http://www.mm.co.ba/index.html

El Fikh el Ekber Saeto akaidsko djelo istinskog uenjaka i imama naeg mezheba Autor: Ebu Hanifa Datum: 30.08.2001.

EL FIKH EL EKBER I dio

ISLAMSKO VJEROVANJE

IZ DJELA EL - FIKH EL - EKBER OD EBU HANIFE

EL FIKH EL EKBER I dio

1. Mi nikoga ne proglaavamo nevjernikom zbog grijeha, niti ikome nijeemo vjeru

2. Mi nareujemo ono to je dobro, a sprjeavamo ono to je loe.

3. Dobro koje ti dogodi dolazi od Boga, a loe koje ti se dogodi dolazi od tebe.

4. Mi se ne odriemo nijednog od ashaba Boijeg Poslanika s.a.v.s. niti bilo kojeg od njih napose slijedimo, odbacujui ili negirajui druge.

5. Pitanje oko Osmana i Alije ostavljamo Allahu d.. koji zna tajne i skrivene stvari.

6. Znanje o pitanjima akaida (vjerovanja ) je bolje nego znanje o pitanjima fikha.

7. Razliitost miljenja meu muslimanima je Boija milost.

8. Mi smatramo vjernikom svakog onog koji vjeruje u sve ono to treba vjerovati. Ali nevjernikom smatramo onog koji kae : " Ja nisam siguran da li su Musa (a.s.) i Isa (a.s.) Boiji poslanici."

9. Onog koji kae: "Ja ne znam da li je Bog na nebesima ili Zemlji. " smatramo nevjernikom / poricateljem.

10. Onog koji kae: " Ja nisam siguran da li postoji kazna u kaburu." pripada dehmijama koji idu u propast.

EL FIKH EL EKBER II dio

ISLAMSKO VJEROVANJE

1. Sutina monoteizma i ono to islamsko vjerovanje ini valjanim sastoji se u obaveznom izgovaranju rijei: " Ja vjerujem u Boga, Boije meleke, Boije knjige, Boije poslanike, u proivljenje poslije smrti, u Boije odredenje dobra i zla, u polaganje rauna na Sudnjem danu, u to da e na Sudnjem danu ljudska djela biti stavljena na vagu, u dennet i dehennem. Sve je to istina ".

2. Uzvieni Allah je jedan, ne u smislu broja, ve u smislu da On nema druga. Allah d.. ne slii nijednoj stvari od njegovih stvorenja, niti ijedna stvar ili stvorenje slii Njemu.

o On je oduvijek i bit e zauvijek sa Svojim imenima i atributima Svoje biti i djelotvornosti. Atributi Njegove biti su: ivot, Mo, Znanje, Govor, Sluh, Vid i Volja, a atributi Njegove djelotvornosti su : Stvaranje, Oivljavanje, injenje itd.

o On je oduvijek i bit e zauvijek sa Svojim imenima i svojstvima. Nijedno njegovo ime nije nastalo, niti je ijedan Njegov atribut nastao. On oduvijek zna jer je Znanje Njegov vjeni atribut; On je oduvijek moan jer je Mo Njegov vjeni atribut; On oduvijek govori jer je Govor Njegov vjeni atribut; On je oduvijek djelotvorac jer je Djelotvornost Njegov vjeni atribut.

o Djelotvorac je Allah d.., a djelovanje je Njegov vjeni atribut. Njegovo djelo je stvoreno, dok samo Njegovo djelovanje nije stvoreno. Njegovi atributi su vjeni; oni nisu nastali niti su stvoreni. Ne vjeruje u Boga onaj koji kac da su Boiji atributi nastali ili stvoreni i koji se koleba i u to sumnja.

3. Kur'an je Boiji govor, ispisan u mushafima, uvan u pamenju ljudi, izgovaran jezikom i objavljen Boijem Poslaniku. Nae izgovaranje, nae pisanje i nae itanje kur'anskih rijei je stvoreno, dok je Kur'an nestvoren.

to god Allah d.. spominje u Kur'anu u vezi sa Musa a.s. i drugim vjerovjesnicima, te u vezi sa Faraonom i Iblisom, sve je to Boiji govor koji se odnosi na njih. Boiji govor je nestvoren, a govor Musa a.s. i drugih stvorenja je stvoren. Kur'an je vjeni Boiji govor, a njihov govor nije vjean. Musa a.s. je uo Boiji govor kao to Allah d.. kae : " I Allah je govorio Musau." Allah d.. je govorio prije nego je progovorio Musau a.s. On je oduvijek Stvoritelj; i prije nego je stvorio stvorenja; Njemu nije nita slino; On sve uje i vidi. Kad je govorio Musau govorio je atributom Svog Boanskog Govora koji je jedan od Njegovih vjenih atributa.

