ekonomski fakultet zagreb - efzg.unizg.hr. meun... · bretton woods system ... multilateralni...

48
MEĐUNARODNE EKONOMSKE ORGANIZACIJE I INTEGRACIJE Ekonomski fakultet Zagreb Dr.sc. Ljubo Jurčić

Upload: others

Post on 02-Sep-2019

2 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

MEĐUNARODNE EKONOMSKE ORGANIZACIJE I INTEGRACIJE

Ekonomski fakultet

Zagreb

Dr.sc. Ljubo Jurčić

Međunarodna politička ekonomija

Odnosi s inozemstvom: Ekonomski (robe, usluge, novac, imovina)

Politički (kretanje ljudi, vojna suradnja)

Međunarodne institucije

- Političke

- Ekonomske

MEĐUNARODNE ORGANIZACIJE

Imaju elemente nad nacionalnog (supranacionalnog)

Potiču globalizaciju

Instituonalizacija međunarodnih odnosa

INSTITUONALIZACIJA

MEĐUNARODNIH ODNOSA

Formalizacija

Kodifikacija

Standardizacija

Depersonilizacija

INSTITUONALIZACIJA

MEĐUNARODNIH ODNOSA

Vanjski činitelji vs. Domaći

Umjereno i postepeno vs. Radikalno

Formalno strukturirano vs. Decentralizirano

Javni ili nevladin sektor vs. Državni

Kanali širenja (djelovanja)

MEĐUNARODNE ORGANIZACIJE

Nastale (uglavnom) nakon drugog svjetskog rata

Politička karta svijeta (institucije)

Ekonomske organizacije

Ekonomske integracije

UN – UNITED NATIONS

FAO – Food and Agriculture Organisation ILO – International Labour Organisation UNCTAD – UN Conference on Trade and Development UNIDO – UN Industrial Development Organisation UNEP – UN Environment Program World Tourism Organisation WIPO – World Intellectual Property Organisation WHO – World Health Organisation

Bretton Woods system

Uspostavio pravila za međunarodne financijske (i trgovačke ) odnose između glavnih industrijskih zemalja

Zlatno devizni standard

Slobodna trgovina

Fiksni tečaj vezan za US$

Dolar vezan uz zlato .. $35 za uncu

Pomoć MMF za platno bilančne probleme

Ekonomske organizacije Brettonwoodski sustav

Osnivanje: srpanj 1944. Bretton Woods

Osnivači : 44 zemlje (730 delegata)

Ciljevi:

- Potiče međunarodnu financijsku suradnju

- Nadzire globalnu financijsku stabilnost

- Potiče gospodarski rast

- Potiče međunarodnu trgovinu

- Pomoć nerazvijenim u dizanju standarda

- Tehnička pomoć

Brettonwoodske organizacije

World Bank

Svjetska banka

International Monetary Fund

Međunarodni monetarni fond

International Trade Organisation

Međunarodna trgovinska organizacija

World Bank

Svjetska banka

International Bank for Reconstrucion and Development (IBRD)

International Finance Corparation (IFC)

Multilateral Investment Garantee Agency (MIGA)

International Centre for the Settlement of Investment Disputes (ICSID)

International Bank for

Reconstrucion and Development (IBRD)

Smanjivanje siromaštva i održivi rast u najsiromašnijim zemljama, posebno u Africi

Posebna pomoć zemljama nakon sukoba

Razvojna rješenja i financiranje za zemlje sa srednjim dohotkom

Klimatske promjene, zarazne bolesti i trgovina

Podupiranje najboljeg globalnog znanja za globalni razvoj

International Finance Corparation (IFC)

Promicanje otvorenog i konkurentnog tržišta u zemljama u razvoju

Potpore privatnim kompanijama

Pomaganje u stvaranju radnih mjesta

Pomoć u razvijanju izvora za financiranje privatnog sektora

Multilateral Investment

Garantee Agency (MIGA)

Poticanje direktnih stranih investicija (FDI)

Smanjivanje siromaštva

Unapređenje uvjeta življenja

Garancije za politički rizik za FDI

International Centre for the Settlement of Investment Disputes (ICSID)

Autonomna međunarodna institucija koja arbitrira u međunarodnim sporovima koji nastaju u okviru međunarodnih investicija

Osnovana od strane Svjetske banke 18. 03. 1965. a počela djelovati 14.10.1966.

