapisa (nematerijalizirani vrijednosni papiri). Prema svojoj pravnoj naravi vrijednosni papir je jednostrani pravni posao kojim se njegov izdavatelj obvezuje ispuniti odreenu inidbu u njemu naznaenom ovlateniku. Obveza iz vrijednosnog papira nastaje u trenutku kad ju izdavatelj vrijednosnog papira preda njegovu korisniku. Vrijednosni papir je stvar objekt stvarnih prava (pravo vlasnitva i zalonog prava) S toga se razlikuje pravo iz papira i pravo na papir. Pravo iz papira je inkorporirano u vrijednosni papir i po svojoj naravi je uglavnom imovinsko. (obvezno pravo odnosno trabina) Pravo na papir je stvarno pravo. Npr. pravo vlasnitva, zalono pravo, pravo uivanje itd. Pravo iz papira pripada osobi (pravnoj ili fizikoj) kojoj pripada i pravo na papir. Legitimacija iz vrijednosnog papira znai pripadanje prava inkorporiranih u papiru odreenoj osobi. U vrijednosne papire koji sadre neko imovinsko pravo ubrajaju se: mjenica, ek, obveznica, dionica, teretnica, skladinica, certifikat,komercijalni zapis, blagajniki zapis, trezorski zapis, trgovaka uputnica, kreditno pismo, polica osiguranja, certifikat o depozitu itd. U vrijednosne papire ne spadaju: razna uvjerenja, svjedodbe i sline isprave koje ne sadre imovinsko pravo. U vrijednosne papire ne spadaju ni isprave kojima se dokazuje postojanje imovinskog prava kao npr. zadunica, kao ni banknote, biljezi, potanske marke i sl. jer su oni iskljuivo sredstva za plaanje.

Legitimacijski papiri

[uredi]

To su pisane isprave (npr. eljeznike karte, kazaline i druge ulaznice, bonovi za hranu i druge sline isprave) koje sadre odreenu obvezu za njihova izdavatelja (obaviti prijevoz, izvesti kazalinu predstavu, izdati hranu itd.), a u kojima nije oznaen korisnik (vjerovnik), niti iz njih ili okolnosti u kojima su izdane proizlazi da se ne mogu ustupiti drugome. Predoenjem legitimacijskog papira njihov imatelj je ovlaten zahtijevati od izdavatelja isprave u njima sadranu obvezu. Na legitimacijske papire primjenjuju se odgovarajue odredbe o vrijednosnim papirima, ali oni time NE POSTAJU vrijednosni papiri nego njihov surogat.

Razlika izmeu vrijednosnih papira i legitimacijskih papiraLEGITIMACIJSKI PAPIR, vjerovnik (korisnik) nije oznaen, obveza utvrena u papiru ne proizlazi iz samog papira, nego samo oznauje postojanje obveze izdavatelja nisu namijenjeni za cirkulaciju u pravnom prometu niti je

[uredi]

VRIJEDNOSNI PAPIR remitent (vjerovnik, korisnik) mora biti oznaen samo je pravo utjelovljeno u papiru namijenjeni su cirkulaciji i prenose se na

njihova svrha prenoenje s osobe na osobu ali to ne znai da oni predvieni nain ovisno o vrsti vrijednosnog nisu prenosivi papira gubitkom legitimacijskog papira nestao je samo jedan od gubitkom vrijednosnog papira gubi se samo dokaza koji nam olakava dokazivanje prava ali samo pravo nije pravo iz papira prestalo

Legitimacijski znaci

[uredi]

