faavaeina 1839 sulu ianuari 2012 “o le faa … · vaatausili f. toleafoa mailo t. tuamu...

16
“O LE FAA-FAAPOTOPOTOGA” O LE SULU SAMOA O LE NUSIPEPA FAA-LE-LOTU NA FAAVAEINA I LE T.A. 1839 EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO SAMOA FAAVAEINA 1839 SULU IANUARI 2012 Faatonu: Cellphone: 7715037 -Main Office: Ph. 24414, Ext 30 - website: www.cccs.org.ws Saunia e le Matagaluega o le Talafaasolopito o le Ekalesia: Arthur Wulf, Visesio Sega & Latu Latai O le faatuatua o Porosini le fafine ua oti lana tane - itulau e.15 O e ua pasi i le su’ega a A’oa’o Fesoasoani p2 Ua Talanoa le Loi i le Atua - itulau e 10 O e ua pasi mo le Kolisi i Malua 2012 p2 faaauau itulau e 6 Faasologa o faigalotu i le TV/2AP - itulau e 12-13 O Ioane Uikilifi le Fetuao o le Toe Fuata’iga - p.5 O LE ATA: O le maota o le galuega/aulotu i Lalomanu. Na pu’eina i le asiasiga a le Sulu Sa- moa ina ua tuana’i le mafuie ma le galulolo i Samoa ia Setema, 2009. $3,258,525,60 mo A’oga a le Ekalesia O tupe na pasia e le Fono Tele a le Ekalesia mo le tausaga e 2011, mo le totogiina o ana a’oga (totogi o faiaoga ma isi mea eseese), e $3,258,525,.60 O le tupe e alu i le totogi o faiaoga ma isi tagata e galulue ai i aoga, e $2,497,925.60. Faatomuaga: E pei ona taua i le ulutala o lenei pepa, ua manatu lenei matagaluega,

Upload: doanthu

Post on 28-Jul-2018

215 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

“O LE FAA-FAAPOTOPOTOGA”

O LE SULU SAMOA O LE NUSIPEPA FAA-LE-LOTU NA FAAVAEINA I LE T.A. 1839

EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO SAMOA

FAAVAEINA 1839 SULU IANUARI 2012Faatonu: Cellphone: 7715037 -Main Office: Ph. 24414, Ext 30 - website: www.cccs.org.ws

Saunia e leMatagaluega o leTalafaasolopito ole Ekalesia: ArthurWulf, Visesio Sega& Latu Latai

O le faatuatua o Porosinile fafine ua oti lana tane -itulau e.15

O e ua pasi i le su’egaa A’oa’o Fesoasoani p2

Ua Talanoa le Loi i le Atua- itulau e 10

O e ua pasi mo leKolisi i Malua 2012 p2

faaauau itulau e 6

Faasologa o faigalotu i leTV/2AP - itulau e 12-13

O Ioane Uikilifi le Fetuaoo le Toe Fuata’iga - p.5

O LE ATA: O le maota ole galuega/aulotu iLalomanu. Na pu’eina ile asiasiga a le Sulu Sa-moa ina ua tuana’i lemafuie ma le galulolo iSamoa ia Setema, 2009.

$3,258,525,60 mo A’oga a le Ekalesia O tupe na pasia e le Fono Telea le Ekalesia mo le tausaga e

2011, mo le totogiina o ana a’oga(totogi o faiaoga ma isi mea

eseese), e $3,258,525,.60 O letupe e alu i le totogi o faiaogama isi tagata e galulue ai i aoga,e $2,497,925.60.

Faatomuaga: E pei ona taua i leulutala o leneipepa, ua manatulenei matagaluega,

2. O LE SULU SAMOA Ianuari 2012

O Tusi mo le Su’ega Ulufalei le Kolisi Faafaifeau i Malua

Feagaiga Tuai: IOSUA. Feagaiga Fou: KORINITO I & II

O e ua faamanuiaina e ulufale i leKolisi Faafaifeau i Malua 2012SUAFA MATAGALUEGA

1. Auatama Iese Niusauelese2. Io Itamua Faleata3. Iopu Kalepo Faleata4. Kara Ipuniu Falealili i Sisifo5. Koroseta Tavita Aukilani6. Motusaga Lesa Falealili i Sisifo7. Peniamina Neueli Aana8. Piula Pula Ituotane9. Sekoa Levasa Aana10. Tasi Matagi Niu Sila i Saute11. Vaai Tua Aana12. Vailele Lemalu Aana13. Vaise Maiava Faleata

SUAFA O E UA FA’AMANUIAINA

I LE SUEGA A’OA’OFESOASOANI 2011.

NIUSAUELESETavaga M. BrownFiu Milovale TiesiFata Oreni AvigaTuuu Nonu Faatoafe

KUINISELANIPeter BrownTupaimatuga Teofili ReaIoane Koria

NIU SILA I SAUTEMano Maila RopatiTuioti Misilei Ioane

MANUKAUMatila Mose KalatiUialatea Ao PelesaraSeiuli Okesene SolomonaFonoti Tiavaasue

AUKILANITupa’i Nimo SiakiTuivaiti Maamora

TaulapapaMuliagatele T.F.S. TauasosiTuiloma Lio TuigamalaNofoasa Mauola Taito

APIA I SASA’EIsaraelu SalanoaPouli MoliFelagona’i LavaFuisami Iosia

APIAFaaolatane T.S. Leota

MALUAVailua Esau Laufili

FALEATAUlugia M. MatafeoJoseph T. FoaeseToavalu T. FaasipaLaufiso S, T. S, SeveVui Laniselota Lameko

AANAPetivia MāfuaFaigame Toalepai

LOTOFAGA – LEPA –ALEIPATAVailala SavusaFaagalogā TaliauMalielegaoi Pogi

FALEALILI I SISIFOAveao OleneSelave S.SioneLauvao OpetaVaatausili F. ToleafoaMailo T. Tuamu

FAASALELEAGATaulolo GaluUsumanu Su’aKupito FaaolataneAeau MeaalofaPoto P. TiaPa’a’a Iuni

ITUOTANEFaimata TaulauniuSigapoa Vaele PoloaigaIsaia Afitu NeueliFatu FeomaiaFaatoatoa Faaoso

O LE SULU SAMOA Ianuari 2012 3.

O LE LAUGATusi Faitau: 1 Ioane 2 :12-17Matua: 1 Ioane 2: 12: Lefanau e, ou te tusi atu ia teoutou, aua ua faamagaloinaa outou agasala ona o lonasuafa.”

O le mataupu lenei a leaposetolo o Ioane, oloota’ua mai ai, meaalofa e tolue foai fuaina mai e le Atuamo le tagata:* O le meaalofa o lefaamagaloga ia Keriso;* O le meaalofa o le iloa ole Atua;* O le meaalofa o le malosimanumalo. O le mataupu foi lenei, etusia faa-solo, pe faa-poetrye pei ona a’oa’oina i a’oga .E fefo’ifo’ia’i foi i le mea etasi: Le fanau e, ou te tusi atuia te outou, aua uafaamagaloina a outouagasala ona o lona suafa.Outou tama e, ou te tusi atuia te outou, aua ua outouiloa o ia oloo i ai talu leamataga. Taulele’a e, ou tetusi atu ia te outou, aua uaoutou manumalo i le olooleaga. Tamaiti e, ou te tusiatu ia te outou, aua ua outouiloa le Tama. Outou tamae, ua ou tusi atu ia te outou,aua ua outou iloa o ia olooiai talu le amataga.Taulele’a e, ua ou tusi atu

ia te outou, aua o malolosioutou, oloo tumau foi ia teoutou le afioga a le Atua, uaoutou manumalo foi i looleaga.” O le faiga lea a le tusitala,poo le aposetolo, ina iamanatua gofie ai e lanafanau faale-agaga, mea uaia a’oa’o atu ai. O lefefo’ifo’ia’i foi i upu lavaia, ua faamamafaina ai, mafaatauaina atili ai, mea uaa’oa’oina atu.

Muamua: o le meaalofa ole faamagaloga ia Keriso. O le mea taua lava lea, male ute o le Tala Lelei nalaugaina e uluai faifeau o leEkalesia - o aposetolo masoo o Iesu. Na auina atu le AuKerisiano i le amataga o leEkalesia, e tala’i atu lesalamo ma le faamagalogao agasala ia Keriso Iesu -Luka 24:47: “ina iatala’iina foi le salamo ma lefaamagaloina o agasala inuu uma i lona igoa.” O le fe’au foi lea natala’iina atu e Paulo iAnetioka - Galuega 13: 38-39: “O lenei, sema e, le auuso e, ia outou iloa uafolafolaina ia te outou lefaamagaloina o agasala onao lenei tagata; o tagata umafoi o e faatuatua, eta’uamiotonuina i latou ia teia i mea uma lava na lemafai ona ta’uamiotonuinaai outou i le tulafono aMose.”

