C

M

Y

CM

MY

CY

CMY

K

zaglavlje proba2.pdf 1 4/10/13 11:02 AM

Amer Kapetanović u posljednjih godinu dana direktno učestvuje u razgovorima o smanjenju negativnih implikacija hrvatskog članstva u EU-u; učestvovao je na oba trilateralna sastanka (EU – Hrvatska – BiH) na ministarskom nivou te u bilateralnim razgovorima s predstavnicima Republike Hrvatske. Ovaj tekst njegov je osvrt iz prve ruke na cijeli dosadašnji proces

Od otvorenih pitanja do negativnih implikacija

Približavanje Hrvatske Evropskoj uniji ubrzalo je traženje odgovora na otvorena pitanja koja se već dugo nalaze na dnevnom redu bilateralnih razgovora između Bosne i Hercegovine i Hrvatske. U BiH ih više ne zovemo otvorenim pitanjima, nego negativnim implikacijama hrvatskoga članstva u EU-u, a u Hrvatskoj bi ih najradije sve odjednom zatvorili. No u cijelu priču uplela se i treća strana – Evropska unija, koja insistira da se ti problemi rješavaju i u skladu s pravnim naslijeđem EU-a. Stvoren je imperativ hitnosti, pa su dvije strane sjele i iz prašnjave kutije otvorenih pitanja izvadile na sto samo ona koja se hitno moraju riješiti.1 Svakako prije ulaska Hrvatske u Uniju kako bi se izbjegle negativne implikacije za EU, odnosno Hrvatsku, a onda i za BiH. Preostala pitanja, jednako važna, bit će rješavana kasnije u bona fide pristupu i u novim bilateralno-trilateralnim okolnostima. Najmarkantnije od tih preostalih pitanja jeste definiranje državne granice na kopnu i na moru, na što ćemo se osvrnuti nešto kasnije. Dakle, u tzv. hitnom paketu razgovora Bruxelles – Zagreb – Sarajevo našle su se oblasti koje se odnose na sporazume o graničnim prijelazima i pograničnom saobraćaju, tranzit robe preko Luke Ploče i kroz teritoriju BiH u Neumu, izgradnju pristupnog puta do graničnih prijelaza sa svim inspekcijskim službama i osiguranje odgovarajućih objekata (BIP-ovi Bijača i Gradiška), razmatranje modaliteta za rješavanje teritorijalnog diskontinuiteta Republike Hrvatske (neumski

1 MVPBiH i MVPEI Republike Hrvatske usaglasili su listu otvorenih pitanja kako slijedi: 1. Ratifikacija Ugovora o državnoj granici; 2.Ugovor o uređenju imovinsko-pravnih odnosa; 3. Tranzit kroz Neum; 4. Granični prijelazi sa svim inspekcijskim službama (BIP); 4. Slobodan pristup Luci Ploče; 5. Naftni termi-nali FBiH u Luci Ploče; 6. Prekogranični okolišni utjecaj (ESPOO konvencija); 7. Raspodjela energije u slivu rijeke Trebišnjice, Gornji horizonti, TE Gacko; 8. Provedba Ugovora o socijalnom osiguranju; 7. Prava otpuštenih radnika; 8. Privremeno zapošljavanje bh. radnika u Hrvatskoj; 9. Sukcesija imovine.

koridor) i mogućnost prelaska granice s ličnim kartama za građene BiH nakon pristupanja Republike Hrvatske Evropskoj uniji – što smo otvorili kao novo pitanje.2

... I tako je bilaterala postala trilaterala

U posljednjih godinu i po dana održana su ukupno četiri trilateralna sastanka, dva na ekspertnom i dva na ministarskom nivou, na kojima su razmatrana gore navedena pitanja.3 Ministri vanjskih poslova sreli su se, službeno i neslužbeno, šest puta u manje od godinu dana. Održano je i nekoliko ekspertnih bilateralnih sastanaka te niz konsultacija s predstavnicima Evropske komisije. Riječju, pokušao se za godinu dana nadomjestiti značajan zaostatak iz prethodnog perioda u kojem se o negativnim implikacijama rijetko govorilo, a još rjeđe radilo. Početna pozicija bila je loša za BiH. Predloženo je da preko Luke Ploče možemo izvoziti i uvoziti samo one proizvode koji stopostotno zadovoljavaju evropske standarde. U pristupnim pregovorima Hrvatska i EU dogovorile su se da Sporazum o slobodnom pristupu Luci Ploče i slobodnom tranzitu kroz Neum selektivno preuzmu u pravno naslijeđe EU-a tako što će uzeti samo onaj dio koji se odnosi na prolaz kroz Neum, dok je onaj dio koji se odnosi na pristup BiH Luci Ploče proglašen ništavnim jer “nije u skladu s acquisem”.4 Bosni i Hercegovini je ponuđeno da potpiše zajedničku (interpretativnu – Interpretative Note) izjavu,5 koja ima snagu međudržavnog sporazuma, a kojom potvrđuje takav stav. Bosna i Hercegovina je odbila da potpiše

