dispozicija otpadnih materija

3
OTPADNE MATERIJE U ŽIVOTNOM I RADNOM PROSTORU Prevencija potencijalnih rizika za narušavanje zdravlja, prisutnih u životnom i radnom prostoru, najefikasnije se ostvaruje primenom više različitih mera, od kojih su najvažnije: snabdevanje stanovništva pijaćom vodom rešavanje problema dispozicije otpadnih materija (otpadne vode različitog porekla, čvrste otpadne materije) kontrola upotrebe hemijskih materija zdravstvenovaspitni rad i podizanje nivoa sanitarnog standarda stanovništva DISPOZICIJA ČVRSTIH OTPADNIH MATERIJA Procenjuje se da se dnevno u proseku formira oko jedan kilogram otpadnih materija po glavi stanovnika. Najrasprostranjeniji način dispozicije čvrstog otpada još uvek je odlaganje i zasipanje na poljima za to određenim. Spaljivanje, kompostiranje i reciklaža, koje nose zanemarljivo male rizike po okolinu i zdravlje, trebalo bi i u ruralnim i u urbanim sredinama da postanu dominantni metodi za zbrinjavanje čvrstih otpadnih materija. DISPOZICIJA TEČNIH OTPADNIH MATERIJA Otpadne vode po svom poreklu mogu biti: komunalne (domaćinstva, naselja) industrijske Prečišćavanje otpadnih voda iz komunalnih sistema je neophodno ukoliko postoji nesrazmera između količine kanalizacionih voda i kapaciteta recipijenta, a iz industrijskih- obavezno pre ispuštanja u kanalizaciju. METODI PREČIŠĆAVANJA OTPADNIH VODA Metodi prečišćavanja otpadnih voda mogu biti: mehanički metodi biološki metodi hemijski metodi MEHANIČKE METODE su: prečišćavanje pomoću rešetke i sita taloženje i sedimentacija uklanjanje masnoće i pene BIOLOŠKI METODI obuhvataju: 1

Upload: acadvornicki4017754

Post on 12-Jan-2016

76 views

Category:

Documents


1 download

DESCRIPTION

d

TRANSCRIPT

Page 1: DISPOZICIJA OTPADNIH MATERIJA

OTPADNE MATERIJE U ŽIVOTNOM I RADNOM PROSTORU

Prevencija potencijalnih rizika za narušavanje zdravlja, prisutnih u životnom i radnom prostoru, najefikasnije se ostvaruje primenom više različitih mera, od kojih su najvažnije:

snabdevanje stanovništva pijaćom vodom rešavanje problema dispozicije otpadnih materija (otpadne vode različitog porekla,

čvrste otpadne materije) kontrola upotrebe hemijskih materija zdravstvenovaspitni rad i podizanje nivoa sanitarnog standarda stanovništva

DISPOZICIJA ČVRSTIH OTPADNIH MATERIJAProcenjuje se da se dnevno u proseku formira oko jedan kilogram otpadnih materija po

glavi stanovnika.Najrasprostranjeniji način dispozicije čvrstog otpada još uvek je odlaganje i zasipanje

na poljima za to određenim. Spaljivanje, kompostiranje i reciklaža, koje nose zanemarljivo male rizike po okolinu i zdravlje, trebalo bi i u ruralnim i u urbanim sredinama da postanu dominantni metodi za zbrinjavanje čvrstih otpadnih materija. DISPOZICIJA TEČNIH OTPADNIH MATERIJA

Otpadne vode po svom poreklu mogu biti: komunalne (domaćinstva, naselja) industrijske