O le faamagaloina, o lemaua lea o le filemu, ma leleleiga ma le Atua; ae legata i lea, o le mafutagafaauo ma le Atua. Ma o leuiga moni lena o lemeaalofa foa’i fua na aumaie Iesu mo tagata: O lefaamagaloga o agasala, o leleleiga ma le Atua. Ua faaaogaina e Ioane lefasi fuaiupu e faapea,(fuaiupu e 12):“.....faamagaloina a outouagasala ona o lona suafa....” ‘Ona o lona suafa.....’ Etaua tele i tagata Iutaia lemanatu lea: “Ona o lonasuafa....” E ta’u soo foi e lefai Salamo: Salamo 9:10: E faatuatuaia te oe o e ua iloa lousuafa.....” E le faapea e faatuatuaona ua latou iloa le igoa,poo le suafa, ae ona ua latouiloa le uiga, poo le natura ole ona le igoa, poo le suafa,ona latou faalagolago leama faamoemoe iai,faatuatua ma faatalitali iai.Aua ua latou iloa, o uiga iao le Atua, e amiotonu, aealofa faamagalo; e i ai lonato’asa, ae paleni mai i le isiona itu, o le onosai,faapalepale, ma faamagalo,i lona alofa tunoa, ona o lesuafa o lona Alo, o IesuKeriso. Na ifo se nuu ma o latoufaifeau i se isi nuu, ona o seagasala matuia na fai e se

faaauau itulau e sosoo ai

4. O LE SULU SAMOA Ianuari 2012

O LE LAUGAisi. Na talia le ifoga, e leona o se isi lava mea, ae onao le aotelega lea, ma letuufaatasiga lea, o lemamalu o tagata ma o latoutofi ua ifo, o ao o faalupega,ma faatumutumuga o lenuu. Ua pulolou i le ie apulou ai le Samoa ma ifo, olona uiga, ua fai mai, ‘Oute faato’ese atu ma ifo atu io outou luma, ona o lematuia o le agasala na oufai. Ia outou alolofa mafaamagalo mai a’u.” E peilava ona tatou ifo i luma ole Atua amiotonu, ma tatoupulolou - ‘i lona Suafa.....’ O le ‘ietoga lea a le lagi.O le igoa o le ‘ie, “I lonaSuafa.” O le ‘ie o lefaamagaloga o agasala, oIesu Keriso lava lea. Aua oia na faatauina i tatou i lonalava toto na faamaligiinamo le faamagaloga o a tatouagasala. Soo se tasi etalitonu ma faatuatua ia teia ma le taulaga pa’ia na iaosia i lona lava tagata, efaamagaloina o ia. Fai mai le Salamo e 20:7: “Oloo ta’uta’u nisi ikariota, ma nisi i solofanua;a o tatou ua tatou ta’uta’ule Suafa o le Alii lo tatouAtua.” Ma le Salamo 25: 11: “LeAlii e, ona o lou Suafa, ia efaamagalo mai ai la’uagasala....”

Lua: O le meaalofa o leiloa atili o le Atua Ua lata i le selau tausagao Ioane ae ia tusia le tusilenei. Fitusefulu tausaga osoifua i lona Alii ma lonafinagalo, ma na iloa lelei aiuiga o le Alii le Faaola. Ele o le iloa na o le faale-mafaufau, ae ona ua ola ai,ma mafuta faatasi ma leAtua. O le upu Eleni ofaaaogaina i le mafutagalenei, o le upu e faailoa aile mafutaga a le tane ma leava. Ua iloa lelei e le isi leisi, aua ua tasi i la’ua. E faapea foi onavavalalata le mafutaga a leKerisiano, ua manatufaatasi ma Paulo e faapea:“A o a’u, ou te le toe ola a’u,a o Keriso oloo ola i totonuia te a’u.....” Ua avea ma lala o le VineMoni. Ua ola ai, ma foliga ai, iuiga ma foliga o le Vine Monilea na fetalai: “O a’u nei o levine moni, o la outou. O letumau ia te a’u, ma a’u ia te ia, oia lava e fua tele mai; aua e lemafaia e outou ona fai o se meae tasi pe a a’u le iai.”

Tolu: O le meaalofa o le malosimanumalo. Fai mai le tusi lenei a Ioane,“Taulele’a e, ua ou tusi atu ia teoutou, aua o malolosi outou,oloo tumau foi ia te outou leafioga a le Atua, ua outoumanumalo foi i loo leaga.” O taulele’a, o letauosoosoga o le malosi. Eono soona fai le malosi lea;e ono le popole i se mea e

lei taitai le olaga. Peitaiane, a tuu faatasi le malosio le taule’ale’a, poo le teinemuli, ma le afioga a le Atua,ona maua ai lea o lemanumalo i le leaga lea napopole ai foi le poto oSolomona ma ia lapata’i:“Ia e manatua le na faia oe iona po o lou taule’ale’a...” O Kerisiano uma e mulimuli ia’oa’oga a Iesu, e taulele’a umai le itu faale-agaga. E malolosifaa-taule’ale’a le ola faale-agaga. E fiu le fili i tu’ipala letino ae le mafai ona ua ma’a’a ilona talitonuga ia Keriso. E ma’a’a tino o fanau, mataulele’a, ma tama o ia Keriso,pe a savavali faatasi ma ia, a ofeagai ai ma fita o le ala, mafaafitauli o le olaga. E leai nitulagavae o le Kerisiano e iloa ile matafaga oneone o loosavavali ai ma Keriso, aua olooafisi faa-mamoe na leiloa eKeriso, ma aga atu i le ‘aiga, malona Tama. Fai mai le pese a tamaiti oA’oga Aso Sa:“I am weak but Thou art strong, Jesus keep me from all wrong,I’ll be satisfied as long, As I walk , let me walkClose to Thee.

Just a closer walk with Thee, Jesus is my plea,Daily walking close to Thee, Let it be, dear Lord, let it be. E manaia pe a saili ane le fatio le pese lenei, ma pesepese aitamaiti o le A’oga Aso Sa.

Matua: Le fanau e, ou te tusi atuia te outou, aua ua faamagaloinaa outou agasala ona o lona suafa. Afemata T. Apelu Aiavao Faatonu Sulu (e sui ai le laugana atofaina e le’i oo mai)

O LE SULU SAMOA Ianuari 2012 5.

O Ioane Uikilifi - le Fetuao o leToe Fuata’iga (Reformation)C. 1330 - 1384Ua lapata’i Uikilifi itagata ina ia toe fo’i ile faatuatuaga mafaatinoga sa fai eulua’i Kerisiano, aetetee atu i mea fou uafaatupuina e tagata Sa talitonu Uikilifi i le auai oKeriso ma lona toto i le agaga (ile Faamanatuga), ma ia faaali efaapea, ia manatua Keriso malona auai i le Faamanatuga, i lefaatuatua o le tagata i le taulagana faia e le Alii. Ua ia lapata’i itagata ina ia toe foi i lefaatuatuaga ma faatinoga sa faie ulua’i Kerisiano, ae tetee atu imea fou ua faatupuina e tagata. Na ia tusi e faapea, “O mea uatatou faia e tatou faifeau mafaapa’iaina e le o le tino lea o leAlii, a o faatusa o lona tino.‘Aua le manatu e afio mai le tinoo le Alii mai le lagi i faatusa iaoloo i falesa ta’itasi uma.” Na ia fautua ina ia tatalo tagatataitasi uma latou te suesueina lefinagalo o le Atua oloo iTusitusiga Pa’ia.....Fetalai Iesu:“O au nei o le vine moni.” O lemea lea, aua tou te tapua’i ai i levine ma faapea o le Atua lea. Efaapena foi le areto; e le liua leareto ma le uaina i le tino ma letoto moni o Iesu. Ua amata lagalaga nei finagaloo tagata i le Iunivesite e pele iaUikilifi, o Okisefoti (Oxford) ile tausaga e 1380 ona o le teteemai pea ia Uikilifi o le pulega ale Pope i Roma. Ua amata teteeai foi le pule o le Iunivesite o

Okisefoti ia Uikilifi ma manatuai ua tatau ona fai se mea iaUikilifi. Ua filifili nei ni foma’ise to’a sefululua o mataupusilisili tau i le Tusi Paia aemaiselava le itu i le FaamanatugaPa’ia, e saili se tonu e tatau onafai ia Uikilifi. Ina ua mae’a lelatou fono, na fulisia le to’afituo latou i le talitonuga, e sese meaoloo aoaoina e Uikilifi e uiga ile Faamanatuga. Na ofo le pule o le Iunivesiteo Okisefoti i le to’a lima o sui ole fono, lea na manatu e leai semea o leaga ai aoaoga o fai eUikilifi e uiga i le Faamanatuga.O se taumafaiga ina ia taofia aiaoaoga oloo fai e Uikilifi e uigai le Faamanatuga, o lea na faaaliai e le pule o le Iunivesite oOkisefoti e faapea, soo se isi lavae aoaoina mea oloo talitonu iaiUikilifi, pe lagolagoina foi o ia,o le a falepuipui, aveese uma onatofi o le Iunivesite, ma faate’ama le ekalesia (excommunicate). E faitauina atu ia Uikilifi lefaaiuga ua faia e polofesa nei omataupu silisili, a oloo fai anaa’oga i le Iunivesite e uiga lava ile Faamanatuga. Na matua ofoai foi la Uikilifi ma avea leafaaiuga ma mea e matua nunumiai lona mafaufau. Ae na atilimaumaututu ai lona talitonuga efaapea, o manatu o nei tagata, ole a le faavaivaiina ai onatalitonuga e uiga lava i leFaamanatuga. Na talosaga Uikilifi i le tupuina ia ia suia le faaiuga a le puleo le Iunivesite, ae na leamanaiaina. Na faanatinati atuIoane o Koniti (o le atalii o letupu), i Okisefoti e fautuaina

Uikilifi ina ia taliaina lefaatonuga mai le pule o leIunivesite, ae le’i taliaina eUikilifi le fautuaga. O le tausaga e 1381 na tusiaai e Uikilifi lana ta’utinoga(Confession), o se tama’i tusi leana ia faamalamalamaina ai onamanatu ia ua teena e le lotu male Iunivesite o Okisefoti. O le vai taimi o le aga’iga’i atui le taumafanafana i Europa, nafaaseesee tuagalu ai loa Uikilifimai lona auai i le soifuagalautele o tagata, ua le toe auai atufoi i le Iunivesite o Okisefoti. Ose faaiuga faigata lava lea iaUikilifi aua o lona soifuaga atoasa auai i le Iunivesite ma lonapulega ma le galueaiina. I iatausaga, a ta’u loa le igoa o leIunivesite o Okisefoti, e osovave lava mafaufau o tagata iaUikilifi. E mafai ona tatou lagona nilagona na oo ia Uikilifi i lea vaitaimi. Ua faasaina nei o ia maile Iunivesite sa fai ma onalaufanua ma oloo lauiloa ai o ia.O le a galue nei o ia e aunoa male faavae mautu lea i lona olagafaale-lalolagi. Ae peitai ane, ole suiga lea na avea matumutumu mauga o lona soifuai le lalolagi nei.(I le Sulu o Fepuari, o le afaaauau ai le tala ia Ioane Uikilifii le mataupu: O le Faitotoa e leMafai ona Tapunia e se Tagata)

(mai le tusi: God’s Generals,tusia e Roberts Liardon,faamatalaina e Afemata T. ApeluAiavao)

TruthSince truth is always true

And only true can be,Keep me, O Lord, as true

to truth As truth is true to Thee.

