Izv. prof. dr. sc. Davor Zanella

PREDAVANJA

PRAKTIKUM

SEMINAR

TERENSKA NASTAVA

I S P I T• DVA KOLOKVIJA

• USMENI ISPIT

e-mail: davor.zanella@biol.pmf.hr

OBAVEZNA: Treer T., Safner R., Aničić I., Lovrinov M. (1995): Ribarstvo, Nakladni

zavod Globus, Zagreb. Bogut I., Horvath, B., Adamek, Z., Katavić, I. (2006): Ribogojstvo,

Poljoprivredni fakultet, Osijek. Grupa autora (1982): Slatkovodno ribarstvo, Jugoslavenska medicinska

naknada, Zagreb.

DOPUNSKA: Adámek Z.,Jirásek J., Krupauer V. (1989): Ribářstvi a ochrana vod.

Vysoká škola zemlĕdĕlská v Brnĕ. Billard R. (1999): The Carp Biology and Culture. Aquaculture and

Fisheries, Springer Praxis Books. Bogut I., Adamek Z., Katavić I., Fijan N., Horvath L., Novoselic D.:

Ribarstvo i zaštita voda. Shephard J., Bromage N. (1988): Intensive Fish farming. Oxford,

London, Edinburgh, Boston, Palo Lato, Melbourne. Stickney R. (2000.): Encyclopedia of aquaculture. John Wiley & Sons,

Inc. SAD.

1. Povijesni pregled i uvod u akvakulturu

2. Abiotički i biotički čimbenici3. Ribnjaci4. Ciprinikultura5. Uzgoj salmonida6. Marikultura7. Uzgoj školjaka i rakova8. Bolesti9. Slatkovodno ribarstvo10. Morsko ribarstvo11. Konzervacijska akvakultura12. Uzgoj ornamentalnih vrsta

AKVAKULTURA - uzgoj organizama koji žive u vodi pod kontroliranim uvjetima u komercijalne svrhe

U Kini prije 4000 god. znali razmnožavati i uzgajati ribe. Doneseni su prvi zakoni o zabrani ribolova u vrijeme mrijesta, 473. pr. Kr. Izlazi knjiga o akvakulturi (Fan Li, Rasprava o uzgoju riba)

U Egiptu svećenici zabranili proizvodnju (tilapija) te konzumaciju ribe kako bi se razvijala poljoprivreda.

Feničani naveliko trgovali sa sušenom i usoljenom ribom.

U Rimskom carstvu za potrebe gozbi a i za redovnu prehranu građeni su ribnjaci.

62. god. Columella u „De re rustica” opisana tehnologija uzgoja.

618.-906. god. Dinastija Tang bilo zabranjeno loviti, jesti ili prodavati šarane jer se oni na kineskom izgovaraju „li” kao i carevo ime. Posljedica naglo pao tisućljetni uzgoj šarana ali naglo povećan uzgoj drugih vrsta riba.

U Europi se grade ribnjaci oko samostana. Karlo Veliki ( 9. st.) dao uredbu da se mora graditi što više ribnjaka. Na moru haringa. Bakalar najznačajnije ribolovne vrste.

18. st. Arthedii vodeći ihtiolog i tvorac suvremene sistematike riba.

Linné opisao oko 2600 vrsta. Nijemac Jacobi razradio mokru metodu umjetnog

mrijesta pastrva. Oko 1840. Francuzi Gehin i Remyusavršili metodu i napravljeno prvo mrijestilište u pokrajini Elsass.

Najveći razvoj akvakulture u 20. st i razvoj suvremene marikulture (kavezni uzgoj, umjetni mrijest, širenje uzgoja šarana, tilapija, am. somova…).

995. prvi pisani dokument o ribarstvu u Hrvata-vrijeme Držislava, sina Krešimira I. Zadarski plemići darovali svoje pravo ribolova oko Dugog otoka.

Stoljećima postojale jake ribarske organizacije u mnogim primorskim mjestima ali i na Dunavu.

1893. Kišpatić „Ribe”.

1882. prvo pastrvsko ribogojilište u Čabru a kasnije na Medvednici.

