elaborat zaŠtite okoliŠa uz zahtjev za ocjenu ... dokumenata...postupku ocjene o potrebi procjene...

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA UZ

ZAHTJEV ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ

ZA ZAHVAT IZGRADNJE PROMETNICE OU7 S PRATEĆOM

INFRASTRUKTUROM NA PREDJELU „MELIN“ U CRESU

GRAD CRES

Creskog statuta 15, 51 557 Cres

Studeni, 2016.

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA UZ ZAHTJEV ZA OCJENU O POTREBI

PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT IZGRADNJE PROMETNICE OU7

S PRATEĆOM INFRASTRUKTUROM NA PREDJELU „MELIN“ U CRESU GRAD CRES

d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2. Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]

2 od 73

Naručitelj: GRAD CRES, Creskog statuta 15, 51 557 Cres

PREDMET: ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA UZ ZAHTJEV ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT IZGRADNJE PROMETNICE OU7 S PRATEĆOM INFRASTRUKTUROM NA PREDJELU „MELIN“ U CRESU

Oznaka dokumenta: RN/2016/0250

Izrađivač: DLS d.o.o. Rijeka

Voditelj izrade: Morana Belamarić Šaravanja

dipl.ing.biol., univ.spec.oecoing.

Suradnici: Ivana Dubovečak dipl.ing.biol.-ekol.

Goranka Alićajić dipl.ing.građ.

Zoran Poljanec mag.educ.biol.

Astrid Zekić mag.ing.naut

Martina Milčić mag.ing.kem.ing., mag.ing.agr.

Daniela Krajina dipl. ing. biol. - ekol.

Datum izrade: Studeni, 2016.

M.P.

Odgovorna osoba

Ovaj dokument u cijelom svom sadržaju predstavlja vlasništvo Grada Cresa, te je zabranjeno kopiranje, umnožavanje ili pak objavljivanje u bilo kojem obliku osim zakonski propisanog bez prethodne pismene

suglasnosti odgovorne osobe Grada Cresa.

Zabranjeno je umnožavanje ovog dokumenta ili njegovog dijela u bilo kojem obliku i na bilo koji način bez prethodne suglasnosti ovlaštene osobe tvrtke DLS d.o.o. Rijeka.

mailto:[email protected]:[email protected]


PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT IZGRADNJE PROMETNICE OU7 S PRATEĆOM INFRASTRUKTUROM NA PREDJELU „MELIN“ U CRESU

GRAD CRES

d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]

3 od 73

S A D R Ž A J

1 UVOD .............................................................................................................................. 5

2 PODACI O ZAHVATU I OPIS OBILJEŽJA ZAHVATA ................................................... 7

2.1 OPIS POSTOJEĆEG STANJA ............................................................................................. 7

2.2 OPIS GLAVNIH OBILJEŽJA ZAHVATA ................................................................................. 7

2.2.1 OPIS TRASA PROMETNICE OU7 ..................................................................................... 8

2.2.2 POPREČNI PROFIL PROMETNICE .................................................................................... 9

2.2.3 KOLNIČKA KONSTRUKCIJA ............................................................................................ 9

2.2.4 OBJEKTI .....................................................................................................................10

2.2.5 KOMUNALNA INFRASTRUKTURA ....................................................................................10

2.2.6 PROMETNO RJEŠENJE I PROMETNA SIGNALIZACIJA ........................................................13

2.2.7 GEOTEHNIČKI UVJETI IZVEDBE TRASE ...........................................................................14

2.2.8 ZEMLJANI RADOVI .......................................................................................................14

2.3 OPIS TEHNOLOŠKOG PROCESA .......................................................................................15

2.4 POPIS VRSTA I KOLIČINA TVARI KOJE ULAZE U TEHNOLOŠKI PROCES ................................15

2.5 POPIS VRSTA I KOLIČINA TVARI KOJE OSTAJU NAKON TEHNOLOŠKOG PROCESA TE EMISIJA U OKOLIŠ ..................................................................................................................................15

2.6 POPIS DRUGIH AKTIVNOSTI KOJE MOGU BITI POTREBNE ZA REALIZACIJU ZAHVATA ............15

2.7 PRIKAZ VARIJANTNIH RJEŠENJA .....................................................................................15

3 PODACI O LOKACIJI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA ....................................................16

3.1 NAZIV JEDINICE REGIONALNE I LOKALNE SAMOUPRAVE TE NAZIV KATASTARSKE OPĆINE ...16

3.2 GEOGRAFSKI POLOŽAJ ..................................................................................................17

3.3 NASELJE I STANOVNIŠTVO .............................................................................................18

3.4 METEOROLOŠKE I KLIMATOLOŠKE ZNAČAJKE .................................................................20

3.4.1 KLIMATSKE PROMJENE ................................................................................................20

3.5 TLO I POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE ................................................................................26

3.6 SEIZMIČNOST PODRUČJA ...............................................................................................26

3.7 GEOTEHNIČKE ZNAČAJKE LOKACIJE ...............................................................................28

3.8 ZONE SANITARNE ZAŠTITE ..............................................................................................30

3.9 VODNA TIJELA NA PODRUČJU PLANIRANOG ZAHVATA ......................................................30

3.10 POPLAVNOST PODRUČJA .............................................................................................35

3.11 PRIKAZ ZAHVATA U ODNOSU NA KULTURNO POVIJESNE CJELINE I GRAĐEVINE .................36

3.12 PRIKAZ ZAHVATA U ODNOSU NA EKOLOŠKU MREŽU, ZAŠTIĆENA PODRUČJA PRIRODE I STANIŠTA ..............................................................................................................................38




GRAD CRES


4 od 73

3.12.1 EKOLOŠKA MREŽA ....................................................................................................38

3.12.2 ZAŠTIĆENA PODRUČJA PRIRODE ................................................................................42

3.12.3 STANIŠTA .................................................................................................................44

4 OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIH UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ ..............................47

4.1 SAŽETI OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIJIH UTJECAJA ZAHVATA NA SASTAVNICE OKOLIŠA I OPTEREĆENJA OKOLIŠA .........................................................................................................47

4.1.1 UTJECAJ NA STANOVNIŠTVO ........................................................................................47

4.1.2 UTJECAJ BUKE ............................................................................................................47

4.1.3 UTJECAJ NA PROMET I INFRASTRUKTURU ......................................................................48

4.1.4 UTJECAJ NA ZRAK .......................................................................................................49

4.1.5 UTJECAJ NA VODE .......................................................................................................49

4.1.6 UTJECAJ NA TLO .........................................................................................................50

4.1.7 UTJECAJ NA KULTURNU BAŠTINU ..................................................................................51

4.1.8 UTJECAJ NA KRAJOBRAZ .............................................................................................51

4.1.9 UTJECAJ NA ZAŠTIĆENA PODRUČJA PRIRODE ................................................................52

4.1.10 UTJECAJ NA EKOLOŠKU MREŽU ..................................................................................52

4.1.11 UTJECAJ NA STANIŠTA ...............................................................................................53

4.1.12 UTJECAJ USLIJED NASTANKA I ZBRINJAVANJA OTPADA .................................................53

4.1.13 UTJECAJ KLIMATSKIH PROMJENA ................................................................................55

4.1.14 UTJECAJ AKCIDENTNIH SITUACIJA ..............................................................................59

4.2 VJEROJATNOST ZNAČAJNIH PREKOGRANIČNIH UTJECAJA ................................................59

4.3 OBILJEŽJA UTJECAJA ....................................................................................................59

5 PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PRAĆENJE STANJA OKOLIŠA ...............60

6 IZVORI PODATAKA .......................................................................................................61

7 PRILOZI .........................................................................................................................64




GRAD CRES


5 od 73

1 UVOD Predmet Elaborata zaštite okoliša uz Zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš je zahvat izgradnje prometnice OU7 s pratećom infrastrukturom na predjelu „Melin“ u naselju Cres. Zahvat je planiran na katastarskim česticama oznake k.č. 3000/9,3037/2, 3038/3, 3039/3 i 3067/2, k.o. Cres – Grad.

Nositelj zahvata je Grad Cres. Podaci o nositelju zahvata prikazani su u nastavku.

NOSITELJ ZAHVATA: GRAD CRES

SJEDIŠTE: CRESKOG STATUTA 15, 51 557 CRES

TEL: +385 (0)51 661 950

FAX: +385 (0)51 571 331

E- MAIL: [email protected]

WEB: www.cres.hr

OIB: 88617357699

IME ODGOVORNE OSOBE: KRISTIJAN JURJAKO, GRADONAČELNIK

Predio „Melin“ smješten je na prostoru zapadno od povijesne jezgre Cresa. Područje je sa svih strana okruženo postojećim prometnicama. Sjevernim rubom područja prolazi županijska

cesta Ž5124, kroz zapadni, južni i jugoistočni dio prolazi lokalna cesta L58095, dok istočnim rubom prolazi nerazvrstana cesta koja povezuje prethodno navedene javne ceste.

U južnom dijelu promatranog područja formirana je zona individualnog stanovanja, s izgrađenim slobodnostojećim i dvojnim građevinama, te nizovima visine tri etaže. Sjeverni dio zone je neizgrađen te ima još dovoljno prostora za novu stambenu gradnju.

Teren je u blagom nagibu, dobro osunčan i s dobrim vizurama prema moru.

Na neizgrađenom dijelu predjela „Melin“ dominantni tip izgradnje biti će i nadalje individualna stambena izgradnja, slobodnostojećih i dvojnih građevina sa svim pratećim sadržajima i

pomoćnim objektima. Postoji mogućnost izgradnje 80-tak novih građevina u ovoj zoni za koju je planirana rahlija izgradnja s manjom izgrađenošću od dosadašnje.

Na predjelu „Melin“ se planiraju sadržaji i površine koji su danas nedostatni, a to su parkirališta, pješačke površine, rekreacijske i zelene površine, te javni park koji bi se u jednom dijelu uredio kao dječje igralište. Planira se gradnja manjeg trgovačko-uslužnog centra za potrebe stanovnika naselja Cres i šire.

