direkcija za upravqawe evropski - … · sadr@aj izdaje jp ems beograd, kneza milo{a 11 generalni...
TRANSCRIPT
LIST ELEKTROMRE@E SRBIJE
GODINA 8 BROJ 71 FEBRUAR 2014.
WW
W.E
MS.
RS
WW
W.E
MS.
RS
sistem za obave{tavawe
budu}nost
DIREKCIJA ZA UPRAVQAWE
Evropski
sistem za obave{tavawe
OBUKE, EDUKACIJE, VE@BE, PRAKSA...
Spremni za
budu}nost
SADR@AJ
izdaje JP EMS
Beograd, Kneza Milo{a 11
www.ems.rs
generalni direktor:
Nikola Petrovi}
{ef Slu`be za interno
i eksterno informisawe
Mildan Vuji~i}
odgovorni urednik:
Milo{ Bogi}evi}
novinar:
Predrag Batini}
kontakt:
(011) 3243 081
priprema i {tampa:
BIROGRAF COMP d.o.o, Zemun
CIP - Kаталогизација у публикацијиНародна библиотека Србије, Београд
658(497.11)(085.3)
EМС : Електромрежа Србије : листЕлектромреже Србије / одговорниуредник Милош Богићевић.- Год. 1, бр. 1 (сеп. 2005)- . - Београд(Кнеза Милоша 11) : JП EMС, 2005-(Земун : Бирограф comp). - 29 cm
Месечно. - Је наставак: ЕлектроистокISSN 1452-3817 = EMС.Електромрежа СрбијеCOBISS.SR-ID 128361740
4 POGON PRENOSA VAQEVO
Kontrola Antikorozivne za{tite
5 SEDMA REDOVNA SEDNICA NADZORNOG ODBORA
Odluka o proceni vrednosti imovine
JP EMS
6 PRAKTI^NA OBUKA U TS [ABAC 3
Ve`ba vatrogasaca i zaposlenih
7 OBUKE I EDUKACIJE
Korisno za zaposlene i prenosni sistem
8-9 STRU^NA PRAKSA STUDENATA U JP EMS
Spremni za budu}nost
11-13 DIREKCIJA ZA UPRAVQAWE
Evropski sistem za obave{tavawe
i upozoravawe
14 POGON PRENOSA NOVI SAD
Zima spremno do~ekana
15-17 GARANCIJE POREKLA ELEKTRI^NE ENERGIJE
Ozelenite svoju energiju
20-21 KONFERENCIJA BALKANMAGAZINA
Tr`i{na utakmica tek predstoji
22 PO^ETAK FUNKCIONISAWA PROJEKTA SZE
Veliki korak ka Integrisanom
evropskom tr`i{tu
4 LIST ELEKTROMRE@E SRBIJE GODINA 8 BROJ 71 FEBRUAR 2014.
Sredinom februara je na podru~ju
pogona prenosa Vaqevo odr`ana
tradicionalna godi{wa kontrola
antikorozivne za{tite nanete na
dalekovodne stubove u periodu od 2004.do 2013. godine. Organizator ovogo-
di{we kontrole, koja se obavqa da bi se
ustanovilo koja za{tita je najefikasnija,bio je Radi{a Kosti}, direktor PD
Elektroistok – Izgradwa, a prisustvo-
vali su joj generalni direktor JP EMS
Nikola Petrovi},izvr{ni direktor za
ekonomsko finansijske poslove
Branislav \ur|evi}, izvr{ni direk-
tor za upravqawe i tr`i{te Ilija
Cvijeti}, izvr{ni direktor za prenos
elektri~ne energije Neboj{a
Petrovi},direktor PD Elektroistok –
Projektni biro Zoran ^oka{, kao i
direktori pogona prenosa Vaqevo, Novi
Sad i Kru{evac i in`eweri i tehni~ari
koji se bave dalekovodima.Ovaj put,osim
predstavnika proizvo|a~a antiko-
rozivne za{tite, prisutan je bio i
direktor Zavoda za za{titu prirode
Srbije Aleksandar Dragi{i} sa
saradnicima,kao i Mom~ilo Backovi},
predstavnik kompanije ELEM ELGO koja
radi Studiju izvodqivosti za regional-
nu interkonekciju 400 kV Srbija – Crna
Gora – BiH.Trinaest testiranih stubova nalazi
se na takozvanoj oglednoj parceli, na dva
dalekovodna pravca: Bajina Ba{ta –Obrenovac A i Bajina Ba{ta – Vaqevo 3.Kontrole podrazumevaju vizuelni test i
merewe debqine premaza, prijawawe za
prethodnu boju, a stubovi na kojima se
obavqaju izabrani su zbog specifi~nih,te{kih metereolo{kih uslova koje trpe.
- Ideja da se napravi ogledna
parcela, odnosno da se odrede stubovi
na koje proizvo|a~i mogu nanositi
antikorozivnu za{titu kako bi se
utvrdilo koja je najboqa, rodila se ve} u
2000. godini, i od tada su brojne kom-
panije imale priliku da na wima testira-
ju svoj proizvod. Na osnovu testova mi
odlu~ujemo koju antikorozivnu za{titu
}emo koristiti u budu}nosti, a oni su
zna~ajni i proizvo|a~ima jer im poma`u
da unaprede proizvodwu. Tako|e, ovom
metodologijom uspeli smo da zadr`imo
cene AKZ na razumnom nivou, jer je usled
pove}ane konkurencije spre~en wihov
rast. Mi sada pla}amo ubedqivo najni`u
cenu antikorozivne za{tite u odnosu na
druge korisnike u regionu, - nagla{ava
{ef odr`avawa za dalekovode u Pogonu
Vaqevo Dragomir Kosti}, doma}in i
jedan od idejnih tvoraca ovakve prakse
kontrole AKZ.M. B.
IZ POGONA
I CENTARA POGON PRENOSA VAQEVO
Nakon kra}eg novogodi{weg odmora, na TS Beograd 20 je sredinom januara
po~ela monta`a opreme za sopstvenu potro{wu.Ormane glavnog naizmeni~nog i jednosmernog razvoda izradila je Elektroistok
– Izgradwa.Nakon uspe{nog prijemnog ispitivawa,ormani glavnog razvoda su monti-
rani na TS Beograd 20. Paralelno sa monta`om ormana glavnog razvoda montirane
su i 10 kV }elije za napajawe sopstvene potro{we.Lepo vreme u februaru iskori{}eno je da se montiraju svi izlazni rastavqa~i
u DV poqima u 110 kV postrojewu.Radovima na izgradwi TS Beograd 20 rukovodi Centar za investicije JP EMS-
a, izvo|a~ radova je PD Elektroistok - Izgradwa, projekte prve etape druge faze
izradio je Energoprojekt ENTEL, a projekte prve faze prve etape PD Elektroistok
- Projektni biro.V. M.
TS 400/110 KV BEOGRAD 20
Monta`a opreme za sopstvenu potro{wu
Kontrola
Antikorozivne za{titeMetodologija doprinela da se cene AKZ zadr`e na
razumnom nivou
Stubovi odabrani zbog
te{kih metereolo{kih
uslova koje trpe
LIST ELEKTROMRE@E SRBIJE GODINA 8 BROJ 71 FEBRUAR 2014. 5
Nadzorni odbor je na sedmoj
redovnoj sednici usvojio Odluku o
proceni vrednosti imovine na dan 1. jan-
uar 2013. godine. Izve{taj o vrednosti
nekretnina, postrojewa i opreme prema
me|unarodnim ra~unovodstvenim stan-
dardima napravilo je preduze}e za
ra~unovodstvo,reviziju i poreske usluge
LB-REV iz Beograda. Cifra koju su oni
iskazali u Izve{taju iznosi ne{to vi{e
od 480 miliona evra. Procena vrednosti
imovine je obaveza koju preduze}a moraju
obaviti jednom u pet godina.Izvestioci
po ovoj ta~ki bili su Oqa \eli},direktor Sektora za ekonomsko finan-
sijske poslove i Zvezdan Bo`inovi}
direktor LB-REV.Odobreno je i ustupawe bez naknade
rezervnih delova i demontirane opreme
Javnom preduze}u Elektroprivreda
Srbije, potrebnih za odr`avawe 53transformatorske stanice 110 kV koje
su Zakqu~kom Vlade RS pro{log novem-
bra date na kori{}ewe zavisnim
privrednim dru{tvima JP EPS. Rezervni
delovi i demontirana oprema ne zadovo-
qavaju potrebe JP EMS jer se odnose na
naponske nivoe 110 i 35 kV. Izvestilac
po ovoj ta~ki, kao i po ta~kama koje su se
odnosile na otu|ewe otpada iz pogona
Beograd, Bor, Vaqevo, Kru{evac i Novi
Sad, bio je izvr{ni direktor za prenos
elektri~ne energije Neboj{a
Petrovi}.Sednicu je vodio Dra{ko
Markovi},predsednik Nadzornog odbo-
ra JP EMS.M. B.
POSLOVNA
POLITIKASEDMA REDOVNA SEDNICA NADZORNOG ODBORA
Stupio na snagu novi statut JP EMS
Novi Statut Javnog preduze}a Elektromre`a Srbije stupio je na
snagu 7. februara. Nadzorni odbor JP EMS doneo je Statut elektron-
skim izja{wavawem 21. januara, a Vlada Republike Srbije dala je saglas-
nost 29. januara Re{ewem 05 Broj: 110-843/2014.
[esta redovna sednica
Krajem januara odr`ana je {esta redovna sednica NO na kojoj su
usvojeni zapisnici o elektronskom izja{wavawu o usvajawu novog
Statuta JP EMS i elektronskom izja{wavawu ~lanova nadzornog odb-
ora od 27. januara, kojim su usvojene odluke o donacijama
Univerzitetskoj de~joj bolnici u Tir{ovoj, Centru za za{titu
odoj~adi, dece i omladine u Zve~anskoj, Centru za integraciju mladih,
KCS – de~jem odeqewu klinike za neurohirurgiju, kao i Srni Sedmak,
za hitno le~ewe i intervenciju u Nema~koj.
Na sednici je usvojen i Izve{taj Centralne popisne komisije o
izvr{enom popisu sredstava,obaveza i potra`ivawa JP EMS sa stawem
na dan 31.decembar 2013. godine.Izvestilac je bio Borivoje ]irko-
vi}, predsednik Centralne popisne komisije.
Kartice za ulazak u EMS-ove objekte
Generalni direktor JP EMS Nikola Petrovi} doneo je krajem
januara Odluku o obliku, sadr`aju i na~inu izdavawa propusnica i
drugih dozvola za ulazak zaposlenih i drugih lica u objekte JP EMS.„Za pristup, kretawe i boravak u objektima JP EMS zaposleni
koriste elektronske identifikacione beskontaktne kartice (pro-
pusnice), koje im omogu}avaju identifikaciju i pristup radnim pros-
torijama u kojima obavqaju svoje radne aktivnosti u skladu sa Ugovorom
o radu“ – stoji u Odluci.Odlukom se precizira i postupak izrade i vra}awa propusnica,
ulazak zaposlenih u toku i posle radnog vremena, ulazak ostalih lica,kao i ulazak stranaca.
Odluka o proceni
vrednosti imovineJP EMSOdobreno i ustupawe bez naknade rezervnih delova
i demontirane opreme Elektroprivredi Srbije
Procena vrednosti
imovine je obaveza
koju preduze}a
moraju obaviti
jednom u pet godina
6 LIST ELEKTROMRE@E SRBIJE GODINA 8 BROJ 71 FEBRUAR 2014.
UTS [abac 3 je 10. februara
odr`ana prakti~na obuka ~iji ciq
je bio uve`bavawe vatrogasno spasila~ke
jedinice Odeqewa za vanredne situacije
u [apcu, kao i zaposlenih u toj trafos-
tanici.
Vesna A{anin, el. in`, Janko
Levnai},dipl.el.in`,Zoran Bjelovi},dipl. el. in`, nadzornik TS [abac 3 i
Ilija Dragojlov, el. in`, glavni ruko-
valac trafostanice,podu~ili su ~lanove
tima vatrogasno spasila~ke jedinice o
na~inu ulaska i pona{awa u slu~aju
po`ara za sve delove postrojewa.Ukazano im je da su sami transformatori
najve}a opasnost kada je re~ o po`arima
i ugro`avawu `ivotne sredine i
pokazano im je kako im i sa koje strane
mogu pri}i. Tako|e su upozati i sa
drugim delovima opreme u postrojewu
koji sadr`e zapaqiva uqa i koji su
potencijalni uzro~nici po`ara ili
wihove eskalacije. Upozoreni su i na
druge, sekundarne opasnosti po `ivot,posebno pri eksploziji elemenata od
keramike.^lanovi tima izveli su pokaznu
ve`bu „Ga{ewe po`ara u trafostanici“i uve`bavali rad ekipe sa opremom za
dobijawe pene koja je podrazumevala rad
sa me|ume{alicom i mlaznicama za te{ku
i sredwu penu. Ekipa je koristila naval-
no vartogasno vozilo, „B“ i „C“ creva,sabirnicu, razdelnicu, me|ume{alicu,mlaznicu za te{ku i sredwu penu, izola-
cione aparate i odela za prilaz vatri.Pretpostavqena je situacija da je pri-
likom kvara na transformatoru do{lo
do isticawa uqa u prostor predvi|en za
akcidentne situacije.Zaposleni u TS su u roku od tri
minuta uspeli uspe{no da se evakui{u iz
zgrade, a zatim su svi pojedina~no imali
priliku da se jo{ jednom obu~e u prak-
ti~noj upotrebi protivpo`arnih apara-
ta u realnoj situaciji gase}i kon-
trolisani po`ar koji su pripremili
~lanovi vatrogasnog tima.Zajedni~ka je ocena da je ve`ba u
potpunosti uspela, a sa spasila~kim
timom vatrogasno spasila~ke jedinice
Odeqewa za vanredne situacije u [apcu
postignut je dogovor da se ona ponovi
jo{ u tri navrata kako bi kroz prakti~nu
obuku pro{li sve spasila~ke ekipe.Ve`bi su prisustvovali komandir VSJ
[abac Goran Stefanovi} i vatrogasci
Dragan Vukovi}, Nenad Filipovi},Vladan Stojanovi} i Sr|an
Arsovi}, a iz redova zaposlenih u TS
[abac u~estvovali su Zoran Bjelovi},Aleksandar Trejgut, Ilija Dra-
gojlov, Zoran Damwanovi}, Dragan
Dragojlov, Dragi Divqakovi},Cvijetin Rankovi} i Jovanka \ur-
|evi}.R. E.
