
Download - Jetronic Sistemi Ubrizgavanja - Uopsteno

1
Istorijat i razvoj Jetronic sistema ubrizgavanja
D-Jetronic (1967–1976)
Analogno ubrizgavanje goriva. “D” potiče od nemačke reči “Druck”, što znači
pritisak.Vakum se meri senzorom pritiska, koji se nalazi u usisnoj grani, kako bi se
prpračunala dužina trajanja pulsa ubrizgavanja.U početku je sistem nazivan jednostavno
Jetronic, ali je kasnije dodato D, da bi se razlikovao od novih generacija.
K-Jetronic (1973–1988)
Je BOSCH-ov mehanički sistem ubrizgavanja benzina koji kontinualno ubrizgava gorivo
i koji ne zahteva ni jedan oblik upravljanja.
K-Jetronic (Lambda)
Sistem mehaničkog ubrizgavanja benzina sa lambda kontrolom zatvorenom petljom ,
varijacija K-Jetronic sistema, uradjena za Kalifornijsko tržište.
KE-Jetronic (1985–1993)
Ovaj sistem, kao i stariji K-JETRONIC, predstavlja mehaničko-hidraulični sistem za
ubrizgavanje. Povećanu fleksibilnost osnovnog sistema i dodatne funkcije obezbeđuju
električni senzori i elektronska komandna jedinica.
L-Jetronic (1974–1989)
Ovaj sistem je nastao usavrsavanjem starijeg D-JETRONIC sistema s periodičnim
ubrizgavanjem i elektronskom regulacijom. Ubrizgavanje je pojedninačno za svaki
cilindar.
LE1-Jetronic, LE2-Jetronic, LE3-Jetronic (1981–1991)
Pojednostavljene i modernije varijante L - Jetronic sistema.Postoje tri varijacije ovog
sistema:
LE1 - početna verzija
LE2 - hladni start, funkcionalno integrisan u ECU, tako da ne zahteva brizgaljku za
hladan start.
LE3 - Elektronska upravljačka jedinica za ugradnju u motorni prostor prilagodjena je i
postavlja se direktno u protokometar.Veza između upravljačke jedinice i merača protoka

2
je direktna, unutar merača bez kablovskih veza.Digitalna tehnika omogućava realizaciju
novih funkcija,sa boljim mogućnostima prilagođavanja uslovima rada motora.
LU-Jetronic (1983–1991)
Sistem identičan LE2 - Jetronic sistemu, ali sa lambda kontrolom sa zatvorenom petljom.
LH-Jetronic (1982–1998)
LH-Jetronic sistem je veoma sličan osnovnom L-Jetronic sistemu. Razlikujuse samo po
meraču protoka vazduha-protokomeru, sa užarenim vlaknom. Kod njega na rezultat
merenja ne utiče gustina vazduha, koja zavisi od temperature i atmosferskog pritiska.
Mono-Jetronic (1988–1995)
Za razliku od KE-JETRONIC i L-JETRONIC sistema, ovaj sistem ima centralno
ubrizgavanje, opremljeno zajedničkom brizgaljkom, koja ubrizgava gorivo u
ravnomjernim intervalima u usisni kolektor.

3
Jetronic (D-Jetronic)
Uopšteno
Od trenutka njihovog uvođenja, JETRONIC sistemi ubrizgavanja goriva dokazali su
se nebrojeno puta pod najgorim okolnostima svakodnevne vožnje. Razlozi zbog
kojih je to tako leže u jednoj jedinoj reči-BOSCH, sinonim za kvalitet
Retko koji mehanički sklop na automobilima se može pohvaliti takvom dugovečnošću u
proizvodnom smislu kao što je slučaj sa najpoznatijim sistemom za mešanje goriva i
vazduha-karburatorom. Ovaj uređaj je proizvođen decenijama i za to vreme ugrađen u ko
zna koliko desetina miliona putničkih automobila. Za svo to vreme princip njegovog
rada, ali i njegove glavne komponente su ostale tako reći istovetne .
Međutim novi zahtevi po pitanju konstrukcije motora, njegovih radnih karakteristika i
posebno po pitanju kvaliteta izduvnih gasova, u najnovije vreme, doveli su do toga da se
počelo razmišljati o naprednijim konstrukcionim rešenjima koja bi udovoljila ne samo
trenutnim željama i potrebama za kvalitetnijom vožnjom i očuvanjem životne okoline u
smislu čistijih izduvnih gasova kroz manju potrošnju goriva, već i želji konstruktora da
naprave jednu kvalitetnu bazu za dalja istraživanja u oblasti napajanja motora gorivom i
vazduhom. Kao rezultat ovakvog rada i razmišljanja Bosch je 1973. godine javnosti prvi
put prikazao potpuno novi sistem mehaničkog ubrizgavanja benzina sa lambda kontrolom
zatvorenom petljom pod nazivom K-Jetronic.

