filozofija odgoja i obrazovanja.docx

8/17/2019 Filozofija odgoja i obrazovanja.docx

1/7

Filozofja odgoja i obrazovanja

Što je flozofja?- pokušaj određivanja flozofje - podrijetlo pojma (Grčka) u doslovnom smislu -mudroljublje- Tales - prvi grčki flozof nisu poznavali pojmove fl. prvo su pitali što je počelo čitavogsvijeta

- !naksimen- !naksimandar- Ciceron - prenosi predaju- Pitagora - u razgovoru s jednim tiraninom za sebe je rekao da se ne razumije ni ukakvo umije"e on je flozo# - pokušao je riječ $flozo#% predočiti s &limpijskim igrama (razni ljudi' da bi se veselili dabi trgovali promatrači spoznaja zakonitosti to što se događa)- teorijska znanost promatralačka znanost- bit fl. - mudrost duševni stvaralački rad

- mudrost - najviši stupanj spoznaje a rezultat je ozbiljnog razmišljanja- *ilosop*os (flozof ljubitelji mudrosti)- Heraklit - pisani dokumenti u njegovom #ragment napisao $ljudi koji ljube mudrostvalja da vrlo mnogo znadu%- Sokrat - najzaslu+niji što je pojam fl. ušao u uporabu- oni su se zvali sofstima (mudra,i)- $znam da ništa ne znam% - njegova izreka ironije- Platon - okratov učenik

- samo bog (sop*s) mo+e biti mudar a ljudi su ljubitelji (p*ilsop*os) mudrosti- fl. te+i za mudroš"u kakvu ima bog

- Aristotel - latonov učenik $postoji samo / najsavršenije bi"e%- fl. pokušava otkriti narav prirodu svijeta i na"i smisao- razum - sredstvo pomo"u kojeg stvarnost istra+uje flozofja- kritičko razmišljanje po skolasti,ima - znanost o svim stvarima po posljednjim uzro,ima

- skolastička defnicija - 0 va+na elementa/) znanost1) sve stvari2) posljednji uzro,i

0) stečena prir. svjetlom (svoje spoznaje podvrgava sudu razuma)

- Descartes- izvori flozofje - čuđenje (divljenje) potresenost ljudskog bi"a sumnja (dvojba)/) čuđenje - laton !ristotel - čuđenje da svijet postoji a ne da ne postoji1) sumnja - sumnja u vlastite spoznaje zapravo je nastojanje da se pronađe čvrstouporište svom znanju2) granične situa,ije - smrt krivi,a nepouzdanost svijeta borba


2/7

&dnosi flozofje i znanosti- znanost - skup metodički stečeni* i sustavno sređeni* znanja o nekom predmetu'djelatnost kojom stečemo takva znanja- razlike znan. spoznaje i obične spoznaje3

/) op"enitost1) metode2) pre,iznost

- svaka znanost ima svoj predmet koji proučava i gledište s kojeg proučava (ekstenzijamaterijalni objekt)- taj predmet mo+e biti zajednički raznim znanostima- stoga je za svaku znanost bitan polo+aj' ormalni objekt tj. motrište- zato ka+emo da ima znanosti koliko ima i #ormalni* (stajalište) a ne materijalni*(predmet) objekata

4nanstvene metode- metoda - način na koji nešto činimo (grč. metodos - put kojim se dolazi ,ilju) planski

postupak ispitivanja i istra+ivanja neke pojave način ostvarivanja nekog ,ilja' naflozo#skom znanstvenom političkom području- dva značenja3

/) pro,edura redosljed po kojem se odvija neka praktična djelatnost1) misaoni postupak primjenjen da se lakše i točnije otkriju znan. činjeni,e

- dvije vrste metoda3/) metoda znan. istra+ivanja - *eurističke metode1) metode znan. usustavljivanja

- znanstvene metode

/) analiza sinteza induk,ija deduk,ija generaliza,ija apstrak,ija analogija *ipotezateorija eksperiment1) defni,ija klasifka,ija dokazivanje opovrgavanje

- analiza - znan. metoda kojom se slo+ene stvari rastavljaju na jednostavne- sinteza - sastavljanje jednostavni* u slo+ene stvari- indukcija - način zaključivanja od partikularnog (pojedinačnog) k univerzalnom(op"em)- dedukcija - zaključivanje od op"eg k pojedinačnom' klasični i najbolji oblik ded. je

silogizam s kojim !ristotel identif,ira deduk,iju(razlika - deduk,ija je sigurnija od induk,ije)- apstrakcija - odvojiti nešto od nečega ostaviti nešto po strani ne obratiti pozornostna nešto' odvajamo bitne od nebitni* odlika zanemarivanje nebitni* odlika- generalizacija - logički postupak zaključivanja induk,ijom od pojedinačni* slučajevana op"enitu spoznaju' uzima u obzir samo ono što se pojavljuje u svim ili ve"ini primjera- analogija - metoda zaključivanja od jednog posebnog slučaja na drugi poseban slučaj'od sličnosti neki* predmeta zaključuje sličnost drugi*' nepouzdanost samo uslučajevima gdje nemamo pristup pojedinačnim bi"ima' u religiji


