FINALNA POTRONJA I ENERGETSKA EFIKASNOST

Sadraj[sakrij] 1 Uvod 2 Energija u poljoprivredi i umarstvu 2.1 Potrebe za energijom u poljoprivredi 2.2 Potrebe za energijom u umarstvu 2.3 Mogunosti utede 3 Energija u industriji 3.1 Uvod 3.2 Dobivanje potpore uprave 3.2.1 Djelovanje radne skupine/odbora za tednju energije 3.3 Osnivanje baze podataka o energiji 3.4 Energetski audit (pregled utroka energije) 3.4.1 Razine energetskog audita 3.4.2 Opseg analize utroka energije 3.4.3 Obavljanje energetskog audita 3.4.4 Provjera podataka o potronji energije 3.4.5 Ciljevi detaljnog energetskog audita 3.4.6 to pripraviti za detaljan energetski audit 3.4.7 Provedba aktivnosti na energetskom auditu 3.4.8 Ocjena podataka 3.5 Utvrivanje, procjena i provedba izvedivih naina za ouvanje energije 3.5.1 Izvjee o energetskom auditu 3.5.2 Provedba mjera na tednji energije 3.6 Nadzor, ocjena i praenje uinaka mjera/projekata za utedu energije 3.6.1 Ocjena programa za tednju energije 3.7 Dodatci 3.7.1 I. ZGRADE I OKUNICE 3.7.2 II. ELEKTRINA ENERGIJA 3.7.3 III. PARA 3.7.4 IV. OSTALI ENERGENTI 3.7.5 V. OBNAVLJANJE TOPLINE 3.7.6 VI. ZADRAVANJE TOPLINE 3.7.7 VII. SAGORIJEVANJE 3.7.8 VIII. PLANIRANJE 3.7.9 IX. RUKOVANJE OPREMOM 3.7.10 X. OTPREMA, DISTRIBUCIJA I PRIJEVOZ 3.7.11 XI. IZMJENE U PROCESU 4 Energetska efikasnost u sektoru zgradarstva 4.1 Toplinska zatita zgrade 4.2 Grijanje, hlaenje i ventilacija 5 Kuanski aparati 5.1 Uvod 5.2 Klasa energetske efikasnosti i oznaavanje kuanski aparata 5.3 Kako utedjeti elektrinu energiju 5.3.1 tedne arulje 5.3.2 Hladnjaci 5.3.3 tednjaci 5.3.4 Perilice i suilice rublja 5.3.5 Stand-by rad ureaja 5.3.6 Zakljuak 6 Energija u uslugama 6.1 Uvod 6.2 Potronja razliitih oblika energije i njihov znaaj unutar uslunog sektora 6.2.1 Toplinska energija 6.2.2 Elektrina energija 6.2.2.1 Zdravstvo 6.2.2.2 Trgovina 6.2.2.3 Turizam 6.3 Naini utede 6.3.1 Zdravstvo 6.3.2 Trgovina 6.3.3 Turizam 7 Transport 7.1 Trendovi u transportu 7.1.1 Porast cestovnog transporta - osobna potronja i privreda 7.1.2 Granice porasta cestovnog prometa 7.1.3 tete od posljedica rasta cestovnog prometa 7.1.4 Prednosti cestovnog prometa 7.1.5 Prednosti i nedostaci eljeznikog prometa 7.1.6 Prednosti i nedostaci javnog prijevoza 7.1.7 Smanjenje potronje goriva poveanjem efikasnosti 7.2 Problem prezaguenosti prometa 7.2.1 Mogui naini smanjenja potronje 7.2.2 Poboljanje javnog prijevoza 7.2.3 Poskupljenje vozila 7.2.4 Gradnja prometnica 7.2.5 Naplaivanje kroz gorivo 7.3 Road pricing 7.3.1 Dinamiko naplaivanje 7.4 Zakljuak 8 Gospodarenje otpadom 8.1 Zakonodavni okviri 8.2 Odlagalita otpada 8.3 Odvojeno skupljanje otpada 8.4 Spaljivanje otpada 8.5 Mehaniko-bioloka obrada 8.6 Kompostiranje 8.7 Ostali instrumeni koji utjeu na gospodarenje otpadom 8.8 Vanjske poveznice

[uredi]Uvod

[uredi]Energija u poljoprivredi i umarstvu

[uredi]Potrebe za energijom u poljoprivredi

elektrina energija: rasvjeta (npr. farmi), pogon opreme i strojeva, sustavi grijanja, ventilacije i hlaenja raznih objekata (npr. skladita i sl.) plin: sustavi grijanja raznih objekata, grijanje peradarskih farmi IC grijalicama (vrlo esta primjena), unitavanje korova spaljivanjem, pogon motora s unutarnjim izgaranjem poljoprivrednih strojeva i vozila te generatora za struju tekua goriva: pogon motora s unutarnjim izgaranjem poljoprivrednih strojeva i vozila te generatora za struju, sustavi grijanja raznih objekata kruta goriva: sustavi grijanja raznih objekata

Slika 1. Kombajni prilikom etve[uredi]Potrebe za energijom u umarstvu

elektrina energija: rasvjeta (npr. raznih pogona, skladita, spremita i sl.), pogon opreme i strojeva, sustavi grijanja, ventilacije i hlaenja raznih objekata (npr. suara za drvo) plin: sustavi grijanja raznih objekata, suare, pogon motora s unutarnjim izgaranjem umarskih strojeva i vozila te generatora za struju tekua goriva: pogon motora s unutarnjim izgaranjem umarskih strojeva i vozila te generatora za struju, sustavi grijanja raznih objekata (npr. suara) kruta goriva: sustavi grijanja raznih objekata.

Slika 2. Proces sakupljanja drva

Slika 3. Proces odvoza drva

[uredi]Mogunosti utede Sva te energija se moe nadomjestiti ili nadopuniti energijom iz biomase. Npr. prirodni plin ili UNP mogu se zamijeniti bioplinom iz vlastite proizvodnje, benzin i dizel etanolom, odnosno biodizelom, a ugljen drvnim otpacima, sjekom, poljoprivrednim otpacima i sl. Osim koritenja obnovljivih izvora, smanjenje potronje je mogue ostvariti i brojnim utedama. Utede je mogue ostvariti na svim mjestima gdje se mogu ugraditi uinkovitiji ureaji i oprema, odnosno rasvjeta te zamijeniti struju nekim drugim energentom (npr. u rashladnim ureajima plinom, pri emu se koriste apsorpcijski procesi ili za grijanje peradarskih farmi, gdje se umjesto struje koriste plinske IC grijalice i sl.). Takoer, velike koliine struje se koriste za rasvjetu farmi, pogotovo na peradarskim farmama, gdje struja osim za rasvjetu istodobno slui i za zagrijavanje prostora to je nuno za rast pilia. Zbog toga se elektrina rasvjeta sve ee zamjenjuje tzv. umjetnim kvokama. To su zapravo plinske grijalice koje daju dovoljnu koliinu svjetla, ali i topline za rast pilia (naravno, do dobi kada je predviena njihova daljnja 'obrada'). Oprema i strojevi koji se koriste u poljoprivredi i umarstvu su isto tako veliki potroai energije, od opreme to su ureaji za klanje i obradu ivotinja, automatske tovilice, muzilice i sl., od strojeva to pak mogu biti traktori, kombajni, umska vozila (u umarstvu) itd. Svi oni umjesto benzina mogu koristiti etanol ili ak plin (no, onda je potreban odgovarajui spremnik, ali i sustav za stlaivanje bioplina - metana to znaajno poskupljuje izvedbu), odnosno umjesto dizela biodizel. Najbolji nain za smanjenje potronje energije u poljoprivredi i umarstvu je svakako energetska uinkovitost, ali za to su potrebna odreena ulaganja. Za poetak, sva 'opa' rasvjetna tijela (osim onih specijaliziranih) mogla bi se zamijeniti tedljivima, rashladni ureaji (npr. u klaonicama) uinkovitijima itd. [uredi]Energija u industriji

Preuzeto prvo poglavlje iz knjige: Charles M. Gottschalk: Industrial Enegy Conservation, UNESCO Energy Engineering Series, John Wiley & Sons Ltd., Chicester, West Sussex, UK, 1996. SVRHA Svrha ovog poglavlja je da se shvati koje su ekonomske koristi od ouvanja energije u okviru odreenog industrijskog podruja. CILJEVI Nakon to proitate ovo poglavlje, morali biste biti u stanju: 1. Utvrditi mehanizme upravljanja i osoblja potrebne za pregled potronje energije u odreenom poduzeu. 2. Utvrditi podruja gdje je mogue postii utede energije. 3. Odrediti vrste smjernice za mjerenje i provjeru tekue potronje energije u svakom odjelu kojeg se nadzire. 4. Razraditi alternativne naine za smanjenje potronje energije, otklanjanjem otpadnih materijala, poboljanjem odravanja, ulaganjem u nabavku novih strojeva ili izmjenom postupaka. 5. Odrediti trokove opcija za tednju energije i izraditi prijedloge u privremenom izvjeu za upravu. [uredi]Uvod Osjea se velika potreba za tednjom energije, posebice u industriji i trgovini, budui da trokovi energije ine znatan udio u sveukupnoj strukturi trokova poslovanja. Kod razmatranja ovog programa za utedu energije, postoji barem pet vanih elemenata koje je potrebno uzeti u obzir kako bi se dolo do uspjene provedbe: 1. Dobivanje potpore od uprave 2. Osnivanje baze podataka o energiji 3. Pregled utroka energije 4. Utvrivanje, procjena i provedba izvedivih naina za ouvanje energije 5. Nadzor, ocjena i praenje uinaka mjera/projekata za utedu energije To je jasno prikazano na slici 4. gdje je prikazan proces tednje energije na razini poduzea.