4

5
Odnos vazduha i goriva
Da bi radio, benzinski motor zahteva tačno određen odnos vazduha i goriva. Idealan
odnos ove dve materije je 14,7:1 i on se naziva stehiometrijskim odnosom. Drugim
rečima, za kompletno sagorevanje 1kg benzina potrebno je 14,7 kg vazduha. Ali,
određene radne okolnosti (npr. prazan hod ili puno opterećenje) čine neophodnim da se
ovaj odnos do određenih granica koriguje. I zaista, odnos između stvarne i teorijske
potrebe za vazduhom, koji se naziva λ (grčko slovo: lambda), varira od 0,9 do 1,1.
Vrednosti koeficijenta λ koje su manje od jedinice odgovaraju bogatijoj smeši (odnos
vazduha i goriva je manji od stehiometrijskog) što za posledicu ima povećanje snage
motora, odnosno vrednosti koeficijenta λ koje su veće od jedinice odgovaraju
siromašnijoj smeši (odnos vazduha i goriva je veći od stehiometrijskog) što za posledicu
ima smanjenje izlazne snage. O ovim detaljima biće još reči nešto kasnije.
Prednosti i nedostaci
Jedna od svakako najvećih prednosti sistema za ubrizgavanje goriva u odnosu na
karburatore se ogleda u preciznosti sa kojom ovaj sistem radi, odnosno ubrizgava gorivo.
Izostavljanjem karburatora i uvođenjem brizgaljki skraćen je put koje gorivo treba da
pređe do ulaska u cilindar. Ovo znači da je u mnogome izbegnuto njegovo taloženje po
zidovima usisne grane, a što opet znači da mnogo veći procenat goriva ostaje u vazduhu
usisnog kanala nego što je to bio slučaj kod karburatora. Druga velika prednost je u
veličini kapljice energenta koja je sada nekoliko puta manja što ima za posledicu njeno
mnogo lakše isparavanje u usisnom kanalu, dakle prelazak u gasovito stanje, a samim tim
i poboljšano mešanje sa vazduhom. Jasno je da novi sistem sada iziskuje mnogo manje
smeštajnog prostora pod haubom od starog, što konstruktori, naravno, koriste da bi
maksimalno optimizovali usisne kanale u cilju dobijanja što povoljnije krive obrtnog
momenta, da bi se još bolje aerodinamički oblikovao prednji deo vozila itd.

6
U najveće mane, odnosno nedostatke, ovog sistema svakako spada cena koja je u svakom
slučaju viša od cene karburatora, odnosno njegova kompleksna konstrukcija koja,
logično, iziskuje i određenu stručnu obuku servisera.
K-Jetronic
K-Jetronic je BOSCH-ov mehanički sistem ubrizgavanja benzina koji kontinualno
ubrizgava gorivo i koji ne zahteva ni jedan oblik upravljanja. Podeljen je u tri glavna
funkcionalna područja: merenje protoka vazduha, snabdevanje gorivom i unošenje
goriva. Merenje protoka vazduha odnosno količine usisanog vazduha u motor je
kontrolisano klapnom za gas i mereno protokomerom. Količina usisanog vazduha služi
kao glavna dejstvujuća varijabla za određivanje osnovne količine goriva za ubrizgavanje.
Snabdevanje gorivom se vrši uz pomoć električne benzinske pumpe koja snabdeva
gorivom razvodnik preko akumulatora goriva i filtera Razvodnik goriva raspoređuje to
gorivo na brizgaljke u usisnim kanalima cilindara. Unošenje goriva je prouzrokovano
količinom usisanog vazduha, koji služi kao kriterijum za doziranje goriva za pojedine
cilindre, a on se određuje na osnovu položaja merne ploče u usisnom vodu. Ova merna
ploča zapravo predstavlja protokomer vazduha koji istovremeno kontroliše razvodnik
goriva.

