dives in misericordia - enciklika ivana pavla ii

8/3/2019 Dives in Misericordia - Enciklika Ivana Pavla II

1/30

PAPA IVAN PAVAO II

BOGATMILOSRDEMDives in misericordia

ENCIKLIKA


2/30

IJ dokumenti 61 IVAN PAVAO II

B 'OGAT MILOSRDEMD IVE S IN M ISE RICO R DIA

ENCIKLIKA VRHOVNOG SVECENIKAIVANA PAVLA IIo BOZjEM MILOSRDUI I. iz da nje

Izdaje: Krscanska sadasajost, Zagreb. Marulicev trg 14Izdaje se s dopustenjemcrkvenih vlastiOdgovara: dr A1do StaricTisak: Krscanska sadasnjost, ZagrebNaklada: 1.000ISBN 953-151-019-9

KRSC AN SKA SADA SN ]O STZAGREB 1994.


3/30

ENCIKLlKA VRHOVNOG SVECENIKAIVANAPAVLA n.o MILOSRl)U BOZJEMCASNA BRACO, UUBUENI SINOVI I KCERI,POZDRAV I APOSTOLSKI BLAGOSLOV!

1.TKO MENE VIOl, V1DI I OCA(usp, Iv 14,9)

I. Objava mllosrda,.j30GAT MILOSRDEM, BOO,i Isti [e Onaj koga namIsus~ist objavi kao Oca: Njega: narn je u sebi ocitovao ipokr;u:aoSln njegov.2 -Posebno znacajan'trenutak toga oaito-

'VaoJa jest kada se Filip, jedan od Dvanaestorice apcstola,oBraHe Kristu rijeclma: Gospodine, pokaf nam Oca, ido--s'la nam jel; Isus mu tada odvrati:Toliko sam vremena s'Io!,am~,ijO$ me ne poznas.c? Tko [e vidio mene, vidio je i_Qcaw.3Te -su rijeci izgovorene u oprostajnom govoru, naJ:ti\a-juvazmene vecere, nakon koje su .se zbili dcgadajisve-,fih dana za kojlh je jednornzauvijek r m a l o biti potvrdenoda ~Bog, bogat milosrdem,zbog velike ljubavi kojom nasu.zIJubi: nas koji bijasmc mrtvi zbog prijesfupa ozivi zajed00 s ~stom.4 - -5


4/30

Slijede41 u,cenje Drugoga vati:k~n:s'k~:g,s.ab~t'? i' obaziru-c i se-na ~bspb'ih!p'o'trebe vrem:ena!l.k~Je;n~ ZIYUn_o, p O ~ _ ~ ~ -ucsam: P9slaniCu Redempto! ,.HpJtf.tn~?$.tl~IO; covJek\1" _ T s - t J -ni,ktija na.mje _4:svojoJ pUnlnI. l d_ubl~l cbjavljena u Kr:st~.Ne manje vaZ'ail .razlog nagof:u na~ ,.cia: -u ov?o,pasno ~;.t7 -~};:o-rije_~~. Joiqe:!inom, 1): Krrs~,~ O'cl:uJ~mo hc~ Clca~o~ I,je-Olae,mllostda IB,og svake -utjehe, U l,.q::eclbl GauglJot! e t ;' s p , e s . i6 aoi'sta~ ~itamo:Kti,st_; n Qv i A ~ an ::" ', pcitp':lno otktiya,I cbvjeka njemu s ~Qme te muogla1l1 JuJe _uzvlS:~n ,OSt nje-gov-aP9ziva,u:on tOCll'll 'Upravo~6bia.,vljujd6iola.isIVf) Dca iri[ego:ve fjuliavi~., Navei:l'e'ne t:ije~i jasno Pbsvje 'dQ~uju da:6: t l tQvanJa: 6 0 Y J e k - a upunom dcstojaastvu oje:gnve'I;l 'apavine mo-ze,'biti bezsveze ii'e_.S;,i;rtio,'pojm'oYhe, v e e ; idub:ok!Y:zivotne: - s Bogpm . .'CovjekLnjegov- konac,ni poriv otkriv' 'ljuse u-l. 'kat9 sam to.ustvrdl u poslanid_Redemptor Hemi-nis - istovremene -nam ,Evano'elje .i sv a Pr-e:aja tr ajno po-kazuju da rnorarrre prcci taj PM! sa svakim Goy.re:kom,kak-q ,Ii' lim: ga jeFCriSl'.zacrtadobjav.ljujuci nam usebiOca inj,e.g,o:vuJjubav} UKrrsJcu Isusu i . e : ! uSblsr.)_tbvjeku, ito on!l:kg' k ako . je " je dno lnz auv ij ek na.:maceiloG:rkvi u :mijcnania vre-mena,zna,i iSlo"dobrioici ususret Cell i nJegovoj ljuhavi,Drugi vatikanski saber petvrdio je- tu istinn za pr'iIike na-~


5/30

nadasve on milosr4e ut;elovljuje i uosobliuie. On ie "am, uodredenom .smislu, milosrde: Tko milosrde u njemu vidi iu njernu susrece, tome Bog postajeosobito "'vidljiv kaoOtac bogat milosrdeme.PSuvremeni nacin mi~!jenja, mozda vi~e nego kod to -vjeka proslih vremena, kaoda se suprotstavlja Begu imi-losrda i tefi da iz zivota istrijebi iiz covjekova srca istrgneisam pojam milosrda. Rijec ipojam milosrda nevoljko sedoimlju eovjeka koji je, zahvaljujuci. znanstvenom itehnie-kom napretku, koga 'dosadasnja povijest nije poznavala,postao gospodarom zemlje koju je . sebi podlozio injomezagospodario.t" To gospodarenje zemljom, sto se katkadashvaca odvec [ednostrano ipovrsno, kao da ne ostavljaprostora za milosrde. U svezl s t ime mozerno se, Ipak, po-zvatina slikuvo polozaju covjeka u suvrernenom svijetu,kako jezacrtana na pocetku Uredbe Gaudiumet Spes. On-dje, medu ostalim, citamo iovo: Tako nam se danasnji

svijet pokazuje u isto vrijerne snaznim i slabhn, sposobnimdatihi najbolja inajgora djela, a pred njim se orvara putslobode il i ropstva, napretka H i nazatka, bratstva iii rod-nje. Osim toga, covjek postaje svjestan da 0 njemuovisihoee Ii na dobro upraviti sire koje je sam pokrenuo ikojega mogu iii satrtl H i mu sluziti,1S. PoloZaj suvrernenog 'svijeta ne pokazu]e sarno takvepreobrafaje sposobne da nam uliju nadu u bolju coviekovubuduenost na zemlji, vee Qcituje imnogostruke prijetnje.koje nadilaze sve dosada nama poznate, Grkva nece presta-ti u razlieitim prilikama raaotkrtvatl te prijetnje (kao npr.u lzjavarna u om~,UNESCO, FAD idrugdje), noona ihmora ispitivati u svjetlu istine sto ju.je od Boga prirnila.

U Kristu objavljena .. istina 0 Bogu Ocu milosrda~16ornogucuje nam da gasvidimo osobito bliza cQvjeku. na-dasve kad on trpi, kada je ugrozen u samom korjenusvo-ga btvovanja isvoga dostojanstva. Lzbog toga, u sadasnjempolozaju Crkve isvijeta, mnogi Ijudi imnoge sredine, vo-dene lzostrenim osje6ajem vjere, obracaju .se, rekao bih go-tovo samoniklo, Bozjem milosrdu, N a , to ih , nema sumnje,potiet,'::Krist, cfji je Duh na djelu u dubirii njihovihsrdaca,8

Ot~jstvo Boga Oca milosrda .. koje IlaID Je on objavio, us-neii.,sadasnjih prijetnji protiv covjeka, postaje kao neki po-,sehan poziv upravljen Crkvi, .'u ovoj poslanici zelio bih odgovoriti na taj poziv: zeliobih'preuteti vjecni, a istovremeno svojorn jednostavnoscu idubinwo neusporediv govor objave i vjere kako bih josjednom njime, pred Bogorn iIjudima izrazio velike brigenasga vremena.Doista, objava i vjera ne uti'; nas toliko da samo umskirazmiSljamo 0 otajstvu Boga kao Oca mllosrda koliko dae tome milosrdu utjecerno, u ime Krista iu jedinstvu 5njime. Nije Iinas .Krist poucio da na~ Otac, koji vidi Us~ovitosti17 trajno ocekuje od nas, rekli bismo, ria, obra-tij'uci se njernu u svim svojim potrebarna, uvijek iznovaistI!~~yjemo njegovo otajstvo, otajstvo Oca i njegoveJj_ubavl?18 . ..Z ,elim . dak le, da m isli sr o ih ovdje lznosimo priblizesvima ovo olajstvo te istodobno postanu potresan p-ozivfltkYe narnilosrde koje je tolikopotrebno suvrernenorn~m/je~u isvijetu, Oni osjecaju njegovu porrebu, paako ce-stQto ineznaju. '.

9


6/30

II.MESIJANSKA PORUKA

3. Kad Krist zapocne djelovati inaucavarlPred svojim sumjestanirna u Nazaretu Krist s e poziva

na rijeCi proroka Izaije: Duh Gospodnji na meni je jer mepomazal On me posla blagovjesnikorn biti sirornasima: pro.glasiti-suznjirna oslobodenje, vid slijepirna; na slobodu pu-stiti potlacene, proglasiti godinu milosti Gospodnjee.tt Pre.rna sverome Luki te su tijeci prvo hiegovo mesiiansko bi:.ft6;vanje, nakon kejega ce. uslijediti 6ni irijeci 5tO nam ihprenosi Evandelje. Tim cinjma itim- rijecima Krist ponazo-duje Boga medu ijudima. Silno je znaeajno da so ti ljud iprije svega sirornasi, svi -ont kojim a nedostaju osnovnas:-edstva za zivot, koji su Iieni slobode, sJijepci koji nevld~. ~rasote stvaranja, svi nni koji prozivljavaju nutarnjubol II I trpe zbog .drustvene nepravde, inaposljerku, gresni-d. Upravo U odnosu prerna tim Jjudima MesiJa postajeosobito Mljiv. znak Boga koji je Ijubav; On postaje znakOca..U .:om vidljivorn znaku, iIjudi nasega vrernena, poputondasnjih, mogu rakodervidjeu Oca,Znacajno je' da se Isus, kada su poslanlci odaslaniodI"


7/30

.Kad Je i'ijeco propcvtjedanju, postavlja namse pitanjeod temeljnog vznacenja, pitanje znace-nJa,iirazai sadrlajapojma, prije svega poim milosrda (u svezi ~ poimom. l ju 'Oa'vil