To su garderobni ili slini znaci koji se sastoje iz komada papira, metala plastike drva ili drugog materijala na kojima je obino utisnut neki broj ili naveden broj predanih predmeta, a koji obino ne sadre neto odreeno o obvezi njihova izdavatelja, nego slue samo da pokau tko je vjerovnik u obveznom odnosu pri ijem nastanku su izdani. Za imatelja legitimacijskog znaka ne postoji zakonska pretpostavka da je on ujedno vjerovnik iz obveznog odnosa prilikom ijeg je zasnivanja taj znak izdan. Odbije li izdavatelj izvriti obvezu imatelju legitimacijskog znaka, imatelj znaka e moi zahtijevati ispunjenje obveze ako dokae da je ba on vjerovnik iz temeljnog obveznog odnosa koji je prethodio izdavanju legitimacijskog znaka. Izdavatelj koji u dobroj vjeri ispuni obvezu donositelju legitimacijskog znaka oslobaa se obveze. U nedostatku odredbi ne primjenjuju se odredbe o vrijednosnim papirima na legitimacijski znak!!, nego je mjerodavna je zajednika volja izdavatelja i primatelja znaka, a zatim ono to je uobiajeno.

Bitni sastojci vrjednosnih papira

[uredi]

Vrijednosni papir mora sadravati sljedee bitne sastojke, i one se smatraju minimalnim sastojcima bez kojih vrijednosni papir ne bi mogao imati znaenje vrijednosnog papira, a to su: 1) naznaku vrste vrijednosnog papira, 2) ime trasanta (izdavatelja vrijednosnog papira), ako je pravna osoba: tvrtka odnosno naziv i sjedite, a ako je fizika osoba: ime i prebivalite, 3) naznaku remitenta (korisnika), ako je pravna osoba: tvrtku, odnosno naziv, a ako je fizika osoba: ime osobe na koju, odnosno po ijoj naredbi vrijednosni papir glasi, ili naznaku da papir glasi na donositelja, 4) tono naznaenu obvezu izdavatelja koja proizlazi iz vrijednosnog papira, 5) mjesto i datum izdavanja vrijednosnog papira, a kod onih koji se izdaju u seriji, i njihov serijski broj, 6) potpis izdavatelja vrijednosnog papira, odnosno faksimil potpisa izdavatelja vrijednosnih papira koji se izdaju u seriji. Za pojedine vrijednosne papire posebnim zakonom odreeni su i drugi bitni sastojci.

Karakteristike vrijednosnih papira

[uredi]

1. uska povezanost izmeu isprave i prava, drugim rijeima bez isprave nema vrijednosnog papira, pa se zato kae da je pravo utjelovljeno (inkorporirano) u ispravi. 2. pravo iz vrijednosnog papira ne moe nastati bez isprave 3. pravo iz vrijednosnog papira ne moe se prenositi na druge osobe (fizike ili pravne) bez isprave, 4. pravo iz vrijednosnog papira se ne moe ostvariti bez isprave 5. znaajka vrijednosnog papira kao pravnog posla: vrijednosni papir je uvijek formalni pravni posao.

Da bi se neka isprava mogla uope kvalificirati vrijednosnim papirom moraju postojati elementi navedeni pod 2. i 3. Legitimirani iz papira ne mora uvijek biti nositelj prava na papir (iako je e tako najee i biti), nego to moe biti i dratelj odnosno posjednik vrijednosnog papira.

Funkcije vrijednosnog papira2. kreditno sredstvo mjenica

[uredi]

1. plateno sredstvo ek, kreditno pismo, 3. sredstvo robnog prometa skladinica, vozni list, teretnica

Podjela vrijednosnih papira

[uredi]