- T. Baird

6. O LE SULU SAMOA Ianuari 2012

faaauau itulau e sosoo ai

Mafutaga Faafouina Faifeau ma Aoao Tausinuu 2009

“O LE FAA-FAAPOTOPOTOGA(Congregationalism)”

tatou te toe asia le talafaasolopitoo lenei lala o le faatuatuaga Faa-Kerisiano, lea e faavae ai la tatouEkalesia; le EkalesiaFaapotopotoga Kerisiano Sa-moa, ina ia toe lagalaga ai nimanatu taua, tatou te fetufaa’ima faaali manatu ai i leneimafutaga. O le agaga maulalo ele maua i lenei pepa se atoaga ole mataupu, a o le faamoemoe,o le a atili oa lenei taumafaiga isa outou faasoa mai i sa tatoufetufaaiga i se taimi mulimuliane.O le Faa-faapotopotoga malona Amataga E le faigofie ona tamau setaimi na amata ai le Faa-faapotopotoga, aua o le Faa-faapotopotoga e mafai onafaapea o se upu e faasino i sefaiga faa-ekalesia kerisiano. Olea faiga ua manatu tagata emulimulitai i faiga Faa-faapotopotoga, sa lima ta’ita’iinaai uluai ekalesia i le FeagaigaFou. O lona uiga e mafai onafaapea, o le Faa-faapotopotogana amata mai lava i le amataga iuluai ekalesia. Peitai, e le po se lilo i le tele ofaiga faa-ekalesia o lefaatuatuaga faa-kerisiano ua iai,ma o le tasi lava lenei omafuaaga o le felefele o leEkalesia Kerisiano. E le gataona o eseesega i luga o mataupusilisili ma le faauigaina o le Upua le Atua, a o eseesega i luga ofaiga faa-pulega o le ekalesia. E pei ona manino i le

talafaasolopito o le ekalesia ilona amataga, sa tasi lava leekalesia, o le Ekalesia Katoliko,o le Ekalesia Oikomene; o leEkalesia Iunivesale, lea e aofiauma ai soo se kerisiano o lelalolagi. Peitai ina ua oo mai le amatagao le seneturi e 11, ina ua maea leuluai meleniuma talu ona sosolole Tala Lelei, ua vaeluaina leEkalesia; i le Ekalesia KatolikoRoma i sisifo o Europa, ma leEkalesia ‘Orthodox’ i sasae. Ole uluai vaeluaina lea o leEkalesia ona o eseesega faa-mataupu silisili, eseesega i tu maaga ma gagana, faapea foi faigafaapolokiki sa afaina ai. E lei gata ai i i le vaevaeina ole Ekalesia Kerisiano. Ina ua oomai le seneturi e 16 na toevaevaeina foi le Ekalesia i le vaitaimi tonu o le Toe Fuata’iina(Reformation) lea na taulamua aiMatini Luteru i lona tetee atu ifaiga ma pulega faa-pope a leEkalesia Katoliko Roma. O leToe Fuata’iina lea na fanau maiai ekalesia Porotesano poo ilatou ia ua o ese mai le EkalesiaKatoliko Roma, lea e aofia ai male Faa-faapotopotoga. O se tasi o aoaoga taua aMatini Luteru: ‘E OsitaulagaTagata Uma’ (Priesthood of allBelievers). O lea aoaoga, o letetee lea a Matini i le faamamafatele e le Ekalesia Katoliko Romao le au-ositaulaga poo e uafaauuina (clergy), ma le faigafaa-epikopo (episcopalism) etaitaiina ai le ekalesia. O se faigafaa-piramita, lea e pito ai i luga

le Pope, ona faasolosolo mai ailea i katinale, akiepikopo seia oolava i patele. O se faiga e faavaei luga o le aoaoga o le Gafa Faa-Aposetolo (Apostolic Succes-sion) lea e faapea, na amata maile Aposetolo o Peteru lea safaavaeina le Ekalesia i Roma. OPeteru la o le uluai Pope lea, auao ia na tuu iai e Iesu le pule efaavaeina ai lana Ekalesia e tusaai ma le aoaoga Faa-KatolikoRoma. Ma o lea malosiaga faa-pope oloo tuufaasolo mai lava eoo mai i ona po nei.(1)

(1) “Mataio 16:18-19: “Ou tefai atu nei au ia te oe, O Peteruoe, ou te atia’e foi la’u ekalesiai luga o lenei papa, e le mafaiafoi e faitotoa o seoli onamanumalo iai. Ou te avatu foiia te oe ki o le malo o le lagi, ose mea foi e te fusifusia i lelalolagi, e fusifusia foi lea i lelagi, o se mea foi e te tala i lelalolagi, e tatalaina foi lea i lelagi.”

O le manatu o Matini ma ilatou sa taimua i le ToeFuata’iina, ua foliga mai uamamao ese le Ekalesia KatolikoRoma mai le faavae faale-ekalesia sa amata mai ai leFeagaiga Fou. Ua faamamafatele e le Ekalesia Katoliko Romale au-ositaulaga ma le pulegafaa-epikopo, ma ua oo ai leEkalesia i ni talitonuga e faapea:‘ua na o e ua faauuina e mafaiona latou faia tapuaiga masakarameta e fitu a le Ekalesia’.E le gata i lea, a ua na o i latoufoi e auala mai ai le Alofa Tunoao le Atua i le tagata agasala. Maua avea ia manatu ma ala ualeaga ai le aufaigaluegafaauuina, ona ua latou talitonu oi latou e tu i le va o le tagata male Atua. Ma ua oo ai lava i le

faaauau mai le itulau 1

O LE SULU SAMOA Ianuari 2012 7.

“O LE FAA-FAAPOTOPOTOGA(Congregationalism)”

faaauau itulau e sosoo ai

tulaga ua vavaeese ai le au-ositaulaga mai tagata lotu (laity). O le tetee la a Matini, o letalepeina lea o le pa ua i le va ole tagata lotu ma le aufaigaluegafaauuina, aemaise ai o le va o letagata ma le Atua. I se isi itu, ole Toe Fuataiina o le toefaatauaina lea o tagata lotu. Ole faaupuga “e ositaulaga tagatafaatuatua uma”, o lona uiga etutusa tagata uma i lo latoufesootai atu i le Atua. E le uiatu le tagata i e ua faauuina, aesaoloto e tatalo ma tapuai sa’o ile Atua. O le tasi o aoaoga a Matini,‘Ua na o le Tusi Paia Lava’ (So-lar Scriptura). O lona uiga na ole Tusi Paia e maua ai le meamoni, aua o le Upu lea a le Atua.O le manatu o Matini, ua sagaese le Ekalesia Katoliko Romamai le Tusi Paia, e ala lea i lesiitia tele i luga o le Pope ma leaufaigaluega faauuina. O lonamanatu ia toe foi le Ekalesia i leTusi Paia, oloo iai le faasinogamoni mo le Ekalesia. O le Faa-faapotopotoga la eafua mai luga o le manatu leaina ia toe foi i le Tusi Paia. O leTusi Paia oloo iai foliga tatau ole Ekalesia. O lona uiga o leFaa-faapotopotoga o le toeaumaia lea o foliga o uluaiekalesia o le Feagaiga Fou.Foliga ia o lea ua manatu Matinima isi i le seneturi e 16, ua leatagia i le Ekalesia KatolikoRoma. Ma o le Toe Fuata’iina,o se tasi lea o mafuaaga o le toefafaguina o le Faa-faapotopotoga, ma na malositele lona leo i totonu o Egelani ile faaiuga o le seneturi e 16.