8/30

ljubavlju jedinstvenog Izabranja, slicnorn bracno] Ijubavl;37.zbog toga mu on oprasta prijestupe, pa cak nevjernost iiz-daje. Ako ponovo cini pokoru, istinsko obracenje, on izuo-va svoj narod privodi milostP8 U prorockorn propovijeda-nju milosrde znaCi narocilu moe li u ba v i, koja ie ;acaod gri-[eha i nev;ernostiizabranog naroda,U torn prostranom drustvenom sklopu rnilosrde seoCi.tujekao uzajarnno povezano.s nutarnjim iskustvorn pd.jedinaca koji se nalaze u gresnorn stanju ili su pod udarci-rna patnje iii nesrece. Tvarno kdo i cudoredno zlo ili grijehuzrokuju da se sinovi ikceri Izraela obracaju Gospodinu,pozivajuci se pri tom na njegovo milosrde, Tako se David,svjestan tei:ine svoga p,I'ijestup'a~ obraca njemu;39 isto cini iJob, nakon svoga bunta kad se nasao u strahotnojnesreei;40 jednako tako mu se obraca i Estera, svjesnasmrtne prijetnje sto se nadvila nad njezin narod.f! Ima josidrugih prirnjera u Knjigarna Staroga zavjeta.42U iskonu tog mnogostrukog zajednicarskog iosobnoguvjerenja, 0 cernu svjedoc! citavStari zavjet tijekorn vjeko-va, nalazi se temeljno iskustvo izabranog naroda, stb ga jeprofivljavao u doba izlaska: Gospodin je vidio bijedu svoganarodabacenog uro.pl\1Yo,tuo jenjegove vapaje, spozaaoje njegove tjeskobe' iodlucio d a gaoslobedt/" U tom spa-senjskorn cinu, sto ga je ozbiljio Gospodin, prorck. razabirenjegovu ljubav isamilost.w I upravo tu se ut-vrduje,pouz-danje cijeloga naroda isvakoga njegova clana: u milosrduBozjern ko]e se mote ccekivati u svakojteskoj prilici.Tome pridolazi tinjenica da je covjekova bijeda inje-gOY grijeh, Narod Staroga saveza spoznao je tu bijedu veead vrernena izlaska, kada je podigao zlatno tele, Nad timpostupkom lorna saveza sam je Gospodin slavodobitovao,kada se Mojsiju sveeano' ocitovao kao'Bog milosrdan imilostiv, spor na srdzbu,bogat ljubavlju .i vjemoU:u.45 Utoj sredisnjo] objavi izabrani rrarod i svakl pojedlni clantoga .naroda .naci ce, nakon svakoga prijestupa, snage iopravdanja da se obrate. Gospodinu te ga podsjete na onosto je onsam jasno objavio 0 sebi46 izamole njegovcpra-st.anje.

14

l'ako je Gospodin cinima irijecirna objavio svoje rni-ldsrcle vee odsamih pocetaka naroda koji je sebi lzabrao i,iijekomcijele 'syoje povijesti, taj se narod trajno, kako u~:v.oji'mnesrecama taka iu osvjeseenju 0 svorne grijehu,l:ltj~'Cao Bogu milosrda. U Gospodinovu rnilosrdu prerna;.S~v6'jiTaoe.ituj,,:, se sve nijanse ljubavi: ~mje njihov Otac~7.jer ,IZr~ei.je njegov p.rv~r~denac.;4B.onje takoder z~ruc~lkone k0JOJ prorok navjescuje novo irne: ruhanta, rnila, JerB t @ J I i G ~ bitiIskazano milosrde,49"Pace ionda kada, skrhan nevjernoscu svoga naroda,6{j)~pli)dinodlucuje da s njirne raskrsti, opet ga njezncst I'ileiTh.od-u~naijubavpremasvome narodu nagone "da pre-vlada srdzbu.S O Shvatljivo narn je onda. zasto psalmisti,.kad.a iele opjevati najvelebnije hvalbenice Gospodinu, za-pecinju pjevom pjesni Bogu ljubavi, njemostl, milosrda iVaeIfnosti.51Iz svega toga proizlazi da milosrde nije tek nesto stoJil:tipada pojrnu Boga, v e e one obiljezu]e Zlvot cijelog izrael-sR:o.gnaroda injegovfh pojedinih sinova ikceri: GnO jesadNaiprisnosti s njihovim Gospod inom, sadrzaj njihova di-"-81'ogas njime, Taj vid milosrda izrasen je u raznirn knjiga-ma S;'l;l{oga zavjeta velikim bogatstvom izraza, Bile bi,rreraa sumnje, teSka u tim knjigama traziti sarno umski od-, g : o v o f , na pitanje sto je milosrde u sebi, Medutirn, v e e i'-s~m0 nazivl jej sto susrecemo u njirna, mnogo nas rnoze 0lOflle' p.cnlciii.52~tal'j eavjet obznanjuje rnilosrde Gospodinovo brojnimz~azifu.a koji irnaju vrlo slicno znacenje; oni se razlikujupp . yome posebnom sadrzaju, a li stiee se, rekbi, s razlief-t i :h s ri a na k jednom tem elinom . sadr ia iu; da bi izrazili ono-:strajifobogatslo milosrda, a istodobnoga s razlicita gledi-,~ta pribliZtli Covjeku. Stari zavjet sokoli nevoljnike, naroci-(6 0n,~p'ritjsDute gtijehom - kao isay Izrael, koji bjese pri-Cilnuou. z savez s Bogom -, da se pozovu n a m ilo sr de , ido-'Rusfa Im da se pouzdaju u njega: na to ihpodsjeca u vi-e-meilima ;pada j obeshrabrenostl, Nadalje, Stari -zavjet iska-zuje 1i""41benice i slavopo;e za milosrde svaki put kada se90 ot:itovalo i ozbiljilo u ziyotu naroda, iii nekoga poje-d ' l n < : a _

1 5


9/30

Time se milosrde u nekom smislu stavlja riasuprot Bo-ijoj pravednosti, i u .mnogim se slueajevima


10/30

IV .PRISPODOBA 0 RASIPNOM SINU

3. AnalogijaNa sarnome pocetku Novoga zavjeta Evandelje svetogaLuke istice osobitu podudarnost izmedu dviju rijeci Bo-

zjem milosrdu, U Kojima snafno odjekuje cijela starozavjet-na predaja. Tu svoj Izraz nalaze znacenjski sadrfaji prisutniu raznoLikom nazivlju starih Knjiga. Evo, Manje koja, ula-zed u Za:harijinu kucu, velica svom dusom Gospodina snjegova milosrda, koje, je od koliena do kolien a bogatoobasipalo ljude koji live .1 1 strahu Bozjemu. Malo zatim,spominjuci se odabranja Izraela, ona navjescuje milosrdekojega se dovijeka sporninje onaj koji ga je izabrao.w Na-ken toga, kod rodenja Ivana Krstitelja, iope; u toj istojkuci, njegov otae Zahariia, blagosllvljajuci Boga. Izraelova,slavi milosrde koje je on Iskazao ... ocirna .nasim, sjeC(ljuhse svetog S(iveia svojega-.61U naucavanju samoga Krista ta se slika, bastinjena lZ'Staroga zavjeta, pbjednos(av]juje a istodobno iprodubljuje.To je maida najocitije u prispodobi 0 rasipnom siml,61gdje je bit rnilosrda Bozjega - prernda se ne navodi rijecmilosrde - izrazena nadasve jasno, Manje je to izrazenorijecima, sto je slucaj u starozavjetnim knjigarna, vee prijesvega Iznesenim primjerom, koji nam omogucuje da boljeshvatimo otajstvernilnsrda, tu potresnu dramu .koja se ad,vija izrnedu oceve ljubavi te rasipnosti igrijeha sinovljeva,18

ff i .~j sin, kojl ad oca pr ima dio bastine sto rnu pripada,i 'es,t3vlja kucu da to spiska u daleko] zernlji, ziveci raz-vr,a'~i:):l'l"~,nekom je smislu covjek svih vremena, pocev adoat Jg a_p rv0 f1 :a ' st o izgubi .b astinu m ilosti iiskonskepraved-nos"fi;rodu~arnost (analogija) u .tome je veom~ sirp_~a. Pri:,;sJil',~9ban.elzr~vnoo:ert~ya svakl~10m say~za IJU?aV'l,.svaki~Illt.a}{ milosti, svaki gnJeh. U usporedhi je nevjera izrael-sk!~g oar?da manje istaknuta nego u prorockoj predaji,1?~emd~Oi s:e ina nju mo'~ao proteg:?uti. pri~~etr~sip.nog!;il1a.Sm, kad sve potros1..., on poee oskudijevati, J tovir~uo-riasta ljuta glad uonoj zemlji kamo se on uputioposto J e napustio ocinsku kucu. I.rada on zazeli cia se na-sitil,ne,tim, pa harem rogacima.vsto su' ih svinje jele kojeJ~'IFl}f:~J,)Jednome .i.jtelju u onoj zemlji. Ali ito mu bjese:u~V


11/30

da. se vrati u ocinskl.\ kucu, da zarnoli svoga oca da g a pri-rni ~ ali sada ne kao sina, vee kao rtajarnnika --:,izgleda na-izvanada tocini natjeran gladu ibijedom u koju je upao:ip~k taj razlog je prozet sv'je~Ci.l.0 .?:I'no~o dU,hljem g,~bi!~u:biti najanini.k u : ku .~ i ~vb$'~Z:ocazacl}elo'$ ve!I~~~o:lIzen_Je, Israrnota. All rasrprn sm Je sprernan da se sutehs. urn poru-fenjem it6m. sramotom. Onje s~jestan 9 . a vise nerna n~k~'kva prava, osim da bude najamnik u kucisvoga oca. SVOjUedluku jedonio u punoj svijest] onega ~.~~e zasluzio in?~.to on jos moze irnati pravoprema mjerilirna pravednosii.T ak vo rM gJjar ije pokazuje da u 'sredfstusvijsti rasipnogsina izbija osje.aj 0Izgubljenorn dostojanstvu, a -onorn. do-stojaastvu koje lzvire iz odnosa sinas, (icerf)..I s tom odlu-.kornon polazi nil put k ocu.Uprispodoh'i 0 raslpnom sinu ni jednom rrije uporre-bljen izraz prave'dnost, kao '5to ni u izv?mo~ leks~u rnjeupotrebljen izraz rnllosrde 0 . , Ipak, s velikom jasnocom r.U sa-ddaj evandeoske 'ptispodobe utkan odnos pravednOSt l ll jub(,Lv~ si o se ociluje ka o milosrde, Sasvim je jasp.? d;a s e ,ljubav preobrafava u milosrde, kada treba. nadlClstroglpropis pravednosti: strogiJ 'testo odvec uski, K.a,d i,e ~ed"nomspiskao dobra koja je primlo od svoga oca, rasipru stn -nakon svoga povratka ~ zaslufuje da zaradi ~itivot radeciu ocinsko] kuci kao najamnik, ida rnozebitno, malo pomalo, ponovno stekne stanovita tvarna dobra, ali, n~masumnje,nikada vise onoliko koliko ih je spiskao. To :bl zahtijevao red ptavednosti, to vise stn sin ne samo da je SPI-skao di o bastine koji rnu je, pripadao, ve e je svojim' pona ..~anjem povri iedio iraza/ostia svbga Qca , To'p.onasanje kojega je. po njegovu vlastitu prizrianju lisHb sinovljeva dosto-janstva, nije mogkibitfravnodusno njegovom ocu, : r ~ n : ~je morale nanijeti bol , A u neku rukn morae se osjecati I'sam u to upleten. Ipak, na kraju krajeva, radilo se onjego-vom sinu, a. nikakvo pona.sanjeilije moglooslablti i _ l i razo-ritl ta] odnos, Rasipni sin je svjestan toga; ibas tl l s~ij-eslmu jasno pokazuje izgub!Jeri-o dostojans_tvo iomog'ueujedais pr aV I :i:o v red nu je r i1 je ~to ' kaje JTluje jos mog lo pripasti uocevoj ku'i:i.