Predmetno područje obuhvaćeno je sljedećom prostorno – planskom dokumentacijom:

1. Prostorni plan uređenja Grada Cresa (Službene novine Primorsko – goranske županije 31/02, 23/06, 03/11, 11/15) (u nastavku PPUG Cresa);

2. Urbanistički plan uređenja naselja Cres – građevinskih područja naselja NA7 i površina izdvojenih namjena (Službene novine Primorsko – goranske županije 45/07, 20/08, 03/11, 53/12, 43/13, 09/16) (u nastavku UPU Cres).

mailto:[email protected]:[email protected]:[email protected]://www.cres.hr/



GRAD CRES


6 od 73

U cilju izgradnje i uređenja neizgrađenog dijela predjela „Melin“ izrađen je Idejni projekt prometnice OU7 s pratećom infrastrukturom na predjelu „Melin“ u Cresu (izrađivač: Ured ovlaštenog inženjera građevinarstva – Senko Vlah, Frana Supila 13 iz Rijeke; el. broj 01-11; datum: ožujak, 2011. godine). Temeljem idejnog projekta, Upravni odjel za graditeljstvo i zaštitu okoliša Primorsko – goranske županije – Ispostava Mali Lošinj, izdao je 04.07.2011. godine Lokacijsku dozvolu (Klasa: UP/I 350-05/11-03/10; Urbroj: 2170/1-03-05/5-11-11).

Za potrebe izrade projektne dokumentacije izrađena je Posebna geodetska podloga s ucrtanim stvarnim geodetskim stanjem snimljenim na terenu te katastarskim stanjem (izrađivač: Geodetski zavod Rijeka d.d., Frana Kresnika 33 iz Rijeke; ovjera nadležne katastarske uprave 14.02.2011. godine).

Temeljem pravomoćne Lokacijske dozvole izrađen je parcelacijski elaborat, na osnovu kojeg je u nadležnoj katastarskoj upravi izvršeno formiranje parcele prometnice.

Nakon toga, izrađen je glavni projekt prometnice OU7 s pratećom infrastrukturom na predjelu „Melin“ u Cresu (izrađivač: Ured ovlaštenog inženjera građevinarstva – Senko Vlah, Frana Supila 13 iz Rijeke; el. broj 36-11; datum: studeni, 2011. godine) te je ishođena Potvrda glavnog projekta (Primorsko – goranska županija, Upravni odjel za graditeljstvo i zaštitu okoliša Primorsko – goranske županije, Ispostava Mali Lošinj, Klasa: 361-03/12-01/6, Urbroj: 2170/1-03-05/5-12-5, Mali Lošinj, 24. travanj, 2012. godine).

PRILOG 2) LOKACIJSKA DOZVOLA

PRILOG 3) POTVRDA GLAVNOG PROJEKTA

Nositelj zahvata, Grad Cres, predmetni projekt planira kandidirati na Mjeru 7. „Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima“ unutar Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020. , Podmjeru 7.2., Tip operacije 7.2.2., Ulaganje u građenje nerazvrstanih cesta.

Sukladno dopisu Ministarstva zaštite okoliša i energetike (Klasa: 351-03/15-04/1152, Urbroj: 517-06-2-1-1-16-9, Zagreb, 7. studenoga, 2016. godine) za projekte koji se odnose na izgradnju novih nerazvrstanih cesta, jedinice lokalne samouprave dužne su dostavit zahtjev za

ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš sukladno čl. 82. st. 2. Zakona o zaštiti okoliša (NN

80/13, 78/15) koji sadrži i elaborat čiji je sadržaj propisan Prilogom VII. Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14).

Na temelju navedenog, a za potrebe daljnjeg postupka ishođenja Rješenja o provedenom

postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš od Ministarstva zaštite okoliša i energetike, nositelj zahvata podnosi Zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš,

čiji je sastavni dio i ovaj Elaborat zaštite okoliša.

Predmetni Elaborat zaštite okoliša izradila je tvrtka DLS d.o.o., Spinčićeva 2, Rijeka, koja je

sukladno Rješenju Ministarstva zaštite okoliša i prirode (Klasa: UP/I 351-02/13-08/75, Ur.broj: 517-06-2-2-2-13-3, 24. srpanj, 2013. godine; zadnja izmjena Klasa: UP/I 351-02/13-08/75, Ur.broj: 517-06-2-1-2-15-9, 21. siječanj, 2015. godine) ovlaštena za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša, pod točkom 1. Priprema i obrada dokumentacije uz zahtjev za ocjenu

o potrebi procjene utjecaja na okoliš. Navedeno Rješenje Ministarstva nalazi se u Prilogu 1.

PRILOG 1) OVLAŠTENJE TVRTKE DLS D.O.O. ZA IZRADU ELABORATA I STRUČNIH PODLOGA U ZAŠTITI OKOLIŠA




GRAD CRES


7 od 73

2 PODACI O ZAHVATU I OPIS OBILJEŽJA ZAHVATA

2.1 Opis postojećeg stanja Prema UPU Cres, okosnicu cestovne mreže naselja Cres čine glavne mjesne ceste, koje u pravilu predstavljaju javne prometnice unutar zone obuhvata UPU Cres (državne, županijske i lokalne ceste).

Postojeća državna cesta D100, koja sa zapadne strane tangira naselje Cres, prema paralelnoj kategorizaciji označena je kao glavna mjesna cesta GMC1. Postojeća lokalna cesta koja

prolazi središtem naselja te povezuje centar sa zonama turističke izgradnje (L58095 - od priključka na D100 do priključka na Ž5124) označena je kao GMC2.

Postojeća županijska cesta Ž5124, uključujući i dio nerazvrstane ceste koja se nastavlja na

Ž5124 od križanja za kamp Kovačine do ulaska u naselje Stara Gavza, kategorizirana je kao glavna mjesna cesta GMC3.

Ove tri prometnice predstavljaju osnovnu okosnicu cestovne prometne mreže naselja Cres na

koje se nastavno priključuje niz prometnica nižih kategorija. Navedene prometnice imaju

asfaltirani kolnički zastor te se na njima odvija dvosmjerni promet.

Ostale ulice u obuhvatu plana kategorizirane su kao sabirne ulice (SU), ostale ulice (OU) i kolni prilazi (KP).

Koridor predviđen za gradnju prometnice OU7 prolazi neizgrađenim dijelom predjela „Melin“,

sa smjerom pružanja od zapada prema istoku. Područje je uglavnom prekriveno niskim

raslinjem te u manjoj mjeri maslinama i drugim drvećem. U početnom (zapadnom) i središnjem

dijelu, područje predviđeno za gradnju prometnice presijecaju suhozidi i gromače. U istočnom

dijelu područja, približno u stac. 0+150 planirane prometnice, nalazi se postojeća zgrada - građevina gospodarske namjene, koju će u cilju izgradnje prometnice biti potrebno ukloniti.

Teren ima blagi pad u smjeru sjever – jug (cca 1,0 – 3,0 %) i u smjeru istok – zapad u zapadnom dijelu (cca 1,0 %), dok u istočnom dijelu teren ima znatan nagib, s padom prema

središnjem dijelu i prema rubnom pojasu, odnosno sabirnoj ulici SU5 (cca 5,0 – 10,0 %).

Priključna komunalna infrastruktura – vodoopskrbni cjevovod, sanitarni i oborinski kolektori na koje je predviđeno priključiti projektirane instalacije vodoopskrbe, sanitarne i oborinske

odvodnje ulice OU7, predviđena je u danas tek projektiranim ulicama: istočno SU2 i zapadno

SU3.

Prikaz prometnica/ulica GMC3, OU7, SU2 i SU3 vidljiv je u Prilogu 4.

Promatrana zona nalazi se u katastarskoj općini Cres - grad.

2.2 Opis glavnih obilježja zahvata Prema podacima iznesenim u UPU Cres na promatranom području 95 % vozila čine osobni automobili, dok svega oko 5 % vozila otpada na teretna vozila i autobuse. Temeljem toga segment prometa u navedenom planu za referentno vozilo uzeo je osobni automobil, a za maksimalnu brzinu na prometnicama kategoriziranim kao ostale ulice odredio vrijednost od 40 km/h.




GRAD CRES


8 od 73

Prometnica OU7 pruža se u smjeru zapad – istok i na oba kraja se spaja s planiranim sabirnim ulicama predjela „Melin“ (na zapadnoj strani s ulicom SU3, a na istočnoj s ulicom SU2).

UPU Cres definira minimalne uvjete koje prometnice trebaju zadovoljiti obzirom na kategoriju. Uvjeti iz provedbenih odredbi urbanističkog plana uređenja za prometnice kategorizirane kao

ostale ulice su sljedeći:

kolnik 2 x 2,75 m za dvosmjerne ulice, odnosno 1 x 4,50 m za jednosmjerne ulice;

nogostup 2 x 1,60 iznimno 1,20 m jednostrani nogostup;

poprečni nagib kolnika 2,50 – 4,00 %;

najveći uzdužni nagib prometnice16,0 %.

Planirana prometnica situacijski je postavljena u skladu s uvjetima UPU Cres. Projektom je definirana jedna parcela prometnice. Prema parcelacijskom elaboratu parcela prometnice sastoji se od sljedećih katastarskih čestica: 3000/9, 3037/2, 3038/3, 3039/3 i 3067/2. Sve

navedene katastarske čestice nalaze se u katastarskoj općini Cres – grad.

Površina formirane parcele prometnice prema parcelacijskom elaboratu iznosi 1.869,0 m2.

Planirana prometnica namijenjena je dvosmjernom kretanju vozila i pješaka.

2.2.1 Opis trasa prometnice OU7

HORIZONTALNI TOK TRASE

UPU Cres definira zaštitni cestovni koridor za projektiranje prometnice OU7, koji je poštivan prilikom postavljanja trase, tako da novoformirana parcela ne izlazi iz zadanih okvira.

Ukupna duljina osi prometnice OU7 (od spoja s osi SU3 do spoja s osi SU2) iznosi 204,55 m. Duljina dijela osi obuhvaćenog parcelom prometnice iznosi 177,83 m (od stac. 0+013.57 do

stac. 0+191.40). Trasa ulice se sastoji od dva pravca duljine 32,17 m i 98,16 m te od jednog radijusa R= -250,0 m, duljine 74,22 m.

VERTIKALNI TOK TRASE

Prilikom postavljanja nivelete prometnice poštivani su uvjeti priključenja na ulice SU2 i SU3

definirani idejnim projektom iz 2009. godine, kao i postojeći teren na trasi prometnice.

