drugo p.iz bioetike

8/9/2019 Drugo p.iz bioetike

1/32

DEFINICIJA(E) I SADRAJBIOETIKE


2/32

1. Znaenje bioetike

2. Povijest bioetike

3. Bioetika i bioetike

4. Temelj i teme bioetike

5. Problem definicije bioetike

Zakljuak


3/32

ZNAENJEZNAENJEBIOETIKEBIOETIKE


4/32

Van Rensselaer Potter, biokemiar i onkolog s Wisconsin

sveuilita u Madisonu, SAD.

27.08.1911 06.09.2001.


5/32

njegovom zaslugom pojavio se (1970.) terminbioetika (bios=ivot; ethos=etika) u naslovu njegove

knjige Bioethics: Bridge to the Future.

Prema njegovu miljenju , treba dobro razlikovatietike vrijednosti (ethical values), koje pripadaju

humanistikoj kulturi u irem znaenju, i bioloke

injenice (biological facts); inae e doi u opasnost

sama opstojnost ivota na zemlji.


6/32

Izabrao sam korijen bio- oznaujui njime bioloko znanje,

z

nanost o ivim sustavima; iz

abrao sam ethics da bihoznaio znanje o ljudskim vrijednosnim sustavima.

Za njega bioetika treba biti "nova disciplina koja zdruuje

bioloko znanje i znanje o ljudskim vrijednosnimsustavima.

U svojoj temeljnoj ideji ona je dijaloka disciplina koja

poziva ljude razliitih profesija da meusobno razmjenjuju

stavove i spoznaje te oblikuju normativno-vrijednosne

sudove glede tehnika, metoda, zahvata i djelovanja u

okviru biomedicinskih znanosti i ekologije.


7/32

zahtijeva suradnju filozofa, teologa,

moralista,pravnika, biologa, genetiara, lijenika itehniara razliitih struka. Stoga je bioetika, u svojoj

temeljnoj ideji, dijaloka disciplina koja poziva ljude

razliitih profesija da meusobno razmjenjuju stavove

i spoznaje te oblikuju normativno-vrijednosne sudoveglede tehnika, metoda, zahvata i djelovanja u okviru

biomedicinskih znanosti i ekologije, a sve u cilju

stvaranja uvjeta za bolju kvalitetu ivota.


8/32

POVIJESTBIOETIKE


9/32

Do bioetike-discipline dolo se nakon dugog procesa:

Poetak je u reakcijama savjesti ljudi na okrutnosti

Drugog svjetskog rata i na teke povrede ljudskog

dostojanstva koje su izravno povezana uz ratna iporatna zbivanja i politika djelovanja.

Zbog potamnjelosti moralnog osjeaja, vie je puta

psiho-fiziki integritet ljudskog bia rtvovan u imevojnih i politikih interesa ili pak pod izgovorom

pseudoznanstvenih istraivanja.


10/32

U javnom mnijenju sve su se vie uli glasovi u

obranu osobe, njezinog dostojanstva i njezinihprava.

To je svakako utjecalo da doe do onog kulturalno-

filozofskog pravca, praenog snanom teolokompotporom, koji je izmeu 50. i 70. godina prologa

stoljea sve vie poprimao akademsku i znanstvenu

fizionomiju u koju su se slijevali prilozi znanstvenika

iz razliitih disciplina.Ti su se prilozi, kasnije, pokazali nezaobilaznim u

promatranju povijesti bioetike.


11/32

Kronolokiredonihdokumenatakoji suoznailihod prema bioetici:

1947.: Nrnbernski kodeks

1964.: Helsinka deklaracija

1948.: Opa Deklaracija o pravima ovjeka

1961.: Rachel Carson pie "Primavera silenziosa",

o negativnim uincima koji proizlaze iz

neuravnoteene uporabe tehnologije i intervenatanad ambijentom


12/32

1962.-1965.: Drugi vatikanski sabor: teoloko-

moralna refleksija o temama ivota

1969.: Callahan (s Harwarda) utemeljuje (u New

Yorku) s drugima, "The Hastings Center" "Institut

za Drutvo, Etiku i Znanosti ivota

1970.: Van Resselaer Potter objavljuje "Bioethics:Bridge to the Future

1971.: Washington Georgetown University:

utemeljenje "Kennedy Institute for the Study ofHuman Reproduction and Bioethics"