6. _iisredotofenost na ljudsko dostojanstvoO. ' va j podroban . QPz:sdu sevneg sten ia ra sip nog s ina omQ-guduje; -~~?tmd{! }{)e;no-shva/ i~rib;u . cel11i ; l se st),Sl,oji Sai ie_'n~-~ { $ , . S ' l , d e . , f o lema ,nlka'kve,,~un;IllJe da na,ill ~. 0voJ)ednostavnoJ,. h l i PfqQlcavoJ analoglji, Ilk QCp . ohrtelji otknva Boga kao' ( j )ea" ;Fbna~anje oca u prispodobi, njegovi postupci koji 06,

t uj ji ~ J? ,~ 9 .v ni.lra~~ji stav, om:?g~?uje ~am . da .~.sasvim~o.-vnJ sjntezl, punoj jednostavriostt idubine otkrijerno razhel-le'Vitli; iye starozavjetnog gledanja na. rnilosrde, Otac rasip-Rog~.sina je vjeran svol11e otiitislvu, vjeran je ljubavi kojornJe,:oiih\v:i)ek obasipaos~ogasina, Ta se vj~rHost uprispodo-bh~'lzr~zava samo njegovo~ sprem m?Scu, dUl?a opet P~I-_Wi' Q (kt,lCi-l, kada se on vraG{l nakon sto Je spiskao sVO JUb~,tinu: ona ise nadasve izrazava onorn radoscu, onom- ta W 0 ' v'elikpoosnom svecanostuprem.a rasipniku nakornRJg qV ;< ! ." p ovr a tk a . a ];to i za zi va p r ot iv lj en je .i zaviststarijegahrita l < ' " f u j i 'sc' nikadanije udaljivao 'od oca nit! je nap.usla!)ki:i 'ee~ . ."@"C'ey;tVjetnost prerna .sebi sarnorne - ihacajka: vecpe-1 < Q ~ a U starozavjetnorn izrazu J ! h~ s lt d - istodobno je izra-*ZemtJ r ; j jecfma brernenitim vcsjecajern. Citamo, nairne.ciao;t~; Vrcleci rasipnog sina kakose v ra ca k uc i'I" &(ll1 u s e , .Retr:~aipade mu oko vrata iizljubi ga,64 On, ocito, postu-papnd utjecajern duboke ljubevi: ro jtarn m O z _ e protumacr-fL_ l njeROv4 velikodusnost jrrem a sinu , velikodusnost koja' C ' e . . r o h k r i : rasrditi starijega brata. N O uzrcke toga ganucaya~ht tFaiiti mnogo dubljerotac je svjestan .d a je terneljno'd(1)pospaseno,covjecl1ost njegova sma. Prernda [e bn spi-- .s l ,a p ,s :y . q ju b a s ti nu , iP 4 k S P (l$ lt rto ie njegovoco. i!ieS{VO, Stevi-,~e,,,o):N)je; u neku ruku, pmmvno otkriveno. To nam poka-zn;jJ;l .trJ~ikoje, otac .y p r:av lj a starlje'!1 ~ rn u : -~T re b a I? ~e.v_e-se'bf~ l'li~do,vatt, jer o:vaJ .bral tvoJ blJaS\!!m.rtavloztv~e, u-gu.]jIJ.e~ I nad,e S~.~5 U j'SlOm, 15,. Rogl~v~ju Evan~eha- potl:!f:t \PJ~,mo .1.FflSPQdObLl ~ ngpbljp,:oJ I n ,a de nO)O,VC I ,Mzi~~. :J?nspo.do9u


12/30

Na temelju toga mb~e se ustvrditi ci a Ijubav pren:asinu, Ijubav ~ t o izvire iz same biti ocjnst~a. unekom srnrs-lu obvezuje ioea da vodi brigu 0 si:,ovIJ~vu. dost?Janst~u:Ta briga .je zapravo mjera njegove IJub~Vl. IJ~bavl 0 ko~_oJee kasnije, pisati sveti Pavao: Ljubav .Ie yeh~.odu~na, do-brostivaJe ljubav... ne traS svo]e, nije razdrazljiva, ne p~m:ti zlo, .., raduje se istini .,.s:veinU se nada,.sveI?od~o~I"' Inikad ne prestaje".~8 Milosrde - kako ga J, ~ Kn~t l~mo ~piispoclobi otasip.nom siau - ima nutarr:/t obl~k IJua4YI ,koja. se u Novom zavjeru naztva ag/ l-pe. T'J, ljubav Je sP9~ob.na da se sagnenad ;;;vakograsipnog sina, nad svaku ljud'sku bijedu, inadasv~~ mid ~v&ku.C:udbredriu b . ij_edu . . nad'grtjeh . Kada s~-tQ zb rva, onaj Sto Je .pred me.t.milosrda, .neosjeta seponiienim, vee kao ponovo naden 1 lZn?Va vred-novan, Oeac mu prije svega d-cituje radost sto Je "pranaden ivracen ufivQ.t. Ta radost pokazuje da je jedn_od~br-o ~stalo netaknuto: sin, pate irasipnik, ne prestajebiti' pravi siusvega.oea; uz to ona pokazuje ponovo ~a~e"no dbbro,~to .je u slucajurasipncg sina bio povratak istin!o sebl .samome, .To, sto se u Kt!stO\'Qj pri'spo;do'bJzbjlo. uodnosu oca jsina nemoguce je izvana vrednovati, Nase pi'edtasucled.milosrdu ponajvecma suu'cinak punog .lzvanjskog ~re.dno.v


13/30

v .VAzMENO OTAJSTVb

v . M~losrde objavljeno u krliu t uskrsnucuMesijanska Kristova poruka injegovo djelovanje rnedu

ljudirna zavrsavaju krizem iuskrsnucem, Moramo dubokoproniknuti u taj ,konacan dogadaj koji je, osobiro u saber-skom govoru, definiran kao mysterium pasch ale, zelimo liu punini izraziti isilnu 0 rnilosrdu. kako je ana u puniniobjavljena u povijest] nasega spasenja. U ovoj toeki nasihrazrnisljanja, potrebno je da se jos visapozoverno na uce-.nje poslanice Redemptor Hominis: Doista, ako zbiljaotku-pljenja usvojem ljudskom opsegu otkriva neslucenu velici-nu covjeka, qui talem de tantum meruit kabereRedemptorern.N istovrerneno boianski znaca] otkupljenjaomogucuje. nam, rekao bih, mnogo iskusrvenije.Jepcvjesni-je razotkriti dubinu one ljubavi koja ne uzmi'ce pred je-dinstvenom zrtvom Sina cia zadovolji Stvoriteljevu j OcevuVjernosi.-prerna ljudirna stvorenirn na njegovu -sliku Iodsarnoga pocetka u Sinu izabranima na milosfi slayu.'Dogadaji Svetog petka, a jo$ prije i molitva u Getserna-niju uvode temeljnu prornjenu U sa y tijek objave ljubavi imilosrda u mesijanskom Kristovu poslanju. Onaj koji jeprosao zernljom cipecitlobro i ozdravljajuci,"! ,jlijetecisvaku bo. lest isvaku nemocu72 , sada kao da sam zasluzujenajvece milosrde iid zi vlie g a , sada kada je uhicen, pogr24

,en, osuden, bicevan, okrunjen trnovom krunom, sadak a G I! . 1 f! cavlima prikovan na krif iduh svoj predaje una}s~nijim Q1UkaII;la,73Bas tada kada OlU jepotrebno najve-e e mi10srde od ljudi koje je dobrima 'obasipao. on to mi-]ast~,~.n.e.prima ..P~ ~ oni koji su.m~ n~jbl!zi ne mogu ga,ilUll .nU 1 istrgnuti IZ ruku njegovih tlaeitelja, U tom kona-tnom 1'8zdoblju rnesijanskog poslanja na Kristu se ispunju-ju dle~i pr~roka, posebno ri~~ti.Izaije, izrecene 0 Slugi, J ~ b . 1 I 1 . n U : Njegove nas rane lSCljelise_74

~iSti kaocovjek koji doista strahovito trpi u Maslin-skon:t vrtu ina Kalvariji, obraca se Ocu, onornOcu' tiju je)jt!bav .prerna ljudima navjesc:ivao,eije je milosrde posvje-,dotivaQ svim svojim tinima,. A lL nion nije bio posredensJr;a:~nesmrti na krizu: Njega,koji ne okusl. grijeha, Bog zan i z ; s . grijehorrt. u c i n i u , 7 5 napisat ce sveti Pavao sazirnajuci unekoli:ko rijeei svu dubinu otajstva hila a istovremeno i\lG~,anski znacajzbilje otkupljenja, Upravo to orkupljenjeppsljei:lnje je ikonacno ocitovanje Boije svetosti, sto jeu je(dn9 .iposvemasnja puniaaeavrsenstva: punina praved-n,asti" i ljubavi, jer se pravednost' zasniva na ljubayi,ptois.tjet!ejz rije ik njoj tezi. U Kristovoj mud ismrti - u tinje-'Ille! dp Otacnijepostedio svoga Sina, vee ga za nas grije-n o m I.f6ini76 - izrazava se .pcsvemasnja pravednost, jer~~t je podnio muku ikriz zbog grijeha Ijudskog roda .OOjcsfa, u tome je izobilje pravednosti, jer su covjekovi'g~i~esi nadoknadeni zrtvorn Covjeka-Boga, Ipak ta se.pnaMlidnost, koja je u punorn srnislu rijeei pravednost poBOZj'Ci!)I>mjeri, sva se rada iz lju ba vi: iz Iju ba vi Oca iSina,Lsv:'~,se u l jubav oploduje. Bozanskaprevednost objavljenaa I{f'{~tovu krizu zbog toga je po mjeri Bozjoj, jer .set '~:a ~z'ljubavi iu ljubavi se ispunjava donoseci plodove~;paSt;nj~. Baianski znacai otkuplienja ne ostvaruje se tek U~f~jenici sto je grijeh pobjeden, vee time sto je ljubavi vra-eena stvaralatka snaga kojorn je covjekuornoguceno da it'! i l Q v a ptistupi punini zivOta i svetesti sto od Boga dolazf.'rime6tkupljenje u sebi nosi objavu milosrda u njegovojE l l . r ; t ! - n o j . .