Obzirom da je postojeći teren povoljan, s relativno malim nagibima, projektirana niveleta je dobro usklađena s postojećim stanjem. Visinske razlike prema terenu kreću se približno unutar

1,50 m.

Prema UPU Cres najveći dopušteni uzdužni nagib za kategoriju „ostalih ulica“ iznosi 16%.

Vertikalni tok trase prometnice sastoji se od sedam pravaca nagiba -2,50, -6,00, - 1,00, +1,00, +4,00, 0,00 i -2,83 %, te pet vertikalnih krivina, dvije konveksne radijusa R = 400 m, i tri konkavne radijusa R = 600, R = 2.500 i R = 1.000 m.




GRAD CRES


9 od 73

2.2.2 Poprečni profil prometnice

U prilozima elaborata prikazani su normalni profil i poprečni presjeci prometnice. Elementi poprečnog profila definirani su u skladu s uvjetima UPU Cres.

Uz kolnik širine 5,50 m (2 x 2,75 m), poprečni profil prometnice sastoji se iz obostranog

pločnika širine 1,60 m, berme / bankine širine 0,30 m te pokosa usjeka / nasipa u nagibu 3:1

– 5:1 (usjek), odnosno 1:1,5 (nasip). Obzirom da je najmanji primijenjeni horizontalni radijus R = 250,0 m, u krivinama nije predviđeno proširenje kolnika.

Kako se predmetna prometnica gradi sa svrhom omogućavanja izravnog pristupa s građevinskih parcela na javnu prometnu površinu, granica parcele prometnice definirana je na

udaljenosti 60 - 75 cm od vanjskog ruba berme ili bankine, kako se uzduž rubova prometnice ne bi stvarali širi pojasevi neiskorištenog zemljišta.

Poprečni nagib kolnika izvodi se u jednostranom nagibu, u rasponu od 2,5 do 4,0 %. Uzduž rubova kolnika projektirani su uzdignuti tipski cestovni betonski rubnjaci dimenzija 15 x 25 cm. Pločnici su obostrano s vanjske strane omeđeni tipskim parkovnim betonskim rubnjacima, dimenzija 5 x 20 cm.

Cestovni i parkovni rubnjaci izrađuju se od betona klase C30/37. Temelji rubnjaka se izvode od betona klase C16/20. Betonske pasice se izvode od betona klase C20/25.

Oborinsku vodu s dijela kolnih ulaza unutar građevinskih parcela treba prikupiti i odvoditi u tlo na samim parcelama, bez mogućnosti prelijevanja na javnu prometnu površinu.

U normalnom profilu prikazan je i načelni raspored komunalne infrastrukture u poprečnom presjeku prometnice.

2.2.3 Kolnička konstrukcija

Na trasi prometnice usvojena je sljedeća kolnička konstrukcija:

habajući sloj asfaltbetona AB 11E, bitumen 50/70 4 cm,

bitumenizirani nosivi sloj BNS 16A, bitumen 50/70 6 cm,

nosivi sloj nevezanog zrnatog kamenog materijala 0/63 mm 30 cm Ms ≥ 100 MN/m2,

posteljica od miješanog materijala Ms ≥ 35 MN/m2.

Pješački nogostupi

Na pješačkim nogostupima usvojena je sljedeća konstrukcija pločnika:

habajući sloj asfaltbetona AB 8, bitumen 50/70 4 cm,

nosivi sloj nevezanog zrnatog kamenog materijala 0/63 mm 15 cm Ms ≥ 40 MN/m2,

sloj nasipa ispod pločnika Ms ≥ 35 MN/m2.




GRAD CRES


10 od 73

2.2.4 Objekti

Uzduž rubova projektiranih prometnica predviđa se formiranje pokosa usjeka i nasipa.

Projektom nije predviđena gradnja potpornih i obložnih zidova, ali ukoliko se iz određenih

razloga za tim ukaže potreba u fazi izvedbe građevine, moguće je predvidjeti njihovu gradnju, uz dopunu izvedbenog projekta.

2.2.5 Komunalna infrastruktura

Projektom je obuhvaćena sljedeća komunalna infrastruktura:

vodoopskrba;

sanitarna odvodnja;

oborinska odvodnja;

javna rasvjeta;

distributivna telekomunikacijska kanalizacija.

Razmještaj komunalne infrastrukture prikazan je u prilozima ovog Elaborata na situaciji i u

normalnom profilu.

Uzdužni profil ulice gotovo je simetričan u smjeru istok-zapad: krajnje maksimalne kote nivelete ulice su oko 27,45 m n. m., a središnja minimalna oko 26,05 m n. m. Usmjerenost sanitarnog i oborinskog kolektora ulice sa zapada prema istoku je "uvjetovana" činjenicom da je za očekivati prije izgradnju istočno planirane ulice SU2 s kolektorima u njoj, nego li zapadno planirane ulice SU3. To znači da se oba kolektora moraju priključiti (gravitacijski) na kolektore buduće ulice SU2.

Generalna dispozicija instalacija prati približno "postavljen" raster građevinskih parcela

individualne stambene izgradnje, radi projektiranja kućnih priključaka vodoopskrbe i sanitarne odvodnje.

2.2.5.1 Vodoopskrba

Područje naselja Cres opskrbljuje se pitkom vodom iz vodospreme VS "Cres", volumena 350

+2500 m3, na visini 65 m n. m. Na području „Melin“ je predviđena i dijelom projektirana mreža opskrbnih vodovodnih cjevovoda, položena po projektiranim ulicama, pa tako i po ulici OU7.

Obzirom da su potrebe za vodom uobičajene za stambena naselja, a u zoni nije planirana

aktivnost koja treba mnogo pitke vode, projektiran je opskrbni cjevovod od kvalitetnih duktilnih cijevi, promjera DN 100 mm. Na projektirani vodovodni cjevovod postavljeni su propisani nadzemni požarni hidranti DN 80 mm.

Vodovodna instalacija je predviđena za opskrbu stambenih zgrada i poslovnih objekata ulice OU7. Trasa vodoopskrbnog cjevovoda vođena je prema Idejnom projektu i ostalim planskim

dokumentima, ispod sjevernog kolnika ulice. Položaj vodovodnog cjevovoda u poprečnom

presjeku ulice definiran je sukladno položaju svih ostalih infrastrukturnih instalacija,

Opskrbni vodovod ulice nadovezuju se na istočnom kraju na projektirani vodovod ulice SU2, a na zapadnom kraju na budući vodovod ulice SU3, tvoreći tako s mrežom postojećih vodovodnih cjevovoda ovog dijela naselja Cres planiranu sveobuhvatnu vodoopskrbnu mrežu.




GRAD CRES


11 od 73

Projektirani vodovod će biti dio prstenaste vodovodne mreže cjevovoda, tako da je dotok moguć iz oba smjera, a isto tako i protjecanje pitke vode. U sklopu vodoopskrbne instalacije projektirani su kućni priključci svake građevinske parcele, od spoja na ulični vodovod do priključno-vodomjernog okna na rubu ulice / građevinske parcele.

Tehničke osobine vodovodne instalacije prometnice navode se u nastavku:

Vodovodni distribucijski cjevovod

o Projektiran je duljine 177,83 m.

o Priključen je na projektirani vodovodni cjevovod ulice SU2, s istočne strane. U budućnosti će se sa zapadne strane priključiti na vodovod ulice SU3.

o Cjevovod je predviđen od suvremenih duktilnih vodovodnih cijevi DN 100 mm.

Vodovodni objekti na distribucijskom cjevovodu

o Duž cjevovoda su postavljena: 2 protupožarna nadzemna hidranta NH-71 i NH-72 DN 80 mm, te 1 podzemni hidrant PH DN 80 mm. On je postavljen u relativno najnižoj točki cjevovoda gdje će imati funkciju muljnog ispusta.

o Kućni vodovodni priključci

o Duž cjevovoda je projektirano 10 vodovodnih priključaka građevinskih parcela.

o Na cjevovod se priključuju ogrlicom bez ventila.

o Na rubu ulica / građevinska parcela postavljeno je standardno vodomjerno okno s vodomjerom i zasunima.

o Cijevi kućnih priključaka su predviđene od čeličnih ili PEHD vodovodnih cijevi. Nastojalo ih se položiti u zajednički kanal kućnog kanalizacijskog priključka.

2.2.5.2 Sanitarna odvodnja

Kao i za vodoopskrbni cjevovod, količina sanitarnih otpadnih voda nije definirana. Stoga je duž ulice projektiran sanitarni kolektor koji je minimalnim nagibom usmjeren prema istoku, ulici SU2, gdje je projektiran glavni kolektor predjela „Melin“. Njome dalje kolektor vodi prema obali, do najbližeg postojećeg sanitarnog kolektora naselja Cres. Obzirom na malo opterećenje i

malu duljinu, kolektor je predviđen od kanalizacijskih cijevi DN 200 mm, od kvalitetne plastične

mase nosivosti SN 8.

Sanitarni kolektor prometnice OU7 će prikupljati sanitarne i slične otpadne vode iz stambenih

zgrada i drugih građevina ulice i sprovoditi ih prema istoku, s priključkom na projektirani

sanitarni kolektor ulice SU2. Sanitarni kolektor ulice je vođen po sredini kolnika.

Kako je princip funkcioniranja kanalizacije gravitacijski, tako su morali biti poštovani terenski

uvjeti područja, odnosno uzdužni nagib ulice. Instalacija započinje oknima kućnih priključaka na rubu ulice / građevinske parcele, a zatim slijede priključci na ulični kolektor svi na okna.

Tehničke osobine instalacije sanitarne kanalizacije prometnice navode se u nastavku:

Sanitarni kolektor

o Projektiran je duljine 158,73 m.




GRAD CRES


12 od 73

o Priključen je na projektirani sanitarni kolektor ulice SU2 na istočnom početku ulice. Dakle, da bi se ovaj sanitarni kolektor stavio u funkciju nužno je izgraditi

ulicu SU2 i sanitarni kolektor u njoj, koji će pak biti priključen na postojeći sustav javne odvodnje (sanitarne kanalizacije) naselja Cres.

o Kolektor je predviđen od suvremenih kanalizacijskih cijevi ND 250/235 mm (cijevi PVCU, SN 8).

o Uzdužni nagib nivelete kolektora je na početnom dijelu 26 ‰, i većim dijelom 5 ‰.