O le Faa-faapotopotoga itotonu o Egelani Aisea na malosi ai le leo o leFaa-faapotopotoga i Egelani? Ole mafuaaga ona o le ToeFuata’iina i Egelani sa manatule toatele e lei oo i le ooooga etatau ona iai. E iai le manatutaatele o le au suesue, o leEkalesia Agelekana “ePorotesano lana mataupu silisiliae Katoliko Roma ona foliga”. E mafua lea manatu, ona e uilava ina vaveeseina le EkalesiaAgelekana mai le EkalesiaKatoliko Roma, peitai sa tumaupea ona ia faia pulega faa-epikopo. E moni ua le o toe ilalo o le puleaga a le Pope, aepeitai ua avea nei le tupu oEgelani e avea ma ulu o leEkalesia. O lona uiga ua le tele lava sesuiga poo se faafouina ua iai. Ole mea ua iloa, ua na o le tele atuo le aia faapolokiki a le tupu male malo i le Ekalesia i Egelani.O le tau amataga o suiga i totonuo le Ekalesia, ua faapena onafaatonutonuina e le tupu, ma uaoo ai Egelani i se tulaga, efaalagolago le suiga o le Ekalesiai le mea e lolo iai le finagalo olea tupu ma lea tupu.(2)

(2) O se faata’ita’iga, ina uatula’i mai le Tupu Tamaitai oQueen Mary i le 1553, sa ia toefaafoisia le Ekalesia Agelekanai faiga Faa-Katoliko Roma.Peitai ina ua tulai mai QueenElisabeth i le 1558, ua ia toelalagaina foi faiga Faa-Porotesano. Ae ina ua tulai maifoi King James i le 1603, sa ia

lagolagoina faiga Faa-Agelekana, ae taotaomia i faigafaa-Puritanism lea e aofia aiauga tama o le Faa-faapotopotoga. Ona la o lea, ua manatu ai letoatele, ua toe saisaitia foi leEkalesia i pulega pulepuletutufaa-epikopo e taitai e le tupu maakiepikopo (archbishops). Maua avea ma mea e faatuai ai onafaia suiga mo le toe fuataina o leEkalesia Agelekana. O le amataga lea o le tetee otagata i le Ekalesia Agelekana,ma oo ai lava ina o ese le toatelemai le Ekalesia. O lea tetee, uataua o le ‘O le Toe Faamamaina’(Puritanism), o lona uiga o ilatou ua manatu e tatau ona toefaamama (purify) at ili leEkalesia i Egelani e le gata maifaiga faapolokiki ma le faa-epikopo, a ia toe foi i foliga o leEkalesia i le Feagaiga Fou. Masa aofia i lenei tetee i latou nei otama iloga o le Faa-faapotopotoga, e pei o RobertBrowne, Richard Fritz, HenryBarrowe, John Robinson, JohnPerry, Oliver Cromwell ma isi. E malie igoa sa faaigoaina ai ilatou nei: o ‘separatists’, ‘dis-senters’, ‘independents’,‘brownists’. O ia igoa faaulaulaoloo aumai ai le agaga tetee onei tama. O le agaga ia saolotoma ia tutoatasi, ia le saisaitia leola tapuai o le tagata faatuatua ilalo o pulega faa-epikopo ma lemalo. Ma o lo latou tetee na ooai lava ina faafalepuipuiina mafasiotia le toatele o i latou. O le siosiomaga lea na fofoaa’e ai le Faa-faapotopotoga. Ele o se siosiomaga faigofie auasa feagai ma le matamataita onofoaiga tupu o Egelani aemaisele Ekalesia Agelekana mai le 16i le 17 seneturi. Ma o le tasi lavalea o mafuaaga o le faatuai o le

8. O LE SULU SAMOA Ianuari 2012

“O LE FAA-FAAPOTOPOTOGA(Congregationalism)”

O Oe malou SoifuaMaloloina

faaauau mai le itulau 1

Fai mai le alii polofesa o AmitGefen mai le Iunivesite o TelAviv i Isaraelu, o lou le gaoioi,poo le le faaaogaina o lou tino ini galuega, o se tasi lava lea omafuaaga autu o le tino puta male mamafa, ma le ma’i suka. Fai mai a ia, o lou nofo umima matamata i le TV, poo loutaalo umi i taaloga i le TV e peio le PlayStation, poo lou nofoumi foi i lau galuega i le ofisapoo i lou fale, ae te le tu i luga

ma e savalivali, pe e te masanifoi ona ta’oto i se taimi umi i leaaso ma lea aso, o se tasi lava leao mafuaaga autu o le tino putama le ma’i suka. O lona uiga, ole tagata gaoioi, o le tagatasavali, o le tagata sasasasa fa’i,o le tagata to’aga e fai ane leamea ma lea mea, e faagaoioi ailona tino, o le tagata lea e le ooiai le puta ma le ma’i suka. Ua ou manatua ai a o o’u laitiitii lo matou nuu o Leusoalii,Luatuanuu. E leai se faleoloa saiai. Ae a mana’omia se suka, onafai lea o seevae pa’u taavale olo’u tama ae savali mai i Apia efaatau atu ai se suka i le fale oPatele e taugofie, toe savali atuai. E fitu maila pe a. Ina ua matou sii i Sataoa, sa ile tolotolo i le va o Lotofaga maNiusuatia le faleoloa o Molesi.Tusa e lua maila le mamao. A

tuli oe e faatau le suka, o lonauiga, e te savali i maila e lua, toefoi mai i maila e lua. O le matuaexercise lava le mea e fai. O lonauiga, a e inuina foi la le ti i naaso, e inu inu malie, ina ia umise taimi o inu, aua a tatope, evave ona uma, uma atu ai ma lesuka, ona toe alu ai foi lea o seisi faatauga suka i maila e lua. O lona uiga la o le manatu, iae fai fai mea solo i lou fanua,faagaoioi ai lou tino, fai fai pea iaso ta’itasi. Savalivali foi i lematafaga ma matamata i lematagofie o le tele o mea na faiae le Atua i lana foafoaga. A leo lena foi, fai sa tou ‘ausavalivali ma nisi e talatalanoaai ma savavali faamalositino. Faifai pea i lea taeao ma lea taeao,poo lea afiafi ma lea afiafi. Osau fesoasoani tele lava lea i letaofia o le ma’i suka A.T.A.A.

sosolo ma le faatupula’ia o leFaa-faapotopotoga i totonu oEgelani(3).

(3) Faatoa iloa lava le alualu iluga o le Faa-faapotopotoga i leseneturi e 18 ma le 19. O levaitau lea o le Evangelical Re-vival na toe faamalosia aiekalesia laiti.

E le gata i lea o nei faafitaulina mafua ai loa ona o ese letoatele mai Egelani ae o atu i nisio vaega o Europa e pei o Holaniaemaise Amerika. Ma o ianofoaga na faapena ona tupuolaola ai loa le Faa-faapotopotoga. O le tausaga e

1620, na taunuu ai le vaata’uta’ua o le ‘Mayflower’, o lemalaga muamua lea a i latou nei,mai Egelani ma Holani ua tauao ‘Pilgrim Fathers’. Ma oAmerika lea na latou totoina aile Faa-faapotopotoga ma oo ailava ina avea o se Ekalesiamautu. E le tau fesili la poo le ale mafuaaga ua ala ai onamatilatila aga Faa-faapotopotogai le Faavae o le Malo o Amerika;e pei o le ‘saolotoga’ (freedom),aia tutusa’ (equality) ma le‘tutoatasi’ (independence). Otama ia o le Faa-faapotopotogana latou fausia le faavae oAmerika lea ua oo ai ina avealea malo ma faatusa o letemokarasi ma le saolotoga i le

lalolagi. Ioe, e lei faigofie le amatagamai o le Faa-faapotopotoga,peitai o le finau o nei tama naafua ai lava ona mautu mafaatupula’ia lenei Ekalesia.

Faavae Faale-Tusi Paia o leFaa-faapotopotoga O le poloa’iga a lo tatou Alii,“Aua o le mea ua potopoto ai setoalua, poo se toatolu i lo’u igoa,ou te iai faatasi ma i latou.”Mataio 18:20. O le fetalaiga lea a Iesu e fausiaai manatu faavae faa-faapotopotoga e uiga i leekalesia. O lona uiga a fesili poole a le ekalesia? E mafai onafaapea, o se potopotoga o tagataua talitonu ma faatuatua ia Iesu.E le taua le toatele o le aofaiga,ae o le mea ia laualuga o lefaatuatua ma le faia o le finagaloo le Atua. O le uiga faigofie lea

faaauau itulau e sosoo ai

O LE SULU SAMOA Ianuari 2012 9.

All my country has is spirit“All my country has is spirit. We don’t have petroleum dollars. Wedon’t have mines of great wealth in the ground. We don’t have thesupport of a worldwide public opinion that looks favourably on us.All Israel has is the spirit of its people. And if the people lose theirspirit, even the United States of America cannot save us.”

- Former Israeli Prime Minister Golda Meir.