25


14/30

Vazmeno otajstvo je vrhunac te objave iozbiljenja rnt,losrda, koje je kadro opravdati .covjeka; ponovno usposts.viti pravednost kao ostvarenje spasenjskog poretka koji . ieod pocetka Bog ushtioosrvartti u covjeku, a po covjeku usvijetu, Krist Patnik obraca se na osobit nacin covjeku, anesamo vjerniku, I covjek koji ne vjeruje moci ce u nje.mu otkriti govor uzajamne povezanosti i zajednicarstva sljudskom sudbinom te skladnu puninu nesebicnog sebe,darja za covjekovu stvar, za lstinu .i ljubav. Bozanski raz.mjer vazmenog otajstva, seae ipak jos [ dublje, Ki:it. pcdig.nut na Kalvariji, ina kome Krist vodi svoj posljednji dija.log s Ocem, irbija iz samog sredista ljubavi kojorn je prernavjecnom bozanskorn naumuobdaren covjek, stvoren na sli.ku i priliku Bozju, Bog, kakvog je Krist objavio, ne iostajesame u tijesnoj svezi sa svijetorn kao njegov stvoritelj iposljednje vrelo opstojnosti. On je iOrac: pa je jos dubljornsvezom nego sto [e stvcriteljska veza povezarrs eovjekorn,koga je on pozvao u bivovanje u vidljivome svijetu, 'Ta lju-bay ne sarno da stvara sve dobro, vee cini da covjek budedionlkorn samoga Bozjega zivota; iivota Oca, Sina iDuhaSvetoga. Onaj, naime, koji Ijubi zeli dati sarna.sebe.

Kristov kriz na Kalvariji stoji na putu one admirabillscommercii (cudesnerazmjene), cu#'Stlog pr iopcavan ia Bogacovjeku, koje istovremeno sadrzi poziv. upucen Eovjeklldauzdarjem sebe sarna Bogu, a sa soborn cijeloga vidljlvogsvijeta, postane dionikom bozanskoga zivota te kao posinakima zajednicarstvo istine iljubavi,~lb je u Bogu iprois-tjece 'i z Boga. Na putu vjecnog covjekovog odabranja udo-stojanstvo Bozjeg posinka, dize se u povijest! kriz Krista;Jedinorodenca, koji je kao svjerlo od svjetla, pravi Bog odpravoga Bog.a77dcsao da dade konacno svjedocanstvo c u desnog Boiieg savemistva s ljudskim rodoni; BOijeg saveza scovie~om - sa svakim covjekorn. Taj savez, drevan kao stoje drevan covjek - dopire, nairne, do samog otajstva stva-ranja - eesto je obrravljan s jedincatim izabranim naro-dorn, ujedrio je novi ikonadni savez; uspostavljen jednocna Kalvariji, nije vise ogranicen samo na jedan narod, naIzrael, vee je otvoren svima isvakome pojedincu.26

S10.nam, dakle, govori Kristov kriz, koji je takoreci po-s r eaoJa ,fijec njegove peruke injegova mesijanskog posla-s~~ Fs~ip~,on)os nije posljednja rij~c ~08a Saveza: ona ce@ J d itre~e,na. tl~ u svanuce, kada ~aJpnle. zene a onda ~po-,stoli, C1o.~avih. grobu raspetog K.rls~a, nad~ga prazna 1 poE f i puta tu~u p~ru~u: Us~rsmt? Je~. Om C7 onda t( ) po'~a\ijjati dt;Jgima 1, bit ~e sVJ.ed?Cl ll:s~rsl~ Krista. ~pak..~ u[\osiavi Sina BozJega I dalje ce biti pnsutan knz kOJI -~uteID-~itavog mesijanskog svjedocenja Covjeko-Boga kojiit nil n~edlti podnio ~~rt - ~ovot! i nika~ ~e~e"pre~I~li go.

1I0riti 0 Bogu-Ocu k01! ]e uvijek: vteran SVOJO] vjecno; ljubavi" P . lema covieku, jet je _tako ljubio svijet -dakle, icovjekau s~ij!!tj.I - te je dao svog Sina Jedinorodenca, da nijedan~o J j u njega vjeruje ne propadne, nego da ima zi:votv j ' e . c l } i ' . i l Vjer~vati ~ propetoga Sina znaci .."vidj7ti O~a,,?9..'ZRal'fjerovatt cia je l juhav pnsutna usvijeru, 1 cia je tal l u J j ' a , ! i I . ~ : r : n o c r : i j a .? d sv~koEk?g zla u koj.e jeupleten~0vjek~Tjl;ufsklrod 1.svtjet, VJ~rovah ~ takvu ljubav znacl v~erOV~1!p mj/Qsrde. Ono Je, zaista, prijeko potrebna sastojruca IJu-b!l-ltiieno je njeno drugo ime, a istovrerneno; one jeosohitnacin iqbjav.e iozbiljenja ljubavi u njenom suprotstavljanju' z l : H U l zla sto je u svijetu, te zapljuskuje izahvaca covjeka,ozasljeca u njegovo srce imoze uciniti da propadne u''P~iW{:8i) ..

8: Ljubav jaca od smrtl, mocnlja od gi'ljehaKristov kriz na Kalvariji je takoder svjedocanstvo sna-ge ; z , J a .srucene nasarnoga Sina Boijega, na onega koji jejeiipi od sinova ljudskih po svojoj naravi bio nevin islo-l5o(bn ad svakogagrijeha, iCiji dolazak na svijet nije bioehilj:eZen Adamovom neposlusnoscu ibastinom iskonskogagtij"eha. I gle, upravo u nj emu , Krista, pravda je izrecenal i I~a grijehom ito cijenorn njegove irtve, njegove poslusno-sfi do smrti~.81 Njega koji nije poznavao grijeh "Bog zami's grijehorn llccini.82Pravda je lzrecena inad smrcu kojaj,e od iskona Ijudske povijesti hila povezana s grijehom.

27


15/30

Pravda nad srnrcu je ostvarena cijenom srnrti onega koji jebio bez grijeha ikoji je jedini mogao - vlastitom .svojornsmrcu - unihttisess: smit.S3 Taka je Krisiov krii, na koje-mn Sin" Istobitan Ocu, iskazuie svu pravednost Bogu, tako-der ikorienita objava miiosrda, to jest ljubavi koja se su-protstavlja onomesto cini sam korjen zJa u povijesti: su-protstavlja se grijehu isrnrti, -JCyizje najdublje saginjanje bnzanstva nad covjekom inad onim stocovjek - osobito u teskim ibolnirntrenuci-rna nazivasvojom nesretnom sudbincm. Krii jepoput do-ticanja vjecne Jjubavi najbolnijih rana zemaljskogrcovjeko-va bivovanja, on je do kraja ispunjenje rnesijanskog pro-grarna koji je Krist jedno-c iznlo u nazaretskoj sinagogi,84 aondaponovio pred Izaslanicirna Iva_na Krstitelja.85 Prernarijecima napisanima vee u Izaijinu prorocanstvu.ts taj seprogram sastoji u objavi milosrdne ljubavi prerna siromasi-rna, patnicirna iutamnicenicima, prernaslijepirna, potlace-nirna i gresnicima .. U vazrnenorn otajstvu prevladane su

granice mnogostrukog zla na kojernu covjek ima udjela uzemaljskorn bivovanju: Kriz Kristov, doista, pornaze namshvatiti da se najdublji korijeni zla- nalaze u grijehu ismr-til tako on postajeesh;;i"tolbski znak. Tek ce u eshatolo-skorn ispunjenju j u konaenoj obnovi svijeta, tJubav u sVl:mimbranicima pobijediti i/o u niegovim najdubljim izvorima, ikao sasvirn zreo plod donijeti Kraljevsrvo zivota, svetosti islavne besmrtnosti. Ternelj tog eshatoloskog ispunjenja jevee sadrzan u Kristovu krizu iu njegovoj smrti, Cinjeriicada je Krist treci dan uskrisio-s? konacni je znak mesijan-skog 'posianja, znak koji je kruna sveukupne objave rni-losrdrre ljubavi u svljetu podloznorn zlu. Istovremeno to jeznak koji predoznacuje novo nebo inovu zemljui


16/30

Vazmeno otajstvo Jest Krist na vrhuncll objave 'n~d?kuCiva Bo~jg otajstva. upr:avo l~da~e do , kr~JalSPU~~UJ~djeci izgovorene U Dvorani Po'sIJednJe.vece~e: Tko Je ~.l.die rnene, vidio je iOea"96 Doista, Kbst koga Otac .,mJ~p:ostedio