Objekti na kolektoru

o Duž kolektora je projektirano 5 priključno-revizijskih okana, kako je tlocrtna dispozicija zahtijevala: radi kućnih priključaka, održavanja i dr.

o Revizijska i priključna okna su predviđena prefabricirana kružna od plastične mase, ND 800 mm.

Kućni priključci

o Duž kolektora je projektirano 10 priključaka građevinskih parcela. Na rubu ulica / građevinska parcela postavljeno je standardno priključno kružno okno ND 600

mm. Priključna cijev na kolektor je ND 200/188 mm.

o Na okna kolektora projektirano je svih 10 priključaka.

2.2.5.3 Oborinska odvodnja

Oborinski kolektor prometnice OU7 će prikupljati oborinske otpadne vode pale na nepropusni

dio prometnice i sprovoditi ih prema istoku, s priključkom na projektirani oborinski kolektor ulice SU2. Oborinski kolektori ulice je vođen po sredini kolnika, u zajedničkom kanalu sa sanitarnim

kolektorom. Instalacija oborinske odvodnje ulice započinje uličnim slivničkim oknima na rubu

nižeg dijela poprečnog presjeka ulice, a zatim slijede priključci na ulični kolektor (većinom na

okna, a poneki izravno na cijev kolektora).

Tehničke osobine instalacije sanitarne oborinske odvodnje prometnice navode se u nastavku:

Oborinski kolektor

o Projektiran je duljine 159.73 m.

o Priključen je na projektirani oborinski kolektor ulice SU2 na istočnom početku ulice. Dakle, da bi se ovaj oborinski kolektor stavio u funkciju nužno je izgraditi ulicu SU2 i oborinski kolektor u njoj, koji će pak biti priključen na izvedeni dio sustava javne oborinske odvodnje naselja Cres.

o Kolektor je predviđen od suvremenih kanalizacijskih cijevi ND 250/235 i ND 315/297 mm (cijevi PVC-u, SN 8).

o Uzdužni nagib nivelete kolektora je na početnom dijelu 26 ‰, i većim dijelom 5 ‰.

Objekti na kolektoru

o Duž kolektora su projektirana 4 priključno-revizijska okna, kako je tlocrtna dispozicija zahtijevala: radi priključaka uličnih slivnika, održavanja i dr.




GRAD CRES


13 od 73

o Revizijska i priključna okna su predviđena prefabricirana kružna od plastične mase ND 800 mm.

Ulični slivnici s priključcima

o Duž ulice je projektirano 7 slivnika koji su priključeni na kolektor. Na rubu kolnika (niža strana) je postavljen standardni ulični slivnik - okno ND 500 mm. Priključna cijev na kolektor je ND 250/235 mm.

o Na okna kolektora projektirana su 4 priključka, a 3 priključka će biti izravno na cijev kolektora pomoću fazonskog komada Y-komada (priključak pod 45°).

Prilaz do instalacija vodoopskrbe i odvodnje – pojedinih dijelova – je izravno sa samih javnih površina ulica ispod kojih će se svi dijelovi građevine izvesti.

Na situaciji prometnice danoj u prilogu Elaborata ucrtani su svi projektirani dijelovi instalacija vodoopskrbe i odvodnje.

2.2.5.4 Javna rasvjeta

Zbog što sigurnijeg upravljanja motornim vozilima, cestovna rasvjeta treba omogućiti dobro

zapažanje svih potencijalnih prepreka i detalja na cesti. Automobilska rasvjeta i ostala cestovna oprema (prometna signalizacija) omogućava vozaču relativno dobro zapažanje

unutar gabarita same ceste, no za što sigurniju vožnju neophodno je stvoriti uvjete zapažanja

premeta i događaja i u neposrednom okolišu same ceste.

Stupovi javne rasvjete postavljaju se na razmaku od 20 m (za stupove visine 5,0 m). Visina ugradnje izvora svjetlosti iznosi 5,0 m. Kao izvor svjetlosti odabrana je natrijeva visokotlačna žarulja snage 70 W, svjetlosnog toka 6.000 lm. Planirana je ugradnja 9 svjetiljki.

Prema tipizaciji javne rasvjete Grada Cresa za svjetiljke snage 70 W nije predviđena ugradnja

regulatora za smanjenje intenziteta rasvjete. Kompletna rasvjeta svijetli cijelu noć.

2.2.5.5 Distributivna telekomunikacijska kanalizacija – DTK

Duž projektirane ceste planira se izgradnja nove distribucijske telekomunikacijske kanalizacije

(DTK). TK kanalizacija će se graditi od PVC cijevi promjera 75 mm. Broj cijevi je 4Ø75.

Predviđen je jedan tip zdenaca veličine (unutrašnje dimenzije) 78x108x96 cm. Dubina

ukopavanja cijevi (dubina rova) je 80 cm, širine 40 cm. Duž trase DTK će se u rov položiti i

FeZn traka za uzemljenje.

2.2.6 Prometno rješenje i prometna signalizacija

Na prometnici se predviđa dvosmjerno odvijanje prometa motornih vozila kao i pješački

promet. Regulacija i režim prometa vozila i pješaka po trasi prometnice vrši se primjenom

horizontalne i vertikalne prometne signalizacije (bijelih, punih i isprekidanih, uzdužnih i poprečnih oznaka - crta, ostalim horizontalnim prometnim oznakama, opremom i znakovima).




GRAD CRES


14 od 73

Horizontalna prometna signalizacija

Uzduž trase ulice prometni trakovi odvajaju se iscrtavanjem pune i isprekidane bijelo obojene

crte. Na križanjima se iscrtavaju poprečne oznake - pune bijele crte zaustavljanja. Na predviđenim mjestima iscrtati će se pješački prijelazi i pripadajuće isprekidane crte

zaustavljanja.

Vertikalna prometna signalizacija

Na mjestima iscrtanih pješačkih prijelaza s obje strane prometnice postaviti će se prometni

znakovi oznake C02 – obilježen pješački prijelaz. Na privozima križanjima postaviti će se znakovi oznake B02 – („STOP“).

Prometno rješenje prikazano je u situaciji, u prilogu Elaborata.

Horizontalna i vertikalna signalizacija i oprema postavljaju se u skladu sa Zakonom o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15) i Pravilnikom o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi na cestama (NN 33/05, 64/05-ispravak, 155/05, 14/11).

2.2.7 Geotehnički uvjeti izvedbe trase

Projektirana prometnica visinski uglavnom slijedi postojeći teren.

Obzirom na položaj trase i terena, predmetnim zahvatom predviđa se izvedba samo manjih zasijecanja pokosa, visine do 1,0 m, te se ne predviđaju posebne mjere zaštite istih. Pokosi

zasjeka formiraju se u nagibu 5:1.

Iskopi na trasi prometnice vršiti će se u materijalu kategorija A (okršena stijenska masa), B (potpuno okršena stijenska masa s glinom) i C (pokrivač).

2.2.8 Zemljani radovi

Pregled količina zemljanih radova

ISKOPI

Široki iskop: A kategorije 133,10 m3

B kategorije 221,94 m3

C kategorije 88,77 m3

Ukupno: 443,87 m3

NASIPI

Količina materijala koja se prebacuje iz iskopa u nasip = 443,87*0,7 m3 = 310,71 m3

ODVOZ VIŠKA MATERIJALA NA ODLAGALIŠTE

443,87 – 310,71 = 133,16 m3




GRAD CRES


15 od 73

PRILOG 4) SITUACIJA GRAĐEVINE NA KOPIJI KATASTARSKOG PLANA, MJ. 1:1000

PRILOG 5) GRAĐEVINSKA SITUACIJA PROMETNICE, MJ. 1:500

PRILOG 6) SINTEZNA SITUACIJA KOMUNALNE INFRASTRUKTURE, MJ. 1: 500

PRILOG 7) PROMETNA SITUACIJA, MJ. 1:500

PRILOG 8) UZDUŽNI PRESJEK PROMETNICE, MJ. 1:500/50

PRILOG 9) NORMALNI PROFIL PROMETNICE, MJ. 1:50

2.3 Opis tehnološkog procesa

Predmetni zahvat nije proizvodna djelatnost, pa ovo poglavlje nije primjenjivo.

2.4 Popis vrsta i količina tvari koje ulaze u tehnološki proces Predmetni zahvat nije proizvodna djelatnost, pa ovo poglavlje nije primjenjivo.

2.5 Popis vrsta i količina tvari koje ostaju nakon tehnološkog procesa te emisija u okoliš

Predmetni zahvat nije proizvodna djelatnost, pa ovo poglavlje nije primjenjivo.

2.6 Popis drugih aktivnosti koje mogu biti potrebne za realizaciju zahvata

Za realizaciju predmetnog zahvata nisu potrebne druge aktivnosti osim onih koje su već

prethodno opisane.

2.7 Prikaz varijantnih rješenja

Varijantna rješenja predmetnog zahvata nisu razmatrana.




GRAD CRES


16 od 73

3 PODACI O LOKACIJI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA

3.1 Naziv jedinice regionalne i lokalne samouprave te naziv katastarske općine

JEDINICA REGIONALNE SAMOUPRAVE: Primorsko–goranska županija

JEDINICA LOKALNE SAMOUPRAVE: Grad Cres

NAZIV KATASTARSKE OPĆINE: k.o. Cres – grad

BROJ KATASTARSKE ČESTICE: 3000/9,3037/2, 3038/3, 3039/3 i 3067/2

Slika 1: Izvod iz katastarskog plana s označenim k.č. na kojima se planira izgradnja prometnice OU7




GRAD CRES


17 od 73

Slika 2: Ortofoto prikaz s označenim k.č. na kojima se planira izgradnja prometnice OU7

3.2 Geografski položaj

Administrativno, zahvat izgradnje prometnice OU7 planiran je na području Grada Cresa, u središnjem dijelu naselja Cres (Slika 3).

Grad Cres smješten je u središnjem dijelu Primorsko-goranske županije. Obuhvaća sjeverni i srednji dio otoka Cresa. Na jugu graniči s Gradom Malim Lošinjem, dok morskom granicom graniči na sjeveru s općinama Mošćenićkom Dragom, Lovranom, Kostrenom te gradovima Opatijom, Rijekom i Kraljevicom, na sjeveroistoku s Općinom Omišalj, na istoku općinama Malinska - Dubašnica, Lopar i Punat te gradovima Krkom i Rabom, a na zapadu s Istarskom županijom.