Prečišćavanje otpadnih voda iz komunalnih sistema je neophodno ukoliko postoji nesrazmera između količine kanalizacionih voda i kapaciteta recipijenta, a iz industrijskih- obavezno pre ispuštanja u kanalizaciju. METODI PREČIŠĆAVANJA OTPADNIH VODAMetodi prečišćavanja otpadnih voda mogu biti:

mehanički metodi biološki metodi

hemijski metodi

MEHANIČKE METODE su: prečišćavanje pomoću rešetke i

sita taloženje i sedimentacija uklanjanje masnoće i pene

BIOLOŠKI METODI obuhvataju: filtre prokapnike (posle taloženja) peščane filtre polja navodnjavanja polja irigacije

stabilizaciona jezera i lagune prečišćavanje preko aktivnog uglja bioaeratore

HEMIJSKI METODI su: koagulacija reverzna osmoza oksidacija, aeracija, ozoniranje

prečišćavanjepomoću jonoizmenjivača

hemijska precipitacija neutralizacija baza i kiselina

DEZINFEKCIJA OTPADNIH VODA: UV radijacijom jonizujućim zračenjem

1

Page 2: DISPOZICIJA OTPADNIH MATERIJA

visokom temperaturom hlorisanjemPri hiperhlorisanju je obavezno uklanjanje viška hlora pre puštanja u vodotok, jer su koncentracije veće od 1mg/l letalne za ribe. Uzročnik TBC se eliminiše hiperhlorisanjem:rezidualnog hlora treba da bude 2mg/l, pri čemu je dužina espozicije 2 h.Hlor se, osim za dezinfekciju može koristiti i u drugim etapama prečišćavanja otpadnih voda:

eliminisanje i sprečavanje razvoja algi

sprečavanje truljenja u mreži sprečavanje anaerobnih procesa u

taložnicima otlanjanje sumpor vodonika

poboljšanje koagulacije i separacije

sprečavanje pojave pene smanjivanje BPK

DISPOZICIJA OTPADNIH MATERIJA IZ MEDICINSKIH USTANOVA

MEDICINSKI TEČNI OTPAD potiče iz kliničko-biohemijkih laboratorija (reagensi i henikalije) i rendgen kabineta, ali obuhvata i sredstva za čišćenje i održavanje medicinske opreme, ostatke lekova, kontrasna sredstva. U nemedicinski toksični otpad spadaju sredstva za održavanje higijene prostorija i sanitarnih čvorava (deterdženti, dezificijensi, HCl). sva pomenuta sredstva se uglavnom odstranjuju puštanjem u kanalizaciju.

INFEKTIVNI OTPAD se stvara u odeljenjima za zarazne bolesti i hematologiju, u mikrobiološkim i patološkim laboratorijama, hiruškim i ginekološkim odeljenjima.Sav ovakav materijal se mora tretirati u autoklavu ili sagoreti pre puštanja u kanalizaciju (odnosno pre odlaganja u kontejnere).

RADIOAKTIVNI OTPAD se može svrstati u pet kategorija: visokoradioaktivni otpad srednjeradioaktivni otpad sa α

emiterima srednjeradioaktivni otpad sa β/γ

emiterima

niskoradioaktivni otpad sa α emiterima

niskoradioaktivni otpad sa β/γ emiterima

Radioaktivni materijali koji se koriste u dijagnostičke i terapijske svrhe su niske radioaktivnosti i kratkog poluživota. svaki onkološki/radiološki institut treba da ima sistem (tankove/rezervoare) u kome će radioaktivne izlučevine odležati sve dok stepen zračenja ne postane bezopasan za okolinu.

ZAŠTITA OSOBLJA KOJE RUKUJE INFEKTIVNIM, TOKSIČNIM I RADIOAKTIVNIM OTPADOM

Zaštita osoblja koje rukuje infektivnim, toksičnim i radioaktivnim otpadom obuhvata: posebnu obuku obavezno korišćenje zaštitne opreme (naočara, rukavica, odeće, obuće) poštovanje odgovarajuće procedure u radu sa radioaktivnim materijalom

(minimalno manipulisanje, čuvanje kontejnera na sigurnoj lokaciji itd.)

2