Ima preko 150 zemalja članica

Međunarodni monetarni fond

Poticanje međunarodne monetarne suradnje

Poticanje tečajne stabilnosti

Poticati rast i visok stupanj zaposlenosti

Financijska pomoć zemljama s platno-bilančnim problemima

Bank for International Settlements (BIS) Banka za međunarodna poravnanja

Osnovana 1930.

Potiče međunarodnu financijsku suradnju

Služi kao banka za nacionalne centralne banke

Forum za analize i izmjene iskustava CB

Centar za ekonomska i financijska istraživanja

United Nations Conference on Trade and Development (UNCTAD)

Osnovan (23. ožujak – 16. lipanj. Ženeva) 1964.

Promiče: međunarodnu trgovinu, investicije i razvojne projekte

Cilj: “ maksimiziranje trgovine, investicija i razvojnih mogućnosti zemalja u razvoju i pomoć njihovu integriranju u svjetsku ekonomiju na ravnopravnoj osnovi

World Investment Report

World Trade Organisation (WTO)

ITO – International trade Organization

Havana 1948. godine

Amerika nije ratificirala Sporazum o osnivanju ITO

- zbog nedovoljne zaštite američkih investicija

- zbog neodgovarajućeg utjecaja u ITO

(vrijeme hladnog rata)

General Agreement on Tariffs and Trade – GATT (Opći sporazum o carinama i tgovini)

Potpisan Ženeva 30. listopada 1947.

Stupio na snagu 01.01.1948.

Potpisnice 23 zemlje

Danas 153 potpisnice (članice WTO)

Hrvatska 30. studenog 2000.

GATT

Upravljanje trgovinskim sporazumima

Forum za trgovinske pregovore

Rješavanje trgovinskih sporova

Nadziranje nacionalnih trgovinskih politika

Tehnička pomoć zemljama u razvoju

Suradnja s drugim međunarodnim institucij

GATT

Načela

Trgovina bez diskriminacije - najpovlaštenija zemlja

- nacionalni tretman

Načelo reciprociteta

Načelo liberalizacije

Načelo transparentnosti

23

Preferencijalni trgovački sporazumi Preferential Trading Agreement

Svaki sporazum između dvije ili više zemalja koji omogućuje povlašteni pristup na tržišta potpisnica sporazuma u odnosu na treće zemlje.

… najčešće kroz niže carine, ukidanje kvota i kontingenata i sl.

24

Status najpovlaštenije zemlje Most-Favoured Nation Principe

Carinska stopa primijenjena na uvoz robe iz zemlje koja ima status “najpovlaštenije” ne može biti veće, nego samo manja, od carinske stope koja se primjenjuje na uvoz iz drugih zemalja

25

Nacionalni tretman (National Treatment)

Princip tretiranja stranog proizvođača neke robe (ili usluge) na isti način kao i domaćeg proizvođača iste robe, uzimajući u obzir da robe ne trebaju biti proizvedene na isti način ( L/K)

26

Multilateralni carinski sporazumi

GATT: - princip nediskriminacije - princip zaštite samo carinama - princip kontinuiranog smanjenja carina

27

LIBERALIZACIJA VANJSKE TRGOVINE

Unilateralno smanjenje carina

Bilateralno smanjenje carina

Multilateralni carinski sporazumi

Ocjena pregovora u sklopu GATT-a/WTO-a

Runda Broj zemalja Najvažniji rezultati

Ženevska runda (1947) 23 Koncesija na 43 tarifnih linija

Annecy runda (1949) 29 Umjereno smanjenje tarifa

Tourquay runda (1950-51) 32 8700 tarifnih koncesija

Ženevska runda(1955-56) 33 Umjereno smanjenje carina

Dillon runda (1960-61) 39 Usvojeno 4400 tarifnih koncesija

Kennedy runda (1963-67) 74

Prosječno smanjenje carina 35% za razvijene, Sporazum o anti-dumping mjerama

Tokijska runda (1973-79) 99

Prosječno smanjenje carina za jednu trećinu do razine od 4.7% za razvijene zemlje