A) prema vrsti inkorporiranog prava u vrijednosnim papirima 1. OBVEZNOPRAVNI PAPIRI vrijednosni papiri koji sadre odreenu trabinu koja pripada ovlateniku (imatelju papira) prema duniku; trabina je uglavnom novana; Npr.: mjenica, ek, obveznica, kreditno pismo; 2. STVARNOPRAVNI PAPIRI inkorporiraju neko stvarno pravo kao to je pravo vlasnitva ili zalono pravo; Npr.: zalonice i tzv. tradicijski papiri: skladinica i teretnica 3. KORPORACIJSKI PAPIRI sadre pravo neke osobe na lanstvo, upravljanje i sudjelovanje u dobiti u pravnoj osobi (korporaciji); Npr.: dionice kod dionikih drutava B) prema nainu odreivanja korisnika (osobe ovlatenika) 1. PAPIRI NA IME To su oni vrijednosni papiri kod kojih je osoba ovlatenika poimenino odreena. Za ostvarivanje prava iz papira nuno je dranje papira uz dokaz da je dratelj papira osoba naznaena na papiru. Kao papiri na ime mogu se izdavati: polica osiguranja, tedna knjiica, skladinica: Mjenica i ek mogu biti vrijednosni papiri na ime (iako su ex lege vrijednosni papiri po naredbi) ako im se doda tzv. rekta klauzula (koja glasi ne po naredbi) ime se ovim papirima oduzima mogunost prenoenja indosamentom, to je inae odlika papira po naredbi. Nain prenoenja papira na ime, kao i za ostale trabine graanskog prava, je cesija. Kod prijenosa cesijom dunik zadrava svoje prigovore protiv novog imatelja papira (cesionara) koje je imao i prema prijanjem imatelju (cedentu), to se ne dogaa kod ostalih vrijednosnih papira. 2. PAPIRI PO NAREDBI To su vrijednosni papiri u kojima je ovlatenik poimenino naznaena osoba, ali i svaka druga osoba koju ona svojom naredbom odredi. Papiri po naredbi prenose se indosamentom. Indosament je izjava dosadanjeg korisnika papira (prenositelja indosanta) kojom prenosi papir na drugog korisnika (indosatara). Ispisuje se na poleini papira (talijanski in dosso - na poleini) zbog ega se i naziva indosamentom. Kod mjenice i eka postoji odgovornost indosanata svim indosatarima sve dok glavni dunik ne iskupi vrijednosni papir. Za razliku kod cesije, obveza dunika je kod papira po naredbi samostalna u odnosu na novog vjerovnika indosatara, pa tako dunik ne moe isticati protiv novog vjerovnika prigovore koje je imao prema prijanjem vjerovniku indosantu. Za legitimaciju je potrebno: 1. dranje papira i 2. imatelj papira mora dokazati neprekinuti niz indosamenata.

Neprekinuti niz indosamenata znai da je u nizu vjerovnika prenositelj (indosant) uvijek ona osoba koja je u indosamentu, koji je neposredno prethodio, bila indosatar (osoba na koju je pravo preneseno). Postoji puni indosament, bjanko indosament, rekta indosament i indosament na donositelja. Puni indosament sadri sve elemente indosamenta: 1. odredbu o prijenosu papira, 2. ime osobe na koju se papir prenosi indostar 3. potpis indosanta. Ako izostanu prva dva elementa onda se govori o bjanko indosamentu. Kod indosamenta na donositelja (koji vrijedi kao bjanko indosament) indosant ne naznauje ime indosatara niti ostavlja prazan prostor da se upie njegovo ime, nego iznad svog potpisa stavlja rije donositelju ili na donositelja ili neku drugu rije koja znai isto. Rekta indosament sadri rekta klauzulu - ne po naredbi, kojom se zabranjuje indosataru da papir dalje prenosi indosamentom, ime se takav papir transformira u papir na ime i dalje se moe prenositi samo cesijom. 3. PAPIRI NA DONOSITELJA To su vrijednosni papiri kod kojih je korisnik svaki donositelj dratelj papira. Neki vrijednosni papiri su ex lege papiri na donositelja (ek u kojem nije naznaen korisnik), dok drugi to mogu postati unoenjem klauzule plativo donositelju ili njoj sline. Kao papir na donositelja izdaju se: skladinica, obveznia, zalonica i dr. Tu bi spadali i legitimacijski papiri kao to su eljeznike i autobusne putne karte, tramvajske karte, ulaznice (kazaline karte, kino ulaznice) bonovi za hranu i sl. Papiri na donositelja su preteno obveznopravni papiri s tim da inidba moe biti novana ili nenovana. Papir na donositelja se prenosi putem tradicije iz ruke u ruku. Za legitimaciju kod papira na donositelja dovoljno je dranje papira. Dunik nije obvezan ispitivati legitimaciju donositelja papra, ali ako je znao ili morao znati da donositelj nije zakoniti imatelj papira, duan je odbiti ispunjenje, inae odgovara za tetu.