IZ POGONA
I CENTARA PRAKTI^NA OBUKA U TS [ABAC 3
- Vatrogasnom timu ukazano da transformatori
predstavqaju najve}u opasnost kada je re~ o
po`arima i ugro`avawu `ivotne sredine
Ve`ba vatrogasaca
i zaposlenihSa spasila~kim timom vatrogasno spasila~ke
jedinice postignut dogovor da se ve`ba ponovi jo{
u tri navrata
LIST ELEKTROMRE@E SRBIJE GODINA 8 BROJ 71 FEBRUAR 2014. 7
Prvi termin Dispe~erske radionice
za zaposlene u NDC i RDC odr`an
je po~etkom februara u u hotelu Norcev
na Fru{koj gori. To je bio prvi od ukup-
no ~etiri termina obuke u kojima }e
u~estvovati gotovo 80 zaposlenih u
NDC i RDC.Ciqevi radionica su upoznavawe
dispe~era NDC i RDC sa novousvojenom
tehni~kom regulativom koja se upotre-
bqava u radu,analiza zna~ajnih pogonskih
doga|aja i postupaka operativnog
osobqa, razmena iskustava dispe~era
razli~itih centara upravqawa JP EMS,kao i obavezna obuka iz poznavawa prav-
ila iz bezbednosti i zdravqa na radu.
Dan kasnije na istom mestu po~ela je
prva od planiranih {est dvodnevnih
Obuka rukovaoca, rukovodilaca radova i
dispe~era. Osim upoznavawa sa izmenama
i dopunama uputstva TU-EKS-04, koje su
usvojene po~etkom 2014. godine, obrade
uputstva TU-EKS-03, uputstva BZR, pro-
cedure i uputstva IMS,koje rukovaoci i
rukovodioci radova primewuju u svom
radu, obuka je obuhvatila i prezentaciju
primene za{tite `ivotne sredine u JP
EMS.Na po~etku obuke, generalni direk-
tor Nikola Petrovi} je pozdravio sve
prisutne, pohvalio takav vid edukacije
zaposlenih i obe}ao da }e ubudu}e obuka
biti jo{ vi{e. Neboj{a Petrovi},izvr{ni direktor za prenos elektri~ne
energije, tako|e je pozdravio sve
prisutne i naglasio da je odr`avawe
obuke na jednom mestu za operativno
osobqe Javnog preduze}a „Elektromre`a
Srbije“ veoma zna~ajno, jer su oni jedan
od kqu~nih segmenata osnovne delatnos-
ti rada JP EMS. Ilija Cvijeti},izvr{ni direktor za upravqawe i
tr`i{te, podr`ao je takav na~in
odr`avawa obuke i naglasio da
dispe~eri, rukovaoci i rukovodioci
radova rade na zajedni~kom poslu i da je
ovo najboqi na~in za me|usobno upoz-
navawe i sticawe me|usobnog poverewa.Kristina Bojovi},izvr{ni direktor za
qudske resurse, pohvalila je „Prenos“ i„Upravqawe“ na maksimalno kvalitetnom
nivou organizovawa obuke.Obuku }e, u {est termina, do kraja
marta pro}i gotovo 400 zaposlenih, a
sme{taj u~esnika realizovan je u saradwi
sa Sindikatom EMS.R. P. – M. B.
JP EMSOBUKE I EDUKACIJE
Korisno za zaposlene
i prenosni sistem
Dispe~erska radionica i Obuka rukovalaca,
rukovodilaca radova i dispe~era na
Fru{koj Fori
- Odr`avawe obuke na jednom mestu za operativno
osobqe EMS-a veoma zna~ajno, jer oni predstavqaju
kqu~ni segment osnovne delatnosti Preduze}a
8 LIST ELEKTROMRE@E SRBIJE GODINA 8 BROJ 71 FEBRUAR 2014.
^esto se ~uje da najva`niji resurs
svakog uspe{nog preduze}a ~ine
qudi – stru~ni i motivisani zaposleni.
Strate{ko opredeqewe JP EMS je
smawewe prose~ne starosti zaposlenih
koje }e se posti}i i zapo{qavawem
mladih i talentovanih stru~waka.
Qudski resursi JP EMS sprovode va`an
program koji poma`e ostvarivawu tog
ciqa. Re~ je o obavqawu stru~ne prakse
studenata u na{em Preduze}u, o ~emu nam
govori Bojana Nikoli},{ef Slu`be za
obrazovawe i stru~no usavr{avawe
zaposlenih.
- Obavqawe stru~ne prakse je
vi{estruko korisno. Od izuzetnog
zna~aja za Preduze}e je ostvarivawe
kontakta sa kvalitetnim mladim
kadrovima koji predstavqaju budu}nost
struke, a studentima predstavqa
odli~nu priliku da se neposredno
upoznaju sa funkcionisawem slo`enog
i zna~ajnog sistema kao {to je
Elektromre`a Srbije. Slu`be u kojima
se praksa obavqa dobijaju pomo} u
izvr{avawu svojih zadataka, a prak-
tikanti sti~u dragoceno radno iskust-
vo, ka`e ona na po~etku razgovora.
U septembru pro{le godine general-
ni direktor Nikola Petrovi} i rek-
tor Univerziteta u Beogradu prof. Dr
Vladimir Bumba{irevi} potpisali
su ugovor izme|u JP EMS i Centra za
razvoj karijere i savetovawe studenata
Univerziteta u Beogradu. Tim ugovorom
je ostvarena saradwa u oblasti organi-
zovawa akademske stru~ne prakse stude-
nata Univerziteta u Beogradu,~iji ciq je
podr{ka razvoju karijere studenata i
QUDSKI
RESURSI STRU^NA PRAKSA STUDENATA U JP EMS
Spremni
za budu}nostProgram koji je izuzetno koristan za mlade
talente, ali i za Preduze}e
Mirjana Miqani}, student zavr{ne godine psihologije rada na Filozofskom fakulte-
tu,od decembra obavqa praksu u Sektoru za razvoj qudskih potencijala JP EMS. – Saznala sam
za ovaj program preko Centra za razvoj karijere i u~inilo mi se da je to dobra prilika da
pro{irim znawa, primenim teorijsko znawe koje sam stekla na fakultetu, kao i da ostvarim
kontakte. Najvi{e sam bila anga`ovana na projektu istra`ivawa zadovoqstva zaposlenih, a
obavqala sam i administrativne poslove i teku}e zadatke kakvih u na{em sektoru ima puno.Praksa u EMS-u je sjajno iskustvo i sre}na sam {to imam {ansu da vidim {ta zaista zna~i biti
psiholog u jednom velikom preduze}u, da saznam kako posao izgleda iznutra, koje su prednos-
ti i koje su te{ko}e. Nai{la sam na odli~an prijem, okru`ena sam mladim qudima koji su me
odli~no prihvatili.Ovde vlada dobra i kolegijalna atmosfera i nadam se da }e u budu}nosti
Elektromre`a Srbije postati moja stalna adresa, - ka`e Mirjana.Wen mentor, psiholog Du{ica Maksimovi} iz Sektora za razvoj qudskih potencijala,
za svog praktikanta ima samo re~i hvale: Mirjana je vredna, ta~na i puna entuzijazma. Bila je
anga`ovana u svim segmentima projekta istra`ivawa zadovoqstva zaposlenih u JP EMS,a imala
je prilike i da se upozna sa ostalim aktivnostima na{eg sektora.Mislim da je ovo dobra pri-
lika da mladi qudi steknu iskustvo, a svakako je korisno i za nas mentore, isti~e ona.
Prilika da se pro{ire znawa
mentor Du{ica Maksimovi}
i student Mirjana Miqani}
Centar za razvoj karijere i savetovawe
studenata stara se da na praksu u EMS
do|u najboqi studenti
Bojana Nikoli}, {ef Slu`be za obrazovawe
i stru~no usavr{avawe zaposlenih
LIST ELEKTROMRE@E SRBIJE GODINA 8 BROJ 71 FEBRUAR 2014. 9
obezbe|ivawe kvalitetnih kandidata za
zapo{qavawe u JP EMS. Ugovor predvi|a
da studenti akademsku stru~nu praksu
obavqaju na kraju pretposledwe godine
na osnovnim studijama (tzv. stru~na prak-
sa 1) i na kraju posledwe godine {kolo-
vawa na osnovnim studijama (tzv. stru~na
praksa 2).
- JP EMS se obavezao da organizuje
akademsku praksu za studente
Univerziteta u Beogradu u trajawu od
jednog do tri meseca. Po dostavqawu
spiska studenata iz Univerzitetskog
centra, sa svakim pojedina~no
zakqu~ujemo ugovor o obavqawu
akademske stru~ne prakse, kojim se
detaqno reguli{u prava, obaveze i
du`nosti studenta i JP EMS.
Studentima se uru~uje i Kodeks
poslovnog pona{awa i poslovne komu-
nikacije u JP EMS.Obezbe|ujemo stru~nu
prakti~nu obuku uz mentora odgovaraju}e
stru~ne spreme i nastojimo da student
stekne potrebna parkti~na znawa. Na
kraju obavqene akademske stru~ne
prakse, student dobija i
potvrdu.Studenti su osigurani za vreme
obavaqawa studentske prakse, u slu~aju
povrede na radu ili profesionalnog
oboqewa, obja{wava Bojana Nikoli}.
Centar za razvoj karijere i saveto-
vawe studenata Univerziteta u Beogradu
ima obavezu da promovi{e Program stu-
denstke prakse i prikupqa prijave kan-
didata, vr{i predselekciju kandidata i
sa~ini spisak studenata koji }e biti
upu}eni na studentsku praksu. U Centru
se staraju da u svakom trenutku obezbede
najboqe kadrove.Oni vode ra~una o tome
da studenti uredno poha|aju i obavqaju
akademsku stru~nu praksu i na osnovu
izve{taja JP EMS redovno prate wihov
rad i vladawe. Postoji mogu}nost da se
zameni student koje ne po{tuje
unutra{wi red utvr|en op{tim aktima JP
EMS ili na drugi na~in remeti
izvo|ewe akademske stru~ne prakse.
- Stru~nu praksu tokom pro{le i ove
godine poha|alo je i poha|a ukupno 13
studenata. Naravno, najvi{e ih je sa
Elektrotehni~kog fakulteta i wihovi
mentori su iz Direkcije za upravqawe,
Direkcije za prenos, Sektora za strate-
giju i Sektora za investicije, ali imamo
i studente Gra|evinskog fakulteta
(Sektor za investicije) i Filozofskog
fakulteta,odsek Psihologija (Sektor za
Qudske resurse), isti~e Bojana Nikoli}
i dodaje: - Veoma smo zadovoqni sarad-
wom sa Centrom za razvoj karijere, kao i
studentima koji nam dolaze na praksu.
Sigurni smo da }e na{e aktivnosti
doprineti popuwavawu redova na{eg
Preduze}a kvalitetnim kadrovima i da se
me|u onima koji u toku studirawa dolaze
kod nas na praksu nalaze budu}i uspe{ni
radnici i rukovodioci Elektromre`e
Srbije.
Milo{ Bogi}evi}
QUDSKI
RESURSI
Student master studija Elektrotehni~kog fakulteta Milo{ \ur|evi} za program
obavqawa stru~ne prakse u EMS-u saznao je na sajtu fakulteta, ali i preko dru{tvenih mre`a.
Wegov mentor je Boris [u{i},{ef Slu`be za gradwu visokonaponskih vodova,a najvi{e vre-
mena provodi sa kolegama iz kancelarije Brankom \or|evi}em, Draganom Radulovi} i
Stojanom Simovim. – Ovde sam od sredine januara i praksa mi traje do sredine aprila.
Prijavio sam se radi sticawa iskustva i utisci su mi odli~ni.Naravno,od ranije znam za EMS,
ali sada imam priliku da iz prve ruke saznam kako funcioni{e jedno veliko elektroenerget-
sko preduze}e. Sistem je slo`en, i ima mnogo toga da se nau~i i sazna. Uglavnom sam anga`ovan
na pregledu projekata i najvi{e sam se bavio napajawem FAS-a u Kragujevcu, a uskoro }u imati
i priliku da se na terenu upoznam sa tim projektom. U kancelariji, ali koliko sam uspeo da
vidim i u celom EMS-u, atmosfera je radna i prijateqska, - nagla{ava Milo{.
Branko \or|evi} iz Slu`be za gradwu visokonaponskih vodova ima izuzetno mi{qewe o
mla|em kolegi: Milo{ je vredan mladi ~ovek koji je na fakultetu stekao dobro predznawe.
Veoma je upu}en u problematiku i fali mu jo{ sasvim malo „bru{ewa“ da postane pravi EMS-
ovac, ka`e Branko.
Sticawe dragocenog iskustva
Branko \or|evi} i Milo{ \ur|evi}
Osim stru~ne akademske prakse regulisane ugovorom sa Centrom za razvoj karijere i savetovawe
studenata Univerziteta u Beogradu, u JP EMS se obavqa i kratkotrajna stru~na praksa u trajawu do
15 dana. Wu obavqaju studenti (ili sredwo{kolci) kojima je takva praksa potrebna da bi ispunili
plan u svojoj {kolskoj ustanovi. Sa wima se tako|e potpisuje ugovor i oni se upoznaju sa pravilima
JP EMS i prolaze obuku o opasnostima i {tetnostima na radnom mestu i u radnoj okolini. Pro{le
i ove godine, kratkotrajnu stru~nu praksu pro{lo je 18 studenata i jedan sredwo{kolac, i oni su
bili „raspore|eni“ u razli~itim organizacionim jedinicama na{eg Preduze}a, - nagla{ava {ef
Slu`be za obrazovawe i stru~no usavr{avawe zaposlenih Bojana Nikoli}.