2 Evropska komisija insistirala je da se ove teme što prije nađu na stolu kako bi se izbjegao scenarij u kojem bi nakon ulaska Hrvatske u EU bila ugrožena sloboda kretanja ljudi i robe, a posebno u Neumu.

3 Svi trilateralni sastanci održani su u Bruxellesu, u sjedištu Evropske komisije. Prvi sastanak trilaterale na tehničkom nivou održan je 10. 9. 2012., potom je uslijedio prvi sastanak na nivou ministara VP 19. 9. 2012., potom je sastanak na tehničkom nivou 19.12. 2012. Novi trilateralni sastanak na nivou minista-ra vanjskih poslova, zajedno s povjerenikom za proširenje Stefanom Fuelle-om održan je 15. 2. 2013. Novi trilateralni sastanak na tehničkom nivou bit će održan 29. 4. 2013. godine u Bruxellesu, a novi ministarski najvjerojatnije do kraja maja 2013.

4 Hrvatska i zemlja članice EU-a potpisale su Pristupni ugovor 11. 12. 2011. go-dine u kojem su definirani svi najvažniji elementi hrvatskog članstva u EU-u po poglavljima pravne stečevine, te određene prijelazne odredbe, među kojima se nalazi i odredba koja se tiče Neuma i Ploča.

5 Interpretativna izjava, zajednička izjava o tumačenju i primjeni člana 11. Sporazuma o slobodnom tranzitu kroz teritorij Republike Hrvatske u i iz Luke Ploče i kroz teritorij Bosne i Hercegovine u Neumu, potpisanog 22. 12.1998. godine, prvi put je ponuđena BiH na trilateralnom ministarskom sastanku 19. 9. 2012. godine kako bi se, u skladu s novim okolnostima, stvorile i nove pravne okolnosti.

EU – Hrvatska – BiH

KAKO JE DESET GODINA STALO U JEDNU

C

M

Y

CM

MY

CY

CMY

K

zaglavlje proba2.pdf 1 4/10/13 11:02 AM

tu izjavu, naglašavajući kako bi na takav način izgubila svoja stečena prava. Ona bi mogla biti u interesu BiH samo ukoliko ne bi bila usmjerena na to da isključuje ili mijenja pravno djelovanje prethodno potpisanog sporazuma.6 Predstavnici BiH su u razgovorima ukazali da bi ova izjava, koja bi po svojoj pravnoj prirodi trebala biti objašnjavajuća, u ovom slučaju stvorila debalans na štetu BiH s obzirom na to da saobraćaj u svrhu korištenja Luke Ploče više ne bi bio „slobodan i neometan“. Zbog toga je tražena garancija Evropske komisije da će donijeti odgovarajuće odluke koje BiH garantiraju slobodan i neometan pristup Luci Ploče kao uvjet za potpisivanje interpretativne izjave. Evropska komisija bila je vrlo skeptična prema ovom zahtjevu, ali nije potpuno isključila tu mogućnost.

Kada se radi o prelasku granice s ličnom kartom, evropski predstavnici su smatrali kako su šanse da se nastavi režim prelaska granice s ličnim kartama nakon 1. jula 2013. godine jako male, teorijske, te da će svi građani BiH koji nemaju hrvatsko državljanstvo morati prelaziti granicu s pasošem.7 Bosanskohercegovačka strana je tražila više razumijevanja za svoje stavove, koji su potkrijepljeni činjenicom da građani BiH godišnje prijeđu u Hrvatsku u prosjeku šest miliona puta, od toga čak 70 posto njih s ličnim kartom, dok 40 posto građana BiH uopće ne posjeduje pasoš.8 Najfrekventniji putnici, čiji ulazak u područje Republike Hrvatske ne predstavlja nikakav rizik, zapravo su građani koji imaju porodične veze ili tradicionalno posjećuju turističke destinacije u RH, studenti, kulturna, umjetnička, sportska i udruženja penzionera koja često razmjenjuju posjete. Ako se ne bi nastavila primjena postojećeg sporazuma, upravo bi ova grupa građana bila najviše pogođena. Lična karta BiH je u potpunosti usaglašena s ICAO 9303 Part 3 Volume 1 preporukama. U vezi s nadzorom granice značajna saradnja ostvarena je provođenjem zajedničkih ophodnji graničnih policija BiH i RH, kojih je u 2012. godini bilo 1.152.

