Download - UMETNOST PREISTORIJE (2) (1).pptx
Rasprostiranje paleolitske umetnosti u Evropi:Crveno: zidne slikeZeleno: nosive figureCijan linija: dosezi glečera,obale u ledenom dobu.
Vilensdorfska Venera
Statuete su uglavnom ženske figure sa uvećanim delovima tela koji označavaju plodnost , bedra i grudi , dok su glava,ruke i noge yapostavljeni u obradi. To su boginje-majke ili PALEOLITSKE VENERE
Pećinsko slikarstvo
U unutrašnjosti pećina sa obe strane Pirineja,današnje Francuske,Španije,Italije...
NAJZNAČAJNIJE :
Pećina Altamira u Španiji i Lasko u Francuskoj.
Boje su bile zemljanog
porekla,čiji je pigment bila
životinjska mast ili krv
Paleolitsko slikarstvo
izražava čovekovu borbu za opstanak
Lepenski vir Lepenski Vir je jedno od
najvećih i najznačajnijih mezolitskiharheoloških nalazišta. Smešteno je na desnoj obali Dunava u Đerdapskoj klisuri
Najstariji kulturni sloj čini naselje sa ostacima kuća trapezoidne osnove i sa kamenom skulpturom.Primerci skulpture predstavljaju najčešće samo ljudsku glavu,koju čini sam oblik kamena,sa plitko obrađenim krupnim očima,pravim nosem i velikim ustima,često otvorenim i sa krajeva povijenim na dole.Ribolik izgled idola upućuje na ribolov kao glavno zanimanje stanovnika Lepenskog vira
Sa poboljšanjem klimatskih uslova i postepenim nestankom ledenog doba nastupilo je mlađe kameno doba
– NEOLIT
Dolazi do stalnog nastanjivanja Pojava grnčarije I dalje je prisutan kult boginje majke Skulpture oslobođene paleolitskog
realizma-sada je prisutna jaka stilizacija i geometrizacija prirodnih oblika
Figurina iz Predionice kod Prištine 2000.g.p.n.e. “Boginja na tronu”
“Dupljajska kolica” pronađena nedaleko od Vršca,kraj bronzanog i početak gvozdenog doba
Istorija Egipta je najduža od svih starih civilizacija koje su se razvijale na Sredozemlju i prostire se u vremenu od oko 3000. godine p. n. e. pa sve do 4. veka n. e.
U ovoj zemlji koja se razvijala na obalama reke Nil i koja je bila zatvorena za spoljašnje kulturne uticaje, razvio se jedan umetnički stil koji je jedva doživeo promene u svojoj trihiljadugodišnjoj istoriji.
Sve umetničke manifestacije starog Egipta bile su podređene državi, religiji i faraonu koji je smatran bogom na Zemlji.
I i II dinastija a ističe se car Narmer,začetnik ujedinjenja i osnivač prve dinastije. Na Narmerovoj paleti isklesanoj u kamenu (oko 3100. godine p. n. e., Arheološki muzej u Kairu), predstavljen je sam faraon kako nosi krunu sa juga i potčinjava narod sa severa svojoj volji, sa isprepletenim vratovima lavova kao metaforom ujedinjenja Egipta pod vlast jednog faraona.
ARHITEKTURA Bogatstvo kamena koji građevini
obezbeđuje večnost uslovilo je sistem gradnje (krečnjak i granit)
Grobnice
Prvobitna grobnice je MASTABA
Iz mastabe se razvila stepenasta piramida tako što se sastoji iz 6 mastaba izgrađenih jedna na drugoj
Takva najstarija je grobnica je faraona Zosera u Sahari
Presek Keopsove piramide. Legenda: 1.ulaz, 2.silueta izvornog pokriva, 3.tunel, 4.lažna grobnica, 5.tunel, 6.ulaz u galeriju, 7.kraljičina odaja, 8.velika galerija, 9.ulaz, 10.kraljevska odaja, 11.granitni svodni blokovi, 12.kanali.
U vreme Srednjeg i Novog carstva grobnice su usecane u stene
Dolina kraljeva Pogrebni hram i grobnica
faraonke Hatsepšut
Vajarstvo i slikarstvo Bili su namenjeni hramovima i grobnica Statue su klesane u jednom komadu
kamena sa naglaskom na osu simetrije ,masivnost i stabilnost
Sa zadnje strane su uvek bile vezane za zid Rade u kamenu : diorit,crni granit i bazalt Slikarstvo kao i skulptura ima motive vezane
za večni život – na slikama nema iluzije prostora ni perspektive
Postoji kanon
UMETNOST MESOPOTAMIJE
Mesopotamija je skup različitih kultura i naroda koji su se nastanjivali oko 2500 godine p.n.e., na području između reka Tigra i Eufrata.
Epohe :
Sumer (3500 - 2340 godine p.n.e.) glavni grad Uruk Akad (2340 - 2180 godine p.n.e.), stapanje Semita sa Sumerima,
vladar Sargon i njegovi naslednici, njegov unuk je Naram-Sin 2180 - 2125 godine p.n.e., vladaju 515e48f plemena sa severoistoka Novosumersko razdoblje (2125 - 2000 godine p.n.e.), glavni grad Ur,
samo je Lagas bio samostalan grad-drzava - vladar Gudea 2000 - 1000 godine p.n.e., Hiksi i drugi narodi u Mesopotamiji, samo
jeVavilon od 1760 - 1600 godine p.n.e. samostalan, osnivač Hamurabi Asirija (1000 - 612 godine p.n.e.), od 2000-1500 godine p.n.e. Hititi
naseljavaju Anadoliju, a Mitanci Siriju, Asur i SZ Mesopotamiju. 1360 godine p.n.e. Hititi pokoravaju Mitance, te Asirija ponovo stiče samostalnost. 612 godine p.n.e. pad Asirije, dok juzni deo drzave ostaje slobodan - Novi Vavilon
Novi Vavilon (612 - 539 godine p.n.e.), vladar Navukodonosor, Semiramidini vrtovi
Persija (osvaja Vavilon 539 godine p.n.e. - do 331 godine p.n.e. kad je osvaja Aleksandar Veliki), dinastija Ahmenida, vladar Kir Veliki
Persija dinastija Sasanida
Asirski lov na lavove
Bareljef nizak, plitak reljef, u kojem su plastični oblici priljubljeni uz podlogu, za razliku od reljefa koji je jače izbočen. Dolazi iz vajarstva Egipta, Asirije (bareljefi Asurbanipalove palate u Ninivi, VII. v.p.n.e.) i istočnih zemalja
ASIRSKA UMETNOST