8/9/2019 esto p. iz bioetike

1/20

8/9/2019 esto p. iz bioetike

2/20

Uvod

Dananji se ovjek sve vie okreu alternativnoj medicini. Ne trae se

samo obavijesti i lijekovi kod terapeuta koji se bave ovim alternativnim

medicinama ve i kod apotekara u ljekarnama. Iz dublje analize ove

pojave, jasnoproizlazi da je zapravo rije o ovjeku, koji je spreman

prihvatiti lijeniku odgovornost, imati za pacijenta vremena i biti mupartner u razgovoru.

U klasinoj medicini osjea se veliko previranje. Sve se jasnijetrai reforma medicine i zdravstvene izobrazbe. Ve su vie puta

uinjeni konkretni koraci prema reformi.

Ova reforma ne treba da pribavi jo vie znanja u medicini, ve daosposobi bolje budue zdravstvene radnike.

8/9/2019 esto p. iz bioetike

3/20

Model medicine kao prirodne znanosti doao je dosvoga kraja. Trai se medicina koja u svom sreditu ima pacijenta.

Znanstveno osposobljavanje mladih lijenika i zdravstvenihradnika ubudue je samo jedan od ciljeva medicinskogstudija; ide se i za drugim odlikama: za sposobnostima ispravnog ophoenja s pacijentom

sposobnost razgovora i preuzimanja odgovornosti.

8/9/2019 esto p. iz bioetike

4/20

Nastojanja oko obnove unutar klasine medicine jasnopokazuju, da razmiljanje o samoj biti medicinepostaje neizbjeivo.

Ako zamisao o medicini kao prirodnoj znanosti vie nezadovoljava, pa se moda i tetno odraava, to trebada zauzme njezino mjesto?

Potrebno je da medicinu opet shvatimo kao praktinuznanost, u kojoj lijeniko djelovanje i djelovanjesvakog zdravstvenog radnika stoji na prvom mjestu iodreuje sve drugo. Zahvalnost pripada Wolfgang-uWieland-u (1975 ; 1986), to je ova zamisao opet ulau svijest i poduprta filozofskim razmiljanjem.

8/9/2019 esto p. iz bioetike

5/20

Medicina je na prekretnici s jo jednog motrita.Njezino je normativno usmjerenje oduvijek poivalo nalijenikomstalekom etosu. Taj se etos neformalno prenosio, primjerom i poukom, od

uitelja na uenike. Razvojem nesluenih dijagnostikih, terapeutskih i

preventivnih mogunosti u modernoj medicini,nastajale su vrlo sloene situacije, koje zahtijevajustruno etiku prosudbu. Za nju e se zdravstveni radnici osposobiti samo ako im se

etika posreduje profesionalno i uporno. Etika se meutimdosada u medicini veinom shvaala rubnom strukom pa jestoga tako i prihvaana.

8/9/2019 esto p. iz bioetike

6/20

Uz znanstveno-tehniki razvitak samemedicine, izmijenila se jako i drutvenasituacija. Danas pacijent sve vie istie svoju autonomiju. Odluke o lijenikim zahvatima donose se sve vie

partnerski izmeu lijenika i pacijenta. Naposljetku, postavljanje vrijednosti i moralnih

normi nije vie u drutvu jedinstveno, nego vrloheterogeno, katkada i opreno.

Ipak e se uz punu profesionalnu odgovornost, uproblematinim situacijama morati donositi etikiispravna i zajedniki odgovorna oluka.

8/9/2019 esto p. iz bioetike

7/20

Nije vie rije samo o bolesti, ve i o preventivi. Odlijenika, zdravstvenih radnika i od medicine neoekuje se vie samo lijeenje bolesti, negounapreenje zdravlja.

Sve su to razlozi da je medicina danas pred zahtjevomtemeljnog premiljanja, to se odraava i na etiku i na etikuprosudbu.

Cilj nam je u ovom kratkom izlaganju odgovoriti na ovatri pitanja: zato je medicina praktina znanost i kakve posljedice iz toga

slijede (I); kakvu ulogu u medicini ima etika (II); ako etika u medicini ima vano mjesto, kakve posljedice iz

toga slijede za izobrazbu studenata gledom na medicinskuetiku (III).

8/9/2019 esto p. iz bioetike

8/20

I. Medicinakaopraktina znanost

Prije svega treba zahvaliti velikom napretkuoko poznavanja funkcija ljudskoga tijela kao inapretku u dijagnostici, terapiji i prevenciji:

da su moderne prirodoznanstvene i tehnikemogunosti uvelike razjasnile procese koji utjeuna nae zdravlje;

da znamo u emu se sastoje smetnje tih procesa,ako smo obolljeli;

da je mogue ispitati s kojom terapijom najboljepoeti, a da pritom ne bude prevelikih tetnihpopratnih uinaka.