Amortizacija vrijednosnih papira

[uredi]

Amortizacija vrijednosnog papira je sudski ponitaj isprave, koji se provodi u izvanparninom postupku na prijedlog ovlatenika u sluaju nestanka vrijednosnog papira (gubitka, krae i sl.) Amortizacijski postupak provodi nadleni sud mjesta plaanja, sastoji se u tome to sud, nakon to mu predlagatelj (ovlatena osoba koja iz te isprave ili na temelju te isprave moe ostvariti kakvo svoje pravo, odnosno osoba koja ima pravnog interesa da se isprava sudski poniti) : 1. uiniti vjerojatnim da je isprava nestala ili unitena, 2. uiniti vjerojatnim da postoje injenice koje ga ovlauju na podnoenje prijedloga, 3. priloiti prijepis isprave ili naznaiti njen bitni sadraj, 4. navesti sve to je potrebno da bi se ta isprava mogla individualizirati i razlikovati od drugih. Ako su poslije briljivog ispitivanja iznesenih podataka, nae da su uinjeni vjerojatnim navodi o stjecanju, posjedu i gubitku isprave te da je prijedlog za pokretanje postupka osnovan, zatrait e od obveznika (izdavatelj isprave), a po potrebi i od drugih osoba ili tijela da se u odreenom roku izjasne o tome postoji li isprava s naznaenim obiljejima te postoje li smetnje, i koje, za pokretanje postupka. O pokretanju postupka objavljuje se

oglas u Narodnim novinama, koji se dostavlja svim sudionicima i istie na oglasnu plou suda. Oglas treba sadravati: 1. podatke o predlagatelju, 2. podatke o ispravi, 3. poziv da se isprava pokae sudu ili da se stave prigovori protiv prijedloga u roku u kojem se to moe uiniti (oglasni rok), te 4. napomenu da e se isprava sudski ponititi ako se u tom roku tako ne postupi. Oglasni rok je ako se trai ponitaj: a) godinu dana za: 1. isprave na donosioca 2. isprave s bjankoindosamentom, 3. isprava koja ima kupone na donosioca b) est mjeseci za sve ostale papire. Ako se netko u ostavljenom roku javi i preda sudu vrijednosni papir, sud e obustaviti postupak, a papir uruiti korisniku (predlagatelju). Ako osoba koja se javila ne eli predati papir sudu, sud e obustaviti postupak, a predlagatelja uputiti na parnicu radi utvrivanja kome pripada pravo na papir. Odluka kojom se isprava ponitava zamjenjuje tu ispravu dok se ne izda nova. Imatelj oteenog vrijednosnog papira koji nije prikladan za promet, ali ija se istinitost i sadraj mogu tono utvrditi, ima pravo zahtijevati izdavanje novoga vrijednosnog papira u istom iznosu, s tim da vrati oteeni papir i naknadi trokove. (Po ZOO (NN 35/05)

Diskontiranje

Diskontiranje (engl. discounting) u ekonomiji oznaava postupak izraunavanja sadanje vrijednosti buduih novanih iznosa. Diskontna stopa (engl. discount rate) ili eskontna stopa, stopa je po kojoj centralna banka odobrava kredite poslovnim bankama. U diskontnoj tehnici ona je stopa koja se koristi za diskontiranje buduih novanih tokova.

Sadraj

[sakrij] 1 Diskont ni vrijednos ni papiri 2 Vidi jo 3 Vanjske poveznic e 4 Izvori

Diskontni vrijednosni papiri

[uredi]

Diskontni vrijednosni papiri (engl. discount securities) vrijednosni su papiri, koji po pravilu ne nose kamate, ve se prodaju uz diskont prema nominalnoj vrijednosti. Diskont na obveznice (engl. discount on bonds) iznos je uz koji se obveznice ili drugi vrijednosni papiri kupuju, odnosno prodaju ispod njihove nominalne vrijednosti.