7
Protokomer vazduha i razvodnik goriva su sklopovi koji su deo upravljačkog uređaja
smeše. Ubrizgavanje se kontinualno odvija, bez obzira na položaj usisnih ventila. U
trenucima kada su ovi ventili zatvoreni gorivo se “gomila” u usisnom grlu.
Opis sistema i njegovih delova
Gorivo se izvlači iz rezervoara električnom pumpom za gorivo. Ono se tada usmerava,
pod pritiskom, kroz akumulator goriva i fini filter u razvodnik goriva koji je smešten u
upravljačkom uređaju smeše. Pritisak se održava konstantnim pomoću regulatora pritiska
u upravljačkom uređaju smeše odakle gorivo teče ka brizgaljkama. Brizgaljke konstantno
(bez prekida) ubrizgavaju gorivo u ulazne otvore cilindara motora.
Električna pumpa za gorivo je oklopljena valjkasta pumpa sa električnim motorom koji
je permanentno potopljen u gorivo. Ne postoji opasnost od eksplozije, jer unutar tela
pumpe nikada ne postoji zapaljiva smeša. Ona uvek obezbeđuje više goriva nego što su
maksimalne potrebe motora, tako da se pritisak u sistemu goriva uvek može održavati bez
obzira na radne okolnosti.
Akumulator goriva održava pritisak goriva u sistemu određeno vreme posle prestanka
rada motora. Dok motor radi on služi za suzbijanje oscilacija pritiska nastalih radom
električne pumpe za gorivo. Posle prestanka rada motora akumulator goriva održava
pritisak goriva u sistemu da bi se olakšalo ponovo pokretanje motora, pogotovo kada je
motor zagrejan.
Filter goriva je veoma bitan elemenat razvoda goriva, jer zbog malih tolerancija
različitih komponenti u sistemu neophodno je vrlo kvalitetno prečišćavanje pogonskog
energenta kako bi se garantovao ispravan rad K-Jetronic-a. Po redosledu postavljanja,
filter se nalazi odmah posle akumulatora goriva.
Razvodnik goriva odmerava (raspoređuje) pravilnu količinu goriva za pojedine cilindre
u saglasnosti sa položajem merne ploče protokomera vazduha. Položaj ploče se polugama
prenosi na klip koji kontroliše količinu goriva koja će biti ubrizgana. U zavisnosti od
svog položaja u cilindru sa otvorima za doziranje (slika 20), klip otvara ili zatvara
(svojim vertikalnim pomeranjem) otvore prema većem ili manjem stepenu doziranja.
Gorivo protiče kroz otvoreni prostor tih otvora ka ventilima diferencijalnog pritiska i
posle do brizgaljki. Ako je pomak merne ploče veoma mali, tada je klip samo malo
podignut pa je kao rezultat otvoren samo mali deo otvora za protok goriva. Sa većim
pomakom klipa on otvara veći deo otvora pa može proteći više goriva. Prema tome,
postoji linearni odnos između pomaka merne ploče i otvorenosti otvora za protok goriva
u cevi za doziranje.
Regulator sistemskog pritiska održava konstantni pritisak u sistemu za ubrizgavanje
goriva (oko 5 bar-a). Zbog činjenice da pumpa za gorivo uvek obezbeđuje više goriva (a,
samim tim stvara i veći pritisak) nego što je potrebno motoru, u regulatoru pritiska dolazi

8
do pomeranja klipa i otvaranja prolaza kroz koji se višak goriva vraća u rezervoar za
gorivo. Kada motor prestane sa radom i pritisak u sistemu počne da opada, opruga
potiskuje (vraća) klip sve do položaja u kom on potpuno zatvara protok goriva ka
rezervoaru. Na taj način se uvek održava isti pritisak u sistemu.
Brizgaljka se otvara pri određenom pritisku i ubrizgava gorivo u usisno grlo, neposredno
ispred usisnog ventila cilindra. Gorivo se raspršuje vertikalnim oscilacijama igle
igličastog ventila koji je smešten u samom vrhu brizgaljke. Kod ovog sistema, brizgaljke
nemaju mogućnost samostalnog doziranja goriva. One se slobodno otvaraju kada pritisak
otvaranja dostigne 3,3 bar-a.
Upravljački uređaj za smešu se sastoji iz protokomera vazduha i razvodnika goriva (tzv.
K-glava). Ovaj sistem ima zadatak da dozira, odnosno određuje, potrebnu količinu goriva
koja odgovara količini vazduha koja je usisana u motor.
Protokomer vazduha radi na principu promene položaja merne ploče, te na taj način
meri količinu vazduha koju usisava motor (slika 20). Vazduh usisan kroz vazdušni levak
pomera ploču za određenu vrednost od njenog početnog položaja. Pomeranje merne ploče
se sistemom poluge prenosi na klip. Taj klip određuje količinu ubrizganog goriva.
Ventili diferencijalnog pritiska (slika 20) u razvodniku goriva služe da pad pritiska na
otvorima za doziranje (između klipa i dif. ventila) održe konstantnim, bez obzira na
količinu ubrizganog goriva. Svaki cilindar ima svoj ventil diferencijalnog pritiska.