GRAD CRES


18 od 73

Slika 3: Geografski položaj zahvata na topografskoj karti TK25

3.3 Naselje i stanovništvo

Planirani zahvat nalazi se u središnjem dijelu naselja Cres, unutar neizgrađenog građevinskog područja naselja (Slika 4). Predmetno područje na jugu i istoku graniči sa graniči sa izgrađenim dijelom građevinskog područja naselja, na zapadu sa neizgrađenom zonom ugostiteljsko-turističke namjene, a na sjeveru sa zonom izvan građevinskog područja - P2 vrijedno obradivo tlo.

Prema Popisu stanovništva iz 2011. godine na području grada Cresa živjelo je 2.879

stanovnika (od čega na području naselja Cres 2.289 stanovnika). U odnosu na popis stanovništva iz 2001. godine kada je na području naselja Cres živjelo 2.333 stanovnika, uočava

se pad broja stanovnika za 1,8%.




GRAD CRES


19 od 73

Slika 4: Prikaz zahvata na izvatku iz kartografskog prikaza 1. Korištenje i namjena površina iz PPUG Cresa

,

PODRUČJE ZAHVATA




GRAD CRES


20 od 73

3.4 Meteorološke i klimatološke značajke

Područje Grada Cresa ima umjereno toplu kišnu klimu sa suhim i vrućim ljetom, što je tipična

sredozemna klima kvarnerskih otoka. Srednja godišnja temperatura za meteorološku postaju Cres iznosi 14,5°C. Najhladniji mjesec je veljača (6°C), a najtopliji srpanj (24,3°C).

Temperature zraka ispod ništice moguće su u razdoblju od studenog do ožujka, dok se

temperature od 30°C i više, što se smatra ljetnim vrućinama, javljaju u razdoblju od svibnja do rujna. Podaci o temperaturi zraka s meteorološke postaje Cres za 2013. godinu ukazuju da je srednja godišnja temperatura u 2013. godini bila veća od višegodišnjeg prosjeka i iznosila je 15.7°C. Maksimalna izmjerena temperatura zraka u 2013. godini bila je 39.4°C (4. kolovoza),

a minimalna -3.0°C (11. veljače). Jesen je izrazito kišna, osobito listopad te postoji naglašeni manjak oborina u srpnju pa je ljeto dosta sušno. Količina padalina smanjuje se od sjevera prema jugu, sukladno snižavanju otočkog reljefa i udaljavanja od planinskog okvira. Srednja godišnja količina padalina iznosi 1.096 mm. Broj sunčanih sati godišnje iznosi oko 2.300 sati. Prosječno najjači i najučestaliji vjetar je iz smjera NE - bura, a sličnu prosječnu jačinu, ali nešto manju, ima i smjer SE - jugo, no sa znatno manjom učestalošću, a zatim je značajna i učestalost N i NW vjetra, ali s manjom prosječnom jačinom.

3.4.1 Klimatske promjene

Za analizu klimatskih promjena u Republici Hrvatskoj i na širem području Grada Cresa, korišteno je Šesto nacionalno izvješće Republike Hrvatske prema Okvirnoj konvenciji

Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC) (Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, 2014.).

Klimatske promjene u Hrvatskoj u razdoblju 1961.-2010. analizirane su pomoću trendova godišnjih i sezonskih srednjih, srednjih minimalnih i srednjih maksimalnih temperatura zraka i indeksa temperaturnih ekstrema, zatim godišnjih i sezonskih količina oborine i oborinskih

indeksa kao i sušnih i kišnih razdoblja.

Analiza se temelji na podacima 41 niza srednjih dnevnih i ekstremnih temperatura zraka i 137 nizova dnevnih količina oborine. Indeksi temperaturnih i oborinskih ekstrema su izračunati

prema definicijama koje je dao Ekspertni tim za detekciju klimatskih promjena i indekse (ETCCDI) (Peterson i sur. 2001., WMO 2004.). Komisija za klimatologiju (WMO/CCl) i Svjetski klimatski istraživački program, Klimatska varijabilnost i prediktabilnost (WCRP/CLIVAR).

Dugoročni trendovi procijenjeni su metodom linearne regresije, a neparametarski Mann-Kendallov rang test (Gilbert, 1987.) primijenjen je za procjenu statističke značajnosti trendova na 95% razini značajnosti. Sveukupna značajnost trenda (eng. field significance trend) je

ocijenjena pomoću Monte Carlo simulacija (Zhang i sur. 2004.).

Temperatura

Tijekom nedavnog 50-godišnjeg razdoblja (1961.-2010.) trendovi temperature zraka (srednje, srednje minimalne i srednje maksimalne) pokazuju zatopljenje u cijeloj Hrvatskoj. Trendovi godišnje temperature zraka su pozitivni i signifikantni, a promjene su veće u kontinentalnom dijelu zemlje nego na obali i u dalmatinskoj unutrašnjosti. Najvećim promjena bila je izložena

maksimalna temperatura zraka s najvećom učestalošću trendova u klasi 0,3 - 0,4°C na 10 godina, dok su trendovi srednje i srednje minimalne temperature zraka bile najčešće između 0,2 i 0,3°C. Najveći doprinos ukupnom pozitivnom trendu temperature zraka dali su ljetni




GRAD CRES


21 od 73

trendovi, a porastu srednjih maksimalnih temperatura podjednako su doprinijeli i trendovi za zimu i proljeće.

Uočeno zatopljenje očituje se i u svim indeksima temperaturnih ekstrema pozitivnim trendovima toplih temperaturnih indeksa (topli dani i noći te trajanje toplih razdoblja) te s

negativnim trendovima hladnih temperaturnih indeksa (hladni dani i hladne noći te duljina

hladnih razdoblja). Trendovi indeksa toplih temperaturnih ekstrema statistički su značajni za sve trendove što potvrđuje i sveukupna značajnost trenda. Zatopljenje se očituje i u

negativnom trendu indeksa hladnih temperaturnih ekstrema, ali su oni manji od trendova toplih indeksa.

U klimatološkom razdoblju 1961.-2010. područje Grada Cresa pokazuje slijedeće promjene dekadnih trendova temperature zraka:

SREDNJA TEMPERATURA

ZRAKA (t)

SREDNJA MINIMALNA

TEMPERATURA ZRAKA (tmin)

SREDNJA MAKSIMALNA

TEMPERATURA ZRAKA (tmax)

GODINA statistički značajan

pozitivan trend statistički značajan


pozitivan trend

DJF (ZIMA) pozitivan trend pozitivan trend pozitivan trend

MAM

(PROLJEĆE)

statistički značajan



pozitivan trend

JJA (LJETO) statistički značajan



pozitivan trend

SON (JESEN) statistički značajan


pozitivan trend pozitivan trend

Oborina

Tijekom nedavnog 50-godišnjeg razdoblja (1961.-2010. godine), godišnje količine oborine (R) pokazuju prevladavajuće nesignifikantne trendove, koji su pozitivni u istočnim ravničarskim

krajevima i negativni u ostalim područjima Hrvatske. Statistički značajno smanjenje utvrđeno

je na postajama u planinskom području Gorskog kotara i u Istri, kao i na južnom priobalju.

Izraženo na desetljeće kao postotak odgovarajućih prosječnih vrijednosti, ta smanjenja kreću

se između -7% i -2%. Godišnje negativne trendove uglavnom su uzrokovali trendovi smanjenja ljetnih količina (R - JJA ), koji su statistički značajni na većini postaja u gorskom području i na nekim postajama na Jadranu i njegovom zaleđu. Pozitivni godišnji trendovi oborine u istočnom nizinskom području, prvenstveno su uzrokovani značajnim povećanjem oborine u jesen i u

manjoj mjeri u proljeće i ljeto. Ljetna oborina ima jasno istaknut negativni trend u cijeloj zemlji,

i tu je jedan broj postaja za koje je to smanjenje statistički značajno, s relativnim promjenama između -11% i -6% na desetljeće. U jesen trendovi su slabi i miješanog predznaka, osim u istočnom nizinskom području gdje neke postaje pokazuju značajan trend porasta oborine. U

proljeće rezultati ne pokazuju signal u južnom i istočnom dijelu zemlje, dok je negativni trend prisutan u preostalom području, značajan samo u Istri i Gorskom kotaru. Tijekom zime trendovi




GRAD CRES


22 od 73

oborine nisu značajni i kreću se između -11% i 8%. Oni su uglavnom negativni u južnim i istočnim krajevima kao i u Istri. U preostalom dijelu zemlje su mješovitog predznaka.

Regionalna raspodjela trendova oborinskih indeksa, koji definiraju veličinu i učestalost

oborinskih ekstrema, pokazuje složenu strukturu, kao što je također nađeno u nekim

mediteranskim regijama. Trendovi suhih dana (DD) su uglavnom slabi, ali statistički značajni pozitivni trendovi (1% do 2%) javljaju se na nekim postajama u Gorskom kotaru, Istri i južnom

priobalju. Svojstvo trenda umjereno vlažnih dana (R75) je prostorno vrlo slično onome godišnjih količina oborine. Regionalna raspodjela trendova vrlo vlažnih dana (R95) ne

pokazuje signal na većem dijelu zemlje. Povećanje količina oborine u jesen u unutrašnjosti

uglavnom uzrokovano porastom broja dana s velikim dnevnim količinama oborine.

Udio pojedinih dnevnih količina oborine u ukupnoj godišnjoj količini analiziran je za različite

kategorije, koje pokrivaju cijelu skalu razdiobe dnevnih količina oborine. Dvije nasuprotne

kategorije, one vrlo velikih oborinskih ekstrema (R95T) i one slabih oborina (R25T), pokazuju prevladavajuće slabe trendove koji su vrlo miješanog predznaka u cijeloj zemlji.

Prvu informaciju o vremenskim promjenama godišnjih ekstrema koju pružaju podaci o

maksimalnim 1- dnevnim količinama oborine (Rx1d) i višednevnim oborinskim epizodama i to maksimalne 5-dnevne količine oborine (Rx5d) relativnim promjenama linearnih trendova. Smjer trenda oba indeksa je općenito usklađen po područjima. Trend je slab i prevladavajuće

pozitivan u istočnom ravničarskom području i duž obale, dok je uglavnom negativan u sjeverozapadnom području i u planinskim predjelima (značajan za Rx1d).