O le Toto Masaa o Misionare nafai ma eleele lelei e ola a’e ai leTala Lelei Na ta’u atu loa ua fasiotia nimisionare se to’alua i Aferika iSasae, ona faamavae loa lea o lealii faifeau o Simi Hanitone malana aulotu, ae ofo (volenitia) emalaga e fai ma sui ia i la’ua uamaliliu. O Simi Hanitone saa’oa’oina i le Iunivesite oOkisefoti, le Iunivesite salogologoa ai tala o IoaneUikilifi.. O le tausaga e 1882 natupu ai lea mea, poo le tusa lea ole sefulu o tausaga talu ona te’ale taimi na maliu ai i Aferika semisionare tautaua o le LMS, oTavita Livigisitone. O semisionare mai Sikotilani, ma oia o se tasi o su’enuu, explorers,logologoa o le lalolagi na iamaua (discovered) le tele o nuui totonu o le konetineta tele oAferika. E le’i umi ona taunuu i Aferika

ia Simi ae amata maua i ma’i oAferika, aemaise lava le fiva, maua faamalosia ai lona toe foi iPeretania e saili matagi iai. E tasi le tausaga ua te’a ae toemalaga Simi Hanitone i Aferikai le galuega. Na ia filifilia le alapuupuu e malaga ai i leogatotonu o le konetineta oAferika, e ui lava o lea ala e telemea e lamatia ai lona ola. O taeao uma lava, na tefaitauina ai le “Salamo Malaga”e 121, ona faato’a toe faaauau ailea o lana malaga toatasi. Peitai,na te’i ua pu’eina o ia e ni tagata,tasaei ona lavalava, sasa, maloka i se falelauvao palapala male manogi leaga. O tagata safaapagotaina o ia sa inu ava, maonana. Ae ui lava i lea, sa iafaitauina pea le Salamo, matusitusi ana faamaumauga o lona

iai i lea mea. O le taeao na maliu ai o ia, naia faitauina ai le Salamo e 30, matusitusi ana faamaumauga efaapea, “Afai lava o le mataupumulimuli lenei o lo’utalafaasolopito i lenei lalolagi, olona uiga, o le itulau e sosoo aio le a tusia i le lagi, o le a leai nipisipisia ma ni mea e leaga ai.” O le taeao o le aso 27 Oketopa1885, na fasiot ia ai SimiHanitone e tagata uli Aferika iana latou taofia o ia. Na avea lea mea ma ala nalu’itauina ai tagata o Egelani, maoo ai ina matua toatele lava niKerisiano ua ofoina atu lo latouola e volenitia e sui ia SimiHanitone. Ma o le mea na ooiai, e na o le lima tausaga taluona maliu Simi Hanitone, ae ooi le 12,000 tagata o le mea nagalue ai, ua avea ma Kerisiano.Ma o le mea moni, na avea lelefulefu o Simi Hanitone mamolimau e ta’u atu ai i lekonetinata o Aferika ma lelalolagi, le faamaoni o le Atua epei ona lauina e Salamo samasani ona ia faitauina.

o le Ekalesia. I le vaai Faa-faapotopotoga, ofoliga faigofie foi ia o le Ekalesiaoloo faaalia i uluai ekalesia i leFeagaiga Fou. Aua foi o le augalea ma le faamoemoe o le Faa-faapotopotoga, ina ia toe foi leEkalesia i ona foliga i leamataga. O le taua lea o lo tatoutoe tepa i le Feagaiga Fou.(faaauau i le Sulu Samoa o lemasina o Fepuari 2012)

“O LE FAA-FAAPOTOPOTOGA(Congregationalism)”

Faithfulness: It costs to be faithful. It costAbraham the yielding up of hisonly son. It cost Esther the riskof her life. It cost Daniel beingcast into the den of lions. It costShadrach, Meshach and

Abednego being put in a fieryfurnace. It cost Stephen deathby stoning. It cost Peter a mar-tyr’s death. It cost Paul his life. Does it cost you anything tobe faithful to your Lord andKing?

10. O LE SULU SAMOA Ianuari 2012

A Page for Youth

ITULAU MO TUPULAGA TALAVOU

Ua amata ona ‘ou ‘a’efaavavevave atu i luga o lepapatu ina ia ou vave taunuu i letumutumu mauga. E le’i umi setaimi, ae ou oo atu i ni pito papama’ama’ai e faigata ona ousopo’ia. Na ou koma ai ‘i’inamo sina malologa e to ai lo’usela. Ae te’i ua faafuase’i onatoso faamalo le maea e se isi ole matou vaega, ma tau ai i lo’umata. “Oi ta fia ola e!” o la’utala lea ua fai ae leai se isi e nate lagona maia. “O lo’u‘i’oimata faapipii! (contact lens).Ua ou tau autilo solo nei i papama’ama’ai, pe ou te iloa atu ailenei tama’i ‘i’oimata e tutusalona tele ma se mataua i luga olaulaau i le taeao. “Iesu e, ia e alofa mafesoasoani mai i le su’ega o lo’u‘i’oimata faapipii.” O la’u tatalolea i le Alii ma lo’u talitonuga, ele faigofie ona maua ona na olo’u tautau i pito papa lea e fainei ae ua le mafai ona ou soonamigoi ona e tifato i lalo le mea.Na toe amata ona ‘ou ‘a’e i lugama lo’u faamoemoe, atonu lavae le’i pa’u lo’u ‘i’oimata oloo iaipea i totonu o lo’u mata, i le pitoo lo’u mata, poo lalo foi o lelaumata i luga. Na ou taunuu loai luga, sau la’u uo na ma fe’a’eifaatasi ua toso i luga lo’ulaumata ae vaai poo iai pea itotonu o lo’u mata le ‘i’oimata.Ae leai se mea! Ua uma nei lefaamoemoe. Ua leiloa le‘i’oimata. Ua ou faanoanoa lavaona e fai si mamao o lo’u aiga, emamao foi ma le foma’i mata etoe maua mai ai se isi ‘i’oimata. A o matou nofonofo ma

malolo, ma matamata i le mafolamai o laufanua o le nuu, o sevaaiga e matua maofa ai lava ile manaia o le vaai mai luga o lemauga. Na ou manatua ai, o lesilasila a le Atua, e oo atu lava itulu’iga uma o le lalolagi, ma soove vaipanoa. Mai le mea olooafio ai le Atua, na te silasila leleimai lava i le mea oloo tuu atu ailo’u ‘i’oimata i lenei lalolagitele. Peitai, o a’u lava ia, i lo’umanatu, o le a ou le toe vaai ilo’u ‘i’oimata. Ua leiloa! Na ou toe fo’i ifo i lalo i le mea otutu atu ai isi o le matou vaega o

sauniuni foi latou e fe’a’ei i luga. Pe tusa o se itula talu ona leiloalo’u ‘i’oimata, ae amata ona ‘a’ele isi teine. E le’i iloa e le teineua leiloa lo’u ‘i’oimata. Ae te’iua ‘e’e mai luga le teine matauvalaau mai ia matou, “Naleiloa se tioata faapipii a se isi?Ua ou tamo’e atu nei ma ou tu ilalo ifo tonu lava o le mea o ‘a’eai le teine. Ae te’i ua toe valaaumai le teine, “Fefaia’ia! E iai seisi na leiloa sona mata faapipii?E iai le tioata lea e feamoa’i e leloi i le si’usi’u papa ma tau aluatu i lalo.” Oi e moni lava. O lea uataunuu le tiliva faapitoa mai leAtua. Na ou punou ifo i lalo,ma aumai lo’u mata faapipii maile tiliva faapitoa a le Atua. Naou tago atu ua fulufulu lo’u mata

E le galo ia te a’u lea po! Na ou oso i totonu o la’utaavale i le afiafi popogi lea o letau malulu i le masina o Setema,ma soona faaoso la’u taavale maile ‘autafa, ma oomi le penisi mapeiseai oloo ‘ou sola ese ma lo’uaiga, mai la’u fanau, ma leanoano o ipu e fufulu, ma le maunapekini e le’i sokaina ma tata.Na o le tasi lava le mea lea e tumai i o’u luma, o se taimi filemuna o a’u e fai ai sa’u faatau eaunoa ma se isi poo ni mea efaalavelave mai. Se taimipaganoa e fai ai se mea mo a’ulava e aunoa ma le faalavelavemai o se isi. Na uli atu la’utaavale i le paka ua tumu itaavale, ma solomuli i le avanoao tuu mai ai. “E tatau lava onaiai se taimi mo a’u lava ia, e faiai se mea mo a’u lava ia.....!” Eaunoa lava ma so’u ‘i’ite e esefoi ni fuafuaga a le Atua oloo fai

mo a’u. Na tu la’u taavale ma ou oso ifafo. Manaia i la’u faalogo lemalu o le savili i lea afiafi, a oo’u savali atu aga’i i le faitotoa ile isi itu o le supamaketi. I lumaane o le faitotoa oloo nofo ai sefafine pe tusa o le 30 onatausaga, i se nofoafaataavale, mateineiti laiti e to’alua ai o sanafanau. E pa’e’e ma e pi’o lonatino, ma ona tama’ilima e pipi’ofoi. Na ou mafaufau, pe o le aso’u lagona, pe ana fai o a’u lea,ma so’u tino faapea ae o lea na ole 30 ni o’u tausaga. Na ou savali atu ma ou pasiale fafine ma lana fanau teine, maou alu i totonu o le faleoloa, malo’u fiafia ua na o a’u e leai seisi e faalavelave mai ia te au aeoloo ou sa’oloto ou te matamatama fai le mea ou te loto a’u iai. faaauau itulau e sosoo ai

faaauau itulau e sosoo ai

Ua Talanoa le Loi i le Atua

O LE SULU SAMOA Ianuari 2012 11.