9
Hladan start
Za vreme procesa pokretanja, a u zavisnosti od temperature motora, brizgaljka za hladno
pokretanje određeno vreme ubrizgava dodatnu količinu goriva u usisnu granu (slika 10 i
slika 40). Za vreme hladnog starta deo goriva u usisnoj smeši se izgubi zbog
kondenzacije na hladnim zidovima cilindra. Da bi se kompenzovao ovaj nedostatak
goriva i omogućilo pokretanje hladnog motora mora se ubrizgati dodatna količina goriva
u početnom trenutku pokretanja tj. startovanja. Ova dodatna količina goriva se ubrizgava
brizgaljkom za hladno pokretanje u usisnu granu. Period ubrizgavanja brizgaljke za
hladno pokretanje je ograničen termo-vremenskim prekidačem u zavisnosti od postignute
temperature motora. Ona je elektromagnetnog tipa i za svo vreme njenog rada koeficijent
viška vazduha (χ) je manji od 1.
Od ostalih elemenata K-Jetronic sistema pomenućemo još i termo-vremenski prekidač
čija je uloga da ”uključi” odnosno ”isključi” dodatnu brizgaljku, temperaturni regulator
koji reguliše vrednost upravljačkog pritiska koji se kreće u granicama od 0,5 bar-a za
hladan motor do 3,7 bar-a za zagrejan motor, a vlada u prostoru iznad klipa u razvodniku
goriva, sklop za dopunski vazduh ili automatski sauh i tako dalje.

10
KE-Jetronic
Ovaj sistem, kao i stariji K-JETRONIC, predstavlja mehaničko-hidraulični sistem za
ubrizgavanje. Povećanu fleksibilnost osnovnog sistema i dodatne funkcije obezbeđuju
električni senzori i elektronska komandna jedinica.
Dodati su mu:
-senzor usisane količine vazuduha (potenciometar na KB-glavi)
-elektro-hidraulični regulator - (aktuator), za podešavanje upravljačkog pritiska
doziranja goriva
- regulator pritiska - kojim se održava konstantan sistemski pritisak goriva
Za razliku od čisto mehaničkog K-Jetronic sostema, KE-Jetronic obuhvata više
pogonskih podataka o motoru. Podaci dospevaju preko različitih senzora do elektronske
komandne jedinice, koja ih obrađuje i preko elektorohidrauličnog regulatora
(tzv.aktuatora), preciznije prilagođava sastav smeše uslovima rada motora.
Ako elektronika otkaže, sistem dalje funkcioniše kao i osnovni, čisto mehanički sistem.
Instalacija za napajanje gorivom
Električna pumpa povlači gorivo iz rezervoara i pod pritiskom od oko 5 bar, preko filtera,
potiskuje ga prema uređaju za doziranje (dozatoru). Između pumpe i filtera, na instalaciju
je priključena hidraulična prigušnica (spajher), koja sadrži (pod pritiskom) izvesnu
količinu goriva. To gorivo se, pod pritiskom elastične membrane, po potrebi vraća u
sistem ublažujući oscilacije pritska, tj. hidraulične udare.

11
Na instalaciju je priključen i regulator pritiska, koji održava tzv. Sistemski pritisak goriva
konstantnim, a povezan je sa dozatorom i rezervoarom za gorivo.
Od dozatora, gorivo se pomoću tankih cevčica dovodi do brizgaljki, i preko njih se
kontinuirano ubrizgava u oblast ispred usisnog ventila. Otuda i slovo “K” u nazivu
uređaja, sto znači kontinualno. Kada se ventili otvore klip usisava pripremljenu smešu, a
kada se zatvore, smeša se dalje priprema do narednog usisavanja.
Osnovni delovi instalacije za napajanje gorivom su:
- Električna pumpa
- Hidraulična prigušnica
- Filter
- Regulator pritiska
- Brizgaljke
Električna pumpa za gorivo
Na slici je prikazana pumpa u preseku. Pumpu pokreće elektromotor jednosmerne sturje.