17/30

Ipak spomenuti naslovi sto ih pridajemo Majd Bozjojnadasve govore 0 njoj kao Majci Propetoga iUskrsloga;kao ana; koja; iskusivsi na izuzetan naein milosrde, na jed.nak nacin zasluiuie to milosrde tijekorn svoga zernnogaiivoUl, a osobito podno kriza svoga Sina; naposljetku, oninam govore 0 njoj kao onoj koja je, svojim skrovitirn .alitstodobno neusporedivim dionistvom na mesijanskom po-slanju svoga Sina, bila na poseban nacin odredena da lju-dima Pfibliii ru Ijubav, koju je on xlosao. objaviti; ljubav,koja svoj najopipljiviji izr~i:aj dobiva prema onima kojipate, prema siromasima, prerna svirna lisenima vlasnte slo-bode, prema slijepima, potlacenima igresnicima, kako jeto izrazio Krist rijecima Izaijina prorocanstva, najprije unazaretskoj sinagogil06 aonda U odgovoru izaslanicima Iva-na Krstitelja.P?- Na toj milosrdnoj Ijubavi, sto se prije svega ocituje udodiru s cudorednirn itjelesnim zlom, na posebam iizuze-tan nacln imalo je udjela srce one, kOja je bila Majka Pro-petoga iUskrsloga - udjela je imala Marija. A u njo] ip~njoj ta se ljubav ne prestaje ocitovan u p'ovijesti Crkve 1ljudskog roda, To ocitovanje je osobito plodno, jer se k?dMajke Botje zasniva na narocitoj obzirnosti njena majcin-skog srca, na njenoj osobitoj tankucutnosti, na njenoj po-sebnoj sposobnosti da dohvati sve one k oji. a d majke laHeprimaju milosrdnu ljubav. To je jedno ad velikih i fivo-tvornih otajstava krscanstva, otajstvo vrlo. tijesno povezanos otajstvom utjelovljenja.To Marijinornaterinstvo u rasporedbi rnilosti - kakose lzrazava Drugi vatikanski saber - neprekidno traje, odtasapristanka, koji je vjerno data kod navjestenja ikoji jenepokolebljivo odrzala pod krizem, sve do trajnog prosla-vljenja svihodabranih. Jet nakon uznesenja na nebo n , i J enapustila tu spasonosnu ulogu, nego nam rnnogostrukimsvojim zagovorom i dalje pribavlja milosti vjecnoga spase-nja. Matetinskom ljubavlju brine se za bracu svoga Sihakoji jos putuju inalaze se u pcgiblimai tjeskobama, dokne budu dovedeni u sretnu domovinu,IOB

32

V I.MILOSRDE .., OD KOUENA DO KOUENA~

10. S1ika oaSega pokoljenja- , , S ; " punirn .pr~vbm ,vjeruj:~o da je j nase pokoljenje.~IJJlc:eno u, njeci Majke BozJe, kada je ona velicala oneiDlr~o~r~e ko~ega ~u od_ koljena do keliena dion-ici aniI{~J;l-:~OP,ust~Jua lh v


18/30

umjetne stvoreno] podjeljenosii razIi.t'itih. dije,lova zernalj.ske kugle iii drzavnih ii i ras;t)ih gramca, Osobitosuvreme,na mlil'dei zna da napredak znanosti itebnike mQzesa~O.born donijetlne sarno nova tvarna dobra, : v e ~ isire s~dje'lovanje u uzajamnom upoznavacju. Na primjer, razvoj mIorrnatike, poveca t ce stvaraJa~ke covjekcve mogucuosti icrnoguciti rnu prlstup duhovnim ..ikuluirnim ,bog~~'stv'im:,-drugih naroda, Nove rehnikedruslvenog prtopcavanja potr-car ce vece sudjelovanje u dogadajirna isve jacu izrnjenurnisli. Dostignuca. biolcskih, psiholoskih idrustvenih zna ..nosti pomoci ce cQvjeku cia bolje prodre u bogatsrva vla-stitog bitka. Iprernda j istina da takav napredak ~os pre-cesto ostaje povlastica [ndustrijaliziranih. zertralja, lpakst'ne rnofe nrjekati kakp. i~gledi daga kpr\sresv:i. na~~di isvezernlje nece zadugoostati utopljom jtlr pOSlOJl zhllJska po-liticka sprernnost u tom sniislu.

A li .. uza sve to - ill radije u svernu tome' - postoje te-tkote:koje, kao da jos vise il'_astu,.Eostoji nemir inernockOji nag6nen,a odltl_ean itemeljit odgovor..a covjek osjecada taj odgovor mora dab. Slika suvremenogsvljeta Pl):li.?takoder sjene iuneraVnolteienost koja nije uvljek samo povrsinska, Pastoralna uredba Gaudium et Spes Drugoga vafi-kanskog .sabdra-niposto' nije jedini spis koji govor! 0 tivotusuvrenog, pokoljenja, ali je svakako spis tid osobitog znace-nja. Neuravnotezenosti odkojih trptsuvrerneni svijet - ci'tamo unjoj - u SJVllriSU povezane s onomosnov.nijom n e -uravl1oiezeno$Cu. kojoj sukonjeiri u c-oy/ekovl1 srou. Nairne,u samemse covjeku -sllkob[javajll mnogapocela. S jednestrane kaostvorenje iskustvenodoiivljaya svoju vjsestrukuogranicenost, a ,S dr~g!\!se osjeca neogranicenirn u svojirnzeljalPa i pezvanim na visi i:ivoL I dok ga privlace mnogestvari, neprestano je prisiljen medu njirna birati inekih seodricari. StoviSe)kako je slab igresnik nerijetko Cinl onost{(i-n:ete;a sto bi htio, ne Cjni. Prerna tome! covjeka muci'podijeljenost u njemu sarnom.vaodatlese radaju take broj-ni itoliki razdorl takoder u droS:t1/ti'~~ ,I09 .

.Na kfaju uvodnog izia;ganjatit'amo: . . . pred suvrerne-nim razvojem svijeta danornice su sve brojniji oni kdji ili34

'sarI:lY:!postavljiJ,juili s.novorn ostrinorn osjeeaju. najtemeljiti-)a prJa:nj: ;": . .~t:o Je covjek.? Koji fe_smis~o :pat1).je,zla,simti" Sl oi npBal,e traje premda je ostvaren tohklnapredak?"no.Da Ii je taslika napetosti iprijetnji vlastltth nasemupem.ep-u.postala rnanje uZnemiravajuca"sad'a, petnaestgo-dina rflfkon Drugo-g varikanskog sabora? 'tini se da ne. Na-

jp~~\tiV; napetos!ii - prijernje, koje su u saborskom .doku-.w:entu zapra_.vosarno_, na~1;lkn.ute- i. do k raja f!-.eotkrivaJ}l sv u-gp:a'sr(ds.tkoju u. sebi knJu,. JO s vIse su .se tlJ:ekom ovlhgo-llil'l!l Q~ltovale, tu su opasnost na drugi naeirisame potvr-di'le'j nedopustaju narn da .gajirno obmane iz proslosti .

11. Izv.ori zabrtnutostl2il'og toga II nasern svijetu raste osjecaj od opasnosti.'RaS ' fe ,dna .j g;liSleilcija[an'sirahp:pveian prijesvega - lako

,SlIm to vee naglasio ll _ poslanici Redemptor Hominis - smog16hu$ciJ.ti>tnogsukoba,~oji hi, zbog dana:st)_jih i!:oliCi.g , a : a : t . Q 1 F l s ; k o , g naoruzanja, mogao znaciti djelomiene sarno-unU'teiiJectivjecanstva. Ipak, ta priJeteca opasnost nesadr-~ s:a_m.~ono .sto bi Ijudi mogli uciniti jedni drugima upo-tri"be.ril 'sredstava vojne 'tehnikercna sadri! imnoge drugec o . " P a , ' & ! 1 9 S t i , koje 's u u~ina;k marerijalisticke u l j u d b e , koja-uoa:t'OE~hllmanistf:ckim izjavama - prihvaca prvenstvo-S(ya'pi..'ma:d osoborn. Suvrem ent se c0_vjek, clakre. bpj! da_!:j;potre'bomtehnicklheredstava sto ih je iznasao ovaj tipfC iV i I {ufd je, pojedinci , ali icitave sredine, zajednice, drustva;na:red


19/30

drustvo, doista,u sebi kriju ne same mogucnost samouni-sienja vojnilTis))kobqrn, v~:CimogctlOst rnirnog podior-mljivanja pojedinaea, f.ivotnih sredina. titavihdtustava ina-rodasto, s bilokojegarazlcga, srnetaju onima koji raspola-z t l . tim sredstvima 'i spremnisu ih korisliti bez ikakVe grii-nje savjesti. Sjetimose imucenja, koje jds postoj! u sv~jet.u:a v:last gasustavno koristi kao sredstvo gospodarenja ilipoliticke rtadmoci te ga nekaznjeno provode rnjeni podloz-nici. Taka, .dakle, uz svijest 0 ugrozenosti isarnoga ziv6:ta,raste i.svijest druge prljetnje, koja jo~ vise ,unist;tva o~obitrio ljudsko, ro jest one sto je tijesno povezarro s dcsto-janstvom osobe, njeriim pravom na jstibu islobodu, ,A sve.se to odvi]a U pOZ(ldini silnog gri1.Oduja s cinje-nice da uz imucne isite ljude idrustva, $.to z : i v e u izobilju,podlozni potrosackorn duhu iuhtku, u istoj ljudskoj oblte-Iji nemali je broj pojedinaca idrustvenih .skupina kdji {Ja/fJo d glddi; Nemali brei} djece umire od gbdlpredocima svo-jih majki, U razlieitlradijelovime svijeta I u razli6ifim dru-sivetio'gospodarskint sustavima nemall [e brojcitavih po-drucja bijede, neirnastine inerazvijenosti. Ta jecii;lJenkaopcenito poznata. !jeje,dnakosti r : n e o u : 1judiI11a inarodimane sarno da i .dalje traju, one se i povecavaju,

Jo s danas, U2 'one koji $U bogati iiiveu izohilju.dma idrugih koji five u neimastini, trpe. bijedu, aeestocak jumiru odgladi; njihov broj dosize desetke istotine .miliju-na. Zbog svega toga zabriilutost ne moz'e a da rre postanelos veca. Ocirc, bitan manjak iii, radije skup manjaka, 'sto-vise sasvim pogresan mehanizarn leii uosnov! suvremeneekonomije imaterijalisticke uljudbe, ~to ne idopusta Ijud-skoj obitelji da se, rekao bib, izvuce it . taka korjenito n e -prased nihsi tuacija,Ta shka danasnjeg svijeta 0. kojerrrpostoji toliko fizi(:~kog icudorednogzla te zbog toga o n postajesvijet zaple-ten u mrezu svojih :suprottlosti inapetosti, a istodobno ipun p'rij(;ltFlji uperenih protiv ljudske tslobode, savjesti i.vjere - ta slika turnaei narn nemirkoji HS.!i suvrernenogcoy jek a. T aj nemir osjecaju ne samo oni kojisu napusteni36

! I i potiaceni, vee i0n1 koji uliva]u povlastice bogatstva, na-g ,~t~a, moe], I prern~? jel_1.e:n:a,!i broj onih kqji Irate daobI

nr1lsirita .Ii1C(i:ll ljudiina, drustvenirn skup inam a Tll o-klasa-'.).li~J !.~o irnedu pojedinim narodima idrzavama 'i , kona-'th!:llritedu Cila'vi.m polistickim sustavltna fe rnedu cifavi.m,t:akozy~nim, :SV ljetovima Taj dubok imnogostruk-stavc l i f h i ' i , u izvQtuk:ojega. je suvrernena ljudska -svijestotkrilaBpav.ednost., posvjedocuje cudoredni znaca] napetostl iboreJ : : ii W $ t 6 ' prozirnaju. svijet.