A Page for Youth

ITULAU MO TUPULAGA TALAVOU Fai mai le tala a le fafine,“Faafetai tele lava i lou afe maima fesoasoani mai. E masanilava, e leai lava se isi e alofa mai. E le iloa e le fafine le tele o lefaaletonu sa iai foi lo’u mafaufaui le taimi ae ou te le’i fesoasoaniatu ia te ia. Na vave lava ona oufai atu, “O le a ou alu e momolioutou. E mamao le mea tou tenonofo ai?:” Na tali mai le isi o teineiti, elanumoana ona mata, e migimigilona laulu ‘ena’ena, “I ‘ole!” Matusi i le fale e fogafale lima petusa o le kuata maila le mamao. Na tulei atu e teineiti lo la tinama faaoso i le nofoa i tua o letaavale, ona o ane lea ua faamoele taavale wheelchair ma tuu i lekeli o le taavale, faato’a feosoiai ma nonofo faatasi ma lo latina. Na ou ta’u atu iai lo’u igoa, aefai mai foi le tina ma ta’u mailona fo’i igoa, o Kathy, ma faimai, “O la’u fanau teine lea, oLisa ma Laurie.” Matou talanoa lava ma alu lamatou taavale. Ua oo mai ia teau le fiafia ua maua ni a’u uo fou.Na oo i le fale ona fai mai lea oLaurie, “Ia tuu matou iinei.Faafetai tele lava i lou fesoasoanimai.” Fai mai Kathy, “Ua ma tete’ama lo’u toalua ma e na o a’u oute nofo i le fale lenei. E sau letama o teine i le avatu la’ua i leafiafi nei.” Na tulei atu le taavale wheel-chair a le tina e lana fanau, i lefaitotoa o le fale, ae ou valaauiai, “Tatou toe feiloa’i i se aso!”Ae sii mai lona lima ma onatamatama’ilima pipi’o mafaatofa mai. Na tagi o’u mata ma lo’u fatua o ou aga’i i lo’u aiga. Na oumafaufau, le afiafi na amata ilo’u lelava ma le fia malolo ma

faapipii i vai, ma toe tuu i totonuo lo’u mata, ma lo’u fiafia e peiua fusi atu a’u e lo’u Tama i lelagi ma fetalai mai ia te a’u,“Lo’u afafine pele, e leai sevaipanoa o lou olaga ou te levaaia.” Na ou tusi i lo’u ‘aiga efaamatala iai le aso na leiloa ailo’u mata faapipii. Ona tusi ailea e lo’u tama o le ata o se loioloo ia feamoa’i le ‘i’oimata efaalima lona tele i lo le loi o iafeamoa’iina. Ma upu oloo i lalo

o le ata oloo fai atu ai le loi i leAtua, “Lo’u Alii e, ou te le iloape aisea ua e faatonuina ai a’ue amo lenei mea i lalo. O le alona aoga? Ou te le iloa foi poole a lenei mea, ma e maumau ailo’u taimi aua e le ‘aina, toematua mamafa lava. Peitai, lo’uAlii e, a e fetalai mai lava e amoma ou alu ma a’u i lalo, ua amoma ou alu ma a’u i lalo!” tusia e Bettymae J. Huff, faamatalaina e Afemata T. A. Aiavao.

E le galo ia te a’u lea po!E ta le 8.30pm, ae ou toe ulufafoma le faleoloa, ae ou vaai atu,oloo tuu mai lava le fafine leneima lana fanau teine e to’alua, ile mea lava lea na ou ulua’i vaaiai iai. Na ou vaavaai atu iai, mafaaletonu lo’u mafaufau i la’utoe vaai atu i le fafine ma onafoliga ma’i oloo nofo mai lava ile mea lea e tasi i le wheelchair.Na ou oo i le taavale ma tatala lefaitoto’a, ae peiseai lava e iai semea ua na taofia a’u mai lo’u osoi totonu o le taavale. Uafetosoa’i manatu i lo’umafaufau. Ua oso mai foi ma lelapata’iga e masani ona faalogoiai, ‘Aua e te talanoa i tagata ese.’Ae musumusu mai foi le isi itu,‘a ‘e alu, o le a le mafai ona galoia te oe le fafine ma ana tamaitipe a e le faia iai se mea. Na ou toe foi i le fafine ma oufai atu iai, “E iai se mea ofaaletonu?” E aunoa ma so’u manatu o le afaapea foliga o le fafine pe a tali

mai i la’u fesili. E taumafai mailava se upu i le gutu e pei e pi’o,e tauivi lona tino ma tau fai maise upu faato’a mafai ai lea. “Navili la matou taxi pe tusa o le luaitula ua mavae, ae le’i sau lava.” “Se’i ou toe vili iai,” o la’u talalea iai ma ou amata savali loa ile telefoni. A o lenei lava etaumafai mai e aumai se tupe oute viliina ai le taxi, ae le’ifaigofie ia ia, ona e tau vane lavai nei tamatama’ilima pipi’o lanaato. Na su’e le tusi telefoni, ma vilile taavale ona ou alu atu lea iai ile fafine ma fai iai o le la o le asau le taavale. “O le a ou faatalise’i sau lau tou taxi ona oufaato’a alu ai lea.” Ae ua ou popole nei ona o leaua te’a minute e 15 e le’i sau lavale taavale, a o lea e fegasoloa’iane tagata ma autilo mai lava ile fafine lenei ma lana fanau,peiseai e ‘a’amu, pe inoino, matafaasiasia ane iai ae leai se alofa. faaauau itulau e 13

Ua Talanoa le Loi i le Atua

12. O LE SULU SAMOA Ianuari 2012

SAUNIGA AFIAFI O ASO SATV ONE 2012

ASO FAILOTU AULOTU MATAGALUEGA01.01.12 Toalua Perese FS Sapunaoa Falealili i Sisifo20.02.12 M A T A G A L U E G A L O T O F A G A – L E P A – A L E I P A T A

/ M A T A G A L U E G A O A ’ O A ’ O G A K E R I S I A N O11.03.12 Pita Toleafoa FS Laulii Apia i Sasa’e01.04.12 Utufua Naseri FS Apia Apia20.05.12 M A T A G A L U E G A N I U S I L A I S A U T E10.06.12 Tautua Aurelio FS Vaigaga Faleata01.07.12 Avea Vagana FS Saleimoa Malua22.07.12 M A L U A T H E O L O G I C A L C O L L E G E10.08.12 Hemi Faatonu FS Fuailolo’o Aana02.09.12 Pulemau Seve FS Foailalo Faasaleleaga14.10.12 Dr. Taipisia Leilua FS Moata’a Apia i Sasa’e11.11.12 Alapati Faataitai FS Tufutafoe Ituotane02.12.12 Esera Palala Siuniu Falealili i Sisifo23.12.12 Maluelue T.Pone FS Salua-Tai Aana

FAIGALOTU AFIAFI O LE VAIASOTV ONE 2012

ASO FAILOTU AULOTU MATAGALUEGA02-04.01.12 Fuata’i Simanu FS Satalo Falealili i Sisifo05-07.01.12 Pu’a Aumua FS Salesatele Falealili i Sisifo13-18.02.12 M A T A G A L U E G A L O T O F A G A – L E P A – A L E I P A T A

/ M A T A G A L U E G A O A ’ O A ’ O G A K E R I S I A N O12-14.03.12 Taulelei Alatina FS Eva Apia i Sasa’e15-17.03.12 Sepi Gafa FS Solosolo Apia i Sasa’e02-04.04.12 Talalelei Tuafafo FS Mulinuu Apia05-07.04.12 Peato Ale FS Falemai Moto’otua Apia14-16.05.12 Fuifui Taifela FS Vinifou Apia17-19.05.12 Faavae Saena FS Toomatagi Apia21-26.05.12 M A T A G A L U E G A N I U S I L A I S A U T E11-13.06.12 Iosefa Afutiti FS Peteleema Fou Faleata14-16.06.12 Faapaia Tariu FS Vailoa-Uta Faleata02-04.07.12 Isaako Viki FS Levi Saleimoa Malua05-07.07.12 Faraimo Tiitii FS Utualii Malua23-28.07.12 M A L U A T H E O L O G I C A L C O L L E G E20-22.08.12 Napoleone Vaiaso FS Manono-uta Aana23-25.08.12 Tauapa’I Tufi FS Lalovi Aana03-05.09.12 Simalu Kovati FS Taga Faasaleleaga06-08.09.12 Faasavala Leilua FS Faiaai Faasaleleaga15-17.10.12 Enefatu Lesa FS Tanoalei’a Apia i Sasa’e18-20.10.12 Iupeli Ieremia FS Fagalii Apia i Sasa’e12-14.11.12 Namaia Kofe FS Vaotupua Ituotane15-17.11.12 Leauma Faletoese FS Falealupo-Uta Ituotane

O LE SULU SAMOA Ianuari 2012 13.

03-05.12.12 Reupena Leau FS Piu Falealili i Sisifo06-08.12.12 Iakopo Pese FS Saleilua Falealili i Sisifo24-26.12.12 Piilua Sao FS Lepuiai Aana27-29.12.12 Iona Paniani FS Apai Aana

FAIGALOTU TAEAO O LE VAIASORADIO ONE 2012

ASO FAILOTU AULOTU MATAGALUEGA02-04.01.12 Kelekolio Sanele FS Salani Falealili i Sisifo05-08.01.12 Faaletaua Faaea FS Malaemalu Falealili i Sisifo13-19.02.12 M A T A G A L U E G A L O T O F A G A – L E P A – A L E I P A T A