8/9/2019 esto p. iz bioetike

9/20

Svi ti veliki napreci mogu lako dovesti do predodbe,da je medicina samo prirodna znanost. Ako bi tapredodba bila ispravna, iz nje bi slijedile posljedice,to su se esto izvodile:

Pacijent je objekt, kao i svaki drugi tehniki ili prirodni objekt,na kojem se mogu korigirati defektne funkcije, presaivatiorgani i mijenjati genetske informacije.

Ova se predodba djelomice odrazila ak u arhitekturi,jer su se bolnice gradile u stilu fabrika ili industrijskihhala, u kojima se pacijenti ne osjeaju ugodno.

Ta se neugodnost jo poveava, osjeti li pacijenti dase prema njemu postupa - dakako znanstveno - takoto ga naprosto vodaju od aparata do aparata a da jepritom on kao osoba posve zanemaren.

8/9/2019 esto p. iz bioetike

10/20

Lijeniko umijee i umijee zdravstvenih radnikaopenito ne usmjerava se prema objektu u odreenompredmetnom podruju, koji bi se po elji mogaozamijeniti drugim, nego prema pojedinom pacijentu u

njegovoj individualnoj situaciji. Za tog odreenog i jedincatog pacijenta bilo je

potrebno da lijenik ustanovi dijagnozu i provoditerapiju, koja vodi lijeenju ili umanjenju boli.Lijenika djelatnost je ciljno usmjereno ili namjerno,

jer mu je stalo do dobra i ozdravljenja pacijenta.Prema Aristotelu ona je praktina, jer je njezin cilj uuspjelojdjelatnosti (Rager 1994).

8/9/2019 esto p. iz bioetike

11/20

Kod lijenike djelatnosti rije je, dakle, o tomu, dalijenik i zdravstveni djelatnik svoje pacijente i njihovozdravstveno stanje moe ispravno procijeniti iprosuditi. On moe, iz punine medicinskog znanja i dijagnostikih

mogunosti, izabrati odgovarajue metode, kako bi doao dopouzdane dijagnoze.

Potom slijedi procjena, to je terapeutski ostvarivo i koja sesredstva za to imaju primijeniti.

Postoji dodue niz vrstih ograda i okvirnih uvjeta, kojispreavaju fatalne pogreke, ali zadnju odluku o izabranimsredstvima mora zdravsteni djelatnik donijeti u dijalogu spacijentom i drugim sudionicima u procesu lijeenja.

8/9/2019 esto p. iz bioetike

12/20

Prosudbenasnagajest mo, "razumjetiposebno sadrano u opem", njega opimobuhvatiti .

Nema meutim nikakvih opih pravila ipropisa, iz kojih bi se mogla izvoditiprosudbena snaga, kojom se izvode zakljuci.Ona ostaje preputena samoj sebi pa je stoga"jedan poseban talent..., koji se ne moenauiti ve samo vjebom postii".

8/9/2019 esto p. iz bioetike

13/20

Medicina nije dakle u svom atomskom podruju, tj. u lijenikomdjelovanju, ni prirodna ni duhovna znanost, ve praktinadisciplina. U njoj se radi o lijenikom djelovanju na odreenompacijentu u jednoj posebnoj situaciji. Ne radi se ni o somatskomshvaanju pacijenta, ve o osobi i njezinoj ucijepljenosti udrutvo.

ovjek se u medicini ne smije promatrati pukim biokemijsko-fiziolokim objektom, nego osobomusvom ivotnomsvijetu.Sluei ovoj osobi i prosuujui njezino aktualno stanje,zdravstveni radnik ulae sve svoje raspoloivo znanje i mo. U tojperspektivi prirodne znanosti, duhovne znanosti i tehnikediscipline stoje, ve prema potrebi, u slubi medicine.

Potrebno je o svemu ovome voditi rauna u nastojanjima okoreforme medicinskog studija.

8/9/2019 esto p. iz bioetike

14/20

II. Lijenikodjelovanje

istodobnojeietikaprosudba

Djelatnost svakog zdravstvenog djelatnika je po svojojstrukturi okrenuta jednom cilju. Za postignue togacilja odreuju se, prosudbenom snagom,odgovarajua sredstva.

Meutim, ispravan sud i prosudba ne mogu sejednostavno izvoditi iz opih tvrdnji i pravila. Rije jekonano o "talentu" (Kant) zdravstvenog djelatnika,koji se razvija kroz primjere i iskustvo. Njegovanadlenost je upravo u tome, da on ne raspolae

samo medicinskim znanjem, ve da ga umijeprimijeniti na konkretan sluaj; Po samoj svojoj strukturi, njegova djelatnost i etike prosudbe

jesu jedno; i jedno i drugo je praktine naravi.

8/9/2019 esto p. iz bioetike

15/20

Jer je djelatnost lijenika i zdravstvenog osobljausmjerena ne na neki tehniki objekt, nego na osobekoje imaju svoje neodrecivo dostojanstvo, koje se elesame slobodno odreivati i svoj ivotni smisaoostvarivati, ona ne podlijee razlici samo "ispravna-neispravna" ve "dobra-zla". Lijenika djelatnost jestoga uvijek istodobno i etiki vrlo odgovornadjelatnost. Etike je naravi ak i elementarna obveza,"uvijek savjesno slijediti pravila lijenikog umijea"(Wieland 1975, 10).