Nadalje, otvaranje trećeg BIP-a, kod graničnog prijelaza Izačić, u početku je isključivano kao moguća opcija, što je Evropska komisija pravdala malom količinom robe biljnoga i životinjskog porijekla koju BiH trenutno izvozi na područje EU-a, te da se i preferencijali dati Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju nedovoljno koriste. Kontraargument bh. delegacija bio je da se tako važno pitanje ne smije bazirati samo na trenutnom stanju izvoza, bez uzimanja u obzir perspektiva razvoja, novih ulaganja u proizvodnju hrane u BiH.

6 Ovdje se misli na Sporazum o slobodnom pristupu Luci Ploče i nesmetanom prolazu kroz Neum, potpisanom 22. 12. 1998.

7 Ovo se može zaključiti iz uvida u spise, zaključke i korespondenciju u pripremi prve tehničke trilaterale i nakon nje, kao i iz razgovora s direktnim sudionicima u ovom procesu.

8 Podaci Ministarstva sigurnosti BiH.

Interesi lokalnih zajednica, posebno u Neumu i Gradišci, sagledani su samo na makro planu, a tek na opetovano insistiranje bh. delegacije na ministarskom nivou uzeti su u obzir i o njima će se još razgovarati. Hrvatska delegacija je jasno rekla da izgradnja mosta kod Gradiške nije njezin prioritet,9 niti za njega ima novaca. Neum je, pak, sagledavan samo u kontekstu povezivanja ostatka Hrvatske sa širim dubrovačkim područjem. O interesima građana Neuma za adekvatniju povezanost s ostatkom BiH, posebno nakon što se 1. jula 2013. na zapadnom i istočnom prilazu tome jedinom pomorskom bh. mjestu postave granični prijelazi EU-a, razgovarano je na posljednjem ministarskom sastanku. Od 1. jula namirnice životinjskoga i biljnog porijekla više neće moći stizati u Neum uobičajenom i adekvatnom kopnenom rutom preko Metkovića (Doljana), nego isključivo i samo jako lošom putnom komunikacijom preko Svitave. To bi za Neum, u kojem se za vrijeme ljetne sezone broj stanovnika učetverostruči (s 5.000 na približno 20.000),10 predstavljalo ogroman problem. Ukazano je da će građani Gradiške biti u nepovoljnom položaju zbog činjenice da će sav promet robe biljnoga i životinjskog porijekla biti usmjeren preko toga gradića, budući da se tamo nalazi jedini funkcionalni BIP.11 Skrenuta je pažnja tokom razgovora na veoma važnu činjenicu da je upravo Evropska komisija zajedno s Hrvatskom odredila gdje će biti BIP-ovi, te da u određivanju Gradiške i Bijače, kao infrastrukturno najlošije organiziranih mjesta, bh. strana nije aktivno učestvovala.

Šta je na kraju dogovoreno

Slobodno do Ploča i kroz Neum

Pitanje tranzita preko Luke Ploče riješit će se derogacijom pravne stečevine Evropske unije, budući da se preko Luke Ploče obavlja tranzit i proizvoda iz BiH koji nisu u skladu sa standardima EU-a. Bosna i Hercegovina će moći preko Ploča u treće zemlje izvoziti sve proizvode, osim žive stoke. Uvozit će pak moći samo one proizvode biljnoga i životinjskog porijekla koji zadovoljavaju standarde EU-a. Postignuta je saglasnost da carinski autoriteti dviju zemalja budu u stalnom kontaktu u Pločama kako bi se osiguralo provođenje člana 6. Sporazuma iz 1999. godine.12 Bosni i

9 Ovaj stav Hrvatske ponovila je i ministrica Vesna Pusić na drugoj ministar-skoj trilaterali 15. 2. 2013. godine u Bruxellesu, a hrvatska delegacija iznosila ga je i tokom sastanaka na tehničkom nivou.