U klimatološkom razdoblju 1961.-2010. godine šire područje Grada Cresa pokazuju sljedeće dekadne trendove (%/10 god) sezonskih i godišnjih količina oborine:

DEKADNI TRENDOVI SEZONSKIH I

GODIŠNJIH KOLIČINA OBORINE

GODINA pozitivan trend

DJF (ZIMA) pozitivan trend

MAM (PROLJEĆE) negativan trend

JJA (LJETO) negativan trend

SON (JESEN) pozitivan trend

DEKADNI TRENDOVI OBORINSKIH

INDEKSA

Rx1d (mm) pozitivan trend

Rx5d (mm) pozitivan trend

SDII (mm/dan) statistički značajan negativan trend

R75 (dani) pozitivan trend




GRAD CRES


23 od 73

R95 (dani) pozitivan trend

R25T (%) negativan trend

R25-75T (%) statistički značajan negativan trend

R75-95T (%) pozitivan trend

R95T (%) pozitivan trend

DD (dani) pozitivan trend

Sušna i kišna razdoblja

Vremenske promjene sušnih i kišnih razdoblja u Hrvatskoj prikazane su pomoću godišnjeg i

sezonskog trenda njihovih maksimalnih trajanja. Sušno (kišno) razdoblje je definirano kao

uzastopni slijed dana s dnevnom količinom oborine manjom (većom) od određenog praga: 1 mm i 10 mm. Te kategorije su označene sa CDD1 i CDD10 za sušna razdoblja (od engl.

consecutive dry days) odnosno s CWD1 i CWD10 za kišna razdoblja (eng. consectuive wet

days). Trend je izražen kao odstupanje po dekadi u odnosu na srednjak iz klimatološkog razdoblja 1961.-1990. (%/10god).

Prema rezultatima trenda najizraženije su promjene sušnih razdoblja u jesenskim mjesecima

(SON) kada je u cijeloj Hrvatskoj uočen statistički značajan negativan trend. U ostalim sezonama je trend sušnih razdoblja za obje kategorije slabije izražen od jesenskog. Ljeti se

uočava statistički značajan trend sušnih razdoblja prve kategorije (CDD1) i u istočnoj Slavoniji

(od 4%/10god do 7%/10god).

Za razliku od sušnih razdoblja, kišna razdoblja ne pokazuju prostornu konzistentnost trenda niti u jednoj sezoni. Ipak, može se uočiti tendencija povećanja CWD1 u istočnoj Slavoniji i

sjeverozapadnoj Hrvatskoj ljeti (do 9%/10god) i u jesen (do 6%/10god). Zimi je trend CWD1 uglavnom miješanog predznaka, a samo u sjeverozapadnoj unutrašnjosti Hrvatske prevladava

statistički značajan pozitivan trend (do 15%/10god).

U klimatološkom razdoblju 1961.-1990. za šire područje Grada Cresa, u sušnom razdoblju očitavaju se sljedeći trendovi slijeda dana s dnevnom količinom oborine manjom od 1 mm

(CDD1) i slijeda dana s dnevnom količinom oborine većom od 10 mm (CDD10):

CDD1 CDD10

GODINA negativan trend pozitivan trend

DJF (ZIMA) pozitivan trend pozitivan trend

MAM (PROLJEĆE)

pozitivan trend pozitivan trend

JJA (LJETO) negativan trend pozitivan trend

SON (JESEN) negativan trend negativan trend




GRAD CRES


24 od 73

Dekadni trendovi (%/10god) maksimalnih kišnih razdoblja za kategorije 1mm i 10 mm (CWD1,

CWD10) pokazuju slijedeće trendove:

CWD1 CWD10

GODINA negativan trend negativan trend

DJF (ZIMA) pozitivan trend pozitivan trend

MAM (PROLJEĆE)

pozitivan trend negativan trend

JJA (LJETO) negativan trend negativan trend

SON (JESEN) negativan trend negativan trend

Scenarij klimatskih promjena

U Šestom nacionalnom izvješću Republike Hrvatske prema Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih

naroda o promjeni klime (UNFCCC) (Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, 2014.) opisani su

rezultati budućih klimatskih promjena za područje Hrvatske za dva osnovna meteorološka

parametra: temperaturu na visini od 2 m (T2m) i oborinu. Za svaki od ovih parametara rezultati se odnose na dva izvora podataka: a) dinamičku prilagodbu regionalnim klimatskim modelom

RegCM urađenu u Državnom hidrometeorološkom zavodu (DHMZ) po IPCC scenariju A2 (Nakićenović i sur. 2000.) i b) dinamičke prilagodbe raznih regionalnih klimatskih modela iz

europskog projekta ENSEMBLES (van der Linden i Mitchell 2009, Christensen i sur. 2010.) po IPCC scenariju A1B.

Klimatske promjene za T2m i oborinu u DHMZ RegCM simulacijama analizirane su iz razlika sezonskih srednjaka dobivenih iz dva razdoblja: klima 20. stoljeća (“sadašnja“ klima) definirana

je za razdoblje 1961.-1990. (u tekstu i slikama označeno kao razdoblje P0). P0 predstavlja standardno 30-godišnje klimatsko razdoblje prema naputcima Svjetske meteorološke organizacije (WMO 1988).

Promjene klime promatrane su za (neposredno) buduće razdoblje 2011.-2040. (P1). U ENSEMBLES simulacijama „sadašnja“ klima (P0) također je definirana za razdoblje 1961-1990 u kojem su regionalni klimatski modeli forsirani s globalnim klimatskim modelima i mjerenim koncentracijama plinova staklenika. Za buduću klimu (21. stoljeće) rezultati

simulacija podijeljeni su u tri razdoblja: 2011.- 2040. (P1; dakle isto kao i za DHMZ RegCM simulacije), 2041-2070 (P2), te 2071-2099 (P3). Promjena klime u tri buduća razdoblja izračunata je kao razlike 30-godišnjih srednjaka P1-P0, P2-P0 i P3-P0, a promatramo razlike između srednjaka skupa svih modela - u svakom razdoblju se klimatološka polja usrednjavaju po svim modelima a zatim se analizira razlika između razdoblja. Za potrebe ove procjene uzete

su u obzir promjene klime za razdoblje 2011.-2040. (P1).




GRAD CRES


25 od 73

Temperatura na 2 m (T2m)

DHMZ RegCM simulacije

Najveće promjene srednje temperature zraka očekuju se ljeti kada bi temperatura mogla

porasti do oko 0.8°C u Slavoniji, 0.8°C-1°C u središnjoj Hrvatskoj, u Istri i duž unutrašnjeg dijela jadranske obale, te na srednjem i južnom Jadranu. Najveća promjena,

oko 1°C, očekuje se na obali i otocima sjevernog Jadrana. U jesen očekivana promjena temperature zraka iznosi oko 0.8°C, a zimi i u proljeće 0.2°C-0.4°C. Promjene amplituda ekstremnih temperatura zraka na 2 m u budućoj klimi bit će izraženije u odnosu na

promjenu srednjih sezonskih temperatura zraka.

Zimske minimalne temperature zraka u većem dijelu Hrvatske mogle bi porasti do oko

0.5°C. Broj hladnih dana će se u budućoj klimi smanjiti za 10% na sjeveru, odnosno 5%

u obalnim područjima.

U bliskoj se budućnosti može očekivati porast broja toplih dana, i to između 3-4 u sjevernoj Hrvatskoj pa do 10 uz obalu. U odnosu na sadašnju klimu ovaj porast iznosi

10-15% i u skladu je s očekivanim porastom maksimalnih temperatura zraka.

ENSEMBLES simulacije

Za prvo 30-godišnje razdoblje (P1) ukazuju na porast T2m u svim sezonama, uglavnom između 1°C i 1.5°C. Nešto veći porast, između 1.5°C i 2°C, je moguć u istočnoj i

središnjoj Hrvatskoj zimi te u središnjoj i južnoj Dalmaciji tijekom ljeta.

Oborina

DHMZ RegCM simulacije

Najveće promjene u sezonskoj količini oborine u bližoj budućnosti (razdoblje P1) su projicirane za jesen kada se u većem dijelu Hrvatske može očekivati smanjenje oborine

uglavnom između 2% i 8%. Na području Slavonije oborina će se povećati između 2% i

12%, a na krajnjem istoku predviđeno povećanje iznosi i više od 12% i statistički je značajno. U ostalim sezonama model projicira povećanje oborine (2%-8%) osim u proljeće na Jadranu. Promjena broja suhih dana (DD) zamjetna je samo u jesen kada se

u većem dijelu Hrvatske, osim istoka kontinentalnog dijela, u bližoj budućnosti može

očekivati jedan do dva suha dana više nego u razdoblju 1961.-1990. godine što čini između 1% i 4% više suhih dana u odnosu na referentno razdoblje P0.

Projicirane sezonske promjene učestalosti vlažnih (R75) i vrlo vlažnih (R95) dana su

zanemarive. Iako je promjena učestalosti vrlo vlažnih dana (R95) nezamjetna, udio

sezonske (godišnje) količine oborine koja padne u te dane u ukupnoj sezonskoj

(godišnjoj) količini oborine (indeks R95T) mijenja se u budućoj klimi. Porast R95T između

1% i 4% nalazimo u zimi duž Jadrana i zaleđa te u sjeverozapadnim krajevima Hrvatske. U Hrvatskoj su promjene vlažnih ekstrema (SDII, R95T) prostorno i po iznosu jače

izražene od promjena suhih ekstrema (DD).

ENSEMBLES simulacije

U prvom dijelu 21. stoljeća, projicirani porast količine oborine zimi iznosi između 5% i

15% u dijelovima sjeverozapadne Hrvatske te na Kvarneru. Za ljeto u istom periodu




GRAD CRES


26 od 73

projicirano je smanjenje količine oborine u velikom dijelu dalmatinskog zaleđa i gorske Hrvatske u iznosu od -5% do -15%. Smanjenje oborine u istom iznosu projicirano je za južnu Hrvatsku tijekom proljeća, dok su tijekom jeseni sve projicirane promjene unutar

intervala -5% i +5%.

3.5 Tlo i poljoprivredno zemljište

Prema bonitetnoj karti zemljišta, zahvat je planiran na ostalom obradivom zemljištu (P-3) koje prekriva šire područje zahvata (Slika 5).