Jedinstvo lijenike i etike djelatnosti u prenesenomsmislu vrijedi i za druga podruja medicine, koja nisu uizravnoj vezi s pacijentom.

8/9/2019 esto p. iz bioetike

16/20

Sam pojam "medicinska etika" mogao bi izazvati utisak, da jerije o nekoj posebnoj etici. Ipak se ne radi o tomu.

U sreditu medicinske etike jesu norme, koje su bitne, neovisno opozivu, za svako odgovorno postupanje s ljudima. U medicinskojetici vrijede ista naela i dokazivanja kao i u opoj etici. Stoga je

medicinska etika jedna primijenjenaetika .

Njezina je posebna zadaa, zamijetiti suvremene medicinskeprobleme i proeti ih etikim razmiljanjem. Pritom se krozrazliita podruja uvijek nameu odreeni filozofski temeljniproblemi (npr. pojam bolesti i zdravlja; znaenje integriteta,individualnosti i osobnosti; vrijednost i tumaenje samoodreenjaili pravednosti).

8/9/2019 esto p. iz bioetike

17/20

Za neke probleme postoji pokuajirjeenje, ali veina pitanja je meutimjo otvorena. Kao pomo u nevoljiangairaju se etikikomiteti, kojitrebaju ad hoc pomoi u donoenjuodluka.

8/9/2019 esto p. iz bioetike

18/20

III. POSLJEDICE ZA REFORMU I

IZOBRAZBU STUDENATA

Ako je medicina u svom atomskom podruju praktinaznanost a lijenika djelatnost uvijek i etiki odgovornadjelatnost, onda to mora imati takoer posljedice uizobrazbi. Medicinska etika, koja se dosada predavala uglavnom kao

jedna od mnogih medicinskih struka samo usput i iji je studijstudentima bio slobodnoga izbora, mora dobiti sredinju uloguu izobrazbi.

Uvjebavanje etike prosudbe mora proimati svekolikoobrazovanje lijenika i svekolikog zdravstvenog osoblja i

postati lijenikomosnovnomnadlenou. Da se studenti fakulteta medicine i zdravstvenih

studija osposobe za etiko prosuivanje, potrebno je:

8/9/2019 esto p. iz bioetike

19/20

- prvo, da budu uvedeni u etike uzrone odnose i modele zaiznalaenje odluke (Ovdje mislimo prije svega na Kantovu formalnuetiku, na utilitarizam, na ameriku medicinsku etiku i na Aristotelovuusmjerenu etiku, koja je i u Evropskoj konvenciji za bioteku 1996 ostavilasvoj peat). Uvoenje u etiko miljenje i utemeljenje treba da vodestruno nadleni i profesionalni etiari. Diletantsko zastupanje ove struke

za obrazovanje bi bilo vie tetno nego korisno. - drugo, da studenti poznaju gore spomenuta podruja problema i da se

s njima odgovorno susreu. Sueljavanje s ovim podrujima problemaodvijalo bi se najbolje u strukama, koje su najblie pojedinim poljimaproblema (npr. embriologija, ginekologija i pomo pri raanju zaophoenje s neroenim i novoroenim djetetom).

- tree,da se studenti osposobljavaju za razgovor i za sud u ophoenju

s iznesenim sluajevima problema i odluivanja. Ovo se dogaa najbolje,kad se studenti u etikim sudovima na osnovu konkretnih situacijaodluivanja u svim vanim medicinskim strukama mogu uvjebati, tonaravno pretpostavlja, da je odgovarajui sam nastavniki zbor stekaostruno-nadleno obrazovanje u etici i da ga stalno upotpunjuje.

8/9/2019 esto p. iz bioetike

20/20

Zakljuak

Dananja situacija s vrlo rastuim znaenjem etike s jedne strane inunom meudisciplinarnom suradnjom s druge strane, jasno pokazuje,kako je vano, da se nadie pogreno tumaenje medicina kao prirodneznanosti, te da se bit medicine vidi kao praktine znanosti.

Zamisao medicine kao praktine znanosti omoguuje takoer, da sejasno vidi jedinstvo lijenike djelatnosti i etiki utemeljene odgovornosti.

Daje se medicini osim toga sloboda, da iskoristi one resurse i pomonasredstva, koja se upravo donose za dotinu lijeniku praksu, neovisno otomu, potjeu li iz prirodnih ili humanih znanosti. U sreditu lijenikedjelatnosti stoji pacijent kao osoba. Ovoj je osobi lijenik i svakizdravstveni radnik na prvom mjestu posveen.

Ako je lijenika djelatnost istodobno i etika prosudba, ondauvjebavanje etikog suda za vrijeme obrazovanja mora dobiti sredinje

znaenje.U

voenje u etike odnose obrazlaganja, sueljavanje s etikimpoljima problema i etiko prosuivanje u konkretnim situacijamaodluivanja moraju ii zajedno i proimati sve vane medicinske struke.