Slika 4. Proces tednje na razini poduzea[uredi]Dobivanje potpore uprave Za glavnu upravu je vano naglasiti razloge za tednju energije kao i odgovornost zaposlenika da predlau i/ili provode zamisli o tednji energije, prijedloge i mjere iz njihova djelokruga. Glavna uprava bi trebala osnovati posebnu radnu skupinu ili odbor za tednju energije. Tipski, ona se sastoji od predstavnika iz svakog poslovnog odjela s voditeljem kojeg imenuje i koji odgovara upravi. U veini organizacija, malih ili velikih, voditelj skupine za tednju energije i predstavnici iz poslovnih odjela bave se aktivnostima na tednji energije honorarno, tj. to su dodatni zadatci uz njihove normalne dunosti i odgovornosti. Dane su ire smjernice za radnu skupinu ili odbor. Od njih se oekuje da razmatraju mogunosti utede energije u razliitim dijelovima poslovanja ili odjelima, te da potaknu program stalnog djelovanja na poticanju zanimanja i sudjelovanja u naporima za tednjom energije kao i u provedbi mjera za tednju energije. [uredi]Djelovanje radne skupine/odbora za tednju energije Nakon to dobije obvezu od glavne uprave, radna skupina/odbor za tednju energije moe razraditi zadatke kako slijedi: 1. Organizirati se i dobiti potporu i suradnju zaposlenika. To se moe postii tako to e se, povremeno, organizirati sastanci na kojima e se razgovarati o zamislima o tednji energije, aktivnostima, programima i postignuima. 2. Izraivati akcijske planove za poticanje zanimanja za napore na tednji energije. 3. Pripremati zadatke ili ciljeve za tednju energije. 4. Poboljati nain koritenja goriva. 5. Stalno informirati zaposlenike i upravu o najnovijim dogaajima u vezi s programom tednje energije. 6. Koristiti usluge tehnike pomoi od strunih organizacija, zavoda i vladinih ustanova u pregledu potronje energije i ocjeni mjera/projekata za tednju energije. Podnositi izvjea o energiji, organizirati orijentacijske i teajeve za obuku na radnom mjestu, prezentacije itd. 7. Uspostaviti sustav nadzora, izvjeivanja i ocjene programa. [uredi]Osnivanje baze podataka o energiji Mi uvijek elimo to uinkovitije troiti energiju, smanjiti trokove proizvodnje, smanjiti greke i otpatke u proizvodnji i ostvariti dobit ak i u vrijeme visokih trokova energije. Bitno je imati potpunu i urednu evidenciju s podatcima o potronji energije. Ona pomae upravi da shvati neophodnost izrade programa za tednju energije koji usredotouje pozornost na radnje kojima e se istraiti mogunosti podruja za tednju energije ili opravdava radnje na produktivnijem koritenju ograniene radne snage i novanih sredstava. Bez odgovarajue evidencije podataka o energiji i sustava izvjeivanja, voditelj skupine za tednju energije bit e na gubitku. On nee moi djelovati uinkovito. Njegove odluke mogle bi izazvati dvojbe. Za poetak, voditelj za energiju morao bi znati koliko je energije utroeno i po kojim trokovima na razini poduzea. Ti se podatci mogu razvrstati prema vrsti energije i krajnjoj uporabi. Takoer je potrebno znati i konani kapacitet proizvodnje. Kao to se moe zakljuiti, iz podataka e se vidjeti koji se postotak utroene energije odnosi na naftu, vrsta goriva i elektrinu energiju te koji se postotak te energije koristio za potrebe proizvodnje, neproizvodne djelatnosti, proizvodnju energije itd. Omjer utroene energije i proizvodnje je grubi pokazatelj intenziteta energije, tj. odreenog koritenja energije, izraenog u energiji po jedinici proizvodnje. Dobar voditelj za energiju morao bi biti u stanju sniziti koritenje odreene energije obzirom na ogranienja i uvjete pogonskih postrojenja. Voditelj za energiju moe potom traiti podatke o energiji po odjelima ili odsjecima i po glavnoj opremi. Skupljanje informacija ove vrste prilino je mukotrpan posao i u veini sluajeva e zahtijevati istraivanja o tome koliko su dobro opremljeni poslovni objekti. Ovi se podatci o energiji mogu koristiti: kao osnovni podatci za ocjenu uinkovitosti programa za tednju energije, za utvrivanje utjecaja mjera za tednju energije na smanjenje trokova, za utvrivanje stvarnih uinaka mjera/projekata za tednju energije, utvrditi trokove proizvodnje za danu skupinu proizvoda. Kod koritenja energije u tvornici stakla, 77% energije dolazi od naftnih goriva, a 23% od elektrine energije. Staklo, kao gotovi proizvod predstavlja samo 63% vuenog stakla. Isto tako, 80% pogonskog goriva koristi se u pei za izradu stakla. U eliani, uglavnom oko polovina energije potjee od naftnih goriva, druga polovica od elektrine energije. Samo 30% otpada na pogonsko gorivo. Mjerenjem sve energije koja ulazi i izlazi iz tvornice u danom razdoblju je bitno za neku razumnu utedu energije. U poetku, to mjerenje moe biti priblino, ali se mora poboljati kroz iskustvo i uz usvajanje dodatne opreme za mjerenje i nadzor. Ova aktivnost zahtijeva dosta vremena i izazova, posebice kada se ide dalje i pokuava izraunati sadraj energije u neijim proizvodima. Meutim, to vrijedi truda, jer ete biti u stanju: tono utvrditi koje sirovine sadre i koji proizvodni procesi troe velike koliine energije, opravdati zamjenu zastarjele opreme, poboljati programe odravanja ili reaktivirati programe preventivnog odravanja, predlagati izmjene u sustavu kako bi se smanjile ponovljene operacije grijanja i hlaenja, uvesti bolje sustave kontrole temperature, predloiti izbacivanje neprofitabilnih proizvoda. [uredi]Energetski audit (pregled utroka energije) Energetski audit je dubinsko ispitivanje sustava ili postrojenja koje troi energiju, iji je cilj: utvrditi oblike energije koja se koristi, istraiti povijest koritenja energije podatke o trokovima, provjeriti tekue podatke o energiji te preispitati radnu praksu i postupke, shvatiti strukturu cijene elektrine energije, ustanoviti poboljani postupak voenja evidencije o energiji, utvrditi odnos potronje energije i proizvodnje (tj. odreenu potronju energije) otkriti mogua mjesta na kojima moe doi do gubitaka energije, razraditi mogue mjere za smanjenje potronje energije. [uredi]Razine energetskog audita Veliina sredstava angairanih za poslove energetskog audita ovisi o ciljevima te operacije. esto dolazi do zbrke razine energetskog audita, opsega posla i oekivanih razloga. Da bi se izbjegli nesporazumi, posebice meu savjetodavcima i naruiteljima, treba biti jasno da se energetski audit obavlja na tri razine aktivnosti: 1. Znaaj prethodnog pregleda lei u biljeenju i analizi koritene energije po mjestu nastanka trokova u odreenom razdoblju. To se moe obaviti brzim obilaskom postrojenja i analizom rauna za komunalije i gorivo. Vizualni pregled se obavlja radi utvrivanja velikog broja mogunosti za utedu energije (tj. odravanje i pogon) i uvoenja potrebe za detaljnijom analizom. Ova faza traje 1-3 dana, ovisno o sloenosti tvornice. 2. Detaljan pregled ili veliki pregled sastoji se od biljeenja svih podataka o koritenju energije za svako mjesto nastanka trokova u odreenom vremenskom razdoblju i izrauna ostataka energije i uinkovitosti. Za ovo moe biti potrebna pomo prenosivih instrumenata za mjerenje/nadzor. To traje tjednima, a ponekad i mjesecima. 3. Pregled tvornice ili mali pregledi sastoje se od utvrivanja oiglednih situacija gdje dolazi do gubitaka energije i davanja preporuka o mjerama za poboljavanje odravanja i radnih postupaka. Za to je potrebno obaviti ispitivanja i mjerenja da bi se odredila koliina koritene energije i gubitci. To takoer ukljuuje davanje preporuka i analizu mogunosti za utedu energije to zahtijeva manje izdatke ili vea ulaganja sredstava. Vrijeme za ovo ovisi o danim uvjetima. [uredi]Opseg analize utroka energije Energetski audit na razini tvornice normalno se usredotouje na dva podruja: analize preko pogonskih postrojenja, sustava ili mjesta nastanka trokova: tokova materijala tokova energije Prije prilaenja detaljnom energetskom auditu, a posebice ako se trai pomo izvana, preporuuje se da se prethodno obavi unutarnja studija kako slijedi: [uredi]Obavljanje energetskog audita Prvi se pregled odnosi na utvrivanje i otklanjanje vidljivijih gubitaka energije kao to su: proputanja pogonskog goriva proputanja pare neizolirane vrue povrine koje treba izolirati plamenici koji se ne mogu podeavati visoka temperatura izlaznih plinova oprema u praznom hodu kada nije potrebna proputanje stlaenog zraka, proputanje plinova proizvodi s grekom (kart) nepotrebno rukovanje materijalima uestali prekidi proizvodnje/zatvaranje nepotrebne stanice za redukciju tlaka pokvareni instrumenti za nadzor pokvareni odvajai pare, pogreno ugraeni zaklopci pare zaepljeni filtri puhaljki/kompresora prljavi radni okoli proputanje kondenzata proputanje vode prejaka rasvjeta prejaki rad klima ureaja/grijanja Da bi se olakao posao, preporuuje se izraditi prikladne obrasce za energetski audit. U njima moraju biti sadrane informacije o priblinim veliinama gubitaka energije i potrebne mjere za njihovo otklanjanje. U nekim situacijama, poeljno je dati pojedinosti o preporuenim inenjering radovima. Pregled potronje energije moe se obavljati u proizvodnim postrojenjima, te za posebna podruja od interesa kao to su rasvjeta, ventilacija, raspored koritenja objekta i preventivno odravanje. [uredi]Provjera podataka o potronji energije U veini sluajeva, povijesni podatci o energiji nisu bili propisno uneseni. Neko pogonsko osoblje imalo je tendenciju da unosi radne podatke koji nisu odraavali stvarno stanje. U najgorim sluajevima podatci su bili prikazani na evidencijskim listovima ak i kad su instrumenti bili u kvaru ili su oprema ili sustavi bili neispravni ve izvjesno vrijeme. Budui da podatke o energiji daju i koriste razliite radne jedinice, mjerne jedinice koje se koriste nisu uvijek jednoobrazne, npr. broj komada na skladitu, broj paleta u raunovodstvu, metrike tone u proizvodnji itd. To naravno dovodi do zabuna. Drugo o emu treba voditi rauna su razdoblja koja su uzeta za pregled utroka energije. Zbog velikog broja poslovnih transakcija i radnji, plaanja ne moraju uvijek biti za jedan puni mjesec. Neka plaanja mogu obuhvaati dio prethodnog mjeseca. Tipian primjer je raun za struju gdje se mjeseni obraun obavlja s 26. u prethodnom mjesecu, a 25. u sljedeem mjesecu. Po potrebi moe se raditi drugi i trei pregled. Treba se imati u vidu da ti pregledi mogu potrajati ako se radi o sloenijem sustavu koji je predmet pregleda. Prije nego se prie detaljnom pregledu utroka energije, preporuuje se obaviti pregled radi utvrivanja opsega rada, provjere mjesta postojeih ili dodatnih instrumenata i procjene radnih uvjeta. Nakon to se pobolja uinkovitost koritenja energije u tvornici kroz bolje mjere gospodarenja (bolji postupci rada i odravanja, raspored optereenja itd.) i obinih mjera prilagoavanja, preporua se obaviti detaljniji pregled potronje energije. Slika 5. prikazuje postupak pregled utroka energije.