1897. prvo šaransko ribnjičarstvo u Božjakovini.

Oko 1920. grade se velika ribnjičarstvaKončanica, Poljana i Našice, Jastrebarsko, Crna Mlaka, Grudnjak i Pisarovina (inž. Josip Ivančić).

Od 1920. pa sve do 1990. značajni rast proizvodnje (razvoj gnojidbe, dopunske prihrane, vapnjenja, gušći nasadi, uvođenje herbivora, posebne genetske linije…).

Raspad Jugoslavije početak kraja ribnjičarstva u RH.

Profesionalni ribolov u RH praktički izumro dok sportski ribolov procvao.

• proizvodnja ljudske hrane

• proizvodnja riba za športski ribolov

• proizvodnja matica za ribiče

• proizvodnja riba za poribljavanje

• otvorenih voda

• proizvodnja riba za riblje brašno

• proizvodnja ukrasnih riba

• proizvodnja bilja

NAMJENA AKVAKULTURE

PROIZVODNJA LJUDSKE HRANE

PITANJA ???

•da li je akvakultura najuspješniji način proizvodnje animalnih proteina

•da li proizvoditi jeftiniju hranu ili za luksuzne potrebe

NAJVAŽNIJA NAMJENA

NAMJENA AKVAKULTURE

PRIRAST

- kod riba težinski prirast veći nego kod peradi, svinja, ovaca i goveda.

RAZLOG

-ribe koriste visoki nivo proteina u hrani, za razliku od:

- peradi - koja deaminizira polovicu unesenih proteina koji su izgubljeni za sintezu novih visoko-vrijednih proteina

- svinja - koje gube dvije trećine hranom unesenih aminokiselina putem deaminizacije

NAMJENA AKVAKULTURE

ZAKLJUČAK

ribe kao i školjke su djelotvorni konverteri proteina u visokokvalitetnu hranu za ljudsku ishranu

KONVERZIJA

kalifornijska pastrva 1 : 1,25-2

kanalski som 1 : 1,0

CIJENA VARIRA I OVISI O:

• vrsti ribe koja se uzgaja i sustav uzgoja

• proizvodnja ribe jeftinija oko 50% u odnosu na proizvodnju svinjetine i govedine.

• jeftinija je proizvodnja herbifornih i omnivornih nego karnivornih vrsta riba.

kanalski som

NAMJENA AKVAKULTURE

EKSTENZIVNI

široki areal

niska investicijska ulaganja

niski troškovi proizvodnje

niski prinosi

SUSTAVI AKVAKULTURE

POLUINTENZIVNI

INTENZIVNIvisoka gustoća nasada

selekcija matičnog materijala

intenzivno gospodarenje

kontrola sredine

proizvodni procesi

mehanizirani

visoka produkcija po jedinici

volumena

automatizirana ishrana

intenzitet proizvodnje ovisi

o: tehničkim, ekonomskim i

socijalnim momentima.

SUSTAVI AKVAKULTURE

ULOV U SVIJETU:

- 1983. godine 18,6 milijuna tona

- 2004. godine >70 milijuna tona

(89 % morske, a 11% slatkovodne)

ULOV RIBA U EU kao i u svijetu stalno se smanjuje:

- 1995. godine iznosi 6,38 mil. tona

- 1998. godine iznosi 6,28 mil. tona

Prema izvješću FAO-a (2000. godine) utvrđeno je da se:

- oko 50 % prirasta riba u cijelosti izlovljava

- između 15 i 18 % je prelovljeno

- oko 10 % zaliha je devastirano

ULOV I PROIZVODNJA RIBE

- SALMONIDI - na oko 4 ha proizvodi se oko:

• 300 tona - 1994. godine

• 800 tona - 2001. godine

-TOPLOVODNE VRSTE RIBA (glavna vrsta šaran)

• 1989. godine 12.460 tona na oko 12.000 ha, 1018 kg/ha

• 1994. godine 3.750 t na oko 11.000 ha, 324 kg/ha

• 2004. godine 4.243 t na oko 6.600 ha, 642 kg/ha.