Allahovi atributi se razlikuju od atributa stvorenja. On zna, ali ne kao to mi znamo. Njegova Mo nije kao naa mo. Njegov Sluh nije kao na sluh. Njegov

Vid nije kao na vid. Njegov Govor nije kao na govor. Mi govorimo putem govornih organa i slova, a Allah d.. govori bez ikakvih sredstava i bez slova. Slova su stvorena, a Boiji govor je nestvoren.

4.

5. Allah d.. je stvorio stvari iz niega. On poznaje sve stvari oduvijek, prije njihova postojanja. On je odredio i propisao "stvari". Nita se ne moe dogoditi ni na ovom ni na buduem svijetu, osim Njegovom voljom. znanjem, odreenjem i odlukom, onako kako je On to zapisao u uvanoj ploi. Meutim, On je to napisao opisno, a ne presudno. Odluka, odreenje i volja su Njegovi vjeni atributi bez forme. Allah d.. zna nepostojeu stvar u stanju njezinog nepostojanja. kao nepostojeu i On zna kakva e ta stvar biti kad je On stvori; On zna postojeu stvar u stanju njena postojanja, kao postojeu, i On zna na koji nain e ta stvar nestati. On zna ono to stoji u stanju njegovog stajanja, kao stojee, a kada sjedi, On zna njegovo stanje sjedenja kao sjedee, a da se Njegovo znanje ne mijenja niti se bilo to dogaa Njegovom znanju. Promjene i razlike se dogaaju stvorenjima.

6.

Allah d.. nije nikoga prisilio da ne vjeruje ili da vjeruje ve je stvorio ljude slobodne od nevjerovanja ili vjerovanja, a zatim im se obratio naredbama i zabranama. Onaj ko svojim djelom, nepriznavanjem i negacijom istine ne vjeruje, Allah ga zanemaruje, a onaj koji svojim djelom. priznavanjem i oitovanjem vjeruje Allah mu je milostiv i pomae ga.

Allah je sve ljude stvorio kao individualne osobe. Vjerovanje i nevjerovanje su ljudski ini. Allah d.. zna onog koji ne vjeruje u stanju njegovog nevjerovanja, kao nevjernika, a kada postane vjernik, On ga zna kao vjernika u stanju njegovog vjerovanja; On ga zavoli, a da se Njegovo znanje niti bilo ta drugo u vezi sa Njim ne mijenja. Sve ljudske ini, kao to su kretanje i mirovanje, uistinu su ljudska djelovanja, samo to je Allah d.. Stvoritelj toga i to je to sve prema Njegovoj volji, znanju, odredbi i odreenju.

7. Pokornost je obaveza od Boga nareena i u skladu je sa Njegovom eljom, zadovoljstvom, znanjem, voljom, odredbom i odreenjem. Svi ini neposlunosti se dogaaju s Njegovim znanjem, odredbom. odreenjem i voljom, ali ne i sa Njegovom eljom, zadovoljstvom i naredbom

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16. Potvrni znakovi Boijih poslanika i neobina djela evlija su stvarna. to se, pak, tie djela koja su uinili Njegovi neprijatelji, kao to su Iblis, Faraon i Deddal, i onih koja e biti uinjena, ne nazivamo ih znakovima ili kerametima (nadnaravnim inima) ve podmirivanjem njihovih potreba jer Allah d.. podmiruje potrebe svojih neprijatelja, zavodei ih time na ovom svijetu poveavanjem njihovog kufra i zablude, a kanjavajui ih na drugom svijetu. Sve je to doputeno i mogue.

Allah d.. je bio Stvoritelj prije nego je ita stvorio, Opskrbitelj prije nego je ita opskrbio

17. Allah d.. e biti vien na drugom svijetu. Vjernici e Ga u dennetu vidjeti svojim golim oima, bez odreene usporedbe i naina. Izmeu Njega i Njegovog stvorenja nee biti meuprostora.

18. Vjerovanje se sastoji u priznavanju i oitovanju. Vjerovanje onih na nebu i onih na Zemlji se ne poveava niti smanjuje u odnosu na ono to se vjeruje. Vjerovanje se, meutim, poveava i smanjuje u odnosu na osobno uvjerenje i oitovanje.

Vjernici su jednaki u vjerovanju i oitovanju vjere u jednog Boga; oni se razlikuju po stepenu uinjenih djela.