Slika 5. Postupak energetskog audita[uredi]Ciljevi detaljnog energetskog audita Detaljna studija moe se poduzeti posebice radi: praenja studije o iznalaenju mogunosti provedivosti tednje energije, postizanja energetske uinkovitosti vanije opreme (da bi se njihov rad doveo u projektirane uvjete ili ocijenilo njihovu korisnost/vijek trajanja itd.), utvrivanja dodatnih izvora gubitaka, koliinskog utvrivanja i istraivanja moguih koritenja/primjena, utvrivanja i analize vie mogunosti utede energije (pregled mogunosti tednje energije koje prije nisu bile uzete o obzir, sada se mogu razmotriti), izrade srednjoronog do dugoronog programa tednje energije (radi bolje raspodjele novanih sredstava). Detaljan energetski audit mora biti usredotoen na odreene sustave i glavnu opremu kao to su: 1. Sustav pare: proizvodnja, distribucija, koritenje i odvajanje kondenzata 2. Sustav komprimiranog zraka: proizvodnja, distribucije, koritenje 3. Sustav crpki: motori, crpke, radni zahtjevi, ogranienja 4. Proizvodnja topline: pei, kotlovi za ponovno zagrijavanje 5. Sustav odravanja topline 6. Sustav klimatizacije: rashladna oprema, instrumenti, zahtjevi optereenja 7. Izmjena na sustavu: povremeni rad do neprekidnog rada 8. Spajanje nekoliko linija postupaka

Slika 6. Tok materijala u eliani (tona mjeseno)

Slika 7. Tok energije u sustavu kotlovnice

Slika 8. Distribucija topline u pei za regeneraciju

Slika 9. Tok proizvodnog procesa u tvornici staklenih boca[uredi]to pripraviti za detaljan energetski audit 1. Utvrdite cilj(eve) Vae ciljeve uinite to konkretnijima, vodei rauna o ogranienim sredstvima koja su na raspolaganju. Treba napomenuti da e pripreme za detaljnu analizu uslijediti iz posebnih ciljeva operacije. 2. Osnujte skupinu za energetski audit lanovi moraju imati odgovarajue tehniko znanje i strunost glede danog sustava, opreme i rada postrojenja koje je predmet analize. Odredite vou skupine kako bi koordinirao aktivnosti. 3. Utvrdite urnost zadatka i osigurajte potrebno ljudstvo za potporu Pregled e se odvijati ovisno o broju mogunosti za utedu energije. Meutim, imajte u vidu da e biti potrebno obaviti odgovarajue pripreme radi poduzimanja samog pregleda. 4. Osigurajte brzo razmatranje i ocjenu postojeih informacija, tekuih aktivnosti i radne prakse. To moe obuhvaati: voenje biljeki, izvjeivanje, obraun energije *podatke o radu tvornice (sadanje i povijesne) sveukupne radne procese: specifinu potronju energije, tokove materijala i energije (slike 3.-5.), dijagram odvijanja procesa (slika 6.), pomone slube, naine rada i odravanja instrumente: mjesto, uvjeti razliitih pokaznih i kontrolnih instrumenata opremu: popis, uvjeti rada, projektni uvjeti, uinkovitost, kapacitet koritenja planiranje proizvodnje: razliiti proizvodi ulazne materijale, energente ustroj organizacije (odgovornosti glede mjesta nastanka pogonskih trokova) vladini zahtjevi i poticaji, ako ih ima 5. Pripremite tvornika postrojenja za sakupljanje podataka i probni pogon, ako je potrebno. Obavite izvjeivanje zaposlenika kako biste dobili njihovu potporu i sudjelovanje, ako je potrebno 6. Odredite pravo vrijeme i trajanje akcije kako biste osigurali poeljne uvjete ispitivanja 7. Prije samo poetka skupljanja podataka i provjere, osigurajte da: su svi instrumenti izvan i na upravljakoj ploi valjano badareni prenosivi instrumenti za usporednu provjeru takoer badareni su na raspolaganju standardni odgovarajui plinovi i ureaji za badarenje nazonosti osoblja za odravanje i instrumente radi pomoi 8. Pripremite sve radne papire, obrasce za obavljanje pregleda, radne dnevnike i odgovarajue crtee kao to su tok procesa i dijagrami instrumenata [uredi]Provedba aktivnosti na energetskom auditu 1. Pomno ispitajte sustav koji je predmet pregleda ili samu tvornicu i promatrajte trenutne radne uvjete i metode koje primjenjuje tvorniko osoblje. 2. U sluaju dvojbi, uzmite dodatne podatke pomou prenosivih mjernih instrumenata. 3. Uzmite u obzir vrijeme prikupljanja podataka i radni ciklus, ako ih ima. 4. Razgovarajte s direktorom tvornice, podrunim poslovoom, voditeljima smjene, direktorom za odravanje, tehniarima za instrumente i osobljem iz raunovodstva, kad god je to potrebno radi potpunijeg informiranja. 5. Prije svega, sami sainite svoje primjedbe. Tijekom obavljanja energetskog audita, imajte u vidu osnovna naela koja se odnose na sve vidove tednje energije, kako slijedi: 1. Potrebno je ispitati nain i opseg koritenja svih energija, ukljuujui vrstu procesa, uravnoteenost sustava, veliinu opreme, veliinu tvornice, sustav za nadzor instrumenata itd. Potrebno je pomno procijeniti pratee dobiti. 2. Ako je to mogue, potrebno je utvrditi koliki je korisni rad kao i opseg neuinkovitosti za svaku fazu porasta/pada temperature i tlaka. 3. Suvina toplina mora se moi iskoristiti i potrebno je utvrditi krajnjeg korisnika. Koliina i kvaliteta suvine topline, vrijeme koritenja i udaljenost od njezinog izvora moraju biti poznati. Pored toga, neto utede moraju biti vee od mjerila za njezino obnavljanje i ulaganja. 4. Prividne utede energije potrebno je paljivo razmotriti kako bismo bili sigurni da nisu prouzroile neke druge trokove na drugom mjestu. 5. Svi oblici gubitka energije na odbaenim proizvodima. Paziti da toga bude to manje. 6. Uteda energije uvelike ovisi o mjerenju. Da bi to bilo realno, potrebno je koristiti pouzdane instrumente i utvrditi referentne vrijednosti ispitivanja. [uredi]Ocjena podataka Koristei povijesne radne podatke i primarne podatke dobivene pomou prenosivih instrumenata za ispitivanje, razmotrite i ocijenite jesu li podatci: prilino toni sumnjivi i potrebno je dodatno ispitivanje zanemareni i odbaeni Ponovno, gdje je to potrebno, podrobno analizirajte sve podatke o potronji energije u procesu: Moe li se oprema obnoviti kako bi se poveala toplinska uinkovitost? Moe li neka faza u procesu biti pojednostavljena u cilju smanjenja koritene energije? Moe li se bilanca sustava poboljati kako bi se racionalizirala potronja energije? Moe li se ostatak topline obnoviti za prikladno krajnje koritenje (tj. da se proizvodi para, topla voda ili za predgrijavanje materijala)? Moe li se poveati iskoritenost kapaciteta? Moe li se smanjiti koliina proizvoda s grekom? Moe li se pomou boljih instrumenata smanjiti nepotrebna lutanja? Opravdano je zamijeniti staru ili glomaznu opremu novom opremom koja zahtijeva manje prekida rada zbog energije ili popravaka tijekom odravanja. Na osnovi ciljeva ove akcije, pokuati, gdje je to prikladno: 1. utvrditi bilancu materijala u sustavu koji je predmet obrade 2. sukladno tome izraditi bilancu energije 3. obaviti sveobuhvatnu analizu trokova/dobiti. Obaviti podroban elaborat o moguim utedama kroz: zamjenu goriva smanjenje gubitaka topline obnovu otpadne topline recikliranje otpadnih materijala bolje kontrolne instrumente izmjene u procesu 4. raspitati se kod drugih poduzea o njihovom iskustvu s tehnologijama ili mjerama za tednju energije koje namjeravate usvojiti. Dodatne se informacije mogu zatraiti od nekog neovisnog uvaenog dravnog tijela. Pazite se od neisprobanih tehnologija kojima nedostaje potrebna tehnika podloga. I opet, na osnovi ciljeva pregleda utroka energije, pokuajte i izradite kratak prikaz podataka, gdje je to prikladno: ulaz energije za sirovine i energente neto energija koja ide na teret glavnog proizvoda udio energije koji se odnosi na nusproizvod rasuta ili baena energija energija utroena u raspolaganje otpadom energija po proizvodnji jedinice (usporediti s teoretskom ili projektiranom odreenom energijom). Na kraju, izraunajte neto uteenu energiju, izraeno u ukupnom iznosu kao odgovarajue utede u novcu ili kao postotak ukupno utroene energije. Ili pak dajte grafiki prikaz za odreeno razdoblje i pokuajte uoiti meuodnose te doi do izvjesnih radnji koje treba poduzeti. [uredi]Utvrivanje, procjena i provedba izvedivih naina za ouvanje energije 1. Napravite popis i razvrstajte mogunosti za utedu energije na: procese i odravanje koji zahtijevanju male novane izdatke izmjene koje zahtijevaju skromne novane izdatke izmjene koje zahtijevaju znatna ulaganja kapitala 2. Ukratko opiite inenjering zamisao ili shemu za provedbu predloenih mjera za tednju energije 3. Izradite financijsku procjenu koja prikazuje utede, potrebe za financiranjem, povrat on ulaganja ili otplatu, rizik itd. 4. Ponovno razmotrite prijedloge projekta koji nisu bili uzeti u obzir za provedbu ili za dalje analize. Tipian primjer ocjene podataka o pregledu utroka energije za sustav kotlovnice izgleda kao to slijedi: 1. Polazni sluaj (prije poboljanja): uinkovitost kotla je 75%, kod 8% vika O2 i na temperaturi izlaznog plina od 343o C (slika 10.). 2. Sluaj 1. (s ispravkom omjera zraka/goriva): uinkovitost kotla je 79,6, s 4% vika O2 i na temperaturi izlaznog plina od 329o C uteda goriva iznosi 5,8% od ulaznog goriva (slika 11.) 3. Sluaj 2. (s ispravkom omjera zraka/goriva plus ureaj koji zagrijava vodu pomou plinova koji idu u dimnjak: uinkovitost kotla je 86,2% , s 4% vika O2 i na temperaturi izlaznih plinova od 194o C utede na gorivu su 7,7% od ulaznog goriva (slika 12.)

Slika 10. Polazni sluaj bilance energije na kotlu

Slika 11. Sluaj 1. bilance energije na kotlu (s podeavanjem omjera zrak/gorivo)