J2rkva dijeli 5 l ji . .dima nasega vremena. tu dnboku ifar-~l.i :Z#j:u za pravednijlrn zivotorrt na.svirn podrucjima, ine.[!l'opusta prilike da osvijetljuje razlicite vidove pravednosti" $ a ' j { ; y : u zahtijeva fivQ! ljudi idrustava, Potvrda za t o je j.ra~:oj katolicke socijalne nauke u ovom posljednjem .sto-Jj~J},U okvir to g uc.ehj(l. ulazi kako odgoj ] oblikovanjelJ"l 'd~kjh savjestiu duhu pravedrrosti ta~o i pojedlnacnl) ; ! _ o ; . t l h ( f i t i k o j i se poduzirnaju u torn duhu, osobito na po-dR:l~u aposrolata ia)k:.

Ip.ak ne srnije se previdjeti da vrlo ce~to p ro :g ra l1 ij z C /. ; -lSlij!l \ '-cmi na ideji pravednosti a koji treb a da slufe njenorn0M~~~i'e?ju ~. ,s~ziv?tu. IjU~~ s,~o.plna i!judskihdrusla~a, f;IprNnlem dO~!V~/avaJu !'l.obllc.en)a. Prernda se trajno pozivaju37


20/30

mi. taj isti pojam pravednosri, iskusrvo ipak pokazuje da 5Uprevagu nad njorn preuzele cesto roprecne snage, kao os-vetljivest, mrmja pa cak i okrutnost. U tim slu:caje~.ima te -1ja da se neprijatelj unisti, da .se ogranicl njegova slobodaili pak da mu se nametne posvemasnjaovisnost, postajetemeljni poticajni razlog djelovanja: a to se suprostavlja sa-moj biti pravednosti koja po svojojnaravi teii uspostavlja-nju jednakosti i ravnotefe rnedu sukobljenim rstranarna.Takovrsna zloupotreba idejepravednosti injezino lzoblice-nje u zivotu pokazuju koliko se ljudsko djelovanje rnozeudaliiti od same 'pravednosti, premda se ono poduzirna unjeno ime, Nije uzalud Krist predbacivao svojirn slusatelji-rna, vjernima nauci Staroga zavjeta, stay koji je ocitovao ri-.jecima: Oko za oko, zub za ZUb,111 U one vrijerne to jebio oblik jzopacenosti pravednosu: isuvrerneni oblici na-stavljaju se povoditi za time, Ocito je, naime, da se u imeneke predrnjevane pravednosti (na primjer povijesne Hiklasne) pokajkadiblifnjl istrebljuje, ubija, lisava slobode inajosnovnijih ljudskih prava. Iskustvo proslosti j sadasnjo-sti pokazuje da pravednost nije dovoljna sarna sebi, stovi-se, da ona moze dovesti db sebenijekanja isamounistenja,ne dopusti li onoi dubl;o; snazi, to jest ljubavi, da oblikujezivot u njegovim tazlicitirn dimenzijama, Upravo jepovijes-no iskustvo, medu-ostalirn, utjecalo na oblikavanje aksio-rna: summum ius, summa Iniuria, najvece pravo, najvecanepravda, Ta rvrdnja ne obezvreduje pravednost ine ubla-zllje znacenje poretka stose na njoj zasniva: dna samo.sdrugogigledista sarno pokazuje kako [e prijcko potrebnopribjeci onirn jos dubljim snagarnaduha koje uvjetuju sam.poredak pravednosti,Imajuci .pred ocirna sliku pokoljenja .korne rnt pripada-mo. Crkva dijel! rabrinurost tolikih. suvremenih /judi, S dru-ge pak strane, ena mora biti zabrinuta za opadanje mnogihosnovnih vrednota, koje tvore neosporno dobro ne sarnok rscanskog cudc reda, v ee naprosto liudskog cudareda; . c u -doredne uljudbe. kao SIo su postovanje Ijudskoga zivota odsarnoga trenutka zaceca, postovanje zenidbe u njezinoj ne-razrijesivosti, postovanje postojancsti obitelji, Cudoredna

38

ra-spdjasanostpog;iaa nadasve t6najosjetljivije- podrucje ii-,:vola, I,druStven?stl: Ukorak s time ide kriza istineu medu-1~1:i4sklmodno,slma, l'l'eo?gQvornost u govoru, koristoljubl-~,~~t u lJudskl,rn odnoslm,a, gubitak osjecaja za istinskoJ.I:IH~kodobro Io~akos.t kejom se to dobro zaobilazi. Napa-,~~etku, spol1_1enutl valja obesvecenje (desakra!izaciju) koja~.est~..prelazi :u "~dcov),eenje (dehumanizaciju): eovjek id_t:u~tvo za koje .rusta D1Je sveto, unatoe vanjskog prividaeudOl-edno se srozavaju. .'

39


21/30

VI I .BOZlE MILOSRDE U :pOSLANJU CRKVE

U'svezi s takvom slikom nasega vrernena, koja nemoze a cia ne Izazove duboku zabrinurcst .. na parnet namdolazerijeci koje odjekivahu u Marijinu Magni f i ca tukaQslavospjev utjelovljenju Bozjega Sina, aopjevavaju milosr-de ... od koljena do koljena. Potrebno je cia Crkva nasegavremena, cuvajuci uvijek LI svom srcu Izrazajnusnagu tihnadahnutih djet'i iprimjenjujuci ih na nadanja ipatnje ve-like. ljudske obitelji, poprimi dublju i obraalozeniju svijesro nuznosti da tjaje svjedoianstvo ~za milosrde Boi je u cltavo-me svome poslanju, i to posttijuCi svu predaju staroga inovoga Saveza, a .osobito naslijedujuci Isusa Krista i njego-ve apostole. Crkva mora davati svjedocansrvo Botjcga mi-losrda objavljenog u Kristu, u svernu njegovu poslanju Me-sije; ona ga treba ispovijedati ponajprije kao spasonosnuistinu vjere iprijeko potrebna zaHvot u skladu s vjerom:nadalje, mora se truditi da .ga unese i ut jelovi LI iivot Sv6-jib vjernika, a koliko je rnoguce iu zivbtu svih- ljudi dobrevolje. Konacno, Crkva - ispovijedajuci milosrde iostajucimu uvijek vjerna - ima pravo iduznost pozivati .se narni-losrde B oije ,za ziva juc i g a za sve pojave tjelesncg icudo-rednog zla, za sveprijetnjesto se srucuju na obzorje iivotasuvrernencga covjeeanstva,

4 0

13. Cr kva ispovljeda I obznanju]e milosrde BozjeCtkva mora [spovijedati iobv'U:i.njivati 9Piansko milosr-.de 1 svoj njegovoj istinitostikako narn ga je prenijela pre-daja, Na prijasnjlm stranama ovoga dokurnenta nastojali-smo ocrtati harem glavne erte te istine, koja se s tolikohogatstva izrafava u cijelom Svetom ptsrnu .iu Svetoj pre-daji, U svakednevnomzrvctu Crkve istina o Boijem rnilosr-QU , navjestena u Bibliji, 'odzvanja kao trajna jeka u broj-

nim citanjima svetoga bogosluzja, Zarnjecuje ga i praviosjecaj vjere Boijeg naroda, kako to svjedoce razliciti izra-.zajiosobne i zajednicarske poboznosti, Zaeijelo; bilo bi ih.lesko sve nabrojiti isazeti, jer najveci njihov dio je urezanduboke u [jndska SfC3 i savjesti. Teolozi tvrde da je mi-osrde jedan od najvecih pridjevaka Bozjlh, najvece od nje-go\iih savrsenstava; Bibiija, Predaja isay liVot vjere Bozje-g_a naroda pruzaju 0 tome neiscrpna svjedocanstva, Nije0vdje r\jet 0 savrsenstvu neistrazrve Bozje biti U otajstvulnjegova bozanstva, vee 0 savrsenstvu ipridjevku po kojerntovjek, u nutarnjoj Istini svoga bivovanja, ulazi u najprisni-:ji,j'najce~c.i susret sa zivirn Bogom. u skladu s rijecimakoje je Krist upntio Fillpu.!'? gledanje Oca- - gledanje'~.qgapo vjeri -rialazi upravo u susretu s njegovirn milosr-de:m posebni izrazaj nutarnje jednostavnost i i istinitosti,sJican onome koji susrecerno u prispcdob! 0 rasipnomslnu, Tko je mene vidio, vidio je iOca.1IlCrkva propovije-'(la, Bozje rnilosrtle, Crkva .od njega zivi u svom bogatomj.~kustvu vjere iu .svome naueavanju, trajno promatrajucil4:i:>ta, usredotocujuci se na njega, na .njegovzivot injego-voEvandelje. na njegov krif iuskrsnuce, ria citavo njegovo~tajstvo. Sve Ho cini gledanje Krista uzivoj vjeri i na-'Ucavanjll Crkve priblizava nas gledanju Oca u svetostinjegova rnilosrda. Cini se da Crkva osobito lspcvijeda ihuje Bozje milosrde kada se obraca Kristovu Srcu. Nairne,priblifiti se Kristu .U otajstvu njsgova Srcaomogucuje Damda .se zaustavimo na onoj tO l:k i - II neku ruku sredisnjoj, aist9dobuo i najpristupacnijoj na ljudskoj razini - objavemilosrdne ljubavi Oca, koja je bila sredisnji sadrzaj mesi-.Jflnskog poslanja Simi C9vjecjegil.

41


22/30

Crkva iivl :Syoj lstinski i.iv6t, kada, i SPQV i jeda i 6 b z a-njuje milosrde, najcudesnije svojstvo Stvoritelja iOtkupite-lja, ikada ljude privcdl vrelirna Spasiteljeva milosrda, ko-[ega jeonacuv-a.r i djelitelj. U tome veliko znacenje irnajutrajno razrnisljanje BOije fijeti, a 'nadasve, syjeshO izrelosudjelovanje u Euhadsliji i .sakramentu pokore ili pomire-n ia. Euharistija nas uvijek prihlizava toj I J u b _ a : v i " jacoj odsrnrtk >jDbista, k;;td;god jedemo ovaj kruh i pijemo ovuca~u, nesamo da navje'sciJjemosmftOtkupife!jevu, v e e iobznanjujemo njegovQ li'skrsriute>


23/30

biti milosrdeo.120 Crkva u tim rijecima vidi poziv nadjelar.nost, iona se trudl da. milosrde provodi u djelo. Ako SVablazenstva Govora na gori pokazuju p.ut obracenja i pro.mjene zivota, blazenstvo 0 milosrdnima je u tom pogleduosobito rjecito, Covjek posrize milosrdnu Bozju ljubav, nje-govo milosrde, prema tome koliko se on sam u svojoj nu.trini preobrazava u duhu takve ljubavi prema bliznjernu.