gdje je iznos P * (1 + r)t budua vrijednost dananjeg ulaganja po r stopi prinosa. Tri su metode diskontiranja vrijednosnica: komercijalna metoda, racionalna metoda i obraun inverznom konformnom stopom. Prve dvije metode koriste se ako je obraun jednostavan, a trea ako je sloen. Premda se u praksi esto koristi komercijalna metoda, postupak diskontiranja zamjenjuje ukamaivanjem, ime ostvaruje veu dobit za kupca vrijednosnice. Diskont se rauna po formuli (C nominalni iznos, n broj dana do dospijea, i p/100, p diskontna stopa). Kad su stope inflacije visoke, ovaj postupak dovodi do besmislene visine diskonta, koji postaje vei od nominalne vrijednosti mjenice. Za korektan obraun potrebno je kao osnovicu za ukamaivanje uzeti nepoznatu diskontiranu vrijednost pa je zatim izraunati iz poznate nominalne vrijednosti mjenice, broja dana i diskontne stope. Kod jednostavnog obrauna diskont se rauna koristei formulu postotnog rauna vie sto . U ovom sluaju maksimalni iznos diskonta tei nominalnoj vrijednosti mjenice, kada diskontna stopa tei u beskonanosti. Kad je posrijedi sloen obraun, za obraun diskontirane vrijednosti koristi se postupak izraunavanja sadanje vrijednosti , formula za diskont je D=C*((1+i)*(t1))/((1+i)*t). Ovaj nain obrauna naziva se i obraun pomou inverzne konformne stope.

Vidi jo

[uredi]

Dionice Obveznice Vrijednosni papir

Vanjske poveznice

[uredi]

Investicija

Ulaganje ili latinizam Investicija je pojam s nekoliko povezanih znaenja u ekonomiji i financijama. U najirem smislu rijei, investicija je akumulacija u sadanjosti s nadom dobitka u budunosti.Sadraj

[sakrij] 1 Ulaganj eu financija ma 2 Investic ija u makroeko nomiji 3 Izvori 4 Vanjske poveznic e

Ulaganje u financijama

[uredi]

Investicijom se moe oznaiti bilo kakvo ulaganje, primarno novanih sredstava, radi stjecanja odreenih ekonomskih koristi, odnosno profita. Pri tome se moe ulagati u financijske oblike imovine i s njima izjednaene investicije ili pak u realne oblike imovine koji omoguavaju ostvarivanje ekonomskih koristi odnosno profita kroz odreene produktivne poslovne aktivnosti. Ulaganja, tj. oblici investicija, pojmovno se mogu promatrati s nekoliko razliitih aspekata. Tako se razlikuju poslovne investicije, promatrane s razine procesa budetiranja kapitala investicijskih projekata odabirom razliitih kriterija o izboru investicijskih projekata; s ekonomskog aspekta kao vrijeme u kojem se resursi ne koriste za potronju ve se koriste za buduu proizvodnju; s financijskog aspekta kao ulaganje u razliite vrijednosne papire; s aspekta osobnih financija kroz proces izlaganja osobne tednje riziku i oekivanju iz rizika izvedenih prinosa; u smislu nekretnina ulaganje u rezidencijalne ili poslovne nekretnine s ciljem stjecanja tekuih dohodaka ili kapitalnih dobitaka uslijed aprecijacije vrijednosti investicije. Investiranje i odluke o investicijama temelje se na konceptu budetiranja kapitala. Investicije mogu davati pozitivne ili negativne stope prinosa na investirana sredstva. Tako pozitivan prinos ostvaruju investicije koje imajuistu sadanju vrijednost jednaku ili veu od nule, dok negativne stope prinosa odbacuju investicije koje imaju negativnu istu sadanju vrijednost. Razmatranje pozitivnih prinosa dijeli se na dva koncepta , pozitivni realni prinosi i pozitivni apsolutni prinosi. Pozitivni realni prinosi oznaavaju prinos na neku vrstu imovine koji nadmauje prinose na usporedive vrste imovine, dok apsolutni pozivni prinosi za benchmark uzimaju prinos na kratkorone dravne dunike vrijednosne papire, trezorske zapise. Tako apsolutni pozitivni prinosi oznaavaju prinos