Rije islam znai potpunu predanost Bogu i izvravanje Boijih naredbi. Postoji jezina razlika izmedu rijei islam i iman. Meutim, nerna islama bez irnana, niti imana bez islama. Ova dva pojma su kao lea i prsa. Rije "din" znai vjerovanje - iman, a rije islarn obuhvata sve to sadre islamsko - pravni propisi.

19. Mi poznajemo Allaha d.. pravim znanjem, onako kako je On sam Sebe opisao u Svojoj knjizi sa svim svojirn atributima. Nlko nije u stanju oboavati Boga onako kako Mu uistinu dolikuje, ve Ga treba oboavati onako kako je On odredio u Svojoj knjizi i sunnetu Boijeg Poslanika (a.s.).

Allah d.. je milostiv prema svom stvorenju i pravedan je. On ga iz Svoje milosti nagrauje dvostruko vie nego to zasluuje, dok ga kanjava samo onoliko koliko je teina poinjenog grijeha. On kanjava iz svoje pravde i oprata iz svoje dobrote.

20. efa'at vjerovjesnika, neka je mir i spas na njih, je stvarnost. '

efa'at Boijeg Poslanika Muhammeda a.s. u ime vjernika koji su poinili grijeh - pa i velike grijehe za koje se zasluuje kazna - je takoe stvarnost.

21. Mjerenje ljudskih djela na Sudnjem danu na vagi je stvarnost. Izvor ( havd-bazen ) Boijeg Poslanika (a.s.) je stvarnost. Poravnanje izmeu zavaenih dobrim djelima na Sudnjem danu je stvarnost. A ako ovi ne imadnu dobrih djela, loa djela drugoga bit e pridodana. Sve je to istinito i mogue.

Dennet i dehennem su stvoreni i sada postoje, njihovo postojanje nikad nee prestati. Hurije nikad nee umrijeti. Boija kazna i nagrada se nee zavriti.

22. Allah d.. upuuje svojom milou na pravi put koga hoe, a odvraa od pravog puta koga hoe Svojom pravednou. Njegovo odvraanje sa pravog puta je zanemarivanje, a to znai da On ovjeka ne upuuje da bi postigao Njegovo zadovoljstvo. To je pravedno od Njega. Takva je kazna za onoga koga On zanemari da radi pogrene poslove. Nije doputeno kazati da ejtan nasilno liava vjernika vjere. A mi kaemo da vjernik naputa vjeru, pa ga onda ejtan liava nje.

23. Ispitivanje Munkira i Nekira u kaburu je stvarnost, kao i vraanje due tijelu. Tekoe i kazna u kaburu su takoe stvarnost za sve nevjernike i neke neposlune vjernike.

24. Doputeno je izgovaranje Boijih atributa na perzijskom jeziku u svim sluajevima osim u sluaju izgovora atributa Boije ruke (nije doputeno rei na perzijskorn "Dest Khudaj"). Doputeno je rei na perzijskom "Ruji Khudaj" (Boije lice) ali bez odreene usporedbe i naina.

25. Boiju bliskost i udaljenost ne treba razumjeti u smislu due ili krae relacije, nego u smislu poasti i ponienja. Posluni je blizu Njega, bez neposluni je daleko od Njega, Isto bez forme. Blizina, udaljenost i prilaz se odnose na ovjeka koji ima neposrednu vezu sa Allahorn d.., a isto tako je i sa Allahovim susjedstvom u dennetu i sa stajanjern pred Allahom, sve bez forme.

26. Kur'an je objavljen Boijern Poslaniku a.s. i napisan je u mushafu. Kur'anski ajeti u znaenju Boijeg govora su jednaki po vrijednosti i savrenstvu. Meutim, neki od njih imaju prednost u uenju i u onome to je u njima sadrano, kao npr. "ajetu-l-kursi" jer je u njirna sadrano slavljenje Allaha, Njegove veliine i atributa. Tako se u torn ajetima istodobno susreu krepost ponavljanja (zikrullaha) i krepost ponavljanoga (kuranskih rijei).

Sva Boija imena i atributi su isti po vrijednosti i savrenosti, bez ikakve razlike.

27. Kasim, Tahir i Ibrahim su bili sinovi Boijeg Poslanika s.a.v.s., a Fatima, Rukaja, Zejneb i Ummi Kulsum su blie njegove keri, neka je Allah zadovoljan s njima.

28. Kada ovjek naie na neke suptilne problerne u vezi sa vjerovanjem u jednog Boga, treba da se dri onoga to je jasno i potvreno dok ne susretne nekog uenjaka kojeg o

tom problemu rnoe pitati. Ne bi smio odugovlaiti s tim, niti bi se trebao ustruavati, jer ako se bude ustruavao, postat e nevjernik.