Urugvajska runda (1986-94) 103 (1986) Prosječno smanjenje carina za jednu trećinu za razvijene zemlje

117 (1993) Poljoprivreda i tekstilna industrija uključene u GATT

125 (1995) Osnutak WTO-a (Marakesh 1994), GATS, TRIPs, TRIMs

Doha runda (2001); Cancun (2003)

Nadležnost WTO-a dodatno proširena tzv. Singapurskim područjima ulaganja i zaštite okoliša

40

30

20

10

1940 1950 1960 1970 1980 1990 1995

Pro

sje

čn

e c

ari

ne (

%)

0

Smanjenje carina u razdoblju od 1940. do 1995.

GATT – General Agreement on Tariffs and Trade

GATS- General Agreement on Trade in Services

TRIPS – Agreement on Trade-related Intellectual Property Rights

TRADE POLICY

World Trade Organisation

GATT

1. poljoprivreda

2. zdravstvena regulativa za prehrambene proizvode

3. tekstil i odjeća

4. standardi proizvoda

5. mjere investiranja

6. antidampinške mjere

7. metode vrednovanja carina

8. pravila u porijeklu

9. pregled prije isporuke

10. dozvola uvoza

11. subvencije

12. zaštitne carine

GATS

1. kretanje osoba

2. zračni transport

3. financijske usluge

4. telekomunikacije

5. pomorski transport

TRIPS

1. autorska prava

2. zaštitni znaci

3. zemljopisni znaci

4. patenti

5. industrijski dizajn

6. neotkrivene informacije i poslovne tajne

ORGANISATION FOR ECONOMIC CO-OPERATION AND DEVELOPMENT (OECD)

Osnovana 14. prosinca 1960. godine

Osnivači 21 zemlja, uglavnom razvijenije

Danas 33 članice, 2 pristupnice i 5 promatračice

ORGANISATION FOR ECONOMIC CO-OPERATION AND DEVELOPMENT (OECD)

Postizanje visokog održivog gospodarskog rasta

Puna zaposlenost i rastući standard stanovništva

Financijska stabilnost

Uključivanjem novih članica u proces razvoja

Pridonositi rast svjetske trgovine na ne-diskriminirajućoj osnovi

Ekonomske integracije

Zona slobodne trgovine Slobodna međunarodna trgovina

Carinska unija zajedničke carine prema trećima

Zajedničko tržište sloboda kretanja rada i kapitala

Ekonomska zajednica (ekonomska i monetarna unija)

usklađivanje ekonomskih politika

Politička zajednica parlament

Efekti ekonomskih integracija

povećanje tržišta

povećanje konkurencije

ekonomija obujma

stimulacija investicija (tariff factories)

bolje korištenje resursa (mobilnost rada i kapitala

Primjer…

Švicarska

Tri moguća scenarija:

Bilateralni ugovori

EU

EU+EMU

BILATERALNI UGOVORI

EUROPSKA UNIJA EU+EMU

BDP 2,0 2,9 2,2

BNP 2,2 3,3 3,8

BDP per capita 0,6 1,5 0,8

Blagostanje stanovništva (kao % od GDP) 1,0 1,2 2,5

Raspoloživi dohodak per capita 1,8 2,1 4,6

Privatna potrošnja 3,2 3,9 6,4

Investicije 2,4 1,4 -1,5

Izvor: Müller T., Grether J.-M.: „Langfristige Auswirkungen der Integration der Schweiz in Europa“, Table:“Aggregierte

Ergebnisse – Beitritt und bilaterale Verträge“, 1999. pg.9.