3/7

- !ipoteza - pretpostavka - najbitnija za znan. istra+ivanje' bez postavljanja *ipotezenema razvoja znan.' vjerojatna zamisao pretpostavka koja pokušava premostiti praznineu iskustvu i ukazati na vjerojatne zajedničke osnove' nedokazan stav koji se privremenouzima za istinit- teorija - niz *ipoteza koje su međusobno povezane i više puta dokazane' *ipoteza teorija' opa+ajni stavovi *ipoteza- eksperiment - umjetno izvođenje pojave radi njegovog proučavanja5promatranja'

najčeš"e se koristi koliko god puta je potrebno prednost eks. jer bi on trebao bitiobjektivan

- defnicija - logički postupak pojmovnog određivanja sadr+aja nekog predmeta- !ristotel3 de#. je određenje biti stvari- skolasti,i3 sud kojim se izla+e narav stvari5značenje termina- vrste - realna 6jedina prava defni,ija7 nominalna kon,eptualna verbalnadeskriptivna ostenzivna (pokazna) genetička- pravila defniranja - mora biti adekvatna (mora obu*vatiti sve individue jedne

vrste i niti jedan individuum druge vrste) mora sadr+avati samo bitne oznake ne smijese defnirati pomo"u pojma koji se defnira de#. poznatog pojma ne smije biti negativnaniti slikovita niti nejasna

- klasifkacija - najstarija znan. metoda u povijesti mnoštvenost u stvarnosti skuplja seu određene zajedničke klase

- pravila klasifka,ije - pojam5predmet mora biti jasno određen mora se obaviti natemelju jednostavnog načela mora biti potpuna is,rpna adekvatna mora biti točna

- dokazivanje - najslo+eniji postupak u znanosti uključuje u sebe sve metode kada se

nešto +eli dokazati kao istinito- bitni elementi dokaza3

/) teza - nešto što treba dokazati1) argumenti - tome ide u prilog2) načela - postupak za dokazivanje0) demonstracija

- podjela dokaza - izravni - direktni (nešto nu+no slijedi iz nečega)- neizravni - indirektni (ne dokazuje tezu koja je dokazana ve" ju opovrgava)

- pravila dokazivanja - teze moraju biti jasno defnirane pre,iznost argumenti za tezu

moraju biti neovisni o samoj tezi teza mora ostati nepromjenjena

Podjela flozofje

2 grupe3/) propedeutička fl.1) teorijska fl.2) praktična fl.

- propedeutička - /) logika 1) uvod


4/7

- teorijska - /) fl spoznaje 1) metafzika8 2) fl prirode (kozmologija) 0) fl.antropologija- praktična - /) etika 1) estetika 8metafzika - op"a metafzika (ontologija) posebna metafzika (teodi,ija)- svaki dio zbilje stvarnosti se mo+e gledati na fl. način (fl pov fl prava odgoja religijeznan kulture)

"ogika- zadatak logike nije naučiti čovjeka misliti nego ga upoznati s bitnim elementima logike- s obli,ima valjane misli- nastala na prostoru stare Grčke- !ristotel - prvi koji je dotadašnje znanje o logi,i skupio u jedan sustav- $logos% (grč.) - više značenja - govor riječ misao mišljenje- logika je fl. dis,iplina o obli,ima valjane misli i metoda spoznaje- temeljni obli,i ljud. misli3

/) pojam

1) sud2) zaključak

Pojam

- misao o bitnim karakteristikama nekog predmeta onog što mislimo- 2 kar.3

/) sadr+aj1) opseg2) doseg

- sadr#aj - skup bitni* oznaka nekog predmeta (npr. trokut - geo. lik s 2 strani,e i 2 kuta'

str. i kut 9 sadr+aj)- opseg - skup ni+i* pojmova koji ulaze u viši pojam (trokut - jednakostraničan jednakokračan' vo"e - jabuka kruška)- doseg - broj pojedinačni* predmeta na koje se jedan pojam odnosi

Sud

- log. tvorevina koja sadr+i neki $spoj pojmova%- no nije svaki spoj pojmova ujedno i sud- spoj pojmova kojima se nešto tvrdi ili niječe

- svaki sud mora biti ili istinit ili neistinit nema tre"e mogu"nosti- podjela - kvaliteta kvantiteta rela,ija modalitet- podjela kvalitete3

/) afrmativni svi ljudi su smrtni1) negativni nijedan čovjek nije vječan2) limitativni neki pro#esori su neodgovorni

- podjela kvantitete3/) univerzalni sve zvijeri su krvoločne1) partikularni neki ljudi su kipari