Slika 12. Sluaj 2. bilance energije na kotlu (sluaj 1. + ureaj za grijanje vode plinovima to idu u dimnjak)[uredi]Izvjee o energetskom auditu Energetski audit nije potpun bez opsenog izvjea za upravu. Dobro izvjee sadri sljedee: izvrni prikaz koji istie cilj programa, svrhu pregleda utroka energije, nalaze tog pregleda ukazujui na mogue utede, zahtjeve glede financiranja i radne snage, pozitivne i negativne uinke, sveope implikacije i, iznad svega, prijedlog mjera koje treba poduzeti opseno tehniko izvjee o obavljenom pregledu utroka energije u kojem se prikazuju: temeljne informacije, tj. pregled tvornice i pregled energije opi pristup odgovarajue opise: ope stanje pogonskih postrojenja potronja i distribucija energije odreena potronja energije glavni potroai energije sustav pohrane i distribucije goriva sustav kotlova sustav pei/suenja sustav generatora obrada vode procesne operacije, po vanijoj opremi nalazi, po odreenim terminima, za svaki sustav koji se moe identificirati, odjel ili mjesto stvaranja trokova analiza podataka o energiji preporuke, po odreenim terminima, za svaki sustav sve odgovarajue informacije, podatke o ispitivanju, reference, izraune, detaljnu analizu u vidu dodataka. Na ovom mjestu, potrebno je ukazati na to kako se pregled utroka energije moe pretvoriti u izvjee koje ne slijedi predloeni format. U nekim situacijama, pregled utroka energije moe biti zaustavljen tijekom provedbe iz opravdanih razloga. Stoga, izvjee se mora usredotoiti na: 1. to se stvarno dogodilo 2. izmjene u predloenim planovima rada 3. praenje potrebnih radnji. [uredi]Provedba mjera na tednji energije 1. Zaustaviti utvrene gubitke energije poduzimanjem korektivnih mjera 2. Traiti odobrenje uprave za predloene projekte kao i odgovarajui zahtjev za ulaganjem 3. Preispitati nacrt svih novih kapitalnih projekata kako bi se osiguralo da taj nacrt ukljuuje uinkovito koritenje energije 4. Provoditi odobrene projekte. [uredi]Nadzor, ocjena i praenje uinaka mjera/projekata za utedu energijeOpenito, organizacije ovoj fazi ne poklanjaju osobitu pozornost. Tek kada mjere pou jako loe, uprava poklanja pozornost i poinje traiti da joj se dostave pojedinosti. Direktor za energiju, bez obzira na rezultate, mora nadzirati i mjeriti uinke mjera za tednju energije. Jedan je od naina da prati: koritenje energije po jedinici proizvodnje po mjestu nastanka trokova koritenje energije po jedinici proizvodnje, na razini tvornice. Nadalje, razmatranje uinaka sloenijih promjenljivih sredstava i modela za energiju po jedinici proizvodnje: usporedbom produkta energije po jedinici u prethodnom radu i teoretski proizvod energije po jedinici promatranjem uinka mjera za tednju energije na vae smanjenje energije po jedinici proizvodnje istraivanjem, utvrivanjem i uklanjanjem uzroka poveanja do kojeg moe doi u vaoj energiji po jedinici proizvodnje, kadgod je to mogue. Prije svega, direktor za energiju mora osigurati da kanal za komuniciranje bude uvijek otvoren kako prema glavnoj upravi tako i prema onima na niim razinama organizacije. Povremeno izvjee o napredovanju mora biti dostavljeno glavnoj upravi. [uredi]Ocjena programa za tednju energije Dok stjeete iskustvo u radu na pregledu utroka energije i poboljavate uinkovitost vaeg koritenja energije, inite sljedee: ocjenjujte napredak ili postignua u tednji energije analizirajte izvorne ciljeve i po potrebi ih mijenjajte pravite izmjene u programu savjetodavne usluge (tehnika pomo), odravajte blisku suradnju s trgovinskim udrugama ili industrijskim grupacijama, financijske poticaje za opremu i proces koji tede energiju kao to su koritenje otpadne topline i otpadnih proizvoda, poveavajui produktivnost sustava, kombinirane toplinske i elektro-sustave itd. suraujui s ustanovama i vladinim agencijama glede informacija o mogunostima, dobiti i tehnologijama, infrastrukturi, licencija za proces, poticaja povezanih s punom zamjenom. Nastavite s vaim aktivnostima na tednji energije i uvijek u to ukljuujte vae zaposlenike. Imajte na umu da vae rukovodee osoblje predstavlja klju za uspjeh vaeg programa za tednju energije. [uredi]Dodatci Dodatak 1. Popis provjera mogunosti za tednju energije [uredi]I. ZGRADE I OKUNICE Smanjite zrak za ventilaciju Poveajte odbijanje svjetlosti od zidova i stropova Smanjite temperaturu pogonske tople vode Smanjite izvlaenje zraka iz objekta kao i nadomjesni zrak Ugasite klimatizaciju izvan radnog vremena Ugradite vremenske prekidae za rasvjetu u prostorijama koje se rijetko koriste Prebacite izravnu rasvjetu u fluorescentnu, ivinu, natrijevu ili rasvjetu visoke jakosti Povremeno badarite osjetila za upravljanje reetkama za zrak i odukama na zgradama istite kondenzatore za hlaenje zraka za klimatizaciju kako bi smanjili konjsku snagu kompresora - provjerite obradu rashladne vode Smanjite veliinu reetki za zrak, prainu i spirale za hlaenje, kako bi se smanjio otpor zraka Izbjegavajte dovod jako vlanog ispunog zraka u sustav za klimatizaciju Klimatizirajte samo prostore koji se koriste Zamijenite vrata sa zranom zavjesom vrstim vratima [uredi]II. ELEKTRINA ENERGIJA Provjerite snagu arulja u vatima Iskljuite nepotrebnu vanjsku ukrasnu rasvjetu i neonske reklame u krugu Smanjite rasvjetu oko objekata Koristite sunevu svjetlost za rasvjetu Iskljuite klimatizaciju izvan radnog vremena i neradnih dana Dobro pritegnite remene na elektromotoru Izbjegavajte da voda ue u kaleme elektromotora kako bi izbjegli kvar i 127 promijenite nazivne vrijednosti elektromotora u tvornici Ograniite elektrinu energiju na opskrbu strujom, rasvjetom i samo specijalnih toplinskih procesa Svedite na minimum rad elektromotora bez optereenja Koristite kombinirani ciklus generatora s plinskom turbinom s kotlovima na otpadnu toplinu spojene na izlaz iz turbine Zamijenite parne mlaznice na vakuum sustavima s vakuum crpkama na elektromotorni pogon Odredite snagu elektromotora kako bi postigli vrnu pogonsku uinkovitost - koristite najdjelotvorniji tip elektromotora Koristite smanjenje pritiska pare za proizvodnju energije Smanjite prekomjerni kapacitet transformatora Osigurajte odgovarajue odravanje i podmazivanje opreme na motorni pogon Imajte u vidu energetsku uinkovitost kad nabavljate novu opremu Koristite motore s vie brzina za promjenljiva optereenja crpke, ureaja za dovod zraka i kompresora [uredi]III. PARA Iskljuite pratei cjevovod za grijanje kad nije hladno vrijeme Odravajte parne mlaznice koje se koriste za vakuum sustav Popravite oteene izolacije na parovodima Popravite ili zamijenite kolektore pare Razmotrite zamjenu elektromotora s turbinama na povratni pritisak i koristite izlaznu paru za vlastito toplinu Stalno provjeravajte procesnu paru Izbjegavajte skupa vrna optereenja odgovarajuim rasporedom rada Smanjite gubitke kod distribucije plina: odravati izolaciju u dobrom stanju provjeravati ventile, armature i spojeve da bi se izbjegli gubitci topline zatvoriti parovode koji se ne koriste koristiti odgovarajue dimenzije cijevi odravati odgovarajui dovod pare razliitim korisnicima Ugraditi instrumente za nadzor temperature i tlaka u procesu Izbjegavati gubitak topline na mjestu koritenja Poboljati uinkovitost prijenosa topline na mjestu koritenja pare: ugraditi odvaja pare radi otklanjanja vlage ugraditi runi zrani ventil ili automatske oduke zraka da bi uklonili nakupljeni zrak na mjestima gdje se nalazi para Prikupiti toplinu koja je izala iz procesnih postrojenja: kondenzat kao napajanje kotla niskotlanu paru za procese s niim tlakom Cjevovod za povrat kondenzata mora biti odgovarajue izolirana Paziti da oprema, instrumenti itd. funkcioniraju kako treba kroz bolje odravanje i brigu Regulirati kolone za destilaciju da rade u uvjetima blizu prelijevanja radi to vee uinkovitosti separacije Dodati kolektore na kolonu za destilaciju kako bi se smanjio omjer povratnog toka Izolirati cijevi za kondenzat i paru Svesti na najmanju mjeru ispuhavanje kotla uz bolju obradu napojne vode Koristiti minimalni radni pritisak pare Zamijeniti barometarske kondenzatore povrinskim kondenzatorima Maksimalno poboljati rad vie-faznih vakuum mlaznica pare Koristite optimalnu debljinu izolacije Koristite nadzor omjera povratnog toka umjesto nadzora toka na tornjevima za destilaciju Zamijenite tekuine vrueg procesa parom [uredi]IV. OSTALI ENERGENTI Redovito uklanjajte neistoe iz cijevi za vodu Iskljuite rashladnu vodu kada nije potrebna Redovito istite ili zamijenite zrane filtre Ugradite odgovarajua suila na cijevi za zrak da se izbjegne pad tlaka U odreenim situacijama procijeniti hlaenje vode u odnosu na hlaenje zrakom Izbjegavajte hlaenje procesne vode koja se poslije mora zagrijavati i obratno Koristiti to manje rashladne vode za leajeve Zamijeniti predimenzionirane motore i crpke optimalnim veliinama Svesti temperaturu tople vode na potrebni minimum Smanjiti koliinu obraene vode [uredi]V. OBNAVLJANJE TOPLINE Koristite nadzemni kondenzator za pogon pare iz kondenzatora u procesu destilacije Koristite topli dimni plin u isijavajuem grijau za ureaje za suenje, pei itd. Koristite toplinu iz dimnih plinova za predgrijavanje proizvoda ili materijala koji idu u pei, ureaje za suenje itd. Koristite vrue dimne plinove za predgrijavanje otpada za kotlove za sagorijevanje Koristite obnovljenu toplinu iz rasvjetnih tijela u korisne svrhe, tj. za pogon rashladne opreme za apsorpciju [uredi]VI. ZADRAVANJE TOPLINE Popravite oteenu izolaciju na peima, kotlovima itd. Koristite ekonominu debljinu izolacije za niske temperature Koristite meku izolaciju u krunim peima kako bi olakali zagrijavanje i hlaenje Popravljate pei i vrata na peima tako da budu dobro zabrtvljena. [uredi]VII. SAGORIJEVANJE Svakodnevno izraujte izraun i grafike prikaze kotla Napravite plan odravanja gorionika Podesite gorionike da uinkovito rade Poboljajte sposobnost nadzora sagorijevanja Zagrijavajte ulje na odgovarajuu temperaturu radi dobre atomizacije Odstranite gorivi plin iz dimnog plina Svedite protok zraka za sagorijevanje na optimum Pretvoriti zapaljivo u uinkovitije gorivo Zamijeniti zastarjele gorionike uinkovitijima Koristiti otpad i nusproizvode kao gorivo Ograniiti i nadzirati zrak za sekundarno sagorijevanje u radu pei na koliinu koja je prikladna za normalan rad pei [uredi]VIII. PLANIRANJE Iskljuite opremu za procesno grijanje kad nije u upotrebi Utvrdite uzroke trokova potranje za elektrinom energijom i reprogramirajte rad postrojenja da bi se izbjegla vrna optereenja Smanjite temperaturu procesne opreme za grijanje kad je na ekanju Koristite uinkovitiju opremu u svom maksimalnom kapacitetu, a manje uinkovitu opremu samo kad je to potrebno Zagrijavajte dijelove za obradu samo u skladu s odgovarajuim specifikacijama ili standardima Planirajte redovno odravanje u vrijeme kad oprema nije u radu Razmotrite tri ili etiri dana neprekidnog rada umjesto jedne ili dvije smjene dnevno Optimizirajte veliinu dijelova proizvodnje i inventura. [uredi]IX. RUKOVANJE OPREMOM Iskljuite transportere, viliare itd. kad se ne koriste Podeavati i odravati viliare spremne za to uinkovitiji rad Ugasiti dizel graevinske strojeve kad nisu potrebni Koristite opremu s optimalnim veliinama i kapacitetima Poboljati transportere Koristite napajanje putem gravitacije gdje god je to mogue [uredi]X. OTPREMA, DISTRIBUCIJA I PRIJEVOZ Planirajte redovito odravanje kako bi se odrala uinkovitost motora kamiona Ugasite motor kamiona tijekom utovara, istovara ili ekanja Odredite veliine kamiona prema poslu Smanjite plan isporuka Konsolidirajte isporuke Ugradite brtve oko vrata rampe za utovar kamiona Naite to krai put kamiona za isporuke kako bi se smanjila kilometraa Procijenite koritenje energije kod pakiranja [uredi]XI. IZMJENE U PROCESU Planirajte vrijeme peenja malih i velikih dijelova kako bi se smanjilo koritenje energije Koristite rjeenje rekompresije pare u procesima destilacije Koristite naelo "vuenja sa strane" kod projektiranja kolone za destilaciju Koristite neprekidnu opremu koja zadrava transportere za procesno grijanje u okviru grijane komore Koristite izravno djelovanje plamena ili infracrvenu obradu kod grijanja tipa komore Pretvorite posredno paljenje u izravno paljenje Pretvorite rad po arama u neprekinuti rad Koristite pei tipa vretena za predgrijavanje ulaznog materijala Pretvorite grijae tekuine iz onih s paljenjem ispod u ono koje se uranja ili potapa u tekuinu Promijenite dizajn proizvoda da bi se smanjile potrebe za energijom za obradu Smanjite proizvodnju s grekom Poboljajte zastarjelu ili malo koritenu opremu Svedite na najmanju mjeru nebitni materijal u procesu toplinske obrade