Kratkotrajna stru~na praksa
10 LIST ELEKTROMRE@E SRBIJE GODINA 8 BROJ 71 FEBRUAR 2014.
Predstavnici JP EMS u~estvovali su
na karijernom doga|aju stipendista
Erasmus Mundus programa Evropske
unije,koji je FondacijaTempus organizo-
vala krajem januara u Domu omladine.Doga|aj je osmi{qen tako da zaintereso-
vanim predstavnicima kompanija (HRslu`be) omogu}i neposredan kontakt,upoznavawe i razgovor sa stipendistima
u odre|enim oblastima.Osim EMS-a, doga|aju su prisustvo-
vali i HR predstavnici kompanija NIS
GASPROM WEFT i Manpower.
Erasmus Mundus je program podr{ke
saradwi i mobilnosti u visokom obrazo-
vawu kroz promovisawe najkvalitetnijih
evropskih master i doktorskih studija.Ciq programa je unapre|ewe
kvaliteta visokog obrazovawa i me|ukul-
turnog razumevawa kroz saradwu sa part-
nerskim zemqama (zemqe koje nisu ~lan-
ice EU). Program funkcioni{e tako {to
studentima i nastavno-nau~nom osobqu
iz svih zemaqa sveta daje mogu}nost
upisa, tj. ukqu~ivawa u postdiplomske
studije na visoko-{kolskim institucija-
ma Evropske unije, i obratno, omogu}ava
se mobilnost studenata i nastavnika iz
EU u partnerske zemqe.Evropska unija obezbe|uje stipendi-
je kako za dr`avqane partnerskih zemaqa
koji su primqeni na Erasmus Mundus mas-
ter i doktorske studije u zemqama
Evropske unije, tako i za EU dr`avqane
koji }e studirati na partnerskim uni-
verzitetima.- Tokom ovog doga|aja imali smo pri-
liku da intervjui{emo alumniste
razli~itih obrazovnih profila. Susret
sa studentima je bio od velike koristi
i zna~aja za JP EMS, jer ovakav program
nam omogu}ava da se kroz razgovor sa
mladim i perspektivnim qudima , koji
studiraju na razli~itim fakultetima,boqe upoznamo sa wihovim aspiracijama ,ta~nije planovima i ciqevima za radno
anga`ovawe.Tako|e smo razgovorali i sa
predstavnicima drugih kompanija i ujed-
no razmenili iskustva o selekciji
kadrova i saradwi na Tempus projektu, -istakla je Du{ica Maksimovi},samostalni stru~ni saradnik u Sektoru
za razvoj qudskih potencijala JP EMS.M. B.
JP EMS KARIJERNI DOGA\AJ U DOMU OMLADINE
EMS u evropskom projektu
unapre|ewa visokog obrazovawaNeposredan kontakt, upoznavawe i razgovor sa
stipendistima Erasmus Mundus programa
- U ciqu efikasnijeg upravqawa otpadom i opasnim materijama, kao i ure|ewa
privremnih skladi{ta demontirane opreme i opreme namewene otpadu i privre-
menih lokacija za odlagawe svih vrsta otpada, zapo~eli smo obilazak svih pogona
prenosa. Ciq je, pre svega, da se sa direktorima pogona, odnosno wihovim
pomo}nicima defini{u budu}i koraci i dinamika re{avawa navedene problematike,- ka`e Mili{a Jovanovi}, direktor Sektora za za{titu `ivotne sredine (Z@S).
- U februaru je zbrinut elektronski i elektri~ni otpad u Pogonu Novi Sad. Umartu je planiran tretman opasnog otpada, odnosno ~i{}ewe i prawe uqnih kada i
zauqenog kamenog agregata na TS Sremska Mitrovica i TS Srbobran. Sa istim
aktivnostima se nastavqa i na drugim lokacijama, - nastavqa direktor Jovanovi}
pri~u o aktivnostima skoroosnovanog sektora.Izvr{en je izbor ovla{}enih operatera za prodaju i daqi tretman rashodovanih
aku-baterija iz pogona Novi Sad,otpadnog izolacionog uqa sa TS Obrenovac,otpad-
nih me{anih metala iz Pogona Beograd,kao i otpadne visokonaponske opreme iz pog-
ona Beograd i Bor.Realizacija Ugovora se o~ekuje tokom marta i aprila.- Sektor za Z@S aktivno u~estvuje u edukaciji i informisawu zaposlenih o
sistemu Z@S u JP Elektromre`a Srbije i upotrebi apsorbenata prilikom mawih
curewa i isticawa uqa na organizovanim obukama rukovaoca TS, izvo|a~a radova i
dipe~era koje se tokom februara i marta odr`avaju na Fru{koj gori, - isti~e
Jovanovi}.M. B.
ZA[TITA @IVOTNE SREDINE
Za ~istiji i ure|eniji EMS
„Susret sa studentima je bio
od velike koristi i zna~aja za
JP EMS jer je omogu}io da se
boqe upoznamo sa planovima
i ciqevima mladih
i perspektivnih qudi“
LIST ELEKTROMRE@E SRBIJE GODINA 8 BROJ 71 FEBRUAR 2014. 11
Veliki poreme}aj i raspad dela elek-
troenergetskog (EE) sistema u delu
Zapadne evrope,koji se odigrao u no}i 9.juna 2006. godine, kada je do{lo do razd-
vajawa evropskog sistema prenosa na tri
ostrva i do prekida isporuke elektri~ne
energije za vi{e od 15 miliona
doma}instava, predstavqao je inicijalni
povod za realizaciju EAS (ENTSO-EWide Awareness System) sistema.Analiza tog doga|aja je pokazala da se on
mogao preduprediti ili lokalizovati u
slu~aju da su operatori prenosnih sis-
tema,u trenutku poreme}aja,osim podata-
ka o svom EE sistemu, raspolagali i rele-
vantnim podacima (u realnom vremenu) ostawu okolnih EE sistema.
Nakon tog incidenta,nekada{wa aso-
cijacija operatora prenosnih sistema
Kontinentalne evrope UCTE donosi
vi{e obavezuju}ih zakqu~aka i preporuka,od kojih jedna (preporuka br.4) jasno gov-
ori o neophodnosti realizacije zajed-
ni~kog evropskog sistema za
obave{tavawe i upozoravawe. Po~etkom
2010. godine, ENTSO-E SOC (SystemOperation Committee) komitet donosi
odluku o po~etku realizacije EAS projek-
ta, panevropske platforme u kojoj }e
aktivnu ulogu imati svi Operatori
prenosnog sistema (TSO-ovi) Evrope. JPElektromre`a Srbije od samog po~etka
oficijelno prihvata i aktivno u~estvuje
u realizaciji tog velikog, panevropskog
projekta.U okviru ENTSO-E EAS izvr{nog
plana jasno su definisane obaveze svih
u~esnika projekta.Poslovi su podeqeni u
dve grupe: Informacione tehnologije
(IT) i Operativno kori{}ewe
(Operational usage). Shodno tome, svaki
TSO (Transmit System Operator) dele-
girao je po dve osobe zadu`ene za kon-
takt i odgovorne za prakti~nu realizaci-
ju EAS projekta u svojim kompanijama. To
su tzv. EAS SPOC (Single Point OfContact) za IT i EAS SPOC za opera-
tivno kori{}ewe. Ispred JP EMS,poslove SPOC-a za IT obavqa Sla|an
Jani}ijevi}, zaposlen na mestu [efa
Slu`be upravqa~ke informatike NDC,dok je poslove SPOC-a za Operational
JP EMSDIREKCIJA ZA UPRAVQAWE
Zajedni~ki evropski
sistem za obave{tavawei upozoravawePi{u: Sla|an Jani}ijevi} i Dragan Raki}
Komitet za Operativno upravqawe ENTSO-E-a je
16. aprila 2013. zvani~no pustio u operativnu
upotrebu „ENTSO-E Wide Awareness System“platformu. Nakon obuke i pripreme svih dispe~era
NDC za kori{}ewe EAS sistema i kona~ne potvrde
ta~nosti svih podataka koji se preko wega prezen-
tuju, novembra 2013. godine po~eo je zvani~an rad i
ekspoloatacija EAS sistema u NDC JP EMS.
Slika 1
EAS je centralizovani sistem
za razmenu i vizuelizaciju
podataka izme|u operatora
prenosnih sistema
12 LIST ELEKTROMRE@E SRBIJE GODINA 8 BROJ 71 FEBRUAR 2014.
usage zadu`en Dragan Raki}, in`ewer
specijalista – dispe~er NDC-a.EAS,sistem za obave{tavawe i upozo-
ravawe, u su{tini predstavqa centrali-
zovani sistem za razmenu i vizuelizaciju
podataka izme|u operatora prenosnih
sistema, ~lanova ENTSO-E asocijacije
(slika 1). Operativnim kori{}ewem EASplatforme od strane osobqa Nacional-
nih dispe~erskih centara u svakom
trenutku su na raspolagawu odre|eni
podaci iz svih delova evropskog sistema
prenosa,tako da se u slu~aju ugro`enosti
rada interkonekcije lak{e uo~ava prob-
lem {to dovodi do spre~avawa nastanka
poreme}aja. U slu~aju da je do{lo do
pojave poreme}aja, omogu}ava indenti-
fikaciju porekla i obima poreme}aja kao
i koordinaciju u aktivnostima NDC-ova
kako bi se poreme}aj re{io.Ovde je re~ o podacima u realnom
vremenu, koji su bitni za sigurnost rada
celokupnog evropskog elektroenerget-
skog prenosnog sistema (frekvencija,gre{ka regulacione oblasti - ACE,tokovi snaga po granicama TSO-ova,aktuelne i nominovane razmene aktivne
snage i dr), a koji svaki od TSO-ova
dostavqa za svoj sistem ponaosob.Operativno osobqe NDC-ova tako|e u
realnom vremenu postavqa podatak o
indikaciji stawa sopstvenog sistema
(system state) i skup predefinisanih
opisnih poruka,kojima se prezentuje gen-
eralni status svakog pojedina~nog TSO-a u Evropi u svakom trenutku.U trenutku
kada operater promeni status svog sis-
tema,u svim NDC-ovima pojavi}e se opom-
ena da se u tom TSO-u ne{to de{ava,~ime
}e se skrenuti pa`wa na mogu}e probleme
koji bi mogli dovesti do naru{avawa sig-
urnog rada interkonekcije. Pored toga
mogu}e je uo~iti koji od TSO-ova odstu-
pa od planiranog programa razmene, koji
su delovi interkonekcije optere}eniji i
niz drugih podataka.Podatke koje dostavqaju TSO-ovi,
mogu}e je naknadno prona}i u arhivi i
iskoristiti za analizu doga|aja.Pored toga {to EAS sistem sa sobom
donosi niz pogodnosti u operativnom
radu, sa druge strane kori{}ewe sistema
sa sobom nosi i breme odgovornosti jer
obavezuje sve korisnike na opreznost.
Svaka pogre{na informacija koja se na|e
na EAS platformi mogla bi dovesti do
stvarawa pogre{ne slike o stawu sistema
a time i dovesti u opasnost siguran rad
interkonekcije.Iz tog razloga je potreb-
na konstantna obuka i uve`banost koris-
nika, kao i provera validnosti podataka
koji se {aqu.EAS predvi|a razmenu podataka
preko centralnih redundantnih sistema
u Nema~koj (Amprion) i Francuskoj (RTE),slika 2, posredstvom resursa evropskog
elektronskog autoputa za prenos podata-
ka u realnom vremenu – EH (ElectronicHighway).EMS preko EH ~vora u NDC u
Beogradu,iz svog EE sistema,{aqe defin-
isani skup podataka u realnom vremenu u
HOST sajtove u Amprionu i RTE, putem
ICCP (TASE.2) komunikacionog protoko-
la. Ovi podaci se lokalno prikupqaju
preko SCADA/EMS sistema u NDC JP
EMS.U HOST sajtovima, ovako akvizirani
podaci, (prikupqeni po istom principu
iz NDC svih evropskih TSO-ova) se
obra|uju u okviru hosting podsistema za
vizualizaciju. Podsistem za vizualizaciju
obezbe|uje jedinstven prikaz celokupnog
evropskog EE sistema, koji daqe, putem
EAS klijent-prezentera (koristi se
Exceed on Demand aplikacija), postaje
dostupan i vidqiv u svim evropskim NDC-ovima.Dakle,dispe~erske slu`be u NDC-ovima razli~itih zemaqa imaju mogu}nost
da na jedinstven na~in prate prikaz stawa
celokupnog evropskog EE sistema.Prikaz bazi~nog koncepta realizaci-
je EAS sistema dat je na Slici 3.Preko EAS klijent-prezenter
aplikacije (EAS Presenter) dispe~eri
NDC-a su u mogu}nosti da prate vi{e
JP EMS
Slika 2
Slika 3
EMS od samog po~etka aktivno
u~estvuje u realizaciji ovog
panevropskog projekta
LIST ELEKTROMRE@E SRBIJE GODINA 8 BROJ 71 FEBRUAR 2014. 13
prikaza, tzv. EAS Worldmaps, od kojih su
najbitniji:„Frequency“ – prikaz frekven-
cije svih TSO-ova u Evropi, „SystemState” – slika 4 – prikaz statusa sistema
svih TSO-ova, „Exchange“ – slike 5 i 6 –prikaz razmene aktivne snage izme|u
TSO-ova i „Imbalance“ – prikaz regula-
cionih odstupawa svih TSO-ova u
Evropi.Osim prikaza mogu}e je pokrenuti i
genrisawe dijagrama i grafikona kao bi
se pratili bitni parametri koji u datom
trenutku mou biti od va`nosti za
pa`qivije pra}ewe.