Taj izvorno evandeoski postupak ne ostvaruje duhovnipreobrazaj tek jednorn zauvijek, vee je to :livotni stav, bit-na i rrajna-znacajka krscafi-skog poziva, Sastoji se u sve-udiljnom otkrivanju iustrajnorn odjelotvorenju liubav! kaosnage koja objedinjuje i ujedno uzdiie snage unatocsvim leoskocarna psiholoske 'j drustvene naravi;" rijec je, dciista,omilosrdnoj liubavi koja je po svojoj biti stvaralacka ljubav,Milosrdna Ijubav u tizajarnnirn Ijudskirn odnosima nikadanije iednostran cin iii postupak. Pa iu slucajevirna kadasve kao da pokazuje da samo jedna strana daje inudi, adruga sarno primai uzima '(na primjer u slucaju lijecnikakoji lijeci, ucitel]a koji poueava, roditelja koji podizu ind-gajaju 'svoju 'dIeeu, dobrotvora koji ptiskaceu pornoc po-trebnirna), zapravo, i .ona] koji daje obdai en je dobrocin-stvom. U svakome slucaju, itakav se mofe lako nab u pri-lid onoga koji prima, koji postjze dobrocinstvo, koji nasebi iskusuje rnilosrdnu ljubav idozivljava kako je milosr-dem obdaren,

U tom smislu raspeti Krist je za nas uzor, nadahnuce inajsnazniji poticaj. Oslanjajuci se aa taj ganut/jiv usar, upunoj poniznosti rnozerno imi iskazivati rnilosrde drugimaznajuci da je On priznaje kao da je njemu iskllzana.121 Pre-rna tome uzoru mozerno takoder trajno oplernenjrvati svesvoje postupke i nakane u l{ojima je milosrde sadrzano iodjelotvorivanc kao [ednostran cin, kao dobro 'drugimaiskazano. Jer to je tin rnilosrdne ljubavi tek onda kadasrno, ostvarujuci ga, duboko uvjereni da .g a istovremeno iprimamo od onih kojima ga iskazujerno. Ako nedostaje taobostranost iuzajarnnost, tad a nasi postupci jns nisu istin-ski cini' milosrda niti je u nama jos upunini ostvarenoobracenje-kojega nam je put pokazao Krist svojom rijecju i44

pritnjerom sve do smrti. -, niti ~os u po~pun~sti !mamo-udjela u velieanstvenom Izvoru milosrdne .liubavi, koja namje u njernu objavljena. ,Tako je, dakle, put koji nam je Krist pokazao u ~?vO-. r u na gori blaxerrstvom omilosrdnima mD?~O bOg~tlJl.?dsvega onoga sto rni katkada rnozemo otkriti u opcen.lt~m4Nclsldmsudovimao milo.srd,u: Ljudi miIosr~e pon~Jvl~esmatraju kao jednostran ,cm ili, postupak, .~OJl, predp?sta.~Ija i zadrzava odstojanje izmedu onaga kOJITllosrde 'l.s~a:iuJe ionoga koji ga prima, izmedu onaga. k?Jl dobro. eml Ionaga kojl je njime obdaren. Iz t?ga prOlstJec~ zahtjev ciase meduljudski idrustveni odnosi oslobode .milosr~a 1 2;~-snivaju jedino na pravednosti. Dakako, takvi sudo.vl 0 mJ:losrdu ne vade racuna a prisnojsvezi izmedumilosrda 1prp:vednosti ,0 cernu ~o,vori sva ?iblijsk~p-red~Ja! a n~das-ve, rnesijansko poslanje Isusa Kn~ta. Isttn,sko mllosrde te ta-ko rec i najdublfi i tvor pravednosti. Aka. Je prave~no~t po-sebiprikladna da prosuduje Jp?s~eduJe);medu IJudl.ma upravicnoj pri medusobnoj raspodJehtvar?ih dobara, ljubavIe, naprotiv, i to jedino o~a Jpa dakle I ona rlabroh?:tn,a'ljubav koju nazivarno milosrac) sposobna da covJekavrati. njemu sarnorne. , ' . 'Istinski kr~cansko milosrt1e je ujedno, u nekom smislu.najsavrsenije utjel6vljenje jednakrrsti- mea~ Iju~im~, pastoga inajsavrsenije utt~l?vljenje r:ravednostl uko.lIko.1 anau svome djelokrugu tezi istom ucinku. Jednakost koju us-postavlja pravednost, og:anicu~e s~, dakako, na l?r~dmetnai izvanjska dobra, dok ljubav Imilosrde omogu~u]U ~a seljudi medusobno susrecu u vrednoti sarnoga covJeka,. Ito sdostojanstvom koje j,e njernu vla,stito. Ist~vreme,no, J~d~~;kost ostvarena:velikodwnom 1 dobrostlv,om ljubavlju 'ne rusi razlike: onaj koji daje postaje velik~?us~iji, k~j:l.osjeca cia jeistodohno. ob~.aren odonoga i,


24/30

bokoga pcstovanjaprema svemu sto je Ijudsko iu duhurnedusobnog bratstva, Nemoguce je postici tu svezu meduljudirna, aka zelimo medusobne odnose edredivati jedinomjerilorn pravednosti. Na svim razinama meduljudskih ad-nosa, ona mara dazivjefi, takoreci znacainu k(jrekciju~ sastrane ljubvavi koja je kako to obznanjuje sveti Pavao -velikodusna idobrostiva, ili, drugim rijecirna, u sebi nasiznacajke milosrdne ljubavi, tako bitne za Evandelje ikrs-canstvo, Sjetimo se, nadalje, da mi!'osfdna liubav ukljucujetakoder njeinost i osjeiljivos: srca ,0 cernu nam tako .rjecitogovori prispodoha 0 rasipnorn sii1U,12Jiii prispodobe 0 iz-gubljenojovci iizgubljenoj drahmi.Pi Dakako, milosrdnaljubav je nadasve prijeko potrebna menu anima koji sunajblizi: izmedu bracnih drugova, izmedu roditelja idjece,izmedu prijatelja; ona je osirn toga neophodna u odgoju iu dusobriznistvu. .

Ipak pblje njena djelovanja ne cgranice]e se na to.Ako je Pavao VI u vise navrata upozorio da je uljudbaIjubavi\


25/30

shvacena pravednost jest takoreci .eilj prastanja. Ni u jed"nom odlornku evandeoske peruke pra~tanj'e, a ni milosrdekao njegov izvor, ne mace popusrljivost prerna zlu, premasablazni, prema nanesenoj nepravdi iuvredi. U svakorn suslucaju popravak zla i. sablazni, naknada nanesene neprav-de, zadovoljMina uvrede uvjeti prastanja.Tako, dakle, osnovno ustrojstvo pravednosti uvijek za-dire u 'podrucje mil6stda.Ovo posljednje irna snagu 9 . ; ' 1

pravednosti dade nov sadrzaj, kciji se najjednostavnije iIlajpotpuriije iz;razava a prastanju, Prastanje, naime, poka-zuje da je osirn postupka naknade iprimirJa, sto jeznacajkapeavednosti, pnjeko potrebna ljubav cia bi covjekblo priznat kao takav, Ispunjenje uvjeta pravednosti je pri-jeko potrebno prfjesvega da bi ljubav mogla ocltovati svo-je pravo lice. U rii.clam.bi prrspodcbe .0 rasipnorn slnu 'veesmosvratili pozorncsr na cinjenicu da seona] koji prasta ionai kome i opro'$tl!flO'Susfecu S~' u bitnoj toi2ki,a to o jedostojanstvo, sto [eosnovna vrednota covjeka: ta vrednotase ne smlje: izgubit], a njeno potkrjepljenje .Ili ponovno ot-krioe jest izvor najvece ra.dosti.r32Crkva s pravomsmatra svojorn dui:nosc:u, ciljem svogaposlanja da ci iva pravu nar ay , 4uw ,n t ic i lo 's t p r a$ l( (n j a . kako utivotu i ponasanju tako u odgoju idu~obri1nistvu. Ona gasliti sarno takoda llva njeg,Qviz1!or, to jest ota-jstvo rni-Iosrda samog


26/30

nairne, jace od smrti, jace od grijeha isvakoga zla, ljubav!'koja LizdiZcovjeka iz njegovihnajdubljih padova iosleba.da ga ad najveCih priJetnji.Suvremeni covjek osjeca te prijetnje iopasnosti, Onosto je gore 0lome vee receno samo je puka skica, Suvre-meni se covjek testo pita s dubokom tjeskobom za rjese-nje strahotnih napetosti koje su se. sruclle na svijet i ispre-plitu se medu Ijudima.I premda on katkada nerna hrabro-

sti da izgovor! rijec milosrde, iii u svojoj savjesti, lisenojsvakog vjerskog saddaja, ne nalazi za n] istoznacnicu, timvise ie potrebno da Crkvaizgovara tu rilec, ito ne sarno uvlastito ime, vee iu ime svih Ijudi nasega vremena,Nuino .je, dakle, da se sve sto smo iznijeli u ovom spi-su 0 rnilosrdu pretvori u ia"rku.molitvu: da se trajno pretva-fa u vapaj Mo prosirnilosrde vee prema potrebama covje-ka u suvremenom svijetu. N ek taj vapaj b.uae bremenitsvom onam istinom 0 milosrdu. koje je take bogat izrazajnaslo u Svetom pismu iu Predaji, kao iu istinskom !ivotuvjere 'tolikih pokoljenja Bo~jega naroda, Takvirn vapajem

obracajmo se poput svetih pisaea Bogu koji ne moze pre-zretl nista ad onogasto je stvorio,ll6' Bogu koji je vjeransebi samorne, svome oeinstvu isvojoj Ijubavi. Poput proro-.ka pozivajmo se na tu ljubav koja ima materinske znae'ajkete, .poput majke, prati svako svoje dijete, svaku izgubljenuovcu, pa kad biblli imilijuni takvih zalutalih, pa kad bi usvijetu bezakonje nadjacalo postenje, pa kad bi suvremenoI3bvjecanstvo za svoje .grijehe zaslufilo riovi potop, kilosto je to nekoczasluzilo Noevo pokoljenje! Uticimo se tojocinskoj ljubavi koju nam je Krist objavio svojim rnesijan-skim poslanjern, j koja je svoj vrhunae dostigla u njegovukrizu, smrti iuskrnucul Po Kristu uticirnose 'Bogu, spomi-njuei se rijeei Marijlna Magnijicala koje: velicaju milosrde..od koljena do koljenat Zazivajrno bozansko milosrde zasuvremeno p6koljenje! Nek Crkva, koja po uzoru MariJenastoji u Bogu biti majkom ljudi, u toj molitvi izrazi svojurnajcinsku brigua ujedno isvoju ljubav punu povjerenja,iz koje se rada.najzarca potreba molitvel50

