dispozicija otpadnih materija
DESCRIPTION
dTRANSCRIPT
OTPADNE MATERIJE U ŽIVOTNOM I RADNOM PROSTORU
Prevencija potencijalnih rizika za narušavanje zdravlja, prisutnih u životnom i radnom prostoru, najefikasnije se ostvaruje primenom više različitih mera, od kojih su najvažnije:
snabdevanje stanovništva pijaćom vodom rešavanje problema dispozicije otpadnih materija (otpadne vode različitog porekla,
čvrste otpadne materije) kontrola upotrebe hemijskih materija zdravstvenovaspitni rad i podizanje nivoa sanitarnog standarda stanovništva
DISPOZICIJA ČVRSTIH OTPADNIH MATERIJAProcenjuje se da se dnevno u proseku formira oko jedan kilogram otpadnih materija po
glavi stanovnika.Najrasprostranjeniji način dispozicije čvrstog otpada još uvek je odlaganje i zasipanje
na poljima za to određenim. Spaljivanje, kompostiranje i reciklaža, koje nose zanemarljivo male rizike po okolinu i zdravlje, trebalo bi i u ruralnim i u urbanim sredinama da postanu dominantni metodi za zbrinjavanje čvrstih otpadnih materija. DISPOZICIJA TEČNIH OTPADNIH MATERIJA
Otpadne vode po svom poreklu mogu biti: komunalne (domaćinstva, naselja) industrijske
Prečišćavanje otpadnih voda iz komunalnih sistema je neophodno ukoliko postoji nesrazmera između količine kanalizacionih voda i kapaciteta recipijenta, a iz industrijskih- obavezno pre ispuštanja u kanalizaciju. METODI PREČIŠĆAVANJA OTPADNIH VODAMetodi prečišćavanja otpadnih voda mogu biti:
mehanički metodi biološki metodi
hemijski metodi
MEHANIČKE METODE su: prečišćavanje pomoću rešetke i
sita taloženje i sedimentacija uklanjanje masnoće i pene
BIOLOŠKI METODI obuhvataju: filtre prokapnike (posle taloženja) peščane filtre polja navodnjavanja polja irigacije
stabilizaciona jezera i lagune prečišćavanje preko aktivnog uglja bioaeratore
HEMIJSKI METODI su: koagulacija reverzna osmoza oksidacija, aeracija, ozoniranje
prečišćavanjepomoću jonoizmenjivača
hemijska precipitacija neutralizacija baza i kiselina
DEZINFEKCIJA OTPADNIH VODA: UV radijacijom jonizujućim zračenjem
1
visokom temperaturom hlorisanjemPri hiperhlorisanju je obavezno uklanjanje viška hlora pre puštanja u vodotok, jer su koncentracije veće od 1mg/l letalne za ribe. Uzročnik TBC se eliminiše hiperhlorisanjem:rezidualnog hlora treba da bude 2mg/l, pri čemu je dužina espozicije 2 h.Hlor se, osim za dezinfekciju može koristiti i u drugim etapama prečišćavanja otpadnih voda:
eliminisanje i sprečavanje razvoja algi
sprečavanje truljenja u mreži sprečavanje anaerobnih procesa u
taložnicima otlanjanje sumpor vodonika
poboljšanje koagulacije i separacije
sprečavanje pojave pene smanjivanje BPK
DISPOZICIJA OTPADNIH MATERIJA IZ MEDICINSKIH USTANOVA
MEDICINSKI TEČNI OTPAD potiče iz kliničko-biohemijkih laboratorija (reagensi i henikalije) i rendgen kabineta, ali obuhvata i sredstva za čišćenje i održavanje medicinske opreme, ostatke lekova, kontrasna sredstva. U nemedicinski toksični otpad spadaju sredstva za održavanje higijene prostorija i sanitarnih čvorava (deterdženti, dezificijensi, HCl). sva pomenuta sredstva se uglavnom odstranjuju puštanjem u kanalizaciju.
INFEKTIVNI OTPAD se stvara u odeljenjima za zarazne bolesti i hematologiju, u mikrobiološkim i patološkim laboratorijama, hiruškim i ginekološkim odeljenjima.Sav ovakav materijal se mora tretirati u autoklavu ili sagoreti pre puštanja u kanalizaciju (odnosno pre odlaganja u kontejnere).
RADIOAKTIVNI OTPAD se može svrstati u pet kategorija: visokoradioaktivni otpad srednjeradioaktivni otpad sa α
emiterima srednjeradioaktivni otpad sa β/γ
emiterima
niskoradioaktivni otpad sa α emiterima
niskoradioaktivni otpad sa β/γ emiterima
Radioaktivni materijali koji se koriste u dijagnostičke i terapijske svrhe su niske radioaktivnosti i kratkog poluživota. svaki onkološki/radiološki institut treba da ima sistem (tankove/rezervoare) u kome će radioaktivne izlučevine odležati sve dok stepen zračenja ne postane bezopasan za okolinu.
ZAŠTITA OSOBLJA KOJE RUKUJE INFEKTIVNIM, TOKSIČNIM I RADIOAKTIVNIM OTPADOM
Zaštita osoblja koje rukuje infektivnim, toksičnim i radioaktivnim otpadom obuhvata: posebnu obuku obavezno korišćenje zaštitne opreme (naočara, rukavica, odeće, obuće) poštovanje odgovarajuće procedure u radu sa radioaktivnim materijalom
(minimalno manipulisanje, čuvanje kontejnera na sigurnoj lokaciji itd.)
2