Slika 5 : Prikaz boniteta zemljišta na širem području predmetnog zahvata

3.6 Seizmičnost područja

Osnovna značajka seizmičnosti u kvarnerskom području je pojava većeg broja relativno

slabijih potresa u seizmički aktivnim razdobljima. Hipocentri odnosno žarišta potresa nalaze

se na dubini od svega 2 do 30 km, što je relativno plitko. Zato su potresi lokalni i obično ne

zahvaćaju šire područje. Prema seizmičkoj mikrorajonizaciji Rijeke, u sklopu koje je

najdetaljnije obrađen priobalni dio Primorsko-goranske županije, osnovni stupanj seizmičnosti iznosi 7° MCS ljestvice. Idući prema jugozapadnom rubu (Cresko-lošinjsko otočje) osnovni stupanj se smanjuje na 6° do 5° MCS ljestvice.

Prema novim saznanjima najjači potresi na području Primorsko-goranske županije mogu doseći jačinu od M = 6.5° MCS ljestvice. Seizmički valovi mogu doći do teritorija Grada Cresa




GRAD CRES


27 od 73

i iz dva susjedna epocentralna područja: furlanskog i ljubljanskog, gdje se mogu očekivati potresi većih magnituda. Seizmički aktivno epicentralno područje nalazi se i jugozapadno: u

jadranskom podmorju.

Vrijeme pojavljivanja potresa gotovo da i ne podliježe nekoj zakonitosti. U pojedinim slučajevima jakom potresu prethode slabi potresi, a češće iza jakog potresa slijedi serija

slabijih naknadnih potresa. Razdoblja pojačane seizmičke aktivnosti izmjenjuju se s

razdobljima smanjene seizmičke aktivnosti, a vrijeme trajanja tih razdoblja bitno su različita.

Promatrajući područje Republike Hrvatske i šire, razdoblje pojačane seizmičke aktivnosti bilo

je od 1905. do 1928. godine, a nakon relativnog smirenja nastavlja se od 1962. godine do danas. Međutim, i u naizgled seizmički mirnom razdoblju zbila su se na širem području

Kvarnera tri potresa velike snage: 1925. godine kod Senja, 1939. godine između Omišlja i

Dobrinja i 1951. u Podvelebitskom kanalu.

Na temelju dosadašnjih podataka područje Grada Cresa ima slijedeće maksimalne očekivane intenzitete seizmičnosti:

Io = 5°, 6°; 7° MCS (Seizmološka karta iz 1982.);

Io = 5° - 6° MSK-64 (Seizmološka karta iz 1987. za povratni period 50 g.);



Io = 6° - 7° MSK-64 (Seizmološka karta iz 1987. za povratni period 500 g.).

Prema Karti potresnih područja Republike Hrvatske za povratno razdoblje 95 i 475 godina (Herak i sur, 2011.) te podacima s portala http://seizkarta.gfz.hr/karta.php za lokaciju zahvata očitane su vrijednosti horizontalnih vršnih ubrzanja tla tipa A (agR) za povratna razdoblja od Tp = 95 i 475 godina izraženih u jedinicama gravitacijskog ubrzanja (1 g = 9,81 m/s2), a iznose: Tp = 95 godina: agR = 0,06 g, odnosno Tp = 475 godina: agR = 0,12 g (Slika 6).




GRAD CRES


28 od 73

Slika 6. Horizontalna vršna ubrzanja tla tipa A (agR) za povratna razdoblja od Tp = 95 i 475 godina za područje zahvata

3.7 Geotehničke značajke lokacije

Za potrebe izrade Glavnog projekta Prometne i komunalne infrastrukturne mreže na predjelu „Melin“ u Cresu – sabirne ulice SU2 i SU4-1 te ulice OU7 izvršeni su geotehnički istražni radovi na lokaciji, a za potrebe projektiranja i izgradnje predmetnih građevina. Geotehnički istražni radovi provedeni su radi utvrđivanja uvjeta temeljnog tla na predmetnoj lokaciji.

Inženjersko geološke značajke lokacije

Na istraženom području osnovnu stijensku masu izgrađuju karbonatne stijene donje krede

(vapnenci s proslojcima breča) i paleogena (vapnenačke breče).

Ustanovljeno je da se teren na istraženoj lokaciji sastoji od karbonatne stijenske podloge, koju

sačinjavaju vapnenci donje krede (K13-5). Humizirana glina ustanovljena je unutar udubina u stijenskoj masi, te na površini neznatne debljine.

Struktura je kristalasta do brečasta, a boja tamnija sivosmeđa. Sudeći prema izdancima na

površini, stijenska masa ima izraženu slojevitost. Razmak između međuslojnih ploha je 0,2-1 m.




GRAD CRES


29 od 73

Stijenska masa pripada skupini čvrstih (dobro okamenjenih) karbonatnih stijena sedimentnog podrijetla. Zbog djelomične pokrivenosti terena kvalitet stijenske mase, odnosno stupanj

okršenosti i raspucanosti mogao se procijeniti na temelju izgleda izdanaka. Procijenjeni Rock

Qualitity Designation ima raspon RQD = 30-70 %, pa je po tom parametru stijenska masa jače do srednje raspucala.

Kaverne unutar stijenske mase nisu ustanovljene pregledom, međutim, njihovo postojanje je

moguće, a može se provjeriti nakon obavljenog širokog iskopa.

Na temelju raspoloživih podataka procjenjuje se da je Geological Strenght Indeks GSI=60, a modul deformabilnosti je približno Em = 20.000 MPa.

Hidroegeološke značajke lokacije

Na istraženoj lokaciji nisu ustanovljene vodne pojave na površini. Karbonatne naslage

odnosno vapnenci donje krede u cjelini se mogu smatrati stijenama srednje do dobre vodopropusnosti. Odlikuje ih pukotinsko - kavernozna poroznost. Prema dosadašnjem saznanju, izražena okršenost stijenske mase seže nekoliko desetaka metara ispod površine

autohtonog terena.

Upojnost krškog tipa terena je velika. Padaline izravno penetriraju u podzemlje, a voda odatle

teče prema priobalnim izvorima.

Geotehničke značajke lokacije

Pregledom lokacije i materijala, utvrđeno je da geotehnički profil na istraženoj lokaciji izgrađuju

vapnenačka stijenska podloga i pokrivač.

Pokrivač na trasi prometnica uglavnom je prisutan u sloju male debljine. Mogu se razlikovati

dva tipa pokrivača:

Crvenica se nalazi u vidu tankog kontinuiranog pokrivača iznad stijenske podloge, između

izdanaka stijene, gdje je ona na površini, ili ispunjava depresije-ponikve, gdje se nalazi u debljem sloju. To je prašinasta glina, smeđecrvene do narančastocrvene boje, srednje do

visoke plastičnosti, težegnječivog do krutog konzistentnog stanja. Prema dubini postaje potpuno kruta, boksitična. Na kontaktu s vapenačkom podlogom mjestimično sadrži i do 50 %

kamenih odlomaka. U površinskom dijelu je humizirana, a na većem dijelu trase sadrži

odlomke stijene iz podloge. Ukupna debljina crvenice je mala i kreće se do 1.0 m. Moguća su lokalna odstupanja od predviđenog pružanja površine stijenske podloge, a što će se detaljno

potvrditi nakon izvedenog iskopa do temeljnog tla.

Nabačaj se nalazi u vidu većih i manjih nakupina-gromača ili u obliku suhozida.

Stijensku masu u podlozi izgrađuju vapnenci donje krede (K13-5). Struktura je kristalasta do brečasta, a boja tamnija sivosmeđa. Sudeći prema okolnim zasjecima stijenska masa ima izraženu slojevitost. Razmak između međuslojnih ploha je 0.2-1 m.

Zbog pokrivenosti terena kvalitet stijenske mase, odnosno stupanj okršenosti i raspucanosti mogao se procijeniti na temelju izgleda izdanaka stijenske mase na površini.




GRAD CRES


30 od 73

3.8 Zone sanitarne zaštite

Prema Zahtjevu za pristup informacijama (Klasifikacijska oznaka: 008-02/16-02/0000792; Urudžbeni broj: 15-6-1), a u svrhu izrade Elaborata zaštite okoliša uz Zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš za predmetni zahvat, od Hrvatskih voda dostavljene su

informacije o zonama sanitarne zaštite. Prema podacima Hrvatskih voda, na području lokacije zahvata nema zona sanitarne zaštite izvorišta/crpilišta.

3.9 Vodna tijela na području planiranog zahvata

Podaci o stanju vodnih tijela na predmetnom području zatraženi su i dobiveni od Hrvatskih

voda putem Zahtjeva za pristup informacijama (Klasifikacijska oznaka: 008-02/16-02/0000792; Urudžbeni broj: 15-6-1).

Za potrebe Planova upravljanja vodnim područjima, provodi se načelno delineacija i

proglašavanje zasebnih vodnih tijela površinskih voda na:

− tekućicama s površinom sliva većom od 10 km2,

− stajaćicama površine veće od 0,5 km2,

− prijelaznim i priobalnim vodama bez obzira na veličinu.

Za vrlo mala vodna tijela na lokaciji zahvata koje se zbog veličine, a prema Zakonu o vodama

odnosno Okvirnoj direktivi o vodama, ne proglašavaju zasebnim vodnim tijelom primjenjuju se uvjeti zaštite kako slijedi:

Sve manje vode koje su povezane s vodnim tijelom koje je proglašeno Planom upravljanja vodnim područjima, smatraju se njegovim dijelom i za njih važe isti uvjeti

kao za to veće vodno tijelo.

Za manja vodna tijela koja nisu proglašena Planom upravljanja vodnim područjima i nisu sastavni dio većeg vodnog tijela, važe uvjeti kao za vodno tijelo iste kategorije (tekućica, stajaćica, prijelazna voda ili priobalna voda) najosjetljivijeg ekotipa iz pripadajuće ekoregije.

Na području zahvata ne postoje tekućice koje su proglašene zasebnim vodnim tijelom. Predmetni se zahvat nalazi na grupiranom vodnom tijelu podzemne vode JOGN_13 – Jadranski otoci – Cres. U blizini zahvata nalaze se priobalna vodna tijela O423 – KVA. Navedena vodna tijela nalaze se na području Jadranskog vodnog područja.

Vodna tijela na širem području zahvata prikazana su sljedećom slikom.