Uzdignlmo svoje molbe, proteti vjerom; nadom i ljuba-vli koje je Kris:t usadio u nasa srcal Takvo dtzanje jeujedno ljubav prema Bogu koga je suvremeni covjek kat-kada toliko udaljio od sebe, ucinio ga strancem sebi samo-me na razlicite nacine proglasujuci da je on suvisan. Toje, dakle, I j'1bav prema Bogu, za koga duboko osjecarno ko-Iiko ga suvrerneni svijet vrijeda i- odbacuje, no rni spre-mno, poput Krista na krifu, ,vapimo: "Oce, oprosti irn, neznaju sto cine


27/30

doblju povijesti jos jednom objavi ljubav koja je u Ocu tese djelovanjem Sina iDuha Svetoga ocituje prisutnom usuvrernenorn svijetu i[acorn ad svakoga zla: nairne, jacornad grijeha i smrti. Molimo to pozagovoru One koja neprestaje navjeMivati milosrde od koljena do koljena kaoipo zagovoru onih na kojima. su se potpuno ostvarile rije-ci Govora na gori: Blago rnllosrdnimai oni ce zadobitimilosrde! 139

Dok Crkva nastavlja veliku zadacu odjelotvorivanjaDrugog vatikanskog sabora, u kojernu s pravom mozemovidjeti ncvodoba samoostvarenja Crkve - prema zahtjevi-rna vrernena, u kojima flam je dano iivjeti - Dna mora traj-no bltl vodena punom !ivijescu da joj u tom djelu nije nipod koju cijenu dopusteno zatvoriti se II sebe samu, $rl#-sao, naime, njena postojania jest da obfavlfuje Boga, to jestOca koji narn omogucuje da ga u Kristu vidimo.140 Makako mogao velik biti otpor ljudske povijesti, rna kako raz-norodan izgledao znacaj suvremene civilizacije, konacno,rna kakosnazno bilo nijekanje Boga l ! I . Ijudskorn svijetu, tovece mora biti priblizavanje onom otajstvu, kojejeod vje-kava skriveno u Bogu, a zatim zbiljski u vremenu priopee-no covjeku po Isusu Kristu, .Nakraju Yam iskrena srca udijeljujern apostolskl bla-goslov,. Dano u Rirnu, kod Svetoga Petra. 30. studenoga 1980.godine, Prve -nedjelje Dosaca,~ trece godine rnoga pr-vosvecenstva:

Papa Ivan Pavao II

5 2

BIUESKEl. E f 2.4.2. U iip . IV I. 1.8~H~b t, lsi3. tv 1 4. 8 5 14. E(2,4.15. 2 Ko r 1.3.6. Pastoralna. uredba 0 Crkvi u suvrernenorn svlje tu Ga~dium 'etSpe.s, 22:

AA S 58 (1966), str, 1042.7. Usp.a iid.je , '.:8 . 1 Tim 6, 16 .9. Rim 1.20.lO. Iv I, 18 .11. 1Tim 6 ; . 1 6 .12.7ir'3.4.J3.Ef2.4.14. Usp..lv 1,28.15. Pasl9~lna uredba oCrkvi Usuvremenomsvijetu Gaud;um et Spes,.9; AAS

58 , ( 1 ' 966 ). str, 1032,16. 2 Kor I, 3.17 -, M r 6 . 4;6,18.18. Ilsp. 13. 18 : usp, takoder Lk 11.513.1 9. L k 4. Is sl:20 . l.k 7,19.21 . U. 7.i2sL22 , t tv 4 . 8 . 16 _2 3. E I2 ,4 .24 . Lk 15 . i-,32.25. Lk 10, 30-37.26. MI. 1 . 8 , 2,335.~7. MI /8, 12-11, u c 15,31.28. l.k 15 , a - r o .29. M12l. 3830. Mt 5.7 .31. Usp; S",ci 3. '7-9.32. Usp.,JKr 8. 22S3.33 . Usp. Mih 7 . 1 8 -2 0.34.Usp. as, HI; 51.4-16.35. Usp.Bai ' 2 , II- lB.36. Usp, Nelt9 ..37, U sp. npr. HoH . 21-25 iS; 1;:54 . 6 -8 .38 .Usp . Ie r n,20 ; Ez_J9. 25-29.3 .9, U sp , 2 Sam 1 1 . ; 12 ; 24.10.

53


28/30

40. lob passim.'I!. .Est 4; 171


29/30

i "postedjeti (pobli:denog nepri]aii,:,lja)., ali i"pokatati mHosi:de i St1tut~. pa- prerna lome pra~f~nje jmpuslanje kri1(oj~. I izraz /{usizratoivasamilost isucut, al i pdje'svegl' u Cuvstvenom srnislu, T~ rG,~ise u biblij-skim tekstovlma TJede uporrebijavaju za omacivan]e rnilosrda; Oslm(bgll, valia iSillklltl(j'Ye:cspomeliuii izraz 'em~l; kojiu prvcm redu oznacu-je "tvrstocu,.s;gutnost~ lu grckorn prijevcduSeptuagtrue 'biliml'.)' a za-tim ""jemo'l. te se na I'aj 1I!!,,;n{Iekakb 'po-ve~\ljea,zna~enj,skim sadrza-jem V last; 1 lm lzrazom "esed: "

5 3; P s40 (3 91, II; 9 8(9 7), 2 5 1 ; 1.45,21; 5 1, 5 .8 ; 56 , L$4. Mud; II, 24. "55. I, Iv 4.B.16 ' ;5.6,Jedl, 3,st. h54, 10 ,5,B. Jon 4 , 2 . 1. 1; Ps 14,5(1441,9; Sir IB , 814; Mudr 11,2312. 159. Iv 14,,9 : ' '," '. '"60.lJo.ba slutaJa r . i j e c je 0 hesed. .. to jest 0 Bo1jt>jvj~mosti,svojoj v-iaS\il(Jj Iju-ba"i prerna' narodu, vjerno.d svojim obdanjima:,koja"'~jl upravo u'W"ai:".rlnstvu M.ajkeBoi.je naci .svoje konacno.tspunjenje (usp, Lk I. 4954),61, Usp, Lk t, "/2, 'j U 'o,yoin slLitajuje rijee 0 milosrdu ulnatenju h e s e D " jer u.slije#cim retenitama. u kojim;lZa~arija govo_i"io ,,;nF

losrdnojdobrotl Boga.nasega jasno je izrazenodrugo ",n:acenje, Z i l a . C , e nje rije6i r aham im ( ! > ' latin-skarn prijevodu: viscera :niser icord iae) koje ,.


30/30

123. Usp..Lk 15, 1132.1::!4.iJsp. iJ c 1 5 , 1 .1 0.125. Usp. 1'1Segilamenii di Paolo VI. sv .xIII (i97S). str, 1568 (;r.aklju.tenje Svetegodlne, 25; proslnca 1975). .'126. MI 5. 38. .127. Usp. Pastoralna uredba.o Crkv;i u suvremenom svijelu .Gaudium et Spes,

4Q ; AAS 58OJ;J(6);S!r. 1057 si:.PAi'A pAvAo VI; Apostolska pobudnlca-Pa-. lema Cum bel!evol""liq, osobitobr, I i6: AAS 67 (1915). sir, 72; ]7.23.128.. Usp, J I v' 2. , 1 '6 .

[29. M16; 12 ,130. /4,2; 'usp.Ga16,2,131. MI 18,22,In . Usp , u.1 5 , 3 2 .133. Usp, l s: 12 ,3 ,1 34 . !W 1' 1O , 8 ,.1 15 . V s p; . Hiild, 7.1~6. Ilsp. Mud(l1, 24: Ps 145 (j44). 9;POSII, 11.1 37. Lk 23 . 3 4 .1~8,Usp. l' Kor4. I.I?J): MIS, 7.140. Usp, Iv 14,9.

S8

K A Z,A L Pr . TkQ mene vfdi, 'vl~1 i Oel! (usp. Iv 14, 9) .. '." ..... '......... ?

i. Objava milosfq a ., ..... , ,.,., .. ,', . .. ,',.,"", .. ,.,. 52. Utjelovljen]e mllosrda .. , " .. , , .. , , , .. , , , . , . , . . . ... . . . 7

n . Mesljanska poruka .. '" , ' ." .,' ,., - - ..... " , 1 .01 Kad Krist zapocrre djelovati inaucavati . , 10

III. A , Miloimte u Starorn zavjetu , .. " , , " 13IV, Prispo.d9ba 0 rastpnom stnu ' , .. , .. , .. , ,....... 18

5, An~lo6'ija . , , , , , , , , . . . . . .. 186-,Usredotocenost na ljudsko desrojanstvo ...... , ,. . .. 21

V. Vazmeno otiljstvo .. " , , .. ' , _" .. ".,~ 247. Milosrde objavljeno .u kti~1;I iuskrsnucu ., , ... , , .. 24.S. Ljubav jaea ad smrti, rnocnija ad grijeha ,........... 279. Majka rnilosrda " .. , , 30

VI.'~Mllo$rat .., ad kolJena do koljena. .., , .. , , ,. 3310. sHka nasega pokoljenja .. ,',." , ", , " . . . . . .. .. 33'11. Izvori zabrinutcsti ., , .. , ,......... 3512,. DaJi je pravednost dovcljna? " .. , , , '.. 37

VII. Bozje.mUosrde u poslanju Crkve ., , ,. 4'0IS- Crkva ispovijeda iobznanjuje nrilcsrdeBozje ,... 4114. Ct'kva nasroji odjelotvoriti milosrde ,' .. , , " 43

VIII. MoHtva Crkve na~ega vremena .. , _ 4915. Crkva se pozivana bozanskq.rnilosrde , 49

dives in misericordia - enciklika ivana pavla ii

Documents