Platforma poseduje i arhivu tako da
je za potrebe analiza mogu}e do}i do
potrebnih podataka.Tako|e, za potrebe pra}ewa podata-
ka koji se dostavqaju EAS sistemu, na
SCADA/EMS sistemu u NDC, izra|en je
poseban EAS displej, na koji su uvedeni
ukupni plan i ukupna aktivna snaga EE
sistema Republike Srbije, planovi i
trenutne aktivne snage po granicama sa
susedima, ACE i sistemska frekvencija.Implementiran je i „System state“ (Trafficlight) servis i obezbe|ena mogu}nost
slawa predifinisanih tekstualnih poru-
ka) iz NDC JP EMS u EAS HOST sajtove u
Nema~koj i Francuskoj.Poslove tehni~ke realizacije i
implementacije (hardver, softver, komu-
nikacije) EAS sistema u NDC realizovala
je ekipa Slu`be za upravqa~ku infor-
matiku NDC u sastavu: Sla|an
Jani}ijevi}, Zoran Milini} , Zoran
Rudi}, Miroslav Novakovi}, Zoran
Dimi}, Suzana Milenkovi}, Damir
Kasumovi}, Mirela \ur|evi} i
Jelena Veselinovi}. Poslove vezane za
eksploataciju EAS aplikacije i obuku
dispe~era u sali NDC JP EMS vodio je i
realizovao Dragan Raki}. U organiza-
cionom delu projekta aktivno su u~estvo-
vali i projekat pratili Pomo}nik
izvr{nog direktora za upravqawe i
tr`i{te Dr.Du{ko Tubi} i Direktor
Sektora za tehni~ki i upravqa~ki
informacioni sistem Nada Turudija.Komitet za Operativno upravqawe
ENTSO-E-a je 16. aprila 2013. zvani~no
pustio u operativnu upotrebu „ENTSO-E Wide Awareness System“ (EAS) plat-
formu, kada je na sistem prikqu~eno
prvih osam TSO-ova.Nakon obuke i pripreme svih
dispe~era NDC za kori{}ewe EAS sis-
tema i kona~ne potvrde ta~nosti svih
podataka koji se prezentuju preko EASsistema, novembra 2013. godine po~eo je
zvani~an rad i ekspoloatacija EAS sis-
tema u NDC JP EMS.Do sada je na sistem prikqu~eno 36
TSO-ova.Operativnom upotrebom EAS sis-
tema pove}ana je operativna sigurnost
rada evropskog sistema prenosa,~ime je u
zna~ajnoj meri smawena verovatno}a
pojave poreme}aja {irih razmera.
JP EMS
Slika 4
Slika 5
Slika 6
Do sada je na sistem
prikqu~eno 36 TSO-ova.
14 LIST ELEKTROMRE@E SRBIJE GODINA 8 BROJ 71 FEBRUAR 2014.
Krajem januara Vojvodinu je zahvatilo
ozbiqno sne`no nevreme. Najpre je
napadao suv sneg, da bi usledila
vi{ednevna ko{ava orkanske ja~ine,nosiv{i sa sobom pome{anu zemqu sa
pahuqicama. Nanosi snega su na pojedin-
im mestima prelazili tri metra, zbog
~ega je bio blokiran saobra}aj na
va`nijim pravcima u gotovo celoj
Vojvodini. Dok su stizale vesti o
zabrani ulaska kamiona i teretnih vozi-
la na grani~nim prelazima i obustave u
re~nom saobra}aj na Dunavu, tranzit
elektri~ne energije i snabdevawe svih
kupaca na teritoriji Vojvodine obavqli
su se bez prekida.Na teritoriji Pogona prenosa Novi
Sad ve}e koli~ine snega su zabele`ene u
transformatorskim stanicama Novi Sad
3 i Srbobran. ^i{}ewe je bilo organi-
zovano u dva navrata. Zajedni~kim napo-
rima radnika iz Odeqewa voznog parka i
Slu`be za transformatorske stanice,31. januara i 3. februara je uklowen sneg
sa pristupnih puteva i transportnih
staza razvodnih postrojewa. Prilazni
put do trafostanice Zrewanin 2 bio je
o~i{}en vozilima Javnog komunalnog pre-
duze}a „^isto}a i zelenilo“ iz
Zrewanina, dok u samoj transforma-
torskoj stanici nije bilo ve}ih nanosa
snega.
Najve}u izlo`enost atmosferskim
uticajima i ovom nesvakida{wim nevre-
menu,uspe{no su podneli svi dalekovodi
Pogona prenosa Novi Sad. Zimski talas
sa obilnim snegom i vetrovima brzine
130 km/h zaquqao je provodnike i
stubove dalekovoda do granica
izdr`qivosti.U zavisnosti od starosti
pojedinih deonica dalekovoda, stubovi
su projektovani da podnose bo~ni vetar
brzine i do 150 km/h.Obzirom da su mes-
timi~no zabele`ene vrednosti 160km/h, mo`e se pretpostaviti da su prav-
ci trase dalekovoda i duvawa vetra bili
u ovim slu~ajevima pod povoqnijim uglom.Atmosferske pojave su u najve}oj
meri poznate pre projektovawa elemena-
ta visokonaponske mre`e, te se pri-
likom gradwe maksimalno uzimaju u obzir
svi nepovoqni uticaji. Meteorolo{ki
uslovi kojima su tokom eksploatacije
izlo`eni dalekovodi, ~esto dosti`u
ekstremne vrednosti, izazivaju}i krajwa
naprezawa pojedinih elemenata kon-
strukcije. Naj~e{}i uzroci lomova i
o{te}ewa dalekovoda predstavqaju
koincidenciju vi{e nepovoqnih eleme-
nata zajedno. Tako je pre izvesnog vreme-
na zabele`eno kidawe provodnika na
dalekovodima 110 kV. U okolini Novog
Sada kombinovanim dejstvom jakog vetra
i ledene ki{e, usled koje su se stvarale
naslage dodatnog tereta na u`adima,pove}avana je povr{ina na koju deluje
vetar i vr{en ve}i pritisak na
dalekovode. Na svu sre}u, povremena
ledena ki{a, koja je u kratkom periodu
padala krajem januara, uz ko{avu, nije
umawila pouzdanost rada prenosnih
kapaciteta u Vojvodini.Redovno odr`avawe i pra}ewe
pona{awa dalekovoda u du`em vremen-
skom periodu predstavqaju temeq pouz-
danog i sigurnog prenosa elektri~ne
energije. Tako|e, kvalitetnim in`ewer-
skim pristupom, uz dragoceno pogonsko
iskustvo, znatno mogu da se ubla`e
nesavr{enosti u toku projektovawa,gradwe ili gre{aka u konstrukciji.Posledwe vremenske neprilike,pokazale
su da je ovakav pristup dobar osnov
pogonske spremnosti dalekovoda.V. Krnajski
IZ POGONA
I CENTARA POGON PRENOSA NOVI SAD
Redovno odr`avawe i pra}ewe pona{awa
dalekovoda u du`em vremenskom periodu
predstavqaju temeq pouzdanog i sigurnog
prenosa elektri~ne energije
Zima spremno
do~ekanaVetrovi orkanske ja~ine u Vojvodini nisu uticali
na stabilnost rada prenosnog sistema elektri~ne
energije
LIST ELEKTROMRE@E SRBIJE GODINA 8 BROJ 71 FEBRUAR 2014. 15
Garancije porekla nude kupcima
elektri~ne energije mogu}nost da izraze
zahtev za “zelenom“ energijom i da sa
svoje strane stimuli{u proizvodwu
energije koja doprinosi razvoju energet-
skog sistema pod ekolo{ki prihvatqivi-
jim uslovima.Fizi~ki gledano, potro{wa elek-
tri~ne energije je uvek kombinacija ukup-
ne proizvedene elektri~ne energije u
okviru energetskog sistema, {to pokazu-
je da se potro{a~ima ne mo`e obezbedi-
ti elektri~na energija iz odre|enog
izvora. Stoga su potrebni eksplicitni
sistemi pra}ewa da bi se locirali
odre|eni atributi za obelodawivawe
odre|ene proizvodwe Da bi se ostvar-
ili zahtevi Direktive 2009/28/EC, ~l.15, ve}ina dr`ava ~lanica EU je primeni-
la eksplicitni mehanizam pra}ewa zas-
novan na elektronskim sertifikatima tj.garancijama porekla.
Garancije porekla postoje kako bi
se potro{a~ima i kupcima elektri~ne
energije lak{e dostavile relevantne
informacije o elektri~noj energiji koju
kupuju ili tro{e, kao i da bi im se
omogu}ilo da izaberu proizvo|a~e elek-
tri~ne energije na osnovu `eqenog
atributa proizvodwe.Odvojeni eksplicitni mehanizam
pra}ewa kao {to je sistem garancija
porekla, koristi sertifikate koji
garantuju atribute proizvodenog MWhelektri~ne energije. Sertifikat se
izdaje za proizvo|a~a obnovqive elek-
tri~ne energije koji ga daqe mo`e pro-
dati bez obzira na to kome prodaje
stvarnu elektri~nu energiju. Elektri~na
energija i weni atributi se tako odvaja-
ju u odre|enom trenutku proizvodwe.Kada krajwi korisnik ({to je ~esto snab-
deva~ elektri~ne energije) kupi serti-
fikat, on mo`e biti iskori{}en da bi
se obelodanio potro{eni MWh elek-
tri~ne energije sa atributima serti-
fikata. Iskori{}ewem sertifikata,snabdeva~ vezuje atribute sertifikata
za potro{enu energiju. Jednom kada je
sertifikat iskori{}en, povla~i se iz
opticaja. Ceo proces je ilustrovan na
slici 1.
TR@I[TE
ELEKTRI^NE
ENERGIJEGARANCIJE POREKLA ELEKTRI^NE ENERGIJE
Ozelenite
svoju energiju“Garancije porekla imaju iskqu~ivu
funkciju pru`awa dokaza krajwem kupcu
da je dati udeo ili koli~ina energije
proizvedena iz obnovqivih izvora”
(Direktiva 2009/28/EC).
Slika 1. Proces funkcionisawa garancija porekla
16 LIST ELEKTROMRE@E SRBIJE GODINA 8 BROJ 71 FEBRUAR 2014.
Osnovni procesi koji opisuju
funkcionisawe sistema garancija
porekla su izdavawe, prenos i
iskori{}ewe garancije porekla.U svakoj zemqi u kojoj se izdaju garan-
cije porekla, koja se defini{e i kao
domen, imenuje se jedan odre|eni
nadle`ni organ koji je odgovoran za
izdavawe garancija porekla
proizvo|a~ima elektri~ne energije i
naziva se telo za izdavawe garancija
porekla. Garancija porekla se izdaje za
proizvodwu 1 MWh elektri~ne energi-
je.Izdavawe se vr{i na osnovu o~itavawa
mernih ure|aja. Berifikovana o~itavawa
brojila se konvertuju u garancije
porekla. Iako svaka garancija porekla
ima nominalnu vrednost od 1 MWh, one
se obi~no izdaju kao paket, {to je skup
identi~nih sertifikata sa uzastopnim
serijskim brojevima, koji obi~no pokri-
vaju mese~nu neto proizvodwu
proizvodne jedinice.Merewe proizvedene elektri~ne
energije za izdavawe garancija porekla
se vr{i na mestu predaje elektri~ne
energije u prenosni ili distributivni
sistem {to zna~i da se za proizvedenu
energiju koja se koristi za pokrivawe
sopstvene potro{we ne izdaju garancije
porekla.
Izdavawe se vr{i u najkra}em
mogu}em periodu posle proizvodwe. Za
velike proizvodne jedinice izdavawe se
mo`e izvr{iti na period od jednog dana
ili jednog meseca dok se za male jedinice
izdavawe mo`e vr{iti za du`e periode.^im vlasnik ra~una u sistemu za
administraciju garancija porekla reg-
istruje aktivnu proizvodnu jedinicu,garancije porekla mogu biti izdate za
proizvodwu te jedinice.Telo za izdavawe garancija porekla
izdaje garancije bez posebnog zahteva
korisnika sistema.Za solarne elektrane
(fotovolta`na postrojewa) postoji
opcija izdavawa garancija porekla na 24meseca ili na period zahtevan od strane
vlasnika ra~una u sistemu.Korisniku koji je registrovao pump-
no postrojewe u sistemu za adminis-
traciju garancija porekla }e se za
potrebe izdavawa garancija porekla
uzeti u obzir i energija kori{}ena za
pumpawe, tako da }e ukupan broj izdatih
garancija porekla biti jednak razlici
proizvedene energije i energije
utro{ene za pumpawe u MWh.Kada se podaci o proizvodwi veri-
fikuju, telo za izdavawe izdaje garancije
porekla na osnovu o~itavawa brojila i
proizvodnih deklaracija.Korisnici sis-
tema putem elektronskog sistema dobija-
ju obave{tewe o izdavawu.U slu~aju da se primeti gre{ka u
podacima o proizvodwi nakon {to su
garancije porekla ve} izdate (npr. ako
postoji gre{ka u podacima merewa), telo
za izdavawe vr{i korekciju. Ako nije
izdato dovoqno garancija porekla,ru~no
se izdaju koli~ina garancija porekla koja
nedostaje za odgovaraju}i proizvodni
period. Ako je izdato previ{e garancija
porekla, vr{i se opoziv prekomerne
koli~ine garancije porekla sa ra~una
vlasnika. U slu~aju da je vlasnik ra~una
ve} izvr{io prenos tih garancija
porekla drugom korisniku sistema,prekomerna koli~ina }e biti odbijena
prilikom narednog izdavawa za
proizvodnu jedinicu.U slu~aju da je korisnik ra~una u
stawu blokade (npr. zbog nepla}awa
naknade) garancije porekla se ne}e izda-
vati za vreme trajawa blokade. Kada se
status blokade promeni, retroaktivno
}e se izdati broj garancija porekla za
period vremena u toku koga je korisnik
ra~una bio blokiran.Nakon izdavawa, garancije porekla
ulaze u fazu prenosa, tokom koje se mogu
preneti unutar jedne zemqe (domena) kao
i izvoziti ili uvoziti iz drugog domena.Garancije porekla se prenose u paketima,a oni obi~no predstavqaju delove pake-
ta koji su nastali u fazi izdavawa.Prilikom prenosa garancija porekla
u okviru jednog domena one ostaju u reg-
istru domena u okviru koga se vr{i
prenos,dok je za prenos izme|u vi{e dom-
ena potrebno povezivawe domena koje je
ostvareno kroz saradwu u okviru organi-
zacije AIB (Association of Issuing Bodies).Razmewivawe podataka i komunikacija
izme|u registara pojedinih domena se
ostvaruje putem elektronske platforme
AIB Hub.