kalifornijska pastrva

šaran

PROIZVODNJA RIBE U RH

Strategija razvoja ribarstva u RH predviđa usuglašavanje s europskim standardima kroz:

• Modernizaciju i smanjenje ribolovne flote

• izgradnju ribarske infrastrukture i logistike

• poticanje razvoja zadrugarstva

• poticanje marketinga u prerađivačkoj industriji

• povećanje dodane vrijednosti

PROIZVODNJA RIBE U RH

Reproduktivne navike

• održavanje populacije ovisi o prirodnoj reprodukciji (cipal, jegulja, školjke) pa se mlađ lovi iz otvorenih voda

• umjetni mrijest, prvi izveden 1752. god. u Njemačkoj (Jacobi), bum 1934. godine nakon hipofizacije u Brazilu.

Zalihe ikre i ličinki

• uzgoj lakši kada su ikra i ličinke otpornije, - veća ikra, veće ličinke - lakši uzgoj

- pastrva zakopava ikru,

- tilapija ikru čuva u ustima,

- mužjak soma čuva gnijezda,

- rak nosi jaja na tijelu.

tilapija s ikrom

POŽELJNE OSOBINE KOD UZGOJA VODENIH ORGANIZAMA

Navike ishrane

• uzgoj s niskim lancima ishrane -gnojidba

• uzgoj s visokim lancima ishrane -visoko proteinska hrana

Prilagođenost gustoći

gustoća uzrokuje mnoge probleme kao što su:

• povećanje otpadaka,

• smanjenje kisika,

• bolesti

gljivična infekcija pastrve

Veterinarski pregled

POŽELJNE OSOBINE

Radi navedenih zahtjeva od 25 000 vrsta riba samo njih 3% se

mogu uzgajati.

Prema podacima FAO-a predmetom akvakulture je oko 150

različitih vrsta od čega je:

• 90 vrsta riba,

• 25 vrsta rakova,

• 35 vrsta mekušaca.

U Hrvatskoj se uzgaja malo vrsta zbog nedovoljnog

znanstveno-istraživačkog rada, osobito iz područja selekcije i

hibridizacije.

POŽELJNE OSOBINE

UZGOJ U SLATKOJ VODI

• toplovodne vrste riba - šaran, linjak, bijeli amur, bijeli glavaš,

sivi glavaš, som, smuđ, štuka, tilapija, jegulja, a tu su i pokušaji

uzgoja kečiga i kanalskog soma

linjak

amurglavaš

UVJETNA PODJELA AKVAKULTURE

- POTAMO ili uzgoj u slatkoj vodi,

- MARI ili uzgoj u slanoj vodi

kanalski som

,,,, jegulja, a tu su i pokušaji uzgoja

som smuđ

štuka

tilapija

kečigakanalski som

UZGOJ U SLATKOJ VODI

hladnovodne vrste riba - dužičasta ili

kalifornijska pastrva, zatim potočna

pastrva, jezerska zlatovčica, ozimice

te sporadično lipljen i mladica

• ribe braktičnih voda (cipli)

• drugi organizmi - rakovi, žabe

zlatovčica

potočna pastrva

ozimica

lipljen

UVJETNA PODJELA AKVAKULTURE

cipal

rakovi

UZGOJ U SLANOJ VODI

• uzgoj riba - lubin (brancin, agač, dut), komarča (orada,

podlanica), cipal, list, pastrva, losos, iverak i dr.

• uzgoj školjki - dagnje i kamenice

list

losos

kamenica

iverak

UVJETNA PODJELA AKVAKULTURE

mekušci

UZGOJ VODENOG BILJA

• morske i slatkovodne alge

• vodeni špinat u ribnjacima Tajlanda, Malezije, Singapura - proizvodnja do 100 kg/ha/dan,

• keka (Sagittaria) u Kini

• divlja riža (Zizania aquatica) u Kaliforniji

• rogoz (Typha latifolia), posebno se ne uzgaja, ali se koristi za ishranu

divlja riža

rogoz

keka

UVJETNA PODJELA AKVAKULTURE

nori