[uredi]Energetska efikasnost u sektoru zgradarstva

Zbog velike potronje energije u zgradama, a istovremeno i najveeg potencijala energetskih i ekolokih uteda, energetska efikasnost je danas prioritet suvremene arhitekture i energetike. Akcijski plan za energetsku efikasnost, niz direktiva i poticajnih mehanizama te obavezno energetsko certifikacija zgrada, upuuju na hitnu potrebu smanjenja potronje energije u zgradama, ime se utjee na ugodniji i kvalitetniji boravak u zgradi, dui ivotni vijek zgrade, te doprinosi zatiti okolia. Sektor stambenih i nestambenih zgrada u Hrvatskoj troi preko 40% ukupne finalne potronje energije, uz stalan rast potronje.

Slika 13. Udio potronje po sektorima

U sektoru zgradarstva lei i najvei potencijal energetskih uteda (min. 22% sadanje energetske potronje do 2010. godine). Na potronju energije u zgradi utjeu: karakteristike graevine, energetski sustavi u zgradi, klimatski uvjeti, navike korisnika. Na slici 14 prikazana je energetska bilanca zgrade.

Slika 14. Bilanca energije zgradeUkupni toplinski dobici zgrade jednaki su gubicima tj.: energija sustava za grijanje + unutarnji toplinski dobici + toplinski dobici od sunca= transmisijski gubici + ventilacijski gubici + gubici sustava grijanja

[uredi]Toplinska zatita zgradeToplinska zatita zgrada jedan je od velikih potencijala energetskih uteda. Nedovoljna toplinska izolacija dovodi do poveanih toplinskih gubitaka zimi, hladnih obodnih konstrukcija, oteenja nastalih kondenzacijom (vlagom) te pregrijavanje prostora ljeti. Kao posljedica toga je oteenje konstrukcije te neudobno i nezdravo stanovanje i rad, poveanje cijene koritenja i odravanja prostora te vee zagaenje okolia.

Slika 15. Gubici topline u pojedinim zemljama

Slika 16. Debljina izolacije u pojedinim zemljama

Europsko udruenje proizvoaa toplinske izolacije Eurima u suradnji s internacionalnom tvrtkom Ecoys napravili su analizu gubitaka toplinske energije kroz pojedine konstrukcije u zgradama EU te analizu primijenjenih debljina toplinske izolacije na istim konstrukcijama.

Tablica 1. Koeficijenti prolaza topline, k (W/m2 oK) Vanjsku zid Pod Strop

vicarska 0.4 0.4 0.4

vedska 0.3 0.3 0.3

Njemaka 0.38 0.3 0.38

Danska 0.27 0.3 0.2-0.3

Engleska 0.45 0.45 0.25-0.45

USA 0.47 0.58 0.22

Hrvatska 0.9 0.75 0.8

Zakonski okviri 1970. Pravilnik o tehnikim mjerama i uvjetima za toplinsku zatitu zgrada. Prvi propis o toplinskoj zatiti zgrada, odreene su najvee dozvoljene vrijednosti koeficijenta prolaza topline k za pojedine graevne elemente za odreenu klimatsku zonu, 1980. Norma JUS U.J5.600 toplinska tehnika u graevinarstvu, tehniki uvjeti za projektiranje i graenje zgrada, 1987. Inovirano izdanje norme JUS.U.J5.600 toplinska tehnika u graevinarstvu, tehniki uvjeti za projektiranje i graenje zgrada, Zakon o energiji(NN 68/01, 177/04, 76/07) je prvi put izraen pozitivan stav drave prema uinkovitom koritenju energije i jasno naglaeno da je uinkovito koritenje energije u interesu Republike Hrvatske, Zakonom o Fondu za zatitu okolia i energetsku uinkovitost (NN 107/03) osnovan je Fond koji treba obavljati poslove financiranja pripreme, provedbe i razvoja programa, projekata i slinih aktivnosti u podruju ouvanja, odrivog koritenja, zatite i unaprjeivanja okolia, te energetske uinkovitosti i koritenja obnovljivih izvora energije, Zakon o gradnji (N.N. 175/03 i 100/04) lanak 12. Uteda energije i toplinska zatita Graevina i njezini ureaji za grijanje, hlaenje i provjetravanje moraju biti projektirani i izgraeni na nain da, u odnosu na mjesne klimatske prilike, potronja energije prilikom njihovog koritenja bude jednaka propisanoj razini ili nia od nje, a da za osobe koje borave u graevini budu osigurani zadovoljavajui toplinski uvjeti, Zakon o prostornom ureenju i gradnji (NN 76/07) naglaava znaaj energetske uinkovitosti i uvodi obvezu energetske certifikacije zgrada, Zakon o uinkovitom koritenju energije u neposrednoj potronji (NN 152/08) Novi Tehniki propis o utedi energije i toplinskoj zatiti kod zgrada Tehniki propis o utedi energije i toplinskoj zatiti kod zgrada. Dio koji se odnosi na utedu toplinske energije propisivanjem doputene godinje potronje toplinske energije za grijanje po m2 grijane povrine (omoguena je fleksibilnost kod projektiranja). Dio koji se odnosi na toplinsku zatitu propisivanjem najveih doputenih vrijednosti koeficijenata prolaza topline za pojedine graevne elemente zgrade propisivanje dinamikih toplinskih znaajki pojedinih graevinskih elemenata Pravilnik o certificiranju zgrada Pravilnik o olakicama za odrivu gradnju u izradi.

Usklaivanje s europskim zakonodavstvom. Direktive na ovom podruju: 89/106/EEC od 21. 12. 1988. O usklaivanju zakonskih i upravnih propisa drava lanica o graevnim proizvodima. 93/76/EEC od 13. 09. 1993. O ograniavanju emisija ugljikovog dioksida kroz uinkovito koritenje energije. 2002/91/EC od 16. 12. 2002. O energetskoj uinkovitosti zgrada. Pet bitnih zahtjeva direktive 2002/91/EC Uspostava opeg okvira za metodologiju prorauna energetskih karakteristika zgrada Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za nove zgrade Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za postojee zgrade prilikom veih rekonstrukcija (korisne povrine iznad 1000 m2) Energetska certifikacija zgrada Redovite inspekcija kotlova i sustava za kondicioniranje zraka u zgradama

Slika 17. Energetski certifikat

Energetski certifikati za zgrade na tritu s podacima o godinjoj potronji energije,koji e biti dostupni svim zainteresiranim strankama, trebali bi postati suvremeno sredstvo marketinga koje e pokrenuti trite i graevinsku industriju prema znaajnom poveanju energetske efikasnosti. U Hrvatskoj je donesen Pravilnik o certificiranju zgrada.

Postojee stanje zgrada u Hrvatskoj Sa stajalita energetske potronje - razdoblje izgradnje je izuzetno vaan parametar. Zbog karakteristika gradnje i nedostatka propisa o toplinskoj zatiti, u razdoblju najvee stambene izgradnje od 1950. do 1980. godine, izgraen je niz stambenih i nestambenih zgrada s prosjenom potronjom energije za grijanje od preko 200 kWh/m2. Prosjene stare zgrade godinje troe 200-300 kWh/m2 energije za grijanje, standardno izolirane kue ispod 100, suvremene niskoenergetske kue ispod 40, a pasivne i nulenergetske kue 15 kWh/m2 i manje. Energijom koju potroimo u standardno izoliranoj kui danas moemo zagrijati 3 do 4 niskoenergetske kue ili 8 do 10 pasivnih kua. U Hrvatskoj 83% zgrada ne zadovoljava Tehnike propise o toplinskoj zatiti jer prije nije bilo propisa za toplinsku zatitu ve samo preporuka

Slika 18. Potronja energije u zgradama

Slika 19. Graevinske klimatske zone u RH.

Slika 20. Vrijednosti dozvoljenog koeficijent prolaza topline k (W/m2 oK) prema propisima o toplinskoj zatiti u RH od 1970. do danas.

Toplinska izolacija Da bi zadovoljili dananje propise i gradili u skladu sa suvremenim smjernicama energetske efikasnosti, sve vanjske konstrukcije potrebno je toplinski zatititi. Toplinska izolacija smanjuje toplinske gubitke zimi, pregrijavanje prostora ljeti te titi nosivu konstrukciju od vanjskih uvjeta i jakih temperaturnih naprezanja. Toplinski gubici kroz graevni element izmeu ostalog ovise o sastavu graevnog elementa, orijentaciji i koeficijentu toplinske provodljivosti specifinom za svaki materijal. Bolju toplinsku izolaciju postiemo ugradnjom materijala niske toplinske provodljivosti, odnosno visokog toplinskog otpora. Toplinski otpor materijala poveava se obzirom na debljinu materijala. Toplinsko izolacijski materijali imaju vrlo malu vrijednost vodljivosti topline : najee 0,025do 0,045 W/mK. Zahtjevi koji se postavljaju za suvremene toplinsko izolacijske materijale: dobra toplinsko izolacijska svojstva, vrstoa, postojanost oblika, negorivost, vodoneupojnost, postojanost na starenje, truljenje, vibracije, paropropusnost, kemijska neutralnost i ekoloka prihvatljivost. Osnovna podjela toplinsko izolacijskih materijala je na anorganske i organske. Najpoznatiji predstavnik anorganskih izolacija je kamena i staklena vuna, a organskih materijala polistiren ekspandirani i ekstrudirani te poliuretan, odnosno poliuretanska pjena.

Slika 21. Toplinsko-izolacijski materijal

Primjeri utjecaja sastava konstrukcije na potronju goriva Vanjski zid bez izolacije Ako usporedimo primjer 1 i primjer 2 moemo vidjeti da zgrade koje imaju uplju opeku troe manje goriva i s time su manji toplinski gubici. Ako usporedimo razliite debljine uplje opeke (primjer 2 i 3) vidimo da je manja potronja goriva ako je debljina vea.