Iskori{}ewe garancije porekla
mo`e da se izvr{i za svoje ili potrebe
druge strane. Ako je korisnik ra~una
snabdeva~ on mo`e iskoristiti garanci-
ju porekla za svoje potrebe zarad
poboq{awa svog energetskog miksa kojom
snabdeva kupca. Kada vlasnik ra~una u
registru odlu~i da realizuje vrednost
garancije porekla, u svoju ili korist
druge strane, on vr{i iskori{}ewe
garancije porekla. Vlasnik ra~una treba
da na svom ra~unu poseduje koli~inu
garancija porekla koja }e se iskoristiti
pre nego se zapo~ne iskori{}ewe.Garancije porekla se izdaju za
proizvodwu u pro{losti.Va`nost garan-
cije porekla je 12 meseci od posledweg
dana proizvodnog perioda za koji se
izdaje garancija porekla. Za proizvodne
jedinice kojima se garancije porekla
izdaju za proizvodni preriod od mesec
dana ovo bi zna~ilo da se izdate garan-
cije mogu iskoristiti 13 meseci od
prvog dana proizvodwe. Za solarne elek-
trane mawe snage garancije porekla se
mogu izdati za proizvodni period od 24meseca {to bi zna~ilo da bi one bile
va`e}e za period od 36 meseci od prvog
dana proizvodwe. Va`no je napraviti
razliku izme|u datuma posledweg dana
proizvodwe i datuma izdavawa garancije
porekla. U slu~aju da garancije porekla
nisu izdate odmah nakon kraja
proizvodnog perioda wihov `ivotni vek
se skra}uje za vreme za koje se odlo`i
wihovo izdavawe.Specifi~an problem koji se javqa
pri iskori{}ewu garancije porekla se
ogleda u potrebi ure|ivawa rezidualnog
miksa proizvodnih atributa jedne zemqe
koji se ure|uje za vremenski period od
jedne godine i ~iwenice da garancija
porekla ima va`nost od godinu dana, te
da ona ne mora biti iskori{}ena u godi-
ni u kojoj je proizvedena, tj. javqa se
problem prenosa garancije porekla u
narednu godinu.Pra}ewe elektri~ne energije ne
mo`e da se koristi ako garancije
porekla nemaju vrednost. Stoga je veoma
va`no da se sistem u Srbiji prilagodi
sistemu va`e}em u EU. Neophodno je
razviti pouzdan mehanizam pra}ewa pri
~emu mora da se sprovede i odgovaraju}i
prora~un rezidualnog miksa.
Uloga EMS u programu
garancija porekla Srbije
Na osnovu Zakona o energetici koji
je usvojen avgusta 2011, JP Elektromre`a
Srbije je kao operatoru prenosnog sis-
TR@I[TE
ELEKTRI^NE
ENERGIJE
Ve}ina dr`ava ~lanica EU je
primenila eksplicitni
mehanizam pra}ewa zasnovan na
elektronskim sertifikatima
EMS-u, kao operatoru
prenosnog sistema, dodeqena je
uloga tela za izdavawe
garancija porekla u Srbiji
LIST ELEKTROMRE@E SRBIJE GODINA 8 BROJ 71 FEBRUAR 2014. 17
tema je dodeqena uloga tela za izdavawe
garancija porekla u Srbiji, a tako|e
EMS-u je dodeqena i uloga operatora
registra sistema garancija porekla.U sistemu garancija porekla u
Srbiji EMS }e biti i operator regis-
tra proizvodnih jedinica. Zadatak oper-
atora registra proizvodnih jedinica je
verifikacija karakteristika reg-
istrovanih proizvodnih jedinica.EMS }e delimi~no imati i ulogu
tela nadle`nog za merewe. Bi}e odgovo-
ran za obezbe|ivawe kvalitetnih
podataka i za dostavqawe podataka sa
brojila.Sara|iva}e sa operatorima dis-
tributivnog sistema i radi}e na svakod-
nevnoj verifikaciji i dostavqawu
podataka.Osnovne odgovornosti EMS su da
razvija operativna uputstva i smernice,rukovodi dnevnim aktivnostima vezanim
za garancije porekla, koordinira
aktivnosti drugih organa koji rade na
poslovima o~itavawa brojila, reg-
istrovawu proizvodnih jedinica itd,rukovodi i koordini{e obave{tavawe
javnosti i zainteresovanih strana u vezi
primene garancija porekla, obavqa
poslove vezane za ~lanstvo u AIB, razvija
i unapre|uje pravila koja va`e u doma}em
domenu.Korisnik ra~una mo`e biti bilo
koje pravno lice registrovano u
Republici Srbiji.
Aspekti kori{}ewa sistema
garancija porekla
Korisnici garancija porekla mogu
imati dodatne koristi od sistema ener-
getske sertifikacije.Proizvo|a~i elektri~ne energije iz
obnovqivih izvora }e sebi obezbediti
dodatni prihod ako za svoju elektri~nu
energiju dobijaju garancije porekla.Proizvo|a~i }e mo}i na otvorenom
tr`i{tu da prodaju garancije porekla
odvojeno od elektri~ne energije.Prihodi od garancija porekla se mogu
ulo`iti u nove poslove. Zauzvrat se
tra`i razumevawe sistema garancija
porekla, registracija proizvodnih
jedinica i prihvatawe ~iwenice da elek-
tri~na energija vi{e ne}e mo}i biti
prodata kao obnovqiva u slu~aju da je
garancija porekla razdvojena i prodata
na drugom tr`i{tu nezavisno od same
elektri~ne energije.Snabdeva~i elektri~nom energijom
mogu sebi osigurati dodatnu zaradu od
prodaje garancija porekla. Oni }e za
svaku energiju koju kupe na tr`i{tu ili
od proizvo|a~a mo}i da zatra`e potvrdu
o poreklu elektri~ne energije u vidu
garancija porekla. Time }e ste}i pravo
da daqe distribuiraju obnovqivu elek-
tri~nu energiju i time pru`e dokaz svo-
jim kupcima o poreklu elektri~ne
energije koju koriste. Ovo }e biti
najlak{i i jedini na~in dokazivawa
porekla elektri~ne energije.Zauzvrat }e
morati da ulo`e napor u savladavawe
pravila i na~ina rada novog tr`i{ta
garancija porekla elektri~ne energije.Mora}e da otvore ra~un u elektronskom
sistemu i registruju proizvodne
jedinice od kojih kupuju ili ~iju elek-
tri~nu energiju distribuiraju, a ima}e
obavezu svakodnevnog a`urirawa svog
naloga u elektronskom sistemu.Mali kupci elektri~ne energije i
doma}instva }e imati brojne prednosti
kori{}ewem ovog sistema. Mo}i }e da
izaberu koju }e elektri~nu energiju
koristiti tj. kupiti. Odlukom za kupov-
inu obnovqive elektri~ne energije }e
postati boqi gra|ani, svesni doprinosa
o~uvawu prirode. Ima}e boqi pregled o
elektri~noj energiji koju koriste, a sis-
tem koji }e se uspostaviti ima}e teme-
qne osnove za pokazivawe te energije.Interesi korisnika (kupaca) za za{titu
prirode }e biti boqe za{ti}eni.Zauzvrat se od kupca tra`i da izdvoji
vi{e novca za kupovinu elektri~ne
energije.Kupci elektri~ne energije }e imati
me|unarodno priznat sistem kojim }e
dokazati da zaista tro{e elektri~nu
energiju proizvedenu iz obnovqivih
izvora.Kao proizvo|a~i }e mo}i na svoje
proizvode da dodaju etiketu da je
odre|en proizvod proizveden
kori{}ewem energije iz obnovqivih
izvora. Time }e se dodati vrednost
proizvodu koji se prodaje. Mora}e da
izu~e sve prednosti koje ovaj sistem daje,i mora}e se potruditi da na|u snabde-
va~a koji }e im ponuditi elektri~nu
energiju koja }e biti pokrivena serti-
fikatima. Tako|e }e dodatni posao
morati da se ulo`i za potrebe isko-
ri{}ewa garancija porekla.Implementacija garancija porekla }e
omogu}iti izvoz garancija porekla izvan
granica na{e zemqe u sve zemqe u kojima
va`i ovaj sistem energetske serti-
fikacije. Tako|e }e omogu}iti izvoz
industrijskih proizvoda koji }e imati
ve}u vrednost ako je u wihovoj prozvod-
wi kori{}ena obnovqiva energija koja je
pokrivena garancijama porekla, a time }e
i cena proizvoda mo}i biti vi{a na
tr`i{tu.Priprema tr`i{ta garancija
porekla je veoma va`na, jer korisnici
moraju da se unapred upoznaju sa {emom
garancija porekla pre nego {to odlu~e
da se prijave za u~estvovawe. Ako EMS
postane posmatra~ u evropskoj orga-
niziciji tela nadle`nih za izdavawe
garancija porekla (AIB) posta}e mogu}a
saradwa sa drugim ~lanovima i omogu}i}e
se da se ide u korak sa informacijama o
najnovijem razvoju u EU. Kada se pripreme
i usvoje pravila doma}eg domena, EMS
mo`e tra`iti punopravno ~lanstvo {to
}e biti potvr|eno nakon po~etka
kori{}ewa sistema registra garancija
porekla.
Nikola To{i} dipl.in`. el. – master
Marko Zari} dipl.in`. el. – master
TR@I[TE
ELEKTRI^NE
ENERGIJE
Proizvo|a~i }e mo}i na
otvorenom tr`i{tu da
prodaju garancije porekla
odvojeno od elektri~ne energije
18 LIST ELEKTROMRE@E SRBIJE GODINA 8 BROJ 71 FEBRUAR 2014.
JP EMS TR@I[TE ELEKTRI^NE ENERGIJE
Raspodela prekograni~nih prenosnih
kapaciteta na granicama regulacione oblasti
Republike Srbije za Mart 2014. godine
Detaqne informacije o rezultatima mese~nih zajedni~kih aukcija su objavqene na zvani~nom sajtu JP EMS:http://www.ems.rs/trziste-elektricne-energije/dodela-prekogranicnih-kapaciteta/zajednicke-aukcije-madjarska/.
Zajedni~ke mese~ne aukcije na granici
Srbija – Ma|arska:
Zajedni~ke mese~ne aukcije za mesec Mart 2014. godine
su odr`ane 11. februara 2014. godine. Ukupno 25 kompanija
je u~estvovalo na martovskim aukcijama i zabele`eno je
zagu{ewe u oba smera.Rezultati zajedni~kih mese~nih aukcija na srpsko-
ma|arskoj granici za mart 2014. godine, prikazani su u
tabeli i na grafiku:
LIST ELEKTROMRE@E SRBIJE GODINA 8 BROJ 71 FEBRUAR 2014. 19
JP EMS
Detaqne informacije o rezultatima mese~nih aukcija su objavqene na zvani~nom sajtu JP EMS:http://www.ems.rs/trziste-elektricne-energije/dodela-prekogranicnih-kapaciteta/aukcije-za-dodelu-50-kapaciteta/
Dnevne aukcije na granici Srbija - Rumunija:
Rezultati dnevnih aukcija na granici Srbija – Rumunija su objavqeni na zvani~nom sajtu JP EMS:http://www.ems.rs/trziste-elektricne-energije/dodela-prekogranicnih-kapaciteta/zajednicke-aukcije-rumunija/.
Nikola To{i}, dipl.in`.el. - master
Aukcije za dodelu 50% raspolo`ivog
prenosnog kapaciteta:
10. februara 2014. godine JP EMS je organizovao
dodelu 50% raspolo`ivog prenosnog kapaciteta za mesec
mart 2014. godine.Ukupan broj kompanija koje su u~estvovale na novem-
barskim mese~nim aukcijama je bio 21.Na svim granicama i smerovima ukupni zahtevani
kapacitet je bio ve}i od ponu|enog.Rezultati mese~nih aukcija za dodelu 50% raspo-
lo`ivog prenosnog kapaciteta za mart 2014. godine su
prikazani u tabeli i na grafiku:
20 LIST ELEKTROMRE@E SRBIJE GODINA 8 BROJ 71 FEBRUAR 2014.
Srbija je u{la ve} u drugu godinu
otvarawa tr`i{ta elektri~ne
energije, a od 1. januara oko 3.200 kupaca
na sredwem naponu dobilo je mogu}nost
da bira snabdeva~a elektri~nom energi-
jom. Ipak, iako su zakonski i formalno
svi uslovi ispuweni, u praksi i daqe
postoje problemi zbog kojih ovo
tr`i{te i daqe nije potpuno
funkcionalno. Ostalo je da se reguli{e
odnos kupaca sa snabdeva~ima i dis-
trubucijom, ali i uskladi Zakon o javnim
nabavkama sa Zakonom o energetici, kako
bi tr`i{te zaista postalo funkcional-
no, zakqu~eno je na konferenciji „U sus-
ret tr`i{tu elektri~ne energije“, koju
je sredinom februara organizovala
redakcija Balkanmagazina pod institu-
cionalnim pokroviteqstvom
Ministarstva energetike, razvoja i
za{tite `ivotne sredine, a u partner-
stvu sa JP Elektroprivreda Srbije.
Na konferenciji je u~estvovao i
direktor Direkcije za poslove tr`i{ta
elektri~ne energije JP EMS Vladimir
Jankovi}, koji je istakao da je, od 72
firme sa licencom za prodaju struje, u
pro{loj godini 26 bilo aktivno. On je
dodao da je preko granice u pro{loj
godini u Srbiju u{lo 10,1 teravat sati
elektri~ne energije, a iza{lo 13,1 tera-
vat sati, dok su trgovci u internim
transakcijama razmenili 11,9 teravat
sati.
Izazovi pred u~esnicima
na tr`i{tu
Pravi izazov sve u~esnike na
tr`i{tu struje u Srbiji o~ekuje naredne
godine, kada }e i doma}instva i mali
potro{a~i mo}i da biraju snabdeva~a i
kada se o~ekuje prava tr`i{na utakmica.
Ono {to }e dr`ava u~initi, kako tvrdi
Branko Filipovi}, {ef Odseka za
proizvodwu,snabdevawe i tr`i{te elek-
tri~ne energije u Ministarstvu ener-
getike, razvoja i za{tite `ivotne sre-
dine, je da sav teret socijalnih proble-
ma gra|ana preuzme,na sebe kao socijalno
odgovorna dr`ava, a da kompanijama
omogu}i da se bave biznisom i stvaraju
profit.
”Srbija uz sve te{ko}e i okolnosti
je zakora~ila na put otvorenog tr`i{ta
elektri~ne energije i u dogledno vreme
}emo ra{~istiti sva pitawa koja su
nere{ena”, poru~io je Filipovi}.
Iako je donet zakonski okvir a EPS,
PKS i Agencija za energetiku puno
radili na informisawu i obave{tavawu
preduze}a da moraju da izaberu svog
snabdeva~a elektri~nom energijom ipak
je EPS Snabdevawe nailazilo na mnogo
nerazumevawa kod kupaca.