12
Rotor pumpe je u obliku obrtne ploče sa žlebovima u kome su lako pokretni valjčići,
Ploča je ekscentrično postavljena u odnosu na kućiste, tako da je sa usisne strane
udaljena, a sa potisne strane priljubljena na unutrašnji obim kućista. Kada se ploča zavrti,
valjčići usred centrifugalne sile, izleću iz žlebova i kotrljaju se po unutrašnjem obimu
cilindričnog kućista. Valjčići sa zlebovima na širem delu, sa usisne strane , zahvataju
gorivo, i obrćući se, potiskuju ga ka suženoj, potisnoj strani.
Pumpa i elektromotor su u istom, hermeticki zatvorenom kućistu, tako da je celokupna
unutrašnjost pumpe ispunjenja gorivom, bez vazduha i pod pritiskom. Na taj način je
izbegnuta opasnost od pojave električne varnice na četkicama, a gorivo se hladi i
podmazuje motor pumpe.
Kapacitet pumpe je uvek veći od potrošnje goriva, da bi se u bilo kom režimu rada
motora, održao konstantan pritisak u sistemu.
Električni priključak pumpe izveden je od kontakt-ključa za motor, preko posebnog
elektronskog zaštitnog releja. Pumpa je uključena za sve vreme rada motora. Samo za
slučaj da motor duže vremena stoji sa uključenim kontakt-ključem, zaštitni relej
isključuje pumpu, što je jedna vrsta zaštite i u slučaju saobraćanje nezgode.
Ove pumpe su najčešće ugrađivane u instalaciju blizu rezervoara. Ne iziskuju neko
posebno održavanje.

13
L-Jetronic
Ovaj sistem je nastao usavršavanjem starijeg D-JETRONIC sistema s periodičnim
ubrizgavanjem i elektronskom regulacijom. Ubrizgavanje je pojedninačno za svaki
cilindar.
Kao i sistemi K-JETRONIC i KE-JETRONIC, i ovaj sistem obuhvata sve promene koje
nastaju tokom radnog veka motora: istrošenost delova, taloge u prostoru za sagorevanje i
podešavanje ventila. Iz tih razloga sto je sadržaj štetnih sastojaka u izduvnim gasovima u
dozvoljenim granicama.
Posebna specifičnost ovog sistema je direktno, električno merenje protoka usisane
količine vazduha. To pruža velike mogućnosti regulacije i prilagodjavanje ubrizgane
količine goriva u različitim uslovimna rada motora.
L-JETRONIC sistem se moze podeliti na tri funkcionalne obalasti:
- Instalacije za napajanje gorivom
- Prikupljanje i obrada podataka o radu motora
- Regulacija ubrizgane količine goriva
Na slici je šematski prikazan L-Jetronic sistem sa LAMBDA regulacijom.

14
Instalacija za napajanje gorivom
Na slici su prikazani svi elementi instalacije:rezervoar, električna pumpa, filter, glavna
razvodna cev, regulator pritiska, brizgaljka hladnog starta i brizgaljke za cilindre.

15
Električna pumpa povlači gorivo iz rezervoara i preko filtera ga potiskuje ka glavnoj
razvodnoj cevi, pod pritiskom od oko 2,5 bar. Od glavne razvodne cevi granaju se tanke
cevi prema ventilima za ubrizgavanje. Na kraju razvodne cevi je regulator pritiska, koji
održava konstanatan pritisak za ubrizgavanje.
Kapacitet pumpe je veći i od najveće potrošnje motora, tako da se višak goriva, preko
regulatora pritiska, vraća u rezervoar sa nižim pritiskom u povratnom vodu. Ta
cirkulacija je korisna jer rashlađuje gorivo i eliminiše pojavljivanje mehurića u sistemu.
Električna pumpa i filter za gorivo - su potpuno iste ili vrlo slične konstrukcije kao i
kod gore opisanih sistema.
Glavna razvodna cev - Omogućava ravnomeran razvod goriva pod istim pritiskom za
sve brizgaljke, a preuzima i ulogu hidraulične prigušnice. Njena zapremina je znatno veća
od količine goriva, koja se ubrizgava u jednom ciklusu. Zbog toga nema pada pritiska u
sistemu, pa gorivo stiže do svake brizgaljke pod istim pritiskom. Osim toga olakšava se i
razvod goriva do brizgaljki, kao i njihovo postavljanje na usisnim granama.
Regulator pritiska
Održava konstantnu razliku pritiska goriva u glavnoj razvodnoj cevi i pritiska vazduha u
usisnoj cevi. Zbog toga ubrizgana količina goriva isključivo zavisi od vremena otvaranja
elektromagnetnih ventila za ubrizgavanje, tj . brizgaljki.