GRAD CRES


31 od 73

Slika 7: Vodna tijela na širem području zahvata




GRAD CRES


32 od 73

GRUPIRANO VODNO TIJELO PODZEMNE VODE

Predmetni se zahvat nalazi na grupiranom vodnom tijelu podzemne vode JOGN_13 – Jadranski otoci – Cres. Osnovni podaci o grupiranom vodnom tijelu podzemne vode JOGN_13 – Jadranski otoci dani su nastavku.

Tabela 1: Karakteristike grupiranog podzemnog vodnog tijela JOGN_13 – Jadranski otoci

KOD

IME GRUPIRANOG

VODNOG TIJELA

PODZEMNE VODE

POROZNOST POVRŠINA (km2)

OBNOVLJIVE ZALIHE

PODZEMNIH VODA

(*106 m3/god)

PRIRODNA RANJIVOST

DRŽAVNA PRIPADNOST GRUPIRANOG

VODNOG TIJELA PODZEMNE

VODE

JOGN_13 JADRANSKI OTOCI pukotinsko - kavernozna 2.493 122

srednja 37,6%, visoka 11,3%,

vrlo visoka 5,5%

HR

Stanje tijela podzemnih voda ocjenjuje se sa stajališta količina i kakvoće podzemnih voda, koje može biti dobro ili loše. Dobro stanje temelji se na zadovoljavanju uvjeta iz Okvirne direktive o vodama i Direktive o zaštiti podzemnih voda (DPV). Za ocjenu zadovoljenja tih uvjeta provode

se klasifikacijski testovi. Najlošiji rezultat od svih navedenih testova usvaja se za ukupnu

ocjenu stanja tijela podzemne vode.

Za ocjenu kemijskog stanja korišteni su podaci kemijskih analiza iz Nacionalnog nadzornog

monitoringa podzemnih voda i monitoringa sirove vode crpilišta pitke vode za razdoblje od

2009. do 2013. godine, te dijelom i za 2014. godinu.

Za ocjenu količinskog stanja korišteni su podaci o oborinama i protokama iz baza podataka

Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) i podaci o zahvaćenim količinama podzemnih

voda za javnu vodoopskrbu i ostale namjene iz baza podatka Hrvatskih voda.

Tijelo podzemne vode JKGI_13 – Jadranski otoci – Cres obilježava dobro kemijsko i količinsko stanje, a ukupno stanje je također ocjenjeno dobrim. Stanje tijela podzemne vode JOGN_13 – Jadranski otoci – Cres dano je sljedećom tabelom.

Tabela 2: Stanje tijela podzemne vode JOGN_13 – Jadranski otoci – Cres

Stanje Procjena stanja

Kemijsko stanje dobro

Količinsko stanje dobro

Ukupno stanje dobro

Ocjena stanja tijela podzemnih voda provedena je s obzirom na povezanost površinskih i

podzemnih voda i s obzirom na ekosustave ovisne o podzemnim vodama, što nije bilo obuhvaćeno prethodnim planskim razdobljem (Plan upravljanja vodnim tijelima za razdoblje

2013. – 2015.).




GRAD CRES


33 od 73

Procjena rizika odnosi se na očekivano stanje vodnih tijela u određenom budućem trenutku, što znači da u proces određivanja rizičnih vodnih tijela treba uključiti i sadašnja i očekivana

opterećenja, koja proizlaze iz razvojnih planova i programa relevantnih sektora.

S obzirom da je tijelo podzemne vode JOGN_13 – Jadranski otoci – Rab u odnosu na povezanost površinskih i podzemnih voda, te ovisnost ekosustava o podzemnim vodama

ocjenjeno u dobrom stanju, procjena rizika promatrala se sa stajališta nepostizanje cilja

„sprječavanje pogoršanja stanja cjeline podzemnih voda“.

Pristup procjeni i procjena rizika od nepostizanja dobrog kemijskog stanja u krškom dijelu Republike Hrvatske

Procjena rizika načinjena je indirektnom i direktnom metodom. Indirektna metoda za procjenu

rizika od nepostizanja ciljeva postavljanih Okvirnom direktivom o vodama provedena je u više koraka:

− Izrađena je karta prirodne ranjivosti krških vodonosnika pomoću multiparametarske metode u GIS tehnologiji (hidrogeološke karakteristike vodonosnika, stupanj okršenosti, nagib terena i oborine)

− Načinjena je analiza opasnosti. Prikupljeni su podaci o onečišćivačima i potencijalnim onečišćivačima u prostornu bazu podataka, gdje su klasificirani prema vrsti djelatnosti.

− Izrađena je karta rizika od onečišćenja podzemnih voda preklapanjem karte prirodne ranjivosti vodonosnika i klasificirane karte onečišćivača.

Ukoliko prostorna analiza prirodne ranjivosti, opasnosti i rizika od onečišćenja ukazuje da u

nekom tijelu podzemne vode postoji onečišćivač za kojeg je utvrđeno da može prouzročiti

značajnu degradaciju kemijskog stanja podzemnih voda u sljedećem 6-godišnjem razdoblju, tijelo podzemne vode je ocijenjeno u riziku.

Direktna metoda procjene rizika je analiza svih parametara kakvoće podzemnih voda

provedena za potrebe procjene stanja, produljenjem trendova do kraja 2021. godine.

Sva tijela podzemne vode koja su u analizi stanja proglašena da se nalaze u lošem stanju

automatski ulaze u kategoriju rizika od neispunjavanja okolišnih ciljeva. Za tijela podzemne

vode, koje je ocijenjeno u dobrom stanju provedena je analiza svih parametara kakvoće podzemnih voda produljenjem trendova do kraja planskog razdoblja. U slučaju da za pojedini

parametar projicirana vrijednost prelazi 75% granične vrijednosti, za tijelo podzemne vode je

procijenjeno da se nalazi u riziku.

U nastavku je dana tabela s konačnom procjenom rizika nepostizanja dobrog kemijskog stanja tijela podzemne vode JOGN_13 – Jadranski otoci – Rab.

Tabela 3: Konačna procjena rizika nepostizanja dobrog kemijskog stanja podzemnih voda u krškom području

KOD TPV

Indirektna metoda Direktna metoda PROCJENA RIZIKA

Rizik Procjena pouzdanosti



JOGN-13 Jadranski otoci nema rizika visoka nema rizika niska nema rizika niska




GRAD CRES


34 od 73

Pristup procjeni i procjena rizika od nepostizanja dobrog količinskog stanja u krškom dijelu Republike Hrvatske

Procjena rizika od nepostizanja dobrog količinskog stanja provedena je u tri koraka, od kojih

su prva dva vezana uz promjene hidroloških prilika uslijed prirodnih varijacija u neizmijenjenim antropogenim prilikama, a treći uslijed promjene neposrednih antropogenih utjecaja u smislu

povećanja zahvaćenih količina voda. Naime, ocijenjeno je da je nužno uvažavati prisutne

klimatske promjene/varijacije na način da se i u slučajevima kada ne dolazi do promjena antropogenih utjecaja vezanih uz količinsko stanje voda, tijelo podzemne vode može naći u

riziku ako se smanje raspoložive vodne zalihe. Provedeni koraci pri takvim procjenama rizika

su sljedeći:

− Utvrđuje se da li vodna bilanca za analizirano recentno razdoblje (2008. - 2014. godina) premašuje vodnu bilancu tijelo podzemne vode proračunatu za referentno 30-godišnje razdoblje 1961. - 1990. Ako da, ili su razlike unutar 5%, tijelo podzemnih voda je u dobrom stanju. Ukoliko je vodna bilanca analiziranog recentnog razdoblja (2008. - 2014. godina) naglašenije manja od 5%-tne razlike, tijelo podzemne vode je u riziku.

− Utvrđuje se kakav je karakter trendova dugogodišnjeg hoda srednjih godišnjih protoka na referentnim postajama unutar tijela podzemnih voda u usporedbi s trendovima iz karakterističnih ranijih razdoblja počevši od početka referentnog klimatološkog

razdoblja 1961. godine. Ukoliko je taj trend rastući, 277 ili je pak opadajući ali ublažen

u odnosu na trend iz ranijeg razdoblja, tijelo podzemnih voda nije u riziku da dođe u loše stanje, uz iste uvjete/količine zahvaćanja voda za različite vidove korištenja. U

suprotnom TPV je u riziku.

− Uz trendove srednjih godišnjih protoka za odabrane referentne postaje, promatrani su i trendovi ukupno zahvaćenih količina vode za različite namjene. Ukoliko nema trenda ili je on opadajući, u uvjetima neznatnih promjena obnovljivih zaliha, TPV nije u riziku.

Ukoliko je taj trend rastući s gradijentom većim od 5%, TPV je u riziku.

U nastavku je dana tabela s konačnom ocjenom rizika nepostizanja dobrog količinskog stanja tijela podzemne vode JJOGN-13.

Tabela 4: Konačna ocjena rizika količinskog stanja podzemnih voda u krškom dijelu Hrvatske

Kod TPV Naziv TPV

Površina

(km2)

Međuodnos bilance voda

(2008.-2014.) i (1961.-1990.)

Trendovi srednjih godišnjih protoka

Trendovi zahvaćenih voda Ukupan

Rizik Pouzdan

ost

rizik pouzdanost

rizik pouzdanost

rizik pouzdanost

JOGN-13 Jadranski

otoci *

2493 nije u riziku niska

nije u riziku niska

nije u riziku visoka

nije u riziku niska

*ukupna površina TPV Jadranski otoci dobivena zbrajanjem površina pojedinačnih otoka za koje je provedena procjena stanja (Krk, Cres, Rab, Pag, Dugi otok, Brač, Hvar, Vis, Korčula, Mljet, Lastovo

VODNO TIJELO PRIOBALNE VODE

Planirani zahvat nalazi se na području vodnog tijela priobalne vode O423-KVA. Prema podjeli ekotipova priobalnih voda pripada ekotipu naziva Euhalino priobalno more sitnozrnatog sedimenta (oznaka O423).

Stanje vodnog tijela priobalne vode O423-KVA prikazano je u nastavku.




GRAD CRES


35 od 73

Tabela 5: Stanje priobalnog vodnog tijela O423-KVA

Vodno tijelo O423 – VI K

Prozirnost dobro stanje

Otopljeni ki

elaborat zaŠtite okoliŠa uz zahtjev za ocjenu ... dokumenata...postupku ocjene o potrebi procjene...

Documents