“Izazov je kako {to jednostavnije
objasniti kupcima wihov odnos sa
mre`om i sa snabdeva~om. U razgovoru sa
kolegama iz SAD i Nema~ke ~uli smo da
je i kod wih na po~etku liberalizacije
bilo dosta nerazumevawa. @elimo da se
kupac obra}a samo jednom,a verovatno }e
AKTUELNO KONFERENCIJA BALKANMAGAZINA
Tr`i{na utakmica
tek predstoji
U 2014. godini ukupna
potro{wa elektri~ne
energije u Srbiji iznosi}e
pribli`no 35,5 teravat
sati, od ~ega }e za javno
snabdevawe biti isporu~eno
70 odsto, dok }e se na
tr`i{tu kupcima prodati
30 odsto
Nakon druge faze liberalizacije tr`i{ta
elektri~ne energije u Srbiji EPS zadr`ao vi{e od
90 odsto kupaca • Problemi sa javnim nabavkama
• Korisna iskustva iz regiona
LIST ELEKTROMRE@E SRBIJE GODINA 8 BROJ 71 FEBRUAR 2014. 21
to biti samo snabdeva~u. Doneli smo i
pravila o promeni snabdeva~a, uskla|ena
sa EU direktivama, po kome promena
mo`e trajati najvi{e 21 dan.Prema wima,
kupac se obra}a novom snabdeva~u, a on
razre{ava odnose sa mre`arom”, objasni-
la je Qiqana Haxibabi}, ~lan Saveta
Agencije za energetiku.
Za Elektroprivredu Srbije
tr`i{te je otvoreno od kraja 2012.
godine, mada su jo{ od 2008. godine veli-
ki kupci imali mogu}nost da se
elekti~nom energijom snabdevaju i od
drugih, a ne samo od EPS-a. Ukazuju}i na
to v.d. direktora ove kompanije
Aleksandar Obradovi} je istakao da
je EPS “dobio zadatak da nau~i tr`i{te
{ta je liberalizacija”.
“Neka preduze}a iz javnog sektora ne
razlikuju snabdeva~a od distribucije i
moramo da ih nau~imo da treba da na|u
snabdeva~a na tr`i{tu i, {to je jo{
va`nije, da pla}aju isporu~enu
elektri~nu energiju. EPS je pre`iveo
dva talasa liberalizacije i ~ekamo tre}i
talas - liberalizaciju tr`i{ta
doma}instava. Ostaje da se vidi da li }e
to biti od 1, jula, kako je predvi|eno
nacrtom novog zakona o energetici ili
od 1. januara.Ali,treba im objasniti raz-
liku izme|u snabdeva~a i distributera,
ko je odgovoran za kvalitet elektri~ne
energije, a ko za cene… O~ekujemo
promenu statuta EPS-a i osnova~kih
akata zavisnih privrednih dru{tava, kao
i da se krene u reorganizaciju jer,
tr`i{te je surovo. Konkurencija napada
najboqe klijente a niko ne}e firme sa
problemima”, isti~e Obradovi}.
U 2014. godini ukupna potro{wa
elektri~ne energije u Srbiji iznosi}e
oko 35,5 teravat sati,od toga }e za javno
snabdevawe biti isporu~eno 70 odsto,
dok }e se na tr`i{tu prodati kupcima
30 odsto. Ukoliko se ura~unaju i gubici,
koji se,tako|e,moraju kupiti,onda }e ~ak
46 odsto potro{we biti na slobodnom
re`imu tr`i{ta.
Prema re~ima @eqka Markovi}a,
v.d. direktora EPS Snabdevawa, ta kom-
panija je pokrila vi{e od 70 odsto
tr`i{ta, a sa rezervnim snabdevawem to
}e prema{iti 90 odsto.
“Na tr`i{tu je problem javnih
nabavki elektri~ne energije, jer dr`avni
sektor nije planirao nabavke
elektri~ne energije u 2013. godini, tako
da nisu mogli ni da raspi{u tendere
tokom pro{le godine. Tek sada se ten-
deri raspisuju za ovu godinu, mi se
javqamo na sve tendere i zakqu~ujemo
ugovore.Ve} smo zakqu~ili 50 ugovora po
osnovu javnih nabavki,a jo{ 150 je u toku.
Te javne nabavke }e za oko mesec dana
biti gotove. Za to vreme }e ti
potro{a~i biti na rezervnom snabde-
vawu. U narednom periodu nas ~eka pot-
puno odvajawe snabdevawe od distribu-
cije,istakao je Markovi},napomiwu}i da
je vlada donela uredbu o primeni jedin-
stvene cene mre`arine u narednih {est
meseci.
Upravo su javne nabavke ocewene kao
najve}i problem, ali ne samo na strani
kupaca, ve} su i naru~ioci ukazali da
EPS Snabdevawe ne ispuwava uslove
Zakona o javnim nabavkama, kao i da se, u
nekim slu~ajevima, niko ne javqa na ten-
dere.
Sne`ana Petrovi} iz Insituta za
kukuruz iz Zemun poqa isti~e da
naru~ioci ne mogu da dobiju adekvatan
odgovor ponu|a~a na tr`i{tu.Ona ukazu-
je da je EPS Snabdevawe kompanija koja
postoji tek {est meseci, tako da ne
ispuwava uslove iz zakona o javnim
nabavkama o poslovnoj istoriji, tako|e
ne daju ni bankarske garancije, ve} samo
menice, a problem je i to {to se posle
neuspelog tendera ~ak ni na direktne
pregovore ne javqa nijedan ponu|a~.
Iz EPS Sanbdevawa su na konferen-
ciji odgovorili da je kompanija po~ela
da daje bankarske garancije, kao i to da
su usvojili politiku da se javqaju na sve
tendere, iako im to nije obaveza.
“Uveli smo i jednistvenu cenu za
sve dr`avne bolnice, {kole, institute.
Gre{aka ima i poku{avamo da ih re{imo.
Uspostavqawe tr`i{ta je proces i na
po~etku }e svakako biti mnogo proble-
ma. Tako|e Zakon o javnim nabavkama
dovodi u pitawe i poslovawe EPS-a i
EPS Snabdevawa”, poru~io je
Markovi}.
Iskustva iz regiona
U Hrvatskoj, gde otvarawe tr`i{ta
traje ve} 10 godina u posledwih pet god-
ina svi kupci mogu da biraju snabdeva~a.
Me|utim, tek od 2010. godine alterna-
tivni snabdeva~i ulaze na tr`i{te, da
bi danas ve} wih 19 imalo dozvolu.Tina
Jaka{a,direktor HEP Opskrbe,pandana
EPS Snabdevawu, istakla je da od
polovine 2013. godine drugi snabdeva~i
ulaze u doma}instva i da se vodi prqava
i te{ka borba za kupce, u kojoj se ne
biraju sredstva.
“Drugi snabdeva~i idu u prodaju od
vrata do vrata, uglavnom tra`e}i pen-
zionere,kojima ~ak na prevaru i sa legit-
imacija HEP-a, daju na potpis ugovore -
teraju}i ih da na brzinu potpi{u.U 2012.
godini imali smo bankrot jednog snabde-
va~a,koji je iza sebe ostavio dugove.Moja
poruka doma}instvima je da dobro ~itaju
sitna slova u ugovorima, a preduzetnici
da provere i ostale uslove, osim cene.
Imali smo slu~ajeve da su upore|ivali
cene i reklamirali se kao jeftiniji u
odnosu na cenu na{eg rezervnog snabde-
vawa, iako su bili skupqi od na{e
tr`i{ne cene”, poru~uje Jaka{a.
Isti~u}i da i u Hrvatskoj na
po~etku liberalizacije nije bilo
ponu|a~a na tenderima Jaka{a je navela da
ih sada ih ima, u proseku, ~etiri do pet,
a da se u Sloveniji, koja je jo{ daqe
odmakla, na tendere javqa i po sedam,
osam ponu|a~a.
IZVOR: Balkanmagazin
AKTUELNO
U Hrvatskoj, gde otvarawe
tr`i{ta traje ve}
10 godina, u posledwih
pet godina svi kupci
mogu da biraju
snabdeva~a.
22 LIST ELEKTROMRE@E SRBIJE GODINA 8 BROJ 71 FEBRUAR 2014.
ENTSO-E je 4. februara pozdravio
po~etak funkcionisawa projekta za
objediwavawe cena na tr`i{tu „dan-unapred“ u severozapadnoj Evropi (SZE
projekat), kao veliki korak ka ostvarewu
potpuno integrisanog evropskog
tr`i{ta elektri~ne energije.ENTSO-E se za ovaj projekat odlu~io
2010. godine, a projekat je dobio i
podr{ku Regulatornog foruma za elek-
tri~nu energiju kao pilot projekat za
realizaciju Panevropskog povezivawa
tr`i{ta „dan-unapred“. Projekat je
obuhvatio i prevremeno ispuwewe
zahteva navedenih u Pravilima o radu
mre`e - Dodela kapaciteta i upravqawe
zagu{ewima (PRM – DKiUZ), koji se
trenutno nalazi u fazi usvajawa u vidu
evropske uredbe.Nik Vinzer, predsednik ENTSO-E
je u svom govoru, nakon po~etka
funkcionisawa ovog projekta, istakao:„Po~etak rada SZE projekta je zna~ajan
korak u realizaciji potpuno funkcio-
nalnog Panevropskog tr`i{ta elektri-
~ne energije. Operatori prenosnih sis-
tema su tesno sara|ivali sa berzama
elektri~ne energije i svim zaintereso-
vanim stranama tokom prethodnih neko-
liko godina, kako bi obezbedili
tr`i{ni okvir koji }e dovesti do
stvarawa najve}eg jedinstvenog tr`i{ta
elektri~ne energije na svetskom nivou, adanas je to rezultat predanog rada i
saradwe svih u~esnika“.Ovaj veoma slo`eni projekat,najve}i
ikada preduzet ove vrste, omogu}ava
objediwavawe cena u dr`avama na koje
odlazi vi{e od 75 posto ukupne
potro{we elektri~ne energije u Evropi.Jedinstveni algoritam,koji istovremeno
obra~unava tr`i{ne cene, neto pozicije
i razmene elektri~ne energije izme|u
tr`i{nih oblasti, primewiva}e se na
osnovu implicitnih aukcija koje }e biti
mogu}e sprovoditi zahvaquju}i re{ewu
Objediwavawe cena na nivou regiona
(Price Coupling of Regions (PCR) solution).Potpredsednik Upravnog odbora
ENTSO-E i kopredsedavaju}a SZE pro-
jekta, Bente Hagem, rekla je: „Koristi
od integracije tr`i{ta elektri~ne
energije su brojne, a nave{}u samo neke
od wih: pove}ana stabilnost, ve}a
konkurencija i poboq{ana efikasnost.Krajwi korisnik svega ovog je evropski
potro{a~ koji mo`e da o~ekuje da }e ost-
variti zna~ajne u{tede na nivou efikas-
nosti, i da }e dobiti ve}i izbor
dobavqa~a elektri~ne energije.Dana{wi
po~etak rada je dokaz posve}enosti
operatora prenosnih sistema i ENTSO-E da sprovedu ciqeve evropske ener-
getske politike“.Sa po~etkom rada u`ivo SZE pro-
jekta, svi interkonektivni dalekovodi
izme|u slede}ih zemaqa bi}e od sada
iskori{}eni uz optimizovanu efikas-
nost: Belgija, Danska, Estonija, Finska,Francuska, Nema~ka, Austrija, Velika
Britanija, Letonija, Litvanija, Luksem-
burg,Holandija,Norve{ka,Poqska (preko
SwePol veze) i [vedska.ENTSO-E }e nastaviti da radi sa
svim zainteresovanim stranama kako bi
se obezbedilo da i ostali regioni
krenu ovim putem {to pre, u ciqu pot-
punog povezivawa tr`i{ta „dan-una-
pred“ u ~itavoj Evropi.R. E.
ME\UNARODNA
SARADWA PO^ETAK FUNKCIONISAWA PROJEKTA SZE
Veliki korak ka
Integrisanom evropskomtr`i{tu elektri~ne energijeObjediwavawe cena u dr`avama na koje odlazi vi{e
od 75 posto ukupne potro{we elektri~ne energije
u Evropi
Predsednik ENTSO-E Nik Vinzer
Jedinstveni algoritam, koji istovremeno
obra~unava tr`i{ne cene, neto pozicije i razmene
elektri~ne energije izme|u tr`i{nih oblasti,
primewiva}e se na osnovu implicitnih aukcija
LIST ELEKTROMRE@E SRBIJE GODINA 8 BROJ 71 FEBRUAR 2014. 23
Ruska Federacija, najve}a republika
biv{eg Sovjetskog Saveza, je nezavisna
dr`ava od 1991. godine. Svesavezni elek-
troenergetski objediweni (zajedni~ki
elektroenergetski) sistem evropskog
dela biv{eg Saveza Sovjetskih
Socijalisti~kih Republika ostao je u
Rusiji kao deo Ujediwenog elektroener-
getskog sistema (UEES) Zajednice
Nezavisnih Dr`ava. I dok se elektroen-
ergetski izvori Rusije mahom nalaze na
istoku a centri optere}ewa na zapadu,glavni prenosni vodovi su izgra|eni i
grade se od istoka ka zapadu.Planirawem svih ruskih ostalih
visokonaponskih jednosmernih sistema i
me|usistemskih (back-to-back (BTB)) VN
JS veza, kao i wihovim pu{tawem u rad i
upravqawem, bavi se Ministarstvo za
elektri~nu energiju i elektrifikaciju.Izuzev prvog VN JS projekta izme|u
Ka{ira i Moskve, koji je jedini izgra|en
primenom opreme iz inostranstva,ostali
VN JS objekti izgra|eni su sa glavnim
postrojewem i opremom za automatiku i
za{titu koji su projektovani, proizve-
deni i isporu~eni od strane fabrika
koje su pod Ministarstvom za elek-
trotehni~ku industriju. Biv{i Sovjetski
Savez zapo~eo je rad na istra`ivawu i
razvoju VN JS sistema na nekoliko nau~no-istra`iva~kih instituta tokom 1930-tih
godina,ali prvi takav objekta nije pu{ten
u rad sve do 1950.godine.Tri organizaci-
je biv{eg Sovjetskog Saveza imale su
glavnu ulogu tokom realizacije svih VN JS
sistema:• Energosetproject,vode}a organizaci-
ja za izvo|ewe projekata
• Sveruski elektrotehni~ki insti-
tut (VEI), nadle`an za razvoj VN JS
opreme
• Institut za jednosmernu struju
(NIIPT), nadle`an za izradu speci-
fikacija.Vi{e od 60 drugih instituta za
istra`ivawe i razvoj, preduze}a za
izvo|ewe projekata i izgradwu, kao i
industrijskih organizacija doprinelo je
izradi VN JS sistema. Naredni tekst
predstavqa sa`etak glavnih VN JS sis-
tema u Rusiji.