koji nadmauje prinos na trezorske zapise neovisno o smjeru i intenzitetu cjenovnih promjena imovine koja se nalazi u investicijskom portfoliu. U procesu budetiranja kapitala financijski menader identificira investicijske oportunitete koji imaju veu vrijednost za poduzee nego to je troak njihovog stjecanja. Drugim rijeima, predmetom izuavanja u procesu budetiranja kapitala su isti novani tokovi koje generira upotreba neke imovine u odnosu na troak stjecanja te iste imovine. Koncept budetiranja kapitala temelji se pored procjene oekivanih novanih tokova u budunosti na procjeni riziku prilagoene diskontne stope, tj. zahtijevanog prinosa. Ovdje se uvodi koncept iste sadanje vrijednosti, tj. diferencijala sadanje vrijednosti oekivanih novanih tokova i investicijskog troka neke imovine, tj. projekta. Imovina ili projekt koji imaju pozitivnu istu sadanju vrijednost poveavaju bogatstvo obinih dioniara, tj. vlasnika te su prihvatljivi s aspekta rizika i nagrade. Tako se procjena veliine pritjecanja, dinamike te rizika ostvarivanja novanih tokova nalazi u sreditu budetiranja kapitala, tj. odluka o investiranju. Sumarno, tri su temeljna koncepta odluivanja u procesu investicijskog odluivanja: budetiranje kapitala u smislu procjene veliine i dinamike oekivanih novanih tokova te riziku prilagoene diskontne stope struktura kapitala, tj. razliite kombinacije dugoronog duga i vlastitog kapitala poduzea koje omoguuju dugorone investicije upravljanje neto obrtnim kapitalom, tj. upravljanje kratkoronom imovinom (zalihe, novana sredstva) i kratkoronim obvezama poduzea s ciljem neometanog obavljanja svakodnevnih poslovnih aktivnosti Temeljni princip pri budetiranju kapitala sadran je u vremenskoj vrijednosti novca. Vremenska vrijednost novca odreena je tehnikom ukamaivanja, odnosno diskontiranja. Tehnikom diskontiranja odreuje se sadanja vrijednost oekivanih novanih tokova, dok se tehnikom ukamaivanja odreuje budua vrijednost novanih tokova. Proces odluka u sklopu budetiranja kapitala sadran je u kriterijima investicijskog odluivanja od kojih su najznaajniji koncept iste sadanje vrijednosti te koncept interne stope profitabilnosti oekivanih istih novanih tokova. U procesu odluivanja o oblicima investicija, dominantan je pristup moderne portfolio teorije H. Markowitza i model procjene kapitalne imovine koji ukazuje na nain kako se kombiniranjem dionica u portfelju moe postii najnii rizik za neki zahtijevani prinos, ili pak najvii mogui prinos za dani nivo rizika. Rizik se ovdje promatra tehniki, kao odstupanje oekivane cijene promatrane imovine u portfoliu od ostvarene cijene na ureenom javnom tritu. Oduke o investiranju i oblicima investicija obuhvaaju itav niz povezanih rizika od kojih su najvaniji trini rizik, politiki rizik , rizik likvidnosti , valutni rizik, kreditni rizik, rizik promjene kamatnih stopa, rizik promjene poreznih propisa te specifini rizici vezani uz pojedini oblik investicije.

Investicija u makroekonomiji

[uredi]

U makroekonomiji, ukupne (agregatne) investicije su jedna od komponenata bruto domaeg proizvoda. U izraun BDP-a ulaze samo nefinancijske investicije. Investicije su promjenama najpodloniji dio BDP-a. Prema makroekonomskoj teoriji, investicije (I) moraju biti uravnoteene s ukupnom tednjom (S) S = I.

gdje je,

PS - osobna tednja GBS - bruto tednja poduzea GS - dravna tednja

gdje je,Bi - bruto investicije X - neto izvoz

gdje je,Bi - bruto investicije Dp - amortizacija

Izvori

[uredi]