16
Donja vazdušna komora s regulacionom oprugom spojena je sa usisnim kolektorom, iza
prigušnog leptira. Usled toga pritisak goriva u instalaciji reguliše se prema apsolutnom
pritisku u usisnom kolektoru, pa je pad pritiska na brizgaljkama uvek isti bez obzira na
položaj prigušnog leptira.
L3-Jetronic
Sistem L-JETRONIC se izrađivao u dve varijante: LE-JETRONIC za evropsko tržište,
bez LAMBDA regulacije i LU-JETRONIC za americko trziste sa LAMBDA
regulacijom, zbog strožijih propisa.
Verzija L3-JETRONIC ima određenih prednosti u odonosu na prethodne:
Elektronska upravljačka jedinica za ugradnju u motorni prostor prilagođena je i postavlja
se direktno u protokometar.
Veza između upravljačke jedinice i merača protoka je direktna, unutar merača bez
kablovskih veza.
Digitalna tehnika omogućava realizaciju novih funkcija,sa boljim mogućnostima
prilagođavanja uslovima rada motora.
L3-JETRONIC se izrađuje u obe verzija sa LAMBDA regulacijom i bez nje, sa
funkcijom “nužne vožnje”. Osim toga mikroračunar automatski odbacuje nerealne ulazne

17
signale (npr. temperature motora ispod -40C) I umjesto njih koristi programirane
vrednosti tih signala.
Instalacije za napajanje gorivom
Kompletna instalacija za napajanje gorivom, preko glavne razvodne cevi ista je kao i kod
L-JETRONIC sistema
Prikupljanje podataka
Podatak o broju obrtaja motora upravljačka jedinica dobija od sistema za paljenje, a od
senzora, podatak o temperaturi motora. Prekidač prigušnog leptira daje podatke o
praznom hodu i punom opterećenju koje prima upravljačka jedinica za dalju obradu.
Osim toga, upravljačka jedinica registruje i pad napona u električnoj instalaciji i prema
tome takođe koriguje vreme ubrizgavanja.

18
Protokomer - Merač protoka vazduha radi na istom principu kao i kod L-JETRONIC
sistema. Razlika je jedino u tome što se upravljačka jedinica ugrađuje direktno u
protokomer. Zahvaljujući maloj dimenziji elektronskog dela upravljačke jedinice i
potenciometra, dimenzije protokomera su praktično ostale iste.
Kućište je od laganog aluminjumskog lima. Jedinstvena merno-upravljačka jedinica
omogućava proširenje opsega merenja, i poboljšava prigušenje pri naglim promenama
protoka vazduha. Sve to povećava kompaktnost i električnih delova.
Obrada podataka
Gorivo se, kao i kod L-JETRONIC sistema, ubrizgava ispred usisnh ventila. Svaki
cilindar ima svoju brizgaljku, koja se jednom aktivira za svaki obrtaj radilice. Da bi se
uštedilo u spojevima, sve brizgaljke se vezuju paralelno i rade istovremeno. Razlika
prtiska između goriva iznosi 2,5-3 bar. Ubrizgavana količina goriva zavisi samo od
vremena otvaranja brizgaljki. Dužina električnog impulsa koju upravljačka jedinica šalje
prema brizgaljkama zavisi od količine usisanog vazduha, broja obrataja motora i ostalih
paramatara koji karakterišu različite uslove rada motora. Ti podaci se, u obliku različitih
signala, prikupljaju od senzora. Upravljačka jedninica ih obrađuje i vrednuje, pa se prema
njima koriguje impuls ubrizgavanja.