13/32

1975. i sljedeih godina: institucija "Etikih Komiteta"

1976. i do danas, sa znatnim kontinuitetom, slijede

rezolucije i razni dokumenti Vijea Evrope, koji semogu pronai u Aktima Parlamentarne skuptine i

Komiteta Ministara

1978.: Objavljivanje, u Washingtonu, "Encyclopedia

of Bioethics (1. izd.) teksta od temeljne vanosti na

podruju bioetike

1982.: Preporuka Vijea Evrope u prilog prava

batinjenja genetikih obiljeja koja ne smiju

podlijegati nikakvoj manipulaciji


14/32

1993.:UNESCO: Institucija "Meunarodnog

Komiteta bioetike"

1995.: Drugo izdanje "Encyclopedia of Bioethics"

1998.: Deontoloki kodeks slobodnog profesionalca

s tonim odnosom na bioetiku

1999.: Novi kodeks medicinske deontologije

2000-01.:U nekim zemljama zapoinje, u drugim sepojaava, legislativna aktivnost o potpomognutoj

oplodnji, genetskom inenjeringu, kloniranju,

pravima embrija.


15/32

BIOETIKA(E)


16/32

Upravo oko shvaanja kvalitete ivota dolo je do prvih

razlika u etikim stavovima:

s jedne su strane koji su branitelji ivota samo

ukoliko je on "kvalitetan", "dostojan da se ivi" tj.

obdaren minimalnim kriterijima fiziko-psihike

prihvatljivosti prema subjektivnom vrednovanju;

s druge su strane oni koji smatraju da je ivot

svet, nepovrediv, nitko ne moe s njim raspolagati

po svojoj volji, i to neovisno o njegovoj slabosti,

bolesti, handicapu.


17/32

Do razlike u etikim stavovima dolazi zbog razliitih

vizija o ovjeku. Iz tih vizija nastaju toliki bioetiki

pogledi, tj. pokuaji sustavnog razmiljanja o svimzahvatima ovjeka nad ivim biima, kojemu je cilj:

utvrditi i prihvatiti vrednote i norme koje imaju

ravnati ljudskim djelovanjem, zahvatom znanosti i

tehnologije nad ljudskim ivotom i nad biosferom

Utoliko bioetiku treba shvatiti kao integrativnu

disciplinu u koju ravnopravno ulaze najrazliitije

perspektive da bi se u njihovoj interakciji i dijalogu okonkretnim problemima uspostavio zajedniki

horizont njihova svestranog sagledavanja i

rjeavanja, a sve opet u skladu s istinom o ovjeku


18/32

TEMELJITEMEBIOETIKE


19/32

Iz svega to je ve reeno, temelj je bioetikeantropologija, ljudska osoba i njezina specifina

narav. To je nezaobilazno polazite svakog

daljnjeg razmiljanja o smislu ivota, posebice o

pitanju krajnjih toaka zemaljskog ivota roenje i smrt i o problemu trpljenja. Zadaa

je, stoga, istinske bioetike: rasvijetliti istinu o

ovjeku, donosei vrijednosne sudove i

smjernice za djelovanje.


20/32

Sve to ukljuuje irok spektar bioetikih tema. U prvi

okvir ulaze kao glavne teme:

s jedne strane, status embriona, ljudsko

kloniranje, genetika eksperimentiranja na

ovjeku i umjetna oplodnja

a s druge strane, kontracepcija, sterilizacija i

pobaaj, eutanazija, vaenje organa i

samoubojstvo.


21/32


22/32

Osim toga, tu spadaju sve one aktivnosti i studiji

kojima je cilj odstranjivanje, koliko je to mogue,

trpljenja, poveanje psiho-fizikog blagostanja krozfarmakologiju i kozmetiku psihofarmakologiju (u

neterapeutske svrhe), estetska kirurgija, genetska

manipulacija na ivotinjama i biljkama, sportska

medicina i medicina rada, odnos lijenik-pacijent imedicinska deontologija, ureenje plodnosti

Konano tu spadaju aktivnosti kojima je cilj

poboljanje opih uvjeta ovjeanstva polazei odstanja socio-ekonomske neuravnoteenosti u svijetu

(demografija, biotehnologije primijenjene u industriji

i poljoprivredi), te palijativna skrb za bolesnike,

posebno one u "terminalnoj fazi".