/ M A T A G A L U E G A O A ’ O A ’ O G A K E R I S I A N O12-14.03.12 Aila Patea FS Luatuanuu Apia i Sasa’e15-18.03.12 Lavilavi Soloi Fs Letogo Apia i Sasa’e02-04.04.12 Maselino Sului FS Fugalei Apia05-08.04.12 Faatafa Nefu FS Alamagoto Apia14-16.05.12 Komiti Feau Eseese Tuuau FS Vaipuna Apia17-20.05.12 Tuana’i Uesile FS Magiagi Apia21-27.05.12 M A T A G A L U E G A N I U S I L A I SA U T E11-13.06.12 Foma’i Lafaialii FS Vaitele-Uta Faleata14-17.06.12 Eletise Suluvale FS Toamua Faleata02-04.07.12 Muta Papalii FS Lepale Malua05-08.07.12 Tavita Pulu FS Togo Malua23-29.07.12 M A L U A T H E O L O G I C A L C O L L E G E20-22.08.12 Taise T. Ioapo FT Satuimalufilufi Aana23-26.08.12 Avele Utumapu FS Apolima-Uta Aana03-05.09.12 Talosaga Hitila FS Siutu Faasaleleaga06-09.09.12 Aukuso Faamate FS Samata Faasaleleaga15-17.10.12 Setu Samitioata FS Maugafiafia Apia i Sasa’e18-21.10.12 Faalenu’u Tagataese FS Levili Apia i Sasa’e12-14.11.12 Kirisimasi Muaava Vaisala Ituotane15-18.11.12 Pepa Taavao FS Auala Ituotane03-05.12.12 Anoa’i Faletutulu FS Vaovai Falealili i Sisifo06-09.12.12 Amosa Vaetoeifaga FS Matautu Falealili i sisifo24-26.12.12 Tepatasi Tuala FS Apolima-Tai Aana27-30.12.12 Ieremia Saufo’i FS Faleū Aana

ou sola mai le gasu o le fale imeataaloa, ipu e le’i fufulua,napekini e le’i sokaina ma tata,ua fiu foi i le fetagisi o tamaiti,a ua i’u i lo’u fiafia ina ua ouvaai ia Kathy ma ona mafatiaga,ma lona onosai i le lua itula ofaatali le taxi ae oloo ia maua peale fiafia ma le filemu e le vevesi

E le galo ia te a’u lea po! Na ou ta’oto i lo’u moega i leapo ma ou matamata i o’utamatama’ilima e sasa’o lelei,ma ou matamata foi i lo’u tinooloo sa’o lelei, ma lo’u gutu e lepi’o pe a ou tautala, ona oufaafetai ai lea i le Atua ona o lonaonosai i lo’u tagata ma le olaoloo ou maua mai ia te ia, e

aunoa ma ni faafitauli e pei onaiai la’u uo fou o Kathy. Na amata mai ai i lea aso onama uo ma Kathy. Ua fai o ia mafaaa’oa’oga mo a’u ma lo’u aiga. Na ou faafetai foi i le Atua onao lona avea o o’u lagona tiga ilea po, ma le tuai o le taxi aKathy ma lana fanau, na avea mamea na auala mai ai le aoaogamai ia te ia, mo lo’u tagata leonosai ma fiu gofie. tusia e Karen O’Connor

14. O LE SULU SAMOA Ianuari 2012

E LE MAU SE TUPE I LETAGA A LO’U TAMA E matitiva lava lo matou aigaona e tele ina foa’i e lo’u tamaana tupe e maua. O ia o se faievagelia (evangelist), e malagamai lea mea i lea mea e lauga aii faatasiga faaleagaga e fai ai, mavalaaulia ai e lauga. O ia aso, sataugata lava le totogi ofemalagaa’iga ma tele lava inatau leai ai se tupe e maua a lomatou aiga ona o pasese o lo’utama i lana galuega faaevagelia. O le isi o mafuaaga ona o lefaiga sa totogi ai faifeau i na aso.Sa maua e faifeau o latou totogimo le tausaga, a o fai evagelia, ele totogiina se’i vagana ua laugaona maua lea o se latou tupe etusa ai o le lauga na fai. O lonauiga, a oo i aso malolo e pei o leKerisimasi ma isi e leai ai nifaatasiga faaevagelia, ona matualeai ai lava lea o se tupe maua alo matou aiga. Peitai e le’i avealea mea ma se mafuaaga e lefoa’iina ai e lo’u tama ni ana tupei tagata puapuagatia. Ou te manatua se isi aso na aluai lo’u tama e lauga i se tama’iaulotu e le toatele ni tagata. Esefulu aso faatoa foi mai. E peilava o lana masani, na matuafiafia lava si o’u tina e faafeiloaitama ina ua foi mai, ma fesilisilifoi iai pe na a mai le mafutagafaaevagelia. Sa tala fiafia lavatama ma talanoa fiafia ma si outina. Ona fesili ai lea o lo’u tina. “Efia se tupe na totogi ai oe e lemafutaga?” Ou te manatua lava foliga o siou tama ina ua ‘ata’ata ma vaai ile fola o le fale. “Ia malie oe......!” “O! Ua ou iloa! Ua e nofo foi

ma foa’i lau tupe, a ea?” “Marita,” o le tali lea a lo’utama ia tina, “Ua ta alofa i sifaifeau e matitiva lava lanaaulotu. A o lana fanau, e le leleilavalava ma masaesae seevae.Na momomo ai lo’u loto tina. Ole tau malulu ae leai ni ofumafanafana o tamaiti. Na oumanatu ai e ave uma la’u $50na maua ma si faifeau ma lonaaiga.” Na vaai toto’a atu si ou tina ilo’u tama ma ‘ata’ata ma fai atu,“E te iloa, afai na fai atu le Atuaia oe e fai le mea lena, ia e leaise mea o iai.” Ni nai aso ua te’a, ae oo loa ise tulaga faigata lo matou aiga.Ua matua leai lava sa matoutupe. Leai foi se tupe o teufaaleoleo mo aso faapea. O letaimi lea na faapotopoto aimatou e lo’u tama i lo lapotumoe ma tina, matou te tataloai. Ou te manatua lava lea aso epei o ananafi na tupu ai. Natatalo muamua tama. “Le Alii e, na e a’oa’o mai afaimatou te faamaoni i lau Afio maou tagata i taimi o le solo lelei,ona e le faagaloina lea o matou iaso leaga. Na matou taumafai eagalelei atu i tagata i tupe na efoa’i mai mo matou, a o lenei uamatou talosaga atu i lau Afio inaia e alofa ma fesoasoani mai, onaua leai sa matou tupe.” Na faalogologo ma le toto’a leatalii o Semisi faato’a sefulu onatausaga, ma matauina upu o letatalo a lona tama. O le a le meao le a tupu nei? O le fesilisili ifolea a le tamaitiiti i lonamafaufau. Mata o lagona mai ele Atua le tatalo a lona tama?

O le aso na sosoo ai, na taunuuatu ai i le meli se siaki e $1,200.Na ofo lava le atalii. Ma o aso etele na sosoo ai, na faapea lavaona maua atu fesoasoani mo lomatou aiga. Na amata ai ona ou matauina,o le a lava se tupe e foa’i e tama,a o aso e sosoo ai, e te’i lava uatoe faatumuina mai e le Atua iala uiga ese. Na ou matauina foi,e sili atu tupe e fesoasoani maiai le Atua mo lo matou aiga, i lotupe e foa’iina atu e lo’u tama.Ma ou manatu ai foi, e le taitaiona to’ilalo le foa’i a le Atua, isau foa’i e fai. Na avea lea mamea ua faatupuina ai pea lo’utalitonu ma faatuatua i le Atua,ona o mea oloo fai e lo’u tama,sa fai ma a’oa’oga mo a’u. Na faapea lava ona fai e lo’utama i tausaga ua matutua ai. Ele’i faaitiitia ai lava le la foa’i ile Atua. E moni lava foi e le teleni tupe a nai ou matua na maua,ae le o matou foi o se aiga faapeana matou matua matitiva, ona satausia matou e le Alii. Ae na oo ina ou popole pe o lea le mea a oo iai Mama ma Papape a litaea, aua e leai ni a la tupeteu, aua o lea lava e foa’i e Papaana tupe e maua e fesoasoani aii tagata mafatia. (Ina ua maliu lo’u tama, onamaua ai lea e lo’u tina na o le$80.50 i le masina, mai tausagae 44 na galulue ai ma tama i legaluega a le Atua. Na ou manatuai foi, matua leaga tele nei tupee foa’i atu i le aufaigaluegamalolo e le Ekalesia). O le isi aso, o fai ofu o lo’utina, ae vaai atu ia Papa o ta’otomai lona moega, ua maligi onaloimata. Na fesili atu iai, “O lea le mea ua tupu?” Na tali ane Tama, “Faato’auma lava ona talanoa mai le Aliiia a’u.” faaauau itulau e sosoo ai

O LE SULU SAMOA Ianuari 2012 15.

E LE MAU SE TUPE I LETAGA A LO’U TAMA “Ia, se’i faamatala mai lau luatalanoaga,” o le tali lea a Tina. “E iai le mea na talanoa mai aiia a’u e uiga ia oe. Na ou ofo ailava aua e leai sa’u tatalo na fai ile taimi lea, pe o o’u mafaufaufoi ia oe. Ae te’i ua fetalai mai,“O le a ou tausia Marita.” E le’i malamalama o’u matua ile uiga o lea faaaliga mai le Atua.Peitai, e lima aso ua te’a, ae osoloa le fatu o lo’u tama. E tolu

masina ua te’a talu ai lea aso, aemaliu lo’u tama. O le onosefuluma le ono o ona tausaga, na aluatu ai e feiloai ma Keriso naalofa ma auauna iai i lona olagaatoa. Ou te matua molimau lava i lealofa ma le agalelei o le Atua efaataunuu lana folafolaga i lo’utama o le a Ia vaaia lo’u tina. Eui lava ina maua e ma’i leaga inaua matua, na tete ai lona tino ma

faigata ona fai o se mea, mamana’omia ai le tausi faasoloatoa i le ao ma le po, ae o ia asouma, sa agalelei mai ai lava leAtua ma fesoasoani mai. O sifasitupe itiiti na mafai ona teu eTama i aso mulimuli ane a o le’imaliu, na faatuputeleina, mafesoasoani ai i le tausiga oMama. E le’i tuulafoa’iina e leAtua Tina se’i oo ina valaau leAtua ia te ia. Na ou matuatalitonu ai, e le taitai ona oo saufoa’i e fai i le Atua, i lo foa’i efai mai e le Atua, mo oe. tusia e James Dobson faamatalaina e Afemata T. Apelu Aiavao