19
Elektronska upravljačka jedinica
Elektronska upravljačka jedinica je izrađena u digitalnoj tehnici. Sastav mešavine
određuje se prema trodimenzijonalnom dijagramu, zavisno od opterećenja i broja obrtaja
motora. Na osnovu signala prispelih od senzora izračunava se vreme ubrizgavanja koje
služi kao mera za ubrizganu količinu goriva. Zahvaljujući mikroračunaru, korekcija
impulsa je brza i vrlo precizna.
Zbog ugradnje u protokomer upravljačka jedinica mora biti malih dimenzija, kompaktne
konstrukcije i s minimalnim brojem priključaka. Osim toga, mora biti otporna prema
povišenoj temperaturi, vibracijama i vlagi u vazduhu. Sve se to postiže primenom
hibridne tehnike i male štampane ploče. Pored mikro-računara, tu se nalazi i 5 integralnih
kola (IC), 88 slojnih otpornika i 23 kondezatora. Veze, između višeslojne ploče i
integralnih kola, izvedene su tankim zlatnim nitima od 33 mikrona.
Prilagođavanje smeše uslovima rada
U posebnim uslovima rada (hladan start, zagrevanje, ubrzanje, prazan hod i puno
opterećenje) sastav smeše se znatno razlikuje od onog sastava kada motor normalno radi.
Iz tih razloga sastav smeše se mora prilagođavati tim uslovima.
Prekidač prigušnog leptira, postavlja se na osovinu leptira i ima dva krajnja položaja.
Kada je leptir potpuno zatvoren i potpuno otvoren, zatvara se na odgovarajuci kontakt
prekidača. Na taj način do upravljačke jedinice stižu informacije o položaju leptira,
odnosno o vrsti opterećenja.
Bimetalni ventil, slične je konstrukcije kao i kod ostalih sistema. Obezbeđuje dodatnu
količinu vazduha, čime povećava broj obrtaja i obezbeđuje mirniji rad motora, i brže
zagrevanje.
Senzor temperature, daje signale upravljačkoj jedinici, koja u zavisnosti od temperature
motora, obogaćuje smešu, takom hladnog starta i u fazi zagrevanja.
LAMBDA-regulacija - signale od LAMBDA-sonde upravljačka jedninica poredi sa
zadatim, programiranim vrednostima. Prema rezulatima tog poređenja, jedinica koriguje
sastav smeše, tako da, tokom normalnog rada motora njena vriednost bude uvek bliska
teorijskoj. Korekcija se realizuje neposredno, promenom dužine impulsa za brizgaljke.

20
LH-Jetronic
LH-Jetronic sistem je veoma sličan osnovnom L-Jetronic sistemu. Razlikuju se samo po
meraču protoka vazduha - protokomeru, sa užarenim vlaknom. Kod njega na rezultat
merenja ne utiče gustina vazduha, koja zavisi od temperature i atmosferskog pritiska.
NAPOMENA - kompletna instalacija za napajanje gorivom kao i sistem za prikupljanje i
obradu podataka sa odgovarajućim senzorima i davačima, isti su kao i kod L-JETRONIC
sistema. Razlikuje se samo protokomer sa užarenim vlaknom.

21
Protokomer sa užarenim vlaknom
Usisani vazduh prolazi kroz mernu cev, u kojoj je, na izolacionim alkicama, razapeto
tanko užareno vlakno od platine. To vlakno, predstavlja jednu granu “mosne” veze za
merenje otpora.
Princip rada - Električna struja koja zagreva vlakno, podešava se tako da temperatura
vlakna bude uvek, za jednu istu konstantu vrednost, viša od temperature usisanog
vazduha. Veća količina usisanog vazduha više hladi užareno vlakno, te je potrebna i veća
struja da temperatura vlakna ostane ista. Tako je jačina struje, koja zagreva vlakno,
srazmerna količini usisanog vazduha. Pomoću posebnog otpornika Pk vrši se
kompenzacija uticaja temperature usisanog vazduha na izlazni signal.
Zagrevna cev se pretvara u naponski signal koji dolazi do upravljačke jedinice. Zajedno
sa podatkom o broju obrtaja motora, predstavlja jedan od glavnih parametara za
regulaciju radne smeše.
Pomoću posebnog potenciometra koriguje se radna smeša u praznom hodu. Da bi se
eliminisala prljavština koja se tokom rada taloži na površini vlakna i koja ometa rad
merača, po prestanku rada motora, pomocu jače struje, vlakno se kratkotrajno usijava i
očisti sagorevanjem te prljavštine.