VN JS veza Ka{ira – Moskva
Objekat Ka{ira - Moskva pu{ten je u
rad 1950.godine i predstavqao je prvi VN
JS sistem na svetu.To je dvopolni sistem,du`ine 120 km naponskog nivoa ±100 kVsa podzemnim kablovskim sistemom,prenosnog kapaciteta 30 MW. Sistem je
izgra|en od opreme koju su konstruisale
i proizvele nema~ke kompanije Siemens iAEG za projekat Elba – Berlin, koji u
Nema~koj nikad nije pu{ten u rad. Do
1953. godine, podzemni kabl je zamewen
kablom koji je proizveden u sovjetskoj
fabrici Moscabel.Ovaj VN JS sistem – koji koristi
grafitne uzemqiva~e, odvodnike pre-
napona,cev (ispravqa~) sa `ivinom parom,i upravqa~ko-za{titni sistem – pred-
stavqao je rezultat petogodi{weg pro-
grama istra`ivawa i razvoja celokupne
opreme,koji su sproveli VEI i NIIPT.
VN JS sistem Volgograd
– Donbas
Sistem Volgograd – Donbas je
dvopolni, ±400 kV nadzemni vod koji se
prostire na 473 km izme|u dva 220 kV NS
sistema. Alu-~eli~ni provodnici,popre~nog preseka 600 mm2, poseduju
prenosni kapacitet od 720 MW.Pretvara~ke stanice su sli~no
opremqene, sa osam {estoimpulsnih
cevnih grupa, a svaka grupa izvorno pose-
duje 14 cevi sa `ivinom parom; u VN JS
Volzskaja (Volzhskaya) trafostanici,cevi sa `ivinom parom naknadno su
zamewene sa VN tiristorskim cevnim gru-
pama, konstruisanim od strane VEI.Izgradwa je po~ela 1962. godine,a u rad je
pu{tena 1965. godine. Dosta dugo je ova
trafostanica predstavqala najve}i VN JS
projekat na svetu u funkciji.
VN JS projekat Ekibastuz
– centralna Rusija
Ekibastuz - centralna Rusija pred-
stavqao je veliki projekat, za koji su
Energosetproject,VEI i NIIPT planirawe
zapo~eli 1970. godine. Ciq je bio da se
obezbedi interkonekcija koja bi
isporu~ivala 6.000 MW iz termoelek-
trane Ekibastuv u Kazahstanu, radi kom-
penzacije snage u centralnoj Rusiji.Planirana VN JS interkonekcija obuh-
vatala je 2.400 km VN JS dvopolnog
prenosnog voda koji radi na naponskom
nivou ±750 kV i nazivne struje voda od
4.000 A,odnosno kapacitet prenosa snage
od 6.000 MW.Svaki pol imao je dva paralelno
povezana sistema koji su zasebno pose-
dovali visokonaponsku, vodeno hla|enu
12-impulsnu tiristorsku cevnu grupu. Za
prvu fazu VN JS projekta Ekibastuz – cen-
tralna Rusija (kapaciteta 1.500 MW),proizvedene su slede}e komponente
glavnog postrojewa:• VN JS tiristorske cevi BVPM-
800/470-III• jednofazni, dvonamotajni konver-
torski transformatori, na-zivne snage
od 320 MVA, za JS napone od ±450 kV do
±750 kV
ME\UNARODNA
PANORAMA
ANALIZA VISOKONAPONSKIH (VN) PROJEKATA
JEDNOSMERNE STRUJE (JS) U RUSIJI ZAJEDNO
SA PROJEKCIJAMA BUDU]IH AKTIVNOSTI
Pove}ava se broj visokonaponskih
objekata jednosmerne struje u Ruskoj FederacijiAutori: Lev V. Travin, Sveruski elektrotehni~ki institut
Vladimir V. Kudjakov, konsultant
Prevovod sa engleskog: Du{an Leti}
Grad Viborg u Rusiji
24 LIST ELEKTROMRE@E SRBIJE GODINA 8 BROJ 71 FEBRUAR 2014.
• prigu{nice, nazivne vrednosti 4 H,1000 A, za js napon od ±750 kV
• odvodnici prenapona: RL, RG-400 iRG-800
• upravqa~ka, za{titna i auto-matska
oprema.U periodu izme|u planirawa i real-
izacije ovog projekta, u Toqatiju je 1979.godine izgra|ena velika ispitna stanica.To je bila prva visokonaponska ispitna
stanica na svetu koja je projektovana za
sveobuhvatna, dugoro~na ispitivawa
celokupne opreme neophodne za visoko-
naponske sisteme naizmeni~ne struje (VN
NS) do naponskog nivoa od 1150 kV i VN
JS sisteme do 1500 kV. Ovi naponski
nivoi su vi{i od onih koji se sada
koriste u sli~nim ispitnim postroje-
wima podignutim u drugim delovima sveta.Nakon zavr{etka programa ispiti-
vawa,oprema je isporu~ena konvertorskim
stanicama u Ekibastuz i Tambov za prvu
fazu, kapaciteta od 1500 MW, a potom je
po~ela i izgradwa. Oko 1000 km VN JS
dalekovoda ±750 kV zavr{eno je pre ras-
pada Sovjetskog Saveza,{to je zaustavilo
sve radove na objektima i vodovima.Isporuka opreme je po~ela 1989. godine a
potom zaustavqena 1991. godine, kada je
izvr{ena demonta`a voda, tako da nikada
i nije pu{ten u rad. Sada je postalo
o~igledno da je Rusija u vreme razvoja VVN
JS sistema bila nekih 20 godina ispred
ostatka sveta.
BTB VN JS Viborg veza
Me|usistemska BTB VN JS Viborg
veza povezuje VN NS 330 kV sistem na
severozapadu Rusije sa VN NS 400 kV sis-
temom u Finskoj.Najve}i deo ovog projek-
ta pu{ten je u rad u periodu 1981-1984.godine, uz izgradwu tri visokonaponske
konvertorske jedinice (VN KJ), a svaka
jedinica nazivne snage od 355 MW,odnos-
no ukupno 1065 MW.Prenosni kapacitet je bio
predvi|en za 600 MW,ali je ova vrednost
pove}ana nakon prve godine po{to je
preneta energija (4.500 GWh) prema{ila
ugovorenu ukupnu koli~inu (4000 GWh).Nakon perioda probnog rada, koji je tra-
jao mawe od godinu dana, sredwa godi{wa
energija preneta putem ove veze bila je
4500 GWh.Krajem 1980-tih godina, po~ela je
rekonstrukcija BTB stanice Viborg,nakon odlagawa projekta VN JS Ekibastuz
– centralna Rusija. Visokonaponske
tiristorske cevi su zamewene, i upotre-
bqena je nova tehnologija koja je prvobit-
no razvijena za projekat VN JS Ekibastuz
– centralna Rusija. Tokom sredine 1990-tih nastavqeni su daqi radovi na revi-
talizaciji i pro{irewu BTB stanice
Viborg. U 2000. godini, ~etvrta visokon-
aponska konvertorska jedinica pu{tena je
u rad, a prenosni kapacitet ove veze
pove}an je na 1420 MW.Druga faza pove}awa kapaciteta
izvedena je u periodu 2002 – 2005.godine,sa ugradwom nove upravqa~ke, za{titne i
automatske opreme na prve tri konver-
torske jedinice, koje su imale i mikro-
porcesor za upravqawe aktivnom i reak-
tivnom snagom.Kona~no je 2010. godine izvr{eno
osavremewivawe svih softvera za
upravqawe, za{titu i automatiku,ukqu~uju}i i nabavku upravqa~ke petqe za
novi 50 MVA stati~ki sinhroni kompen-
zator (STATCOM) koji je ugra|en u BTBpostrojewe. STATCOM je razvijen od
strane Nau~no-tehni~kog centra elek-
troin`ewerske industrije JCS savezne
mre`e Ujediwenog elektroenergetskog
sistema u Moskvi. Kao rezultat rekon-
strukcije, prenos energije preko BTBpostrojewa pove}an je sa 4500 GWh u
1999. godini na 10.600 GWh u 2003.
Savremeni projekti razvoja VN
JS sistema u Rusiji
Od 1991. godine, u Rusiji su u pogonu
bile samo dve VN JS veze, i to veza
Volgograd – Donbas, i Rusija – Finska
BTB stanica Vinborg, bez spremnih
planova za daqi razvoj VN JS sistema.U periodu 2007-2008. godine, VEI je
zajedno sa OAO Electrovypryamitel,u gradu
Saransk, obezbedila sredstva za
istra`ivawe i razvoj kako bi razvili ser-
ijsku proizvodwu unificiranog konver-
torskog modula opremeqenog sa opti~ko-elektronskom kontrolom,12 kV JS napon-
skog nivoa i JS struje od 2,5 kA. Razvoj
ovog modula je tek jedan od posledwih
inovativnih dostignu}a koji }e biti
ugra|en u budu}e visokonaponske konver-
tore snage namewenih primeni u novim VN
JS sistemima,BTB projektima i stati~kim
kompenzatorima reaktivne snage.U Ruskoj Federaciji je 2008. godine
odobren generalni plan za raspored
objekata elektroenergetskog sistema do
2020.godine (Generalni plan 2020) uzima-
ju}i u obzir slede}e:• termo i nuklearne elektrane, snage
od 500 MW i vi{e
• hidroelektrane,snage od 300 MW ivi{e
• trafostanice, prenosni vodovi od
300 kV i vi{i,~ime se obezbe|uju sistemi
za isporuku snage od elektrana, i
interkonektivni prenosni vodovi kojima
ME\UNARODNA
PANORAMA
U skladu sa generalnim planom
za raspored objekata
elektroenergetskog sistema do
2020. godine, ugovorena je
izgradwa RHE Evenkiskaja, snage
8.150 MW, a predlo`ena je i
gradwa dva VN JS prenosna voda
du`ine 600 i 800 kilometara.
LIST ELEKTROMRE@E SRBIJE GODINA 8 BROJ 71 FEBRUAR 2014. 25
upravqa UPS Rusije,a koje treba izgradi-
ti u periodu 2010-2020. godine.U skladu sa tim Generalnim planom,
ugovorena je izgradwa RHE Evenkiskaja,snage 8.150 MW na reci Ni`waja
Tunguska u severoisto~nom Sibiru, a
predlo`ena je i gradwa dva VN JS prenos-
na voda HE Evenkiskaja – Tjunmen, du`ine
600 km i 800 km, napona ±500 kV i snage
2.500MW.VN JS vodovi napona ±750 kV, snage
3.000 MW Sibir (Itat) – Ural –Centralna Rusija (Tambov), du`ine 3.700km i Ural (Ekatarinburg) – Centralna
Rusija, du`ine 1850 km su tako|e plani-
rani da obezbede napajawe elektri~nom
energijom evropskog dela Rusije. Osim
toga, razmatrana je izgradwa tri VN JS
prenosna voda snage, naponskog nivoa
±750 kV (ili ±600 kV),snage 3.000 MW od
Sibira do dr`avne granice sa Kinom,kako bi se osigurao izvoz elektri~ne
energije u Kinu.Razmatrano je pro{irewe i rekon-
strukcija VN JS stanice Viborg kao i
izgradwa novih BTB VN JS stanica
Mogo~a i Kani, snage 200 MW na krajwem
istoku zemqe, BTB stanice Kwazegubskaja,snage 500MW radi pove}awa izvoza elek-
tri~ne energije u Finsku, i BTB stanice
Centralnaja,snage 500 MW, za izvoz elek-
tri~ne energije u Poqsku.Generalni plan za program izgradwe
do 2020. godine revidiran je 2010.godine, i shodno tome, doneta je odlu-
ka da se koriguje izrada prognoze time
{to }e se u obzir uzeti faktori koji
imaju u vidu smawewe potro{we snage
kao posledice pove}awa ekonomske
efikasnosti.BTB postrojewe, snage 200 MW, je u
fazi izgradwe pri trafostanici Mogo~a
u EES ^itiniskaja u Sibiru. Trenutno se
sprovodi faza isporuke i monta`e
opreme koja je projektovana i proizvede-
na u Rusiji.Ovo BTB postrojewe se nalazi
izme|u dva zasebna i nepovezana 220 kV
prenosna sistema na istoku (^ita) i kra-
jwem istoku (Habarovsk) Sibira.Postrojewe se sastoji od dva paralelna
sistema, a svaki sistem je u stawu da pre-
nese 100 MW snage u oba pravca.Postoje
ukupno ~etiri konvertora za naponske
izvore koji su prikqu~eni putem tro-
faznog sistema, instalisane snage 102MW. Pu{tawe BTB stanice Mogo~a u
pogon o~ekuje se tokom 2014. godine.Izgradwa sli~ne BTB stanice Kani,
snage 200 MW, koja bi povezivala 220 kVsisteme izme|u Irkutska i Habarovska,planirana je za 2014. godinu.
Doneta je odluka da se gradi VN JS
±300 kV sistem, koji }e biti u stawu da
propusti snagu od 1.000 MW izme|u
Lewingradske nuklearne elektrane i
stanice Viborg.Ova veza }e obuhvatiti i
izgradwu podzemnog kabla i nadzemnog
dvopolnog prenosnog sistema. Ovo bi
moglo dovesti do mogu}nosti da se
pove}a kapacitet BTB stanice Viborg.O~ekuje se da }e kompanija Alstom
proizvesti i isporu~iti opremu za ovaj
projekat, ~ije sprovo|ewe treba da krene
tokom 2014. godine.Planirano je da izgradwa
Kaqingradske nuklearne elektrane, sa
projektovanom proizvodwom od 1.000MW, po~ne tokom 2017. godine, a dodat-
nih 1.000 MW tokom 2020. godine, s tim
da }e najve}i deo proizvodwe biti
namewen izvozu. Planiran je VN JS 330 kV
prenosni vod ka Litvaniji, zajedno sa
izgradwom dve BTB trafostanice u
Mamonovu, svaka snage izme|u 500 MW i600MW. Jedna BTB stanica ima}e
interkonekciju ka poqskom prenosnom
sistemu, dok bi druga BTB stanica mogla
da dobije interkonekciju sa prenosnim
sistemom Nema~ke.