O le Faatuatua o Porosini lefafine ua oti lana tane O le aso 6 o Novema o le tausagae 1627, na si’o atoa ai le aai oRosele e vaega’au a le malo oFarani. O le taimi lea, ua toetoeatoa le 30 o tausaga, o nonofo ai nitagata Hukenoti, o ni KerisianoPorotesano toaitiiti i le atunuu oFarani. Toetoe atoa le 30 tausaga ononofo ai Hukenoti i le mea lea, aefaatonuina loa le ami a Farani eKatinale Riteliu (Richelieu), e si’ole aai atoa e le vaega’au, ma lemafai ai ona o ese pe o atu nisi i leaai o Rosele. O vai tausaga foi ia,sa oo atu ai lava le pule a le Pope ifaigamalo a le tele o atunuu oEuropa e pei o Farani, Peretania,Siamani ma isi. Na avea le sioinao Rosele ma mafuaaga na oo ai inafaaitiitia taumafa i le aai. Ua toetoefoi ina uma manu sa iai ona fasi efai ai taumafa, e oo i ponaivi na faiai meaai, seia oo atu lava inafaaaogaina ma pa’u o manu e fai aimeaai. Ua oge le nuu, ma oo inamatua mafatia ai lava tagata, onaua puipui atoa e le vaegaau a Faranii lalo o le faatonuga a Katinale

Riteliu. A o le fafine ua oti lanatane, o Porosini, sa tufatufa atu peani meaai sa ia maua i tagata fia aai.O a lava ni meaai sa ia te ia, e le’ituua lava e Porosini, a ua ‘ave. Sa faifai atu ia Porosini le ava a

se tama o lona aiga ma fai atu, “Ole a le mea o le a e faia pe a oo inauma atu au foi meaai. O le a foa’ila au meaai ae faapefea oe?” Fai mai le tali a Porosini, “E foa’imai e le Atua. E le tuulafoa’iina ele Atua ona tagata.” Ona ia faalauatu lea i le fafine le Salamo e 33:18-19: “Faauta, oloo silasila le Alii i ematata’u ia te ia, o e faamoemoe ilona alofa; ina ia lavea’i ia te i latouai le oti, ina ia ola foi i latou i leoge.”

O le Alofa Faamagalo ma Lavea’i I aso o taua o le tutoatasi oAmerika, sa nofo ai i Efarata iPenisilivania se faifeau e suafaia Pita Mila. Sa lelei le uo a Pitama le taitai’au o Uosigitone. Sanofo foi i le aai lea se tagata eigoa ia Mikaele Uitimani, o setagata sa tau faaleaga ma tetee ile galuega sa faia e Pita Mila. Aena oo ina faasalaina i le otiMikaele ona o lona fouvale itaumafaiga a Setete o Amerikae fai se malo tutoatasi. Ona savali ai lea o Pita i mailae 70 e talosaga ia Uosigitone inaia faamagalo le tagata faalata lea. “Faamagalo? Ou te le

faamagaloina lau uo!” “Uo?” O le tali lea a Pita. “Ele sa’u uo. O lo’u fili tupito leai la’u galuega o fai nei.” “O le a? o le fesili lea aUosigitone. “O lou fili ae o leaua e mana’o e faamagalo. Uasui la le tulaga o le mataupu.Afai na e savali mai i maila e 70ona ia faasaoina le tagata lea, iaua lelei. Ua talia lau talosaga.” Na amata mai le aso lea onaavea Mikaele Uitimani ma uo aPita Mila, ma ua avea foi mafesoasoani tele i lana galuegafaafaifeau o faia i lo latou nuu oEfarata, Penisilivania.

16. O LE SULU SAMOA Ianuari 2012

Na faia e le Atua le Sirafa etu ma fanau lana tama E eseese lava auala a le Atuaua na faia mo manu vaefa mamanu felelei e fananau ai a latoutama, ae i lo’u manatu, e aupitosili ona ofoofogia le fanau mai osirafa (giraffe). E matua tele foise a’oa’oga e maua mai ai e letagata i le fanau mai a le sirafa. Na vili mai le zoo i le 9.30amo le sirafa mai Angola o le la ole a fanau, pe ma te fia matamataiai ma le foma’i manu. Ona ema te le’i vaavaai lava i se fanaumai a se sirafa, o lea na ma o aiiai. O le sirafa o le manu lea ematua uumi ona vae i luma malona ua umi i luga. O le manufoi lea e aupito sili ona umi i lugai lo soo se manu i le lalolagi. Ma te oo atu, ua amata alialimai i fafo vae i luma faapea male ulu o le tama a le sirafa. A olenei e nofonofo le pule o le zooo Siaki ma lamulamu lanavaovao mago e foliga mai e lepopole lava i le mea o tupu. A olenei lava e tu sasa’o i luga lesirafa oloo fanau mai lana tama.Na ou fesili, “O le a le taimi enofo ai i lalo le sirafa?” A o letali a Siaki le pule o le zoo, “E lenofo i lalo.” “Ae faapefea la pe a pa’u ifo ilalo le tama a le manu aua e tusao le sefulu futu le maualuga iluga o le mea o fanau mai ai.” Ae na o le ‘ata’ata o Siaki peie ‘a’amu mai i la’u fesili ua iloaai lo’u le iloa o se mea e uiga i lesirafa. Na ou mafaufau pe aisea ua leaumai ai se upega lea e faaaogae tagata fuimu e sapo ai ni tagatatulioso mai i lalo i se mu, etalitali ai le tama a le sirafa. Faimai Siaki, “Vaai oe, e mafai ona

e taumafai e sapo le tama a lesirafa pe a pa’u mai i lalo, ae iae manatua, e matua malolosilava vae o le sirafa e tuma ai oepe a e faalatalata atu i lana tamaoloo fanau mai, ma o le mea lenae oo iai pe a e latalata atu i letaimi lea. Ua pepe leona etaumafai e ‘ai le tama a le sirafaoloo fanau, ona o le masau o lea’a a le sirafa.” Ona ou nofonofo ai lea ma oumaofa i le fanau mai o le tama ale manu. Lea ua tautau uma maii fafo le ulu ma vae i luma, e tusao le sefulu i le sefulu ma le luafutu le maualuga ma le eleele. Ilo’u manatu, e gau le ua o le tamaa le sirafa pe a pa’u mai nei i lalo.Sefulu i le sefulu ma le lua futue le o se mea maualalo. Ua oumanatua nei ua fiu lo’u tama efaaoso a’u ou te puna i lalo maile laupapa tulioso i le vaita’ele,ae ou te lili’a ona e tusa o lesefulu futu le maualuga. A olenei o le a pa’u ifo ai le tama ale sirafa oloo fanau mai. Na matou matua ofo lava! Uapa’u mai nei i lalo le tama a lesirafa, o le po’a, sefulu lua futule mea ua pa’u mai ai patatu letua i lalo i le eleele. Ua tu nei iluga, tau maluelue le tu, a otilotilo ifo iai lona tina. Ona oute’i ai lea i le mea ua fai e le tina.Ua kiki lana tama ma lelea atuai i o. Na ou faanatinati atu iaSiaki, “O le a le mea ua fai ai ele tina lena mea? E pe ai lanatama.” “E mana’o le tina e faaa’oa’opea lana tu i luga, a le vave onatu i luga, e toe a’a foi,” o le talilea a Siaki. “O le mea lena evave malosi ai vae ma le tu a le

tama’i sirafa.” Ua oo nei ina tu lelei le tama’isirafa, ua le maluelue lana tu. Ualulu lona tino, ona laalaa ai lea.A ua patipati le aufaigaluega ale zoo i le fiafia. E matou te ofo uma i le meana matou vaavaai iai, ae leai lavani foliga ofo o Siaki le pule o lezoo. Fai mai a ia, “E mana’o le tinaina ia iloa e lana tama pefaapefea ona tu i luga, ma ia vavefoi ona tu i luga. O le mea lenae a’a ai ina ia tu i luga. A toepa’u i lalo, ua toe aa foi. O levao e tumu i leona ma taika maisi manu fe’ai. A le vave onamalosi le tama a le sirafa, e mauae leona ma taika ma latou ‘aia.E oo foi i maile tutuli a tagatafanafana, e fiu e tuli tama’i sirafaae tele ina le maua ona o lesaoasaoa. Ae na amata mai i lefaamalosi a o latou tina ina uafanau mai.” Ua ou mafaufau soo lava i lefanau mai a le tama a le sirafa ile taeao o se aso o le tau malulu.Ma ou mafaufau ai, e tali faapealo’u olaga ma le fesoasoani maia lo’u Tama i le lagi. E iai asofaato’a ou mapu mai i se meafaigata, ae toe taia foi a’u i se isimea faigata, ma toe faavaivaiaai au. Ae a ou manatua nei lefanau mai a le sirafa, ma le fea’ae lona tina ina ia pa’u ma tu, pa’uma tu, ona ou faapea ai lea, efaapea foi ona fai o a’u e lo’uTama oi le lagi. O puapuaga mafaigata e oo mai ia te a’u, o mealava ia oloo faia e lo’u Tama inaia ou malosi ai, ma ou vave tu iluga. ‘Aua ou te faavaivai, ae tui luga ma toe taumafai, masavali. E fesoasoani mai pea oia ia te au i taimi ou te taumaluelue ai, ma ou pa’u i lalo. tusia e Gary Richmond faamatalaina e Afemata T. Apelu Aiavao