Učinci mogućih scenarija na glavne makroekonomske indikatore

Ukupni izvoz 0,7 8,3 3,8

Izvoz u EU 1,7 14,5 12,2

Izvoz u ostatak svijeta -1,0 -1,7 -9,9

Ukupni uvoz 1,8 7,9 8,3

Uvoz iz EU 2,2 15,5 15,9

Uvoz iz ostatka svijeta 0,0 -22,2 -21,7

promjena u % BILATERALNI

UGOVORI EUROPSKA

UNIJA EU+EMU

Učinci mogućih scenarija na izvoz i uvoz

Izvor: Müller T., Grether J.-M.: „Langfristige Auswirkungen der Integration der Schweiz in Europa“, Table:“Aggregierte Ergebnisse – Beitritt und bilaterale Verträge“, 1999. pg.9

BILATERALNI UGOVORI

EUROPSKA UNIJA EU+EMU

Stopa rasta kapitala 2,0 1,0 -2,1

Ponuda rada 1,4 1,4 1,4

Kamatna stopa -0,1 0,0 4,0

Prosječna promjena realnih nadnica 0,5 -0,3 -2,8

Realne nadnice-akademici 0,8 0,2 -4,0

Realne nadnice-VSS 0,5 0,1 -2,6

Realne nadnice-tehnička škola 0,5 -0,5 -2,3

Realne nadnice-završena srednja škola 0,5 -1,4 -2,5

Učinci mogućih scenarija na glavne kretanje kapitala i cijenu rada

Izvor: Müller T., Grether J.-M.: „Langfristige Auswirkungen der Integration der Schweiz in Europa“, Table:“Aggregierte Ergebnisse – Beitritt und bilaterale Verträge“, 1999. pg.9

Dugoročni efekti bilateralnih ugovora u odnosu na pristupanje Europskoj Uniji

Bilateralni

ugovori Pristupanje EU

Bogatstvo 0,5% 1,0%

GDP per capita 0,6% 3,0%

Rast zaposlenosti*) +10000 +55000

Ukupni izvoz robe 2,9% 15,7%

Ukupni uvoz robe 2,0% 9,8%

Realne nadnice 0,4% -1,1%

*) imigracija

Izvor: Müller A., van Niewkoop R.:„EU-Integration der Schweiz - wirtschaftliche Auswirkungen“, ECOPLAN, Bern, 1999 pg.10

Kretanje GDP per capita kroz Bilateralne ugovore i pristupanje EU

96

97

98

99

100

101

102

103

104

1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010

Scenario BA Scenario EU

Izvor: Bärlocher J., Schips B., P. Stalder: „Makroökonomische Auswirkungen eines EU-Beitritts der Schweiz“, Konjunkturforschungsstelle, ETHZ, Zürich, 1999, pg.22

Kretanje potrošnje per capita u odnosu na status quo

93

94

95

96

97

98

99

100

101

1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010

Scenario BA Scenario EU

Izvor: Bärlocher J., Schips B., Stalder P.:„Makroökonomische Auswirkungen eines EU-Beitritts der Schweiz“, Konjunkturforschungsstelle, ETHZ, Zürich, 1999, pg.22

Ekonomske integracije

APEC – Asia Pasific Economic Cooperation

CEFTA - Central European Free Trade Area

European Union

NAFTA – North America Free Trade Area

- ekonomije visokog i srednje visokog dohotka

Ekonomske integracije - Latinska Amerika i Karibi

ACS – Association of Caribbean States

Andean Group

CACM- Central American Common Market

CARICOM – Caribbean Community and Common Market

Central American Group of Four

Group of Three

LAIA – Latin American Integration Association

MERCOSUR – Southern Cone Common Market

OECS – Oganisation of Eastern Caribbean States

Ekonomske integracije - Bliski Istok i Azija

Arab Common Market

ASEAN – Association of South- East Asian Nations

Bangkok Agreement

Eaec – East Asian Economic Caucus

ECO – Economic Cooperation Organisation

GCC – Gulf Cooperation Council

SAARC – South Asian Association for Regional Cooperation

UMA – Arab Maghreb Union

Ekonomske integracije - Africa

CEMAC – Economic and Monetary Community of Central Africa

CEPGL – Economic Community of the Countries of the Great Lakes

COMESA – Common Market for Eastern and Southern Africa

Cross- Boarder Initiative

ECCAS- Economic Community of Central African States

ECOWAS – Economic Community of West African States

Indian Ocean Commission

MRU – Mano River Union

SADC – Southern African Development Community

UDEAC – Central African Customs and Economic Union

UEMOA - West African Economic and Monetary Union