Slika 22. Primjer gradnje vanjskog zida razliite debljine i potronja goriva po sezoni

Slika 23. Primjer gradnje vanjskog zida razliite debljine i potronja goriva po sezoni

Slika 24. Primjer gradnje vanjskog zida razliite debljine i potronja goriva po sezoni

Toplinska izolacija vanjskog zida Toplinska izolacija vanjskog zida izvodi se, u pravilu, dodavanjem novog toplinsko-izolacijskog sloja s vanjske strane zida, a iznimno s unutarnje strane zida. Industrija graevinskih materijala nudi mnogo varijanti cjelovitih sustava ovih dvaju naina toplinske izolacije zidova, pri emu za oba rjeenja debljina toplinsko-izolacijskog sloja ne bi trebala biti manja od 10 do 12 cm, ime bi se vrijednost koeficijenta prolaska topline U smanjila na od cca 0,25 do 0,35 W/m2K. Iz primjera 4 vidimo da ukoliko stavimo 8 cm toplinske izolacije smanjit emo potronju goriva za tri puta u odnosu na primjer 3.

Slika 25. Primjer gradnje vanjskog zida sa izolacijom i potronja goriva po sezoni

Na slici 26 moemo vidjeti usporedbu izoliranog i neizoliranog objekta.

Slika 26. Prikaz prolaza topline kroz zid pri razliitim izvedbama gradnje i izoliranja

Opis sustava: 1. Unutarnja buka (VC 40, GV 10) 2. Zid 3. Sokl profil 4. Poliesterska ploa 5. Privrsnica 6. Kutni profil s mreicom 7. Samoterm / Samoterm glet 8. Armirajua staklena mreica SM-28F 9. Impregnacija i zavrno dekorativne buke

Slika 27. Izgled sustava opisanog iznad

Tablica 2. Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K) Zid Gustoca Koef.Topl.Provod. Debljina zida Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom razliitih debljina ploa

Bez izolacije 5cm 6cm 8cm 10cm

kg/m3 W/(mK) cm W/(m2K)

Beton 2400 2.04 15 4.11 0.68 0.59 0.46 0.37

20 3.73 0.67 0.58 0.45 0.37

Blok opeka 1400 0.61 19 2.08 0.59 0.51 0.41 0.34

29 1.55 0.54 0.47 0.39 0.32

Puna opeka 1600 0.64 25 1.78 0.56 0.49 0.40 0.33

38 1.31 0.50 0.45 0.37 0.31

Porobeton 800 0.35 20 1.35 0.51 0.45 0.37 0.31

25 1.13 0.48 0.43 0.35 0.30

30 0.97 0.45 0.40 0.34 0.29

Betonski blok 1600 0.74 19 2.34 0.61 0.53 0.42 0.35

25 1.97 0.58 0.51 0.41 0.34

29 1.78 0.56 0.49 0.40 0.33

Opis sustava: 1. Unutarnja buka (VC 40, GV 10) 2. Zid 3. Sokl profil 4. Lamele kamene vune 5. Kutni profil s mreicom 6. Samoterm 7. Armirajua staklena mreica SM-28 8. Impregnacija i zavrno dekorativne buke

Slika 28. Izgled sustava prethodno opisanog gore

Tablica 3. Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K) Zid Gustoca Koef.Topl.Provod. Debljina zida Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom razliitih debljina ploa

Bez izolacije 5cm 6cm 8cm 10cm

kg/m3 W/(mK) cm W/(m2K)

Beton 2400 2.04 15 4.11 0.68 0.59 0.46 0.37

20 3.73 0.67 0.58 0.45 0.37

Blok opeka 1400 0.61 19 2.08 0.59 0.51 0.41 0.34

29 1.55 0.54 0.47 0.39 0.32

Puna opeka 1600 0.64 25 1.78 0.56 0.49 0.40 0.33

38 1.31 0.50 0.45 0.37 0.31

Porobeton 800 0.35 20 1.35 0.51 0.45 0.37 0.31

25 1.13 0.48 0.43 0.35 0.30

30 0.97 0.45 0.40 0.34 0.29

Betonski blok 1600 0.74 19 2.34 0.61 0.53 0.42 0.35

25 1.97 0.58 0.51 0.41 0.34

29 1.78 0.56 0.49 0.40 0.33

Na slici 29 moemo vidjeti nain izgradnje i sastav zida s toplinskom izolacijom.

Slika 29. Prikaz gradnje vanjskog zida i izolacija

Toplinska izolacija poda Toplinski gubici kroz pod ine 10% od ukupnih toplinskih gubitaka kue. Toplinski gubici kroz pod mogu biti smanjeni i za 60% postavljanjem toplinske izolacije. Debljina izolacije poda zavisi o temperaturi hladne prostorije, a iznosi 8 cm za podove iznad prostorija koje se griju, 10 cm za podove prema vanjskom zraku, a ako se radi i o podnom grijanju onda te veliine treba uveati za 3 cm. Sanacija poda prema tlu u postojeoj kui esto nije ekonomski opravdana, zbog relativno malog smanjenja ukupnih toplinskih gubitaka u usporedbi s velikom investicijom koja je potrebna za takvu sanaciju.

Slika 30. Izolacija poda

Toplinska izolacija krova Iako je udio krova zastupljen sa svega oko 10-20 posto u ukupnim toplinskim gubicima u kui, krov ima posebno vanu ulogu u kvaliteti i standardu stanovanja. Naknadna toplinska izolacija krova je jednostavna i ekonomski vrlo isplativa, jer je povratni period investicije od 1 do 5 godina. Detalj spoja toplinske izolacije vanjskog zida i krova treba rijeiti bez toplinskih mostova.

Kod toplinske izolacije kosog krova preporuljiva debljina toplinske izolacije iznosi najmanje 16 do 20 cm. Izolaciju treba postaviti u dva sloja; jedan sloj izmeu rogova, a jedan sloj ispod rogova kako bi se sprijeili toplinski mostovi.

Slika 32. Izolacija kosog krova

Ravni krovovi su najvie izloeni atmosferskim utjecajima od svih vanjskih elemenata zgrade vana i toplinska i hidroizolacija. Mogu biti rijeen kao prohodni, neprohodni ili tzv. zeleni krovovi. Zeleni krov dobro zadrava i akumulira toplinu te doprinosi energetskoj efikasnosti. Preporua se minimalno 16 cm toplinske izolacije.

Slika 33. Izolacija ravnog krova

Prozori Prozor je najdinaminiji dio vanjske ovojnice zgrade, koji istovremeno djeluje kao prijemnik koji proputa Sunevu energiju u prostor te kao zatita od vanjskih utjecaja i toplinskih gubitaka. Gubici kroz prozore dijele se na transmisijske gubitke te na gubitke ventilacijom, tj. provjetravanjem, koji zajedno iznose esto preko 50 posto ukupnih toplinskih gubitaka kroz vanjsku ovojnicu zgrade. U skladu s novim Tehnikim propisom, koeficijent prolaska topline za prozore i balkonska vrata kod grijanih prostora moe iznositi maksimalno U=1,80 W/m2K. EU smjernice se danas kreu uglavnom oko U=1,4-1,8 W/m2K. Na suvremenim niskoenergetskim i pasivnim kuama taj se koeficijent kree izmeu 0,60-1,10 W/m2K.

Slika 34. Koeficijenti prolaza topline za razne tipove prozora Na niski U-faktor stakla utjeu sljedei imbenici: Debljina i broj meuprostora - U-faktorom smanjujemo veim brojem meuprostora i im veom irinom tih meuprostora, npr. 4+10+4+10+4, to znai 3 stakla debljine 4 mm na razmacima od 10 mm Punjenje meuprostora - napunimo li meuprostor izo stakla nekim od ve spomenutih plinova (argon, krypton i sl.) U-faktor e se bitno smanjiti Odabir stakla - debljina stakla vrlo malo utjee na U-faktor, ali ga zato upotreba stakla niske emisije (Low-e staklo) znaajno smanjuje. Low-e stakla premazana su sa strane koja dolazi u meuprostor izo stakla posebnim metalnim filmom koji proputa zraenja kratke valne duljine (suneva svjetlost), a reflektira zraenja dugih valnih duljina (IC zraenja).

Slika 35. Presjek i profil stakla

Na slici 36 moemo vidjeti utjecaj tipa prozora na potronju lo ulja.

Slika 36. Prikaz potronje lo ulja, s obzirom na vrstu stakla, i njegova izolacijska svojstva

Primjer sanacije zgrade

Slika 37. Poslovna zgrada HEP Elektra Koprivnica (Sanacija vanjske ovojnice zgrade) prije 240 kWh/m2......sada 70 kWh/m2 (Energetski institut Hrvoje Poar, Odjel za obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost, eljka Hrs Borkovi, dipl.ing.arh.)

Tablica 4. Cijena energenata za grijanje kuanstava, prema gradskoj plinari, 1998. Energent Jedinica mjere Energetska vrijednost Stupanj iskoritenja h Prodajna cijena Cijena bez h Cijena bez h Indeks sa h

Prirodni plin m3 33.338 0.8 1.56 0.047 0.058 100

Drvo za loenje kg 14.83 0.5 0.48 0.032 0.065 112

Ugljen mrki kg 20.1 0.5 0.82 0.041 0.082 142

Propan-butan u kontejnerima kg 48.443 0.8 3.26 0.067 0.084 145

Ekstralako (fco rafinerija) kg 41.2 0.6 2.69 0.065 0.109 188

Ekstralako (Sisak-Zagreb) kg 41.2 0.6 2.76 0.067 0.112 193

Ekstra-lako (Rijeka-Zagreb) kg 41.2 0.6 2.8 0.068 0.113 195

Ugljen lignit kg 12 0.5 0.69 0.058 0.115 199

Propan-butan (bez dostave) kg 48.443 0.8 4.63 0.096 0.12 207

Propan-butan (s dostavom) kg 48.443 0.8 4.7 0.097 0.121 209

Propan-butan (ambulatna prodaja) kg 48.443 0.8 4.81 0.099 0.124 214

Elektrina energija (2-tarifna) kWh 3.601 0.9 4.25 0.118 0.131 226

Elektrina energija (prosjek) kWh 3.601 0.9 4.72 0.131 0.146 252

Elektrina energija (1-tarifna) kWh 3.601 0.9 5.75 0.16 0.178 307

Izvor: Gradska plinara Zagreb

[uredi]Grijanje, hlaenje i ventilacijaSustavi grijanja, hlaenja i ventilacije ine najvee potroae energije u zgradi. Kao to se moe vidjeti iz slike 38 na potronju energije otpada ak 62%. Naravno taj udio varira ovisno o klimatskim uvjetima, toplinskoj zatiti zgrade itd.

Slika 38. Struktura potronje energije u kuanstvuDa bi smanjili taj udio i bili energetski efikasniji osim toplinske zatite mogue je primijeniti neke od sljedeih mjera: zamjenom izvora energije i koritenjem alternativnih sustava opskrbe energijom, zamjenom postojee opreme, regulacijom sustava, pravilnim koritenjem, ponaanjem korisnika zgrada.

Zamjena izvora energije Openito sustavi grijanja mogu biti s obzirom na energent: na lo ulje, na kruta goriva, plinski, elektrini, solarni, na toplinu iz okolia, spojeni na toplinarski sustav. Odabir sustava ovisi o raspoloivosti energenta. Primjerice zamjena lo ulja za plinom koji osim to je jeftiniji i ekoloki prihvatljivi itekako je poeljna, meutim plin nije dostupan svim kuanstvima u Hrvatskoj. Primjenom obnovljivih izvora energije kao to su solarni kolektori, biomasa ili dizalice topline (toplinske pumpe), mogu se zamijeniti energenti tetni za okoli i pri tome doprinijeti na njihovoj smanjenoj primjeni. Primjerice ako bi u dijelu godine zamijenili elektrini bojler sa solarnim kolektorom na podruju grada Zagreba, za jednu peterolanu obitelj godinje bi se utedilo oko 3300 kWh elektrine energije ili 2800 kuna.