Portfelj

Portfelj (portfolio) predstavlja skup financijske imovine pojedinca, sastavljen od razliitih financijskih instrumenata (vrijednosnih papira). Glavni je razlog sastavljanju portfelja postizanje eljenih financijskih rezultata, uz definiranje razine rizika koju je pojedinac spreman prihvatiti. Portfelj svakog pojedinca trebao bi ocrtavati financijske potrebe i biti usklaen s trenutnim, kao i sa ciljanim buduim financijskim poloajem pojedinca. Preporuuje se kontaktiranje s ovlatenim investicijskim savjetnikom kako bi isti na profesionalan nain asistirali u definiranju pravca kreiranja portfelja financijske imovine. Portfelj je skup financijskih sredstava koje neki pojedinac ili poduzee posjeduje. Moe se sastojati od novca (gotovina, depoziti...) i odvrijednosnih papira (dionice, obveznice...).

Poslovni portfelj je ukupnost poslova i proizvoda jedne kompanije.

BrokerBroker je licencirana osoba koja djeluje kao posrednik u transakcijama s imovinom izmeu kupaca i prodavaa. U izvornom znaenju rijei, broker ne trguje vrijednosnim papirima za svoj raun ve samo za raun svojih komitenata.

Amortizacija diskonta

Amortizacija diskonta (eng. discount amortization) je postupak knjigovodstvenog smanjivanja diskonta na emitirane obveznice tako da knjigovodstvena vrijednost kuponskih obveznica odgovara nominalnoj u trenutku dospijea.

Budua vrijednost (financije)

Budua vrijednost (eng. future value) je vrijednost na koju e narasti neki iznos iz sadanjosti za odreeni broj razdoblja (godina) ako se ukamauje uz odreenu kamatnu stopu.

Brzi odnos (financije)

Brzi odnos (eng. quick ratio) je jedan od pokazatelja likvidnosti. Odnos kratkorono vezane imovine (novac, odmah unovive vrijednosne papire i naplativa potraivanja od kupaca i drugih dunika) s kratkoronim obvezama prema izvorima.

Dioniko drutvo

Dioniko drutvo (eng. corporation, share holding company) je legalni oblik poduzea ija je vlasnika glavnica podijeljena na jednake apoene - dionice. Pretpostavlja ogranienu odgovornost vlasnika dionica. Dioniko drutvo kao sastavni dio unutarnjeg ustrojstva ima: upravu, nadzorni odbor i skuptinu. Dioniko drutvo (skraeno d.d.) je trgovako drutvo i pravna osoba kod kojeg je kapital drutva podijeljen na jednake dijelove zvandionice. Dioniko drutvo je meunarodno vrlo znaajan, a u pojedinim dravama prevladavajui, oblik organizacije gospodarskih subjekata. U Republici Hrvatskoj minimalni temeljni kapital iznosi 200 000 kuna (Zakon o trgovakim drutvima NN 111/99, 34/99, 121/99.). Jedno od najznaajnijih svojstava ovog naina organiziranja gospodarskog subjekta je da je temeljni kapital drutva podijeljen na vrijednosno jednake dijelove, tako da su sve dionice iste vrijednosti, a da dioniari garantiraju za poslovanje drutva samo do iznosa vrijednosti vlastitih dionica. To znai da suvlasnik dionikog drutva u sluaju steaja gubi samo novac koji je uloio u drutvo, dok bi se obrtniku zaplijenila i osoba imovina kako bi se namirile obveze obrta u steaju. U pravilo, dionice mogu mijenjati vlasnika, bilo darivanjem ili najee prodajom. One mogu biti i predmet trgovanja, ali to ne spada u osnovna i obvezujua obiljeja. U veini drava je samo manji dio dionikih drutava prisutan na burzi sa svojim dionicama. Drutvo moe izdati dionice s nominalnim iznosom ili bez tog iznosa, ali u oba

sluaja je najmanja svota dionice 10,00 Kn. Dionica je ulog odnosno dio temeljnog kapitala s kojim dioniar sudjeluje u drutvu. Odluku o izdavanju dionica donosi glavna skuptina ili osnivai drutva u skladu sa statutom koji je temeljni akt drutva.