22
Ovakav protokomer nema pokretnih mehaničkih delova, pa je otpor usisavanja vazduha
znatno niži.
MONO-Jetronic
Za razliku od KE-JETRONIC i L-JETRONIC sistema, ovaj sistem ima centralno
ubrizgavanje, opremljeno zajedničkom brizgaljkom, koja ubrizgava gorivo u
ravnomernim intervalima u usisni kolektor. Glavni deo sistema je uređaj za ubrizgavanje
sa elektkromagnetnim ventilom-brizgaljkom koji ubrizgava proračunatu količinu goriva.
Usisni kolektor ravnomerno raspoređuje gorivo prema pojedinim cilindrima. Zato se ovaj
sistem najčešće ugrađuje u četverocilindrične motore.
Potrebni podaci o radnom stanju motora prikupljaju se pomoću raznih senzora.
Elektronska upravljačka jedinica, na osnovu ovih podataka, izračunava upravljačke
signale za ventile ubrizgavanja, koračni motor prigušnog leptira i ventil regeneracije.

23
Instalacija za napajanje gorivom
Električna pumpa iz rezervorara, preko filtera, trajno napaja gorivom uređaj za
ubrizgavanje.
Kod ranijih sistema, pumpa za gorivo se postavljala u napojnom vodu (in line sistem),
između rezervoara i filtera. Kod novijih, pa tako i kod Mono-JETRONIC sistema, pumpa
se postavlja direktno u rezervoar za gorivo (in tank sistem). U posebnoj posudi za
rezervno gorivo nalaze se drzač pumpe i filter na usisnoj strani, sa dva priključka za
gorivo i električno napajanje.

24
Električna pumpa za gorivo
Na slici je dat presek dvostepene pumpe sa motorom jednosmerne struje u istom kućištu.
Na potisnoj strani pumpe su električni priključak i nepovratni ventil sa priključkom za
odvod goriva. Taj ventil ne dozvoljava povratak goriva posle isključenja pumpe i
zadržava pritisak u instalaciji. Tako se sprečava nastajanje vazdušnih mehurića u
zagrejanom gorivu.
Pumpa je dvostepeno-radijalna sa oba stepena na istom radnom kolu. Prvi stepen, sa
manjim prečnikom, uvlači gorivo i potiskuje ga ka spoljašnjem, višem stepenu. Drugi
stepen prihvata gorivo i preko izlaznog otvora potiskuje ga ka unutrasnjem prostoru
motora.

25
Literatura:
http://www.motorna-vozila.com/tag/ubrizgavanje-goriva/
Josip Ć. Lenasi, Tomislav A. Ristanović, Motori i motorna vozila, zavod
za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd 2005
http://en.wikipedia.org/wiki/Jetronic
BOSCH D-JETRONIC Manifold Pressure Control system (MPC)

26
Sadržaj:
Istorijat i razvoj Jetronic sistema ubrizgavanja......................................1 D-Jetronic (1967–1976)...................................................................................................1
K-Jetronic (1973–1988)...................................................................................................1
K-Jetronic (Lambda).......................................................................................................1
KE-Jetronic (1985–1993).................................................................................................1
L-Jetronic (1974–1989)....................................................................................................1
LE1-Jetronic, LE2-Jetronic, LE3-Jetronic (1981–1991)..............................................1
LU-Jetronic (1983–1991).................................................................................................2
LH-Jetronic (1982–1998).................................................................................................2
Mono-Jetronic (1988–1995).............................................................................................2
Jetronic (D-Jetronic)...................................................................................3 Uopšteno............................................................................................................................3
Odnos vazduha i goriva...................................................................................................5
Prednosti i nedostaci........................................................................................................5
K-Jetronic.....................................................................................................6 Opis sistema i njegovih delova........................................................................................7
Hladan start......................................................................................................................9
KE-Jetronic.................................................................................................10 Instalacija za napajanje gorivom..................................................................................10
Električna pumpa za gorivo...........................................................................................11
L-Jetronic....................................................................................................12 Instalacija za napajanje gorivom..................................................................................14
Regulator pritiska...........................................................................................................15
L3-Jetronic..................................................................................................16 Instalacija za napajanje gorivom..................................................................................17
Prikupljanje podataka....................................................................................................17
Obrada podataka............................................................................................................18
Elektronska upravljačka jedinica.................................................................................19
Prilagođavanje smeše uslovima rada............................................................................19
LH-Jetronic.................................................................................................20 Protokomer sa užarenim vlaknom................................................................................21
MONO-Jetronic..........................................................................................22 Instalacija za napajanje gorivom..................................................................................23
Električna pumpa za gorivo...........................................................................................24

27