Slika 39. Drvena biomasa

Zamjena postojee opreme Na potronju energenata uvelike utjee uinkovitost opreme sustava koja s vremenom opada. Pri odabiru nove opreme potrebno je voditi rauna o kupnji to energetski uinkovitije opreme. Primjerice prilikom kupnje klima ureaja osim faktora grijanja odnosno hlaenja potrebno je paziti na energetski razred. Razred energetske efikasnosti je potvrda kvalitete ureaja s obzirom na njegovu energetsku efikasnost, pri emu se ureaji prema potronji energije, dijele na sedam razreda energetske uinkovitosti oznaenih slovima od A do G (grupu A ine energetski najefikasniji ureaji). Kotlove stare preko 15% potrebno je zamijeniti primjerice niskotemperaturnim ili kondenzacijskim kotlom koji je energetski najefikasniji. Ugradnjom kondenzacijskog kotla postiu se utede od 10 do 15% u odnosu na druge nove kotlove i do 25% u odnosu na kotlove starije od 30 godina. Utede se takoer mogu postii izolacijom cjevovoda za grijanje jer se time smanjuju toplinski gubici i poveava uinkovitost sustava.

Slika 40. Kondenzacijski kotao

Regulacija Najvei i najei problem u sustavu grijanja je to ne postoji regulacija temperature prostora po pojedinim prostorijama. Takav sustav dovodi do toga da se zgrada jednako grije bez obzira na stvarno potrebnu temperaturu u pojedinim prostorijama. Posljedica takvog sustava je pregrijavanje pojedinih prostorija, a zbog nemogunosti jednostavnog reguliranja temperature osim provjetravanjem prisutni su veliki gubici topline. Jedno od najjednostavnijih rjeenja je postavljanje termostatskih ventila s termostatskom glavom koji zajedno ine termostatski set, koji regulira temperaturu prostorije na nain da upravlja protokom ogrjevne vode kroz radijator. Regulirati se takoer moe sobnim termostatima koji ukljuuje kotao i pumpu centralnog grijanja kad temperatura u prostoru padne ispod odreene zadane vrijednosti. Regulacijom samog kotla mogu se postii utede do ak 15% na grijanju. Odsisne ventilatore u kupaonicama mogue je regulirati tako da se ugrade kombinirani prekidai koji pale ventilator kad i svjetlo i gasi automatski nekoliko minuta nakon to se ugase svjetla. Sustav hlaenja se moe regulirati tako da kad se otvori prozor u prostoriji on se automatski gasi.

Slika 41. Termostatski ventil

Pravilno koritenje opreme Pravilno koritenje opreme takoer utjee na efikasnost sustava grijanja, hlaenja ili ventilacije. Svu opremu potrebno je barem jednom godinje servisirati da se moe provjeriti pravilnost rada sustava, zamijeniti mogue kvarove i oistiti primjerice od kamenca ijim taloenjem se smanjuje efikasnost primjerice izmjenjivaa topline ili praine. Radijatore se ne smije zaklanjati zavjesama, ormarima ili nekim drugim predmetima jer se time smanjuje njihov toplinski uin. Hlaenje prostorija na preniske temperature u ljetnom razdoblju nije poeljno jer dolazi do isuivanja zraka to je energetski i zdravstveno nepovoljno. Vanjska jedinica klima ureaja ne smije biti smjetena tamo gdje je izloena direktnom sunevom zraenju jer e se inae uinkovitost ureaja smanjiti.

Promjena ponaanja I kada se zamijeni postojei sustav grijanja, kupi energetski efikasniji ureaji i dalje sve ovisi o ljudskom faktoru. Neke od najbitnijih stvari na koje treba obratiti pozornost su da primjerice kad se prostorija grije ili hladi ne otvaraju prozori jer onda se troi energije. Takoer je bitna temperatura na koju e se grijati/hladiti prostor jer sa svakim stupnjem nia ili via temperatura troi se 5% vie energije. Potrebno je i voditi rauna o opremi jer neodravanjem se smanjuje uinkovitost i ugroava ljudsko zdravlje. [uredi]Kuanski aparati

[uredi]Uvod

Kuanski aparati troe oko 20% elektrine energije potrebne jednom kuanstvu. Meu najvee potroae spadaju hladnjaci i perilice rublja. Pri kupnji novog ureaja treba osim cijene samog aparata pozorno pogledati i kakve karakteristike ima ureaj. U veini sluajeva je bolje kupiti skuplji ureaj koji ima veu uinkovitost. Budui da kuanski aparati spadaju meu vee potroae elektrine energije postoje mnogi pravilnici o tome koje uvijete trebaju zadovoljavati. Recimo aparati stari 10 godina troe oko 50% elektrine energije vie od ovih novih. Tako se utede struje mogu smatrati kao mjesene rate kojim otplaivamo aparat tokom njegovog ivotnog vijeka. Meu najznaajnije kuanske aparate spadaju: hladnjaci i zamrzivai, te njihove kombinacije;

Slika 40. Hladnjak

* perilice rublja;

Slika 41. Perilica rublja

bubnjaste suilice rublja,

Slika 42. Bubnjasta suilica rublja

* perilice posua;

Slika 43. Perilica posua elektrine penice;

Slika 44. Elektrina penica * klimatizacijske ureaje;

Slika 45. Klimatizacijski ureaj elektrine izvore svjetla napajane direktno iz mree.

Slika 46. tedna arulja Prosjeni ivotni vijek kuanskih aparata: Zamrziva: 20 godina, Hladnjak: 19 godina, tednjak: 18 godina, Perilica rublja: 14 godina, Perilica sua: 14 godina, Elektrini bojler: 13 godina, Plinski bojler: 12 godina, Mikrovalna penica: 10 godina. [uredi]Klasa energetske efikasnosti i oznaavanje kuanski aparata

Prilikom odabira kuanskih ureaja esto je glavni kriterij poetna cijena ureaja. Rijetki gledaju kakva je klasa ureaja te koliko troe odnosno tede energiju. Svrha energetskih klasa, koje prema Pravilniku o oznaavanju energetske uinkovitosti kuanskih ureaja slubeno moraju imati perilice i suilice za rublje, perilice za sue, elektrine penice, hladnjaci i ledenice, klimatizacijski ureaji te arulje s direktnim napajanjem iz elektrine mree jest informirati kupca o tome koliko uinkovito taj ureaj iskoritava elektrinu energiju i vodu te o razini buke koju prilikom rada taj ureaj proizvodi. Naime hladnjak s oznakom A sigurno troi manje energije od onoga oznaenog oznakom D, ili perilica za rublje klase A troi manje vode i struje od onih oznaenih sa E ili F.

Slika 47. Oznaka energetskih klasa

Najbolji primjer za ilustraciju uteda bilo bi odabrati dva hladnjaka sa slinim zapreminama, a razliitih energetskih klasa. Tako ako tipini hladnjak srednje veliine s malom zapreminom klase C bude u startu 500 kuna jeftiniji od vrlo slinog modela energetske klase A, ali zato godinje potroi struje u vrijednosti od oko 300 kuna, za razliku od hladnjaka klase A koji potroi elektrine energije u vrijednosti od 200 kuna. Iz prorauna oito je da e se tih 500 kuna razlike koje ste poetno izdvojili isplatiti unutar 5 godina, a kako je ivotni vijek hladnjaka 10 do 15 godina, to unutar ivotnog vijeka oznaava ukupnu utedu na elektrinoj energiji od 500 do 1000 kuna. Sline utede mogue je izraunati i za druge kuanske ureaje, ako su poznati podaci o potronji s oznaka energetske uinkovitosti i koliko se esto ureaj koristi. Kod perilica za rublje i sue, tako osim utede elektrine energije treba uzeti u obzir i utedu vode, dok perilice sa suilicom ili samostojei zamrzivai rijetko, zbog visoke potronje elektrine energije, postignu energetsku klasu A. Ponekad se, takoer, zna dogoditi da od dva slina modela onaj vie energetske klase bude ak i jeftiniji. Potroai prilikom kupnje mogu traiti da se jasno istakne oznaka aparata ukoliko nije vidljiva. Naravno preporua se kupnja ureaja koji imaju klasu A i A+.

Slika 48. Ozanaka energetske klase hladnjaka Detalji oznake prema slikovnom prikazu imaju sljedee znaenje: I. Ime ili trgovaka oznaka dobavljaa II. Dobavljaeva oznaka tipa/modela III. Razred energetske uinkovitosti. IV. Mjesto predvieno za oznaavanje posebnim oznakama (u vezi zatite okolia i sl.) V. Potronja energije u skladu s HRN EN 153 izraena u kWh/godina (tj. za 24 sata 365 dana); VI. Ukupni neto smjetajni obujam svih odjeljaka za svjee namirnice koji ne podlijeu oznaavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura -6C); VII. Ukupni neto smjetajni obujam svih odjeljaka za smrznute namirnice koji podlijeu oznaavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura -6C); VIII. Oznaavanje zvjezdicama odjeljaka za smrzavanje namirnica u skladu s prihvaenom regulativom; IX. Podaci o izmjerenoj razini buke (ako su raspoloivi). [uredi]Kako utedjeti elektrinu energiju[uredi]tedne aruljetedne arulje ve odavno nisu neto nepoznato i nedostino. Danas se mogu kupiti gotovo u svakoj trgovini mjeovite robe. Kao i s kuanskim aparatima problem je to je poetna cijena tednih arulja do 5 puta vea od cijene obinih arulja. Mnogi kupci ne itaju sa strane gdje pie da je tedne arulje troe do 7 puta manje te im je ivotni vijek do 4 puta dui od obinih arulja. Ipak, nije svejedno koje tedne arulje odluujemo kupiti, te se preporua kupnja tednih arulja renomiranih proizvoaa i vieg energetskog razreda koje dolaze s garancijom i mogunou zamjene u razumnom roku. Jeftinije tedne arulje, naime, esto imaju znatno krai ivotni vijek, a kako s njima ne dolazi garancija nema niti mogunosti zamjene ako se dogodi da im ivotni vijek bude smijeno kratak. Prednosti koritenja tednih arulja ve su postale tema i u politikim krugovima, pa je recimo, Australija ve odluila do 2010. godine zabraniti i iz upotrebe izbaciti klasine arulje sa arnom niti, a na pragu takve odluke je i Europska unija, koja je uvidjela da bi uvoenjem slinih mjera za kuanstva i uslune djelatnosti kroz utedu energije znaajno smanjila emisije staklenikih plinova. [uredi]Hladnjaci Postavite hladnjake i zamrzivae na to hlanijem mjestu u kui (nikako u blizini tednjaka ili bojlera) te izbjegavajte izloenost hladnjaka i zamrzivaa sunevom zraenju. Prilikom postavljanja hladnjaka i zamrzivaa obavezno ostavite dovoljno prostora za prozraivanje izmeu stranjeg dijela ureaja i zida (oko 10 centimetara) kako ne bi dolo do pregrijavanja koje rezultira poveanjem potronje energije Ne drite hladnjak otvorenim dulje no to je neophodno i dobro zatvorite vrata hladnjaka nakon koritenja Nemojte spremati u hladnjake i zamrzivae vrua ili topla jela (priekajte da se ohlade) Pravovremeno odleujte hladnjake i zamrzivae jer tako tedite energiju i produavate ivotni vijek ureaja (ienje ledenice je potrebno kad debljina leda prijee pola centimetra) Kod odabira hladnjaka pripazite da ne kupite preveliki - pravilo je ovakvo: za dvije odrasle osobe dovoljan je hladnjak obujma 120-180 litara, a za svakog dodatnog lana obitelji dodajte jo 20 litara. [uredi]tednjaci Uvijek stavljajte poklopce na posude u kojima se kuha - na taj se nain toplina dulje zadrava u posudi a smanjuje kondenzacija pare po kuhinji Prilikom pripreme kave i aja zagrijavajte samo potrebnu koliinu vode Uvijek koristite veliinom optimalno grijae kolo za odabranu posudu Mikrovalne penice su energetski efikasnije od obinih penica Prilikom kuhanja na plinskom tednjaku pripaziti da plamen ne bude prejak i da ne krui oko posude Nikada ne zagrijavajte praznu grijau plou, a kratko vrijeme prije nego je jelo gotovo iskljuite grijau plou - grijaa ploa e ostati topla, jelo e se nastaviti kuhati, a vi ete smanjiti potronju elektrine energije i utedjeti novac. Vrata penice otvarajte samo po potrebi - svaki put kada ih otvorite znaajna koliina topline odlazi u nepovrat. Redovito istite penice i elektrina grijaa kola jer nakupljena, zapeena prljavtina i masnoa smanjuje njihovu uinkovitost [uredi]Perilice i suilice rublja Uvijek odabrati program pranja rublja s najniom temperaturom vode dostatnom da rublje bude kvalitetno oprano Energetski je puno efikasnije pranje punog bubnja rublja, nego dva pranja do pola napunjenog bubnja Pokuajte prati standardiziranu koliinu rublja za odreeni tip bubnja (tipino 5-6 kg) jer se u sluaju preoptereenog bubnja rublje nee kvalitetno oprati. [uredi]Stand-by rad ureaja TV, video i stereo ureaji, raunala i raunalna oprema i u stand-by radu troe odreenu koliinu energije. Samim iskljuenjem ili iskapanjem iz struje po jednom ureaju s nekoliko lampica koji bi u stand-by stanju gorio po cijele dane moe se utedjeti i par kuna godinje. [uredi]ZakljuakKako vidimo prilikom kupnje kuanskih aparata neka vam ne bude kriterij za kupnju poetna cijena ureaja nego karakteristike samog ureaja. Nadamo se da smo vam ovim savjetima predoili koliko se moe utedjeti energije te tako sudjelovati u smanjenju potronje. To znai da sudjelujete i u smanjenju tetnih emisija. Zamjenite vae stare ureaje, kojih se danas besplatno moete rijeiti, te kupite nove i tedljivije.