5/7

2) singularni Ana je manekenka- podjela po relaciji3

/) kategorički vuk je krvoločan1) !ipotetički ako budeš učio polo+it "eš ispit2) disjunktivni :ate je lud ili genijalan

- podjela prema modalitetu3/) problematički snijeg je mo+da5vjerojatno prestao padati

1) asertorički svi majmuni su dobri penjači2) apodiktički sve +ivo mora nastati od +ivoga

$aključak

- spoj sudova oni* iz koji* izvodimo zaključni sud ili konkluziju- strukturirana slo+ena misao o dva ili više sudova od koji* / slijedi iz / ili više drugi*sudova- premise - sudovi od koji* zak. polazi (više ili /)

- konkluzija - ono do čega dolazimo (uvijek jedna)' sud koji se izvodi iz / ili više premisa- podjela3/) posredni (više premisa) - a) deduktivni 6jednostavne - silogizam' slo+ene -

polisilogizam7b) induktivni ,) analogijski1) neposredni (jedna premisa)Sva dje,a su ljubitelji čokolade. dakle Neki ljubitelji čokolade su dje,a.

- silogizam - zaključak od točno 1 premise i konkluzije (2 suda)

- logičke pogreške - podjela na log. pogreške u širem smislu je ona koja nije povezana na

nikakav način- podjela log. pogreške u u+em smislu je da pogreške nalikuju na valjanje zakone(ve gitare su glazbala. ; va glazbala su gitare.


6/7

/) mogu"nost ljud. spoz.1) izvori ljud. spoz.2) domet ljud. spoz.0) istina i kriterij istinite spoz.>) vrste spoz.

/) mogu&nost ljudske spoznaje (je li ona uop"e mogu"a)3

/) skepti,izam1) kriti,izam2) dogmatizam

2 glavna stava na ovo pitanje

- skepticizam - spoznaja nije mogu"a - fl. stav- najbolje je suzdr+avati se od sudova

/) doktrinarni - a) apsolutni b) relativni (etički' religiozni)1) metodički

- dogmatizam - stav da je ljud. spoz. uvijek mogu"a- ne mo+e se postaviti problem nema poteško"a čovjek jasno spoznaje stvarnost

- kriticizam - u sve ne mo+emo sumnjati da mi ne postojimo ne bismo postojali- sumnja nam je potrebna ali u radikalnom stilu- ništa ne trebamo pri*va"ati bez provjere

1) izvor ljudske spoznaje - a) izvana b) iznutra/) empirizam - stvari nam dolaze preko osjetila1) ra,ionalizam - svo znanje nam dolazi preko urođeni* ideja' prisje"anje2) intelektualizam - u spoz. podjenaku ulogu imaju i iskustvo i razum

- empirizam - osjetno iskustvo najve"i izvor- Ao*n Bo,ke - tabula rasa ($prazna ploča%)

- racionalizam - u spoznavanju svijeta glavnu ulogu ima razum prisje"anje urođene

ideje - Ces,artes laton preteča

- intelektualizam - stav koji pokušava pomiriti suprotnosti empirizma i ra,ionalizma- spoznaja se odvija u dodiru ova dva elementa 9 razum osjetilno iskustvo- !ristotel

2) domet ljudske spoznaje


7/7

/) idealizam - čovjek ne mo+e iza"i iz kruga vlast. ideja mo+e biti samo ono što jedio njega ne post. ništa izvan čovjeka

1) materijalizam - ništa ne post. od onoga izvana' nema uma duše- svijet je spoznativ- sast. od materijalni* stvari- pojmovi su samo vrste imena za mat. stv.- rezultat elektrokem. spoznaja

2) realizam - idealizam materijalizam' čovjek ostaje u krugu svoje svijestistvarnost je nespoznativa zato što čovjek mo+e iskoračiti iz kruga vlast. svijesti

- stvarnost postoji a da bi je se spoznalo treba biti aktivan u spoznaji- spoz. subjekt je odvojen od stvarnosti potrebna je aktivnost čovjeka- ne postoji samo mat. svijet- !ristotel skol.

0) istina- poklapanje uma i stvarnosti- istinit je iskaz onaj koji ka+e da se nešto događa a to se stvarno događa- druge teorije istinitosti

>) vrste spoznaje- izravna neizravna (diskurzivna)- kako bismo spoznali neki predmet koristimo misaone opera,ije poput induk,ijededuk,ije generaliza,ije apstrak,ije- intuitivna spoz. - neposredno prom. nekog predmeta

/) empirijska int. - neposr. spoz. činjeni,a u vanjskom svijetu1) ra,ionalna int. - neposr. spoz. razumski* odnosa' sličnosti razlike2) metafzička int. - neposr. spoz. nadosjetilne stvarnosti (bog duša)

filozofija odgoja i obrazovanja.docx

Documents