10 Podatak iz pisma što ga je gradonačelnik Neuma uputio relevantnim in-stitucijama u BiH.

11 Drugi BIP je u Bijači i po službenim procjenama učesnika u trilateralnim sastancima, a posebno nakon terenskog obilaska, bh. strana će teško do 1. 7. 2013. stići završiti radove na pristupnom putu do Bijače.

12 Njime se propisuje ko plaća štetu ukoliko uvozna / izvozna roba iz BiH bude nepotrebno zadržana i zbog toga uvoznik / izvoznik pretrpi štetu.

C

M

Y

CM

MY

CY

CMY

K

zaglavlje proba2.pdf 1 4/10/13 11:02 AM

Hercegovini će biti omogućeno da pod povoljnim režimom koristi Luku Ploče. Tehničke procedure detaljnije će biti dogovorene na ekspertnim sastancima koji predstoje. Zauzvrat će BiH potpisati interpretativnu izjavu.

Kad je riječ o Neumu, dogovoreno je da nakon pristupanja Republike Hrvatske Evropskoj uniji iz BiH do Neuma tranzitira sva roba čiji je obim do sada bio ograničen na način utvrđen Protokolom o slobodnom i nesmetanom prolazu prometa u tranzitu kroz neumski koridor. Ti proizvodi će moći tranzitirati od GP Bijača do Neuma, a u cilju zadovoljavanja potreba lokalne zajednice. Roba obuhvaćena derogacijom pravne stečevine EU-a u ovom slučaju moći će tranzitirati na isti način kao što se obavlja njezin tranzit od GP Bijače do Luke Ploče. Do Neuma će moći tranzitirati i svi proizvodi koji se uvoze u BiH preko Luke Ploče u skladu sa do sada važećim sporazumom.

Tipovi za BIP-ove

Evropska komisija je iskazala spremnost da pruži tehničku pomoć u smislu što skorijeg ispunjavanja standarda za izvoz bh. prehrambenih proizvoda u države članice EU-a. Moraju se ubrzati aktivnosti na realizaciji Akcionog plana nadležnih institucija BiH koje treba da budu realizirane do dana pristupanja Republike Hrvatske Evropskoj uniji a tiču se završetka radova na GP Bijača i GP Gradiška. U toku su radovi na pristupnom putu, a cijeli proces usporila je žalba na proceduru izbora izvođača radova za objekt GP Bijača. Radovi na GP Gradiška su u toku i u skladu s Akcionim planom bit će pravovremeno završeni.

Izgradnja mosta u Gradišci vratila se na dnevni red kao značajna tema. Bosna i Hercegovina alocirala je sredstva potrebna za izgradnju novog mosta, a od Evropske komisije i Hrvatske je dobijeno čvrsto obećanje da će učiniti isto. Evropska komisija razmatra finansiranje mosta u Gradišci iz Strukturnih fondova. Republika Hrvatska je također informirala da od BiH očekuje sporazum o bezuvjetnoj saglasnosti kako bi njezine institucije osigurale građevinsku dozvolu za gradnju novoga mosta.

Pogranični promet i granični prijelazi

Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska su ranije usaglasile Sporazum o pograničnom prometu i Ugovor o graničnim prijelazima, ali je on čekao i neke druge dogovore. Zaključeno je da se iz Ugovora o graničnim prijelazima izbriše član 4. koji sadrži odredbu deklarativnog karaktera i poziva na saglasnost u pogledu prometa kroz neumski koridor.13

13 Taj član 4. govori o tome da je stupanje na snagu sporazuma vezano za pot-pisivanje interpretativne izjave koja kao takva nema nikakve veze s duhom i slovom sporazuma.

Budući da BiH do sada nije pristajala odvojeno tretirati pitanja tranzita preko Luke Ploče i kroz teritoriju BiH u Neumu, predloženo je da se član 4. briše, uz argumentaciju da nije u uskoj vezi s materijom koju tretira i jer je ovo pitanje regulirano drugim međunarodnim instrumentima između BiH i Hrvatske. Evropska komisija je prihvatila prijedlog BiH.