29. Predaja o miradu je istina. Zato onoga koji to ne prihvata, smatramo inovatorom i na krivom putu. Pojava Deddala, Jeduda i Meduda, izlazak sunca sa zapada, sputanje Isa a.s. sa neba i drugi predznaci Sudnjeg dana, shodno onome to se navodi u istinitirn predajama, jesu stvamost koja e se zaista dogoditi.

Allah d.. upuuje na pravi put onoga koga On hoe.

- :: -

Napomena: Sve dvosmislene i manje jasne reenice iz ovog teksta nemojte shvatati i tumaiti po svom nahoenju, ve pitajte one koji znaju - islamsku ulemu.

Djelo koje neko ini licemjerno, nee biti nagraeno kao ni djelo koje neko ini samohvalno.Mi ne nauavamo da grijesi ne tete vjerniku, niti da on zbog grijeha nee unii u dehennem, niti da e on u njemu vjeno ostati, uprkos njegovom loem ponaanju kao vjerniku na ovom svijetu. Isto tako mi ne nauavamo da su njegova dobra djela primljena, a loa oprotena, kao to to tvrde murdije. Meutim, mi nauavamo da onaj koji ini dobra djela sa svim potrebnim uvjetima bez nedostataka koji bi ih mogli pokvariti i ne kvari to sa nevjerovanjem i otpadnitvom te napusti ovaj svijet u takvom stanju kao vjernik, onda je sigurno da Allah d.. to nee previdjeti, nego e dobra djela primiti i zbog toga ga nagraditi. A to se tie loih djela - izuzimajui irk i nevjerovanje - ako onaj koji ih je poinio napusti ovaj svijet a da se ne pokaje, njegova sudbina ovisi o Boijoj volji: ako hoe On e ga kazniti vatrom, a ako hoe On e mu oprostiti a da ga uope ne kazni.Mi smatramo da su mesh po obui i teravija u mjesecu ramazanu sunnet.Doputeno je klanjati iza svakog vjernika, bio on loeg i!i dobrog ponaanja.Mi ne proglaavamo nijednog muslimana nevjernikom zbog grijeha kojeg je poinio - pa makar to bio i veliki grijeh - ako on to ne smatra dozvoljenim. Niti ikome uskraujemo da za sebe kae da je vjernik, ve ko god kae da vjeruje istinski ga nazivamo vjernikom. Mogue je da neko bude loeg ponaanja, a da ne bude nevjernik.Poslije vjerovjesnika, najplemenitiji ljuda bili su Ebu Bekr, Iskreni, Omer ibn Hattab, Istiniti, Osman ibn Affan, Svijetli i Alija ibn Ebi Talib, Omiljeni. neka je Boije zadovoljstvo na sve njih. Oni su bili predani vjernici, nepokolebljivi na putu istine pa ih sve zbog toga slijedimo i ni jednog od ashaba Boijeg poslanika ne spominjemo osim lijepim.Muhammed a.s. je Njegov miljenik, rob, poslanik, vjerovjesnik, odabranik i asnik. On nikada nije oboavao kipove, nikada nije bio politeist i nije nikada uinio mali i veliki grijeh.Svi Boiji poslanici su isti od malih i velikih grijeha, od nevjerovanja i runih djela. ponekad su, meutim posrtali i inili greke.Allah d. je izveo Ademovo potomstvo iz njegove kime i uinio ga inteligentnim, te mu se obratio naredbom vjerovanja i zabranom nevjerovanja. Potomstvo je priznalo Njega svojim Gospodarem to bijae njegovo vlastito vjerovanje. U stvari potomstvo se rodilo sa prirodno uroenom vjerom u Boga. Prema tome, ko god ne vjeruje nakon toga, mijenja to i odstupa od toga, a ko vjeruje, to oituje, potvruje i stalno odrava.On je stvarna pojava. ali nije slian ostalim pojavama. Znaenje Njegove stvarnosti je potvrda da On nije tijelo, ni supstancija ni akcidencija; da On nema granica

niti suprotnog Sebi, niti partnera niti ravnog Sebi. On ima lice, ruke i duu, kao to to On spominje u Kur'anu. To to Allah d.. u Kur'anu spominje lice ruke i duu radi se o Njegovim atributima bez kvalifikacije (forme). Ne moe se rei da je Njegova ruka Njegova mo, niti Njegova blagodat, jer bi to znailo negaciju Njegovih atributa to je oznaka kaderija i mu'tezila. Ali Njegova ruka je Njegov atribut bez forme. Isto tako, Njegova srdba i zadovoljstvo su dva Njegova atributa bez forme.

IZ DJELA EL - FIKH EL - EKBER OD EBU HANIFE