Tekst originalno objavqen u ~asopisu
„Transmission&Distribution World“
ME\UNARODNA
PANORAMA
Lev V.Travin diplomirao je na Moskovskom elektrotehni~kom institutu na elektranama,elektro-
sistemima i elektromre`ama, pre nego {to je 1956. godine primqen na Svesavezni (danas Sveruski)elektrotehni~ki institut za istra`ivawe i razvoj. Poseduje pedestogodi{we iskustvo iz oblasti
istra`ivawa, razvoja i planirawa istra`ivawa i razvoja VN JS elektroprenosa. Od 1964. godine
Travin je ~lan Me|unarodne elektrotehni~ke komisije (IEC), a 1990. godine bio je sekretar IECTehni~kog podkomiteta 22F – Energetska elektronika za elektri~ne prenosne i distributivne sis-
teme. IEC mu je 2011. godine uru~io nagradu „Tomas Edison“ za izuzetna postignu}a tokom rukovo|ewa
odborom.Travin je i samostalni ~lan CIGRE.Dr. Vladimir V. Kudjakov diplomirao je na smeru za elektrane, elektromre`e i elektrosisteme
1950. godine na Moskovskom elektrotehni~kom institutu gde je 1954. godine odbranio i doktorsku
tezu o elektroenergetskim sistemima. Kudjakov je radio na Sveruskom elektrotehni~kom institutu
(VEI) od 1953. do 1998. godine. Bio je nadle`an za visokonaponske elektroenergetske sisteme,celokupne ruske VN JS sisteme, projektovawe opreme za me|usistemske (BTB) VN JS veze, ispitivawe,isporuku, pode{avawa, pu{tawa u pogon i eksploataciju postrojewa. Kudjakov je 1998. godine nagra|en
titulom Uva`enog ~lana CIGRE.On je vi{i ~lan IEEE, a danas,nakon penzionisawa,radi kao nezavisni
in`ewer-konsultant.
O AUTORIMA:
Planirano je da izgradwa
Kaqingradske nuklearne
elektrane, sa projektovanom
proizvodwom od 1.000 MW,
po~ne tokom 2017. godine
26 LIST ELEKTROMRE@E SRBIJE GODINA 8 BROJ 71 FEBRUAR 2014.
Erektilna disfunkcija (ED), termin
koji se posledwih godina sve vi{e
koristi kako u medicinskoj tako i u pop-
ularnoj literaturi, predstavqa stawe
povremene ili trajne nemogu}nosti pos-
tizawa i/ili odr`avawa erekcije prik-
ladne za kvalitetan i zadovoqavaju}i
polni odnos.Trenutno 40 miliona mu{karaca u
Evropi, a vi{e od polovine mu{karaca
starijih od 40 godina ima ovaj problem.Predvi|a se da }e do 2025. godine 322miliona mu{karaca u svetu da ima neki
problem sa erekcijom. Obzirom na
u~estalost, o tome se otvoreno jo{ uvek
malo govori, a razloge mo`emo da
tra`imo u ~iwenici {to je na{e dru{tvo
jo{ uvek konzervativno po tom pitawu,qudi nisu dovoqno edukovani, ali ne
mo`emo da zanemarimo ni veliki uticaj
religijskih doktrina.O primarnoj disfunkciji govorimo
ako ona postoji od po~etka stupawa u
polne odnose, a o sekundarnoj ukoliko je
ona nastupila kasnije. Pri ovom
poreme}aju dotok krvi u penis je umawen,te je zbog toga ote`ano postizawe i/ili
odr`avawe zadovoqavaju}e ~vrstine
erekcije.Penisna erekcija je neurovaskularni
fenomen pod psiholo{kom kontrolom,te uzroci nastanka ovog poreme}aja mogu
da budu psihogene (gubitak polne `eqe,stres, poreme}aj intimnosti i komu-
nikacije sa partnerom, sram, strah od
neuspeha) ili organske prirode, ali se
naj~e{}e radi o kombinaciji ova dva
uzroka. Erektilna disfunkcija se ~e{}e
javqa kod mu{karaca koji imaju povi{en
krvni pritisak; {e}ernu bolest (40-70posto dijabeti~ara mo`e da razvije ED);imaju pove}ane masno}e u krvi; imaju mul-
tiplu sklerozu, Parkinsonovu ili
Alzheimerovu bolest; boluju od nekog
oblika depresije; imaju sni`ene vred-
nosti testosterona u krvi; imaju
o{te}ewa ki~mene mo`dine (povrede,tumori); imaju pove}anu telesnu te`inu;koriste lekove: diuretike, antidepre-
sive, beta blokatore; preterano konzu-
miraju alkohol i pu{e; su imali operaci-
je ili zra~ewa u predelu male karlice
ili se bave menaxerskim poslovima.Ona mo`e da se de{ava sporadi~no,
ali mo`e da bude i u~estala smetwa,bla-
gog, umerenog ili te{kog stepena. Ovo
stawe ni u kom slu~aju ne bi trebalo da
se smatra normalnim ni u kojem `ivotnom
dobu, niti ga treba zanemarivati ili
potiskivati, ve} je potrebno i mogu}e
le~iti. I pored jasne korelacije izme|u
procesa starewa i porasta erektilne
disfunkcije i smawewa polne aktivnos-
ti, mnogi stariji mu{karci nastavqaju
aktivno seksualno pona{awe koje je pot-
pomognuto pozitivnim stavom prema sek-
sualnoj funkciji.Le~ewe erektilne disfunkcije znat-
no je uznapredovalo posledwih dvadeset
godina obzirom da sve vi{e mu{karaca
prihvata postojawe problema i
otvoreno tra`i savet i pomo} lekara.Danas lekari imaju vi{e iskustva u
poboq{avawu seksualnog zdravqa mu{ke
populacije, jer ovaj problem tretiraju
kao i svaku drugu zdravstvenu tegobu i
bolest.Ukoliko se mu{karac koji ima prob-
lema sa erekcijom na vreme ne javi lekaru
i ne zatra`i stru~nu pomo}, vremenom }e
samo da produbi i pogor{a svoje
zdravstveno stawe. Postepeno }e da
izbegava kontakt sa osobama suprotnog
pola, udaqi}e se od partnera, ima}e
ose}aj krivice i mawe vrednosti,popusti}e na poslu, povu}i }e se u sebe
i na kraju }e da upadne u depresiju.U postavqawu dijagnoze ED najvi{e
doprinosi kvalitetna medicinska, psi-
holo{ka i seksualna anamneza, a pre-
duslov tome je razvijawe poverewa
izme|u pacijenta i lekara. Ukoliko
mu{karac sumwa u kvalitet svoje erek-
tilne funkcije, potrebno je da popuni
upitnik o proceni svog seksulanog
zdravqa. Rezulat bi trebalo da preda
svom izabranom lekaru koji }e da mu
predo~i mogu}e na~ine le~ewa i koji }e
ga uputiti na daqe konsultacije urologu,endokrinologu ili neuropsihijatru.Razgovor sa lekarima, ma koliko on bio
neugodan i uznemiravaju}i,ne bi trebalo
da se izbegava, a u istom pacijent treba
da bude otvoren i iskren. Treba da
napomene koje sve lekove koristi, kao i
pomo}na lekovita sredstva i da naglasi
{ta ga najvi{e mu~i. Le~ewe ne treba da
bude usmereno iskqu~ivo na le~ewe
simptoma, ve} na le~ewe osnovnog uzroka
bolesti koji je i doveo do problema sa
erekcijom. Treba naglasiti da ne posto-
ji ni jedna jedina terapija koja je uni-
verzalna i prikladna za svakoga. Svakom
se pacijentu pristupa individualno, a
lekarima su na raspolagawu razli~iti
postupci: neinvazivni (medikamentozna
terapija, vakumske pumpe, psihoterapija)i invazivni (intrakavernozne iwekcije,transuretralna primena lekova, penilne
proteze).Mu{karcima se, u ve}ini slu~ajeva,
prepisuju lekovi iz grupe PDE 5inhibitora (sildenafil, tadalafil, var-
denafil).Ove tablete za oralnu upotre-
bu funkcioni{u kao odgovor na seksual-
nu stimulaciju. Kada je mu{karac uzbu|en,ovi lekovi poma`u da se krvni sudovi
penisa pro{ire, {to omogu}ava dotok
krvi u penis, a time lak{e uspostavqewe
i odr`avawe erekcije. Onog trenutka
kada je polni odnos zavr{en i erekcija
prolazi.Tre}i korak koji vodi uspe{nom
prevazila`ewu problema je i aktivno
ukqu~ewe partnera u proces le~ewa i
obnova bliskosti, uz iskren i otvoren
razgovor na temu seksualnosti.Iako je Hipokrat, otac medicine,
objasnio da“impotencija” nastaje kada je
mu{karac preokupiran poslom ili kada
ima ru`nu `enu, danas pouzdano znamo da
erektilna disfunkcija nije po `ivot
opasna i smrtonosna bolest, ali mo`e u
velikoj meri da naru{i psihofizi~ko i
socijalno zdravqe mu{karaca, negativno
da uti~e na kvaliteta `ivota, posao,odnos sa partnerom, samopouzdawe i
psihi~ku stabilnost. Ona nije tabu ve}
stvarnost od koje ne treba be`ati i sa
kojom se treba uhvatiti u ko{tac.
Dr Aleksandra Karapanxi}
(lekar op{te prakse
u ambulanti „EMS“)
JP EMS EMS-OVA AMBULANTA
Od tabua
do stvarnosti
Serija tekstova “EMS-ova
ambulanta” omogu}ena je
sredstvima TEMPUS projekta
LIST ELEKTROMRE@E SRBIJE GODINA 8 BROJ 71 FEBRUAR 2014. 27
UVaqevu je, u organizaciji Kulturnog
kluba zavi~ajne biblioteke
„Qubomir Nenadovi}“, sredinom febru-
ara odr`ano literarno ve~e posve}eno
stvarala{tvu Janka Levnai}a,
kwi`evnika koji je i ceweni EMS-ovac,
sada na poziciji pomo}nika direktora
Pogona prenosa Vaqevo. Doga|aj je orga-
nizovan kao deo programske serije „160
godina vaqevske pripovetke“ ~iji je ciq
da najavi i pripremi kwigu o vaqevskoj
pripoveci u razdobqu od 1857, kada je
Qubomir Nenadovi} objavio „Prosjaka“,
pa do savremenog doba.
- Kako god se na kraju nazvao,
proizvod koji iza|e iz mog truda, ma bio
on i roman koji je nagra|en ili bio u
konkurenciji za nagradu, negde u svojoj
strukturi morao je imati pripovetku.Pripovetka u ovom trenutku nije
naro~ito validna niti popularna me|u
proznim piscima, iz nekog ~udnog razlo-
ga. Uprkos tome mislim da su mnogi poz-
nati srpski pisci boqi kao pripoveda~i
nego kao romanopisci. Pripovetka jeste
temeq svega {to sam radio, otkrio je
Levnai} prisutnima koji su te ve~eri
popunili ~itaonicu biblioteke.A zainteresovanih za dru`ewe sa
piscem bilo je mnogo,{to ne ~udi budu}i
da je re~ o nagra|ivanom autoru
osobenog izraza i nagla{ene imaginaci-
je.Levnai} je u svet poezije i proze zako-
ra~io u ranoj mladosti. Objavio je
zbirku „Pri~e sa Bistre“, romane
„Kakma“ i „Radionica za izradu nao~ara“,zbirku pripovedaka „Ogweno ogledalo“,kwigu proze u dva toma „Trava od devet
mrakova - leksikon srpskih vila i vile-
waka“, kao i esejisti~ko-kriti~arsku
kwigu „Ime igre: katran i skorup“.Romani „Kakma“ i „Radionica za izradu
nao~ara“ bili su nominovani za NIN-ovu
nagradu. Zastupqen je u antologiji mod-
erne srpske proze „U kwigama sve pi{e“.^lan je Udru`ewa kwi`evnika Srbije od
1995. godine. Bavi se i slikarstvom i
kwi`evnom i likovnom kritikom.M. B.
POVODIKWI@EVNO VE^E POSVE]ENO JANKU LEVNAI]U
Uskladu sa dogovorom predstavnika
Poslodavca i Sindikata da se
kadrovski oja~aju zajedni~ke komisije i
odbori i wihov rad u~ini efikasnijim,
posle dono{ewa Odluke kojom su
odre|ena odgovorna lica za podr{ku i
pokretawe postupka za za{titu od
zlostavqawa na radu u JP EMS, generalni
direktor Nikola Petrovi}, , doneo je
Pravilnik broj 682, od 23. januara 2014.
godine, o izmeni i dopuni Pravilnika o
naknadi {tete zbog povrede na radu
zaposlenog i Re{ewe broj II-07-16/943,
od 29. januara 2014. godine, o izmeni i
dopuni Re{ewa o obrazovawu posebne
Komisije za naknadu {tete zbog povrede
na radu zaposlenog. Pravilnikom se
ure|uju uslovi pod kojim zaposleni mo`e
ostvariti naknadu materijalne i nema-
terijalne {tete nastale povredom na
radu ili u vezi sa radom, ako se utvrdi
subjektivna ili objektivna odgovornost
Poslodavca. Postojawe {tete utvr|uje
posebna komisija koju je obrazovao gen-
eralni direktor (imenovani predstavni-
ci poslovodstva i zaposlenih).
Pravilnik se mo`e pro~itati na
sajtu Sindikata EMS.
R. E.
^uvar vaqevske
pripovetkeDoga|aj organizovan kao deo programske
serije o bogatoj tradiciji pripovedawa u
tom gradu
SINDIKAT EMS
Pravilnik
o naknadi {tete
„Pripovetka jeste temeq
svega {to sam radio“
Janko Levnai} (drugi sleva) na kwi`evnoj ve~eri u ~itaonici Biblioteke