Sporazum o pograničnom prometu između BiH i RH tretira i pitanje prelaska zajedničke granice uz pogranične propusnice. Dogovoreno je da nakon 1. jula 2013. godine građani BiH koji žive u pograničnom pojasu prelaze granicu s pograničnim propusnicama, bez pasoša. Pogranično područje će se proširiti na dubinu od 30 km od zajedničke državne granice, odnosno područja koje uključuje naselja koja će biti navedena u dodacima ovog sporazuma.14 Proširenje pograničnog područja u dubinu do maksimalno 50 km može biti omogućeno ukoliko prelazak granice za građane BiH s ličnim kartama nakon 1. jula 2013. godine bude osporen od strane država članica EU-a i bit će predmet daljnjih dogovora. Svi građani BiH koji žive unutar toga pograničnog pojasa moći će ulaziti u Hrvatsku s ličnim kartama i specijalnim propusnicama na koje se mogu otisnuti pečati. Šengenska pravila propisuju da svaki prelazak granice od strane građana zemlje nečlanica EU-a mora biti evidentiran odgovarajućim pečatom.

Republika Hrvatska je, u skladu s dogovorom, uputila zahtjev irskom predsjedništvu Evropske unije za zadržavanje režima prelaska granice za sve građana iz Bosne i Hercegovine s ličnim kartama i nakon 1. jula 2013. godine. Evropska komisija je primila k znanju spremnost Republike Hrvatske da uputi zahtjev Vijeću u cilju pronalaska političkog rješenja za ovo pitanje.15

Kako kroz Neum, rođače?

U konceptu zahtjeva za izradu predstudije izvodljivosti za neumski koridor koji je dostavljen institucijama BiH izneseno je više opcija mogućeg povezivanja hrvatske teritorije zapadno i istočno od Neuma. Ponovljeno je opredjeljenje da se koridor kroz Neum riješi na zadovoljstvo dviju država i da podržava metodologiju koncepta izrade predstudije izvodljivosti. Sve opcije će biti uzete u razmatranje uz načelo pronalaska najpovoljnijeg rješenja i poštivanja međunarodnog prava. Ugovor o predstudiji izvodljivosti koju finansira EU (National IPA programme for Croatia) potpisan je 1. februara 2013. godine.

14 Ovo područje može da se proteže do maksimalno 50 km u slučaju da du-bina područja presijeca neku općinu.

15 Komisija je konstatirala da ovo pitanje zahtijeva političku odluku Evropskog vijeća zbog toga što nije u skladu sa Zakonikom o šengenskim granicama.

C

M

Y

CM

MY

CY

CMY

K

zaglavlje proba2.pdf 1 4/10/13 11:02 AM

A znamo li granicu?

De iure ne znamo, jer Ugovor o državnoj granici između BiH i Republike Hrvatske, potpisan 30. 7. 1999. godine, nije ratificiran u Saboru, a ratifikacijska procedura u Parlamentarnoj skupštini BiH zaustavljena je u Domu naroda. De facto, granični crta je povučena, zna se da dvije države dijele 1.003 kilometra granice s dvije sporne tačke. Dva otoka, Veliki i Mali školj, i rt Ponta Klek, u području poluotoka Klek, koji se nalaze u akvatoriju Neumskog zaliva, po duhu i slovu sporazuma pripali su BiH. No hrvatska strana je nedugo nakon što je sporazum potpisan, a posebno za vrijeme premijera Ive Sanadera, osporavala ovu činjenicu, usljed čega je cijeli sporazum doveden u pitanje.16 Na drugoj strani, Ada na rijeci Uni, kod Kostajnice, sporna je s aspekta interesa bh. entiteta RS-a, jer predstavnici RS-a u državnim institucijama smatraju kako ona zapravo pripada BiH.17 Ovako bi se ukratko moglo opisati 14-godišnje natezanje oko pitanja granice koje se nije pomaklo ni za jotu sve dok Hrvatska nije ušla u fotofiniš svoje EU utrke. To je nekako korespondiralo i s promjenom Vlade u Zagrebu, koja je ne pitanje škojeva kod Neuma gledala s pragmatičnije i manje nacionalizmom ostrašćene strane. Odluka Vlade Zorana Milanovića da službeno u saborsku proceduru na ratifikaciju uputi navedeni sporazum znak je ohrabrenja kojim ova tema nije apsolvirana. Očekuje se da stručnjaci razmijene stavove i u pogledu neškodljivog prolaza brodova iz BiH na otvoreno more i u međunarodne vode. Eventualna gradnja mosta tema je koja se također direktno tiče razgraničenja na moru i potrebe da BiH kao članica UN-ove Konvencije o pravu mora osigura sva prava i obaveze koje iz tog članstva proizlaze.