23/32

PROBLEM DEFINICIJE

BIOETIKE


24/32

Nije lako definirati bioetiku jer je rije, kako smo

vidjeli, o irokom spektru problema koji se na nju

odnose. Raznolinost definicija uzrok je osnovnenesigurnosti o sadraju takve discipline i o podrujima

njezine primjene.

V. R. Potter je 1971. godine na neki nain, osimto je skovao termin, definirao novu disciplinu kao

"spajanje biolokog znanja sa znanjem o ljudskim

vrijednosnim sustavima". On je dakle smatrao da

je cilj bioetike koritenje znanstvenog znanja zaosiguranje drutvenoga dobra; bioetika je stoga

trebalo da bude znanost o preivljavanju (science

of survival), znanost o opstanku.


25/32

Sam Potter, mnogo godina kasnije, u pozdravnoj

rijei sudionicima simpozija Bioetika i znanost u

novojepohi(Mali Loinj-Cres 2001. god.), istie:

" Danas, 2001. godine predstavio bih rije

bioetika u izdanju iz 1970. godine, kao Bioetika,

moralnost opstanka a ne kao znanost oopstanku.


26/32

W. Reich daje dvije razliite definicije bioetike, u

dva izdanja Encyclopedia of Bioethics:

U izdanju iz 1978. godine definira bioetiku kao

"sustavno prouavanje ljudskogaponaanjana

polju znanosti o ivotu i skrbi za zdravlje, ukolikoje ispitivano u svjetlu moralnih vrednota inaela".

Posebnost ovog sustavnog prouavanja jest

odnos prema moralnim vrednotama, pa otud u

definiciji kriteriji, prosudbe i granice doputenostiili nedoputenosti.


27/32

U drugom izdanju bioetike enciklopedije, 1995.

godine, Reich proiruje definiciju bioetike: ona je

"sustavno prouavanje moralnih dimenzija ukljuujumoralno gledanje, odluke,ponaanje i odgovorno

dranje znanosti o ivotu i skrbi za zdravlje,

primjenjujui razliite etike metodologije s

interdisciplinarnom impostacijom.

Prema ovoj definiciji objekt bioetike se vie ne

provjerava u svjetlu moralnih vrednota i naela, nego

"primjenjujui razliite etike metodologije"

Tom tvrdnjom Reich eli iskljuiti dvosmislenost do koj

je dolazilo u prethodnom razdoblju te zapravo eli

otvoriti vrata etikom pluralizmu


28/32

To otvaranje pluralizmu je nedvojbeno

vrlo vano iako se lako pojavljuje rizik

etikog relativizma.


29/32


30/32

Bioetika je nastala kao intelektualni odgovor na

globalne izazove naeg vremena

formirala se kao novo podruje u kojem je mogue

traiti orijentaciju u zaotrenim moralnim i

povijesnim dilemama koje nameu razvojni

trendovi i postignua suvremene znanstveno-tehnoloke civilizacije

Ta sudbonosna pitanja u njihovu irokom spektru,

od biomedicinskih do ekolokih iopecivilizacijskih, mogue je dodue registrirati u

vidokrugu pojedinih znanstvenih disciplina ili pak u

izvanznanstvenim podrujima.


31/32

Meutim, mnogostrukost njihovih vidova mogue je

cjelovito sagledati samo u zajednikom,

integriranom horizontu u koji sa svojim posebnimperspektivama ulaze dotine discipline i podruja.

Stoga se bioetika formirala kao interdisciplinarno

podruje

Utoliko bioetiku treba shvatiti kao integrativnu

disciplinu u koju ravnopravno ulaze najrazliitije

perspektive da bi se u njihovom dijalogu o

konkretnim problemima uspostavio zajednikihorizont njihova svestranog sagledavanja i

rjeavanja.


32/32

Koncept integrativne bioetike na poseban nain

moe pokazati svoju plodonosnost upravo u

kulturnim i drutvenim prilikama Bosne i

Hercegovine. Naime, kulturne i religijske

raznolikosti, kojima Bosna i Hercegovina inaeobiluje, postaju kulturnim bogatstvom i

civilizacijskom prednou tek onda kad se meu

njima uspostavi istinska duhovna komunikacija.

Integrativna bioetika tako otvara brojnemogunosti upravo na naim prostorima.

drugo p.iz bioetike

Documents