Priča koju je teško zaključiti

Do ulaska Hrvatske u Evropsku uniju bit će održan još po jedan trilateralni sastanak na tehničkome i ministarskom nivou. Ako bude sreće i mudrosti, na tim će se sastancima

16 Prema službenoj korespondenciji institucija BiH i RH, a posebno zabilješki vođenih tokom službenih susreta s premijerom Sanaderom, jasno se vidi da je Hrvatska čak bila spremna na unilateralno raskidanje predmetnog ugo-vora.

17 http://slobodnadalmacija.hr/BiH/tabid/68/articleType/ArticleView/arti-cleId/188084/Default.aspx.

potvrditi dogovoreni principi te eventualno ispolirati neke nejasnoće i nedorečenosti. Morat će se posebno precizirati status Neuma, odnosno, kako će biti snabdijevan robom iz BiH, kako će vatrogasna vozila i vozila Hitne pomoći Doma zdravlja iz Čapljine dolaziti do Neuma. Da li kao i do sada ili će nešto promijeniti nova okolnost to što će stanovnicima ovoga gradića Evropska unija biti na kućnom pragu... Ukoliko se potvrde dogovoreni principi i razrade detalji koji život znače, onda se može očekivati da će do kraja juna ove godine BiH i Hrvatska potpisati Ugovor o graničnim prijelazima, Sporazum o malograničnom prometu, da će Evropska komisija usvojiti odgovarajuće odluke kojima se mijenja pravno naslijeđe EU-a (acquis communautaire) kako bi se BiH omogućilo da koristi Luku Ploče u skladu s dogovorom, a BiH će u tom slučaju potpisati interpretativnu izjavu. Evidentno je da se u posljednjih godinu dana učinilo više na nalaženju adekvatnih rješenja nego u svih prethodnih petnaest godina zajedno. To samo dokazuje tezu kako proširenje EU-a transformativno djeluje na zemlje koje postaju njezine članice i blagotvorno na zemlje koje s njima graniče. Možda je otuda pretjerano, pa čak i potpuno krivo, u prvi plan isticati negativne implikacije. Ili je to normalna reakcija, prirodni refleks u slučaju nužde. Kako god, trilaterala neće završiti na ovim pitanjima, niti će konsultacije i dogovaranja prestati nakon prvoga jula ove godine. Ima još tema oko kojih će BiH i Hrvatska morati nastaviti razgovarati i pregovarati u dobroj vjeri i namjeri. Jedno od njih je granica, a posebno razgraničenje na moru koje bi moralo biti usklađeno s UN-ovom Konvencijom o pravu mora čije su potpisnice i BiH i Hrvatska. Rješavanje imovinsko-pravnih sporova, odnosno konačno potpisivanje imovinsko-pravnog sporazuma važna je tema na kojoj će se morati raditi, kao i socijalna prava radnika iz BiH u Hrvatskoj, sukcesija imovine i druga pitanja. Koliko god ona zvučala kao ekskluzivno bilateralna, u njih će se u različitim fazama uplitati i EU. Zato je ovu priču o bilaterali-trilaterali teško zaključiti nekim velikim najavama ili procjenama. Bitno je da se zadrži ova radna dinamika i međusobno povjerenje, a Evropska unija će morati nastaviti ulogu motivatora i pravednog arbitra tamo gdje to uistinu bude trebalo.

O VPI BH: Vanjskopolitička inicijativa BH (VPI BH;www.vpi.ba) je domaća nevladina i neprofitna organizacija, osnovana 2004. godine u Sarajevu, posvećena promišljanju međunarodnih odnosa i euro-atlanskih integracijskih procesa BiH. Cilj VPI je, pružiti pomoć državnim institucijama pri otkrivanju slabosti i promociji vrijednosti prisutnih u tim procesima, radi povećanja efikasnosti bh. institucija u ispunjavanju predstojećih obaveza.

Ovu nezavisnu analizu pripremila je Vanjskopolitička inicijativa BH (VPI BH) uz financijsku pomoć Britanske ambasade. Pogledi izneseni u ovoj analizi su stoga pogledi VPI BH i ni u kojem slučaju ne oslikavaju poglede Britanske ambasade.

April 2013.