[uredi]Energija u uslugama

[uredi]UvodDananja ekonomija razvijenih zemalja se temelji na uslunim djelatnostima kao to su trgovina i turizam. Takoer je moderan ivot nezamisliv bez usluga kao to su zdravstvo, socijalna skrb, dravna uprava, sudstvo Zbog sve veeg rasta uslunog sektora u modernim ekonomijama potrebe za energijom unutar njega znatno rastu, a samim time i vanost njene raspodjele i racionalnog koritenja. [uredi]Potronja razliitih oblika energije i njihov znaaj unutar uslunog sektora[uredi]Toplinska energijaToplinska energija je u uslunim djelatnostima od jednake vanosti kao i u kuanstvima, te se koristi iskljuivo za grijanje objekata i toplu vodu u vodovodnim i bazenskim sustavima. Oblici njene distribucije i proizvodnje mogu biti razliiti ali njena uloga je ista u cijelom sektoru. Vei objekti mogu biti prikljueni na gradske vrelovodne sustave ili ,ee, mogu imati vlastite kotlovnice za proizvodnju toplinske energije. Kod manjih objekata koristi se gradsko grijanje ili neki drugi za manje objekte pogodan oblik (centralno grijanje, pei, kamini, grijanje el. energijom). [uredi]Elektrina energija Uslune djelatnosti su nezamislive bez upotrebe velikih koliina el. energije. [uredi]ZdravstvoUpotreba el. energije u zdravstvu je doslovno od vitalne vanosti. Koristi se za rasvjetu i klimatizaciju te za napajane medicinskih i drugih elektronikih ureaja. Prestanak opskrbe zdravstvene ustanove el. energijom moe imati kobne posljedice na ljudsko zdravlje i ivot; zbog tog razloga sve bolnice imaju pomone generatore (agregate) neovisne o sustavu opskrbe, koji mogu privremeno preuzeti napajanje medicinskih ureaja u sluaju nude. Osim toga veina medicinskih ureaja koji odravaju pacijente na ivotu posjeduju i baterije kao dodatni oblik zatite. [uredi]TrgovinaJedan veliki trgovaki centar koristi el. energije kao jedna gradska etvrt ili omanji grad. U trgovini el. energija se koristi u reklamne svrhe (veliki video-zidovi, svjetlee reklame), za napajanje raunala, sustave zatite, klimatizaciju i hlaenje, rasvjetu Zbog rastueg broja trgovina i trgovakih centara rastu optereenja na elektro-energetski sustav, pogotovo u vremenima potroake groznice. [uredi]TurizamTurizam, tj. broj turista utjee na vrno optereenje u "picama" turistike sezone, kad dolazi do znaajnog porasta broja ljudi na nekom prostoru. Posebno su osjetljive zemlje koje imaju picu turistike sezone u ljetnim mjesecima (npr. Hrvatska), kad ionako poveana potronja elektrine energije doivljava dodatni ok zbog privremenog porasta broja stanovnika. [uredi]Naini utede[uredi]ZdravstvoOsim opepoznatih naina utede boljom izolacijom objekata i upotrebom ureaja vieg energetskog razreda znaajne utede mogu se ostvariti instaliranjem kogeneracijskih ili ak trigeneracijskih postrojenja u bolnice. S obzirom da veina zdravstvenih ustanova posjeduje vlastite kotlovnice za proizvodnju toplinske energije, njihovom prenamjenom u kogeneracijska ili trigeneracijska postrojenja znatno bi se mogla poveati njihova energetska uinkovitost. Osim ostvarenih uteda u potronji el. energije, kogeneracije i trigeneracije imaju vanu ulogu i kao alternativni izvori energije u sluaju prestanaka redovite opskrbe el. energijom. [uredi]TrgovinaVelike trgovine i trgovaki centri, kao i bolnice, troe velike koliine elektrine, rashladne i toplinske energije te su zbog toga idealni kandidati za ugradnju kogeneracijskih i trigeneracijskih postrojenja ime bi se mogle ostvariti znaajne utede. [uredi]TurizamVlasnici hotela i restorana trebali bi razmiljati o izgradnji novih ili prenamjeni postojeih kotlovnica u kogeneracijska postrojenja. U njima bi iskoristili npr. velike koliine otpadnog jestivog ulja, koje bi u protivnom morali zbrinjavati, te bi tako ostvarili znatne ekonomske i energetske utede. Brojne toplice u kontinentalnom djelu Hrvatske mogle bi iskoristi svoje geotermalne izvore ne samo u turistike i medicinske svrhe, ve i u energetske svrhe. Naime, upotrebom binarnog principa geotermalne elektrane mogue je iskoristiti toplinu, koja se inae gubi ohlaivanjem vode s izvorine temperature (negdje i preko 340 K) na temperaturu pogodnu za kupanje (300 K), za izgradnju geotermalnog kogeneracijskog postrojenja. Meutim, iako teorijski mogu, takav nain iskoritenja geotermalne energije jo uvijek je u fazi razvoja te se njegova primjena moe oekivati u budunosti. Apartmani i obiteljski hoteli uz obalu svoju potrebu za toplinskom i dijelom elektrine energije mogu zadovoljiti ugradnjom solarnih kolektora. Unato visokoj cijeni, zahvaljujui velikom broju sunanih sati tijekom godine, solarni kolektori predstavljaju isplativu investiciju. [uredi]Transport

[uredi]Trendovi u transportu[uredi]Porast cestovnog transporta - osobna potronja i privreda porast ivotnog standarda - stalna tenja za porastom kvalitete ivota pad cijene osobnih vozila (40% manji udio u potronji kuanstva u Britaniji) - jedan ovjek jedno vozilo demasifikacija proizvodnje - decentralizacija transporta lean manufacturing - just in time - proizvodnja bez zaliha - daljnja decentralizacija transporta - cca. 28% emisije CO2 - ocekuje se daljnji rast porastom kupovne moci u zemljama u razvoju

Slika 49. Broj osobnih vozilaThe energy consumption of transport represented in 1998 28% of the CO2 emissions, the principal greenhouse gas. According to the last estimates, if nothing is undertaken to reverse the growth trend, CO2 emissions due to transport would increase by approximately 50% between 1990 and 2010 reaching 1113 million tonnes of emissions, compared with 739 million in 1990. Once again, road transport is the principal cause as it alone accounts for 84% of CO2 emissions ascribable to transport. Air transport represents 13%. It is well known that the combustion engine is lagging behind in terms of energy efficiency, in particular because only a part of the fuel used serves to drive the vehicle.

[uredi]Granice porasta cestovnog prometa jedan ovjek jedno vozilo, vie sati dnevno - krajnja granica zaguenje prometa zbog broja vozila - granica realnog sustava [uredi]tete od posljedica rasta cestovnog prometa problem zagaenja i efekt staklenika - smanjenje kvalitete ivota smanjenje kvalitete ivota za one koji provode 4 sata dnevno na prijevoz do radnog mjesta tete za privredu zbog nepravovremene dostave - "just in time" [uredi]Prednosti cestovnog prometa fleksibilnost - porast kvalitete ivota individualna pokretljivost - porast kvalitete ivota [uredi]Prednosti i nedostaci eljeznikog prometa eljeznica se danas vie javlja kao konkurencija zranom prijevozu nego cestovnom - TGV, Shinkansen optimum 150-600 km - za vlakove velikih brzina pogodna za vee terete - nedovoljno fleksibilna za "just in time" skupa infrastruktura nije prilagodljiva vrlo brzim promjenama u proizvodnji [uredi]Prednosti i nedostaci javnog prijevoza cestovni javni prijevoz pati od zaguenja zbog velikog broja ostalih vozila - autobus, tramvaj problem centraliziranih sustava u zadovoljavanju decentraliziranih potreba - potreba je prijevoz kua-posao u svim moguim kombinacijama - nudi se prijevoz na konanom broju linija - presjedanje i ekanje kao smanjenje kvalitete ivota per capita manje zagaivanje i potronja energije smanjenje prometnih zastoja ako se dovoljan broj ljudi prebaci na javni prijevoz [uredi]Smanjenje potronje goriva poveanjem efikasnosti zahvaljujui naftnom oku te kasnije poreznoj politici konstantno se smanjuje potronja goriva na 100km utjecaj politike na poveanje energetske efikasnosti - zamjena motora s unutranjim izgaranjem, hibridnim rjeenjima ili postepenim poboljanjem motora s unutranjim izgaranjem fuel cell (gorivna elija) je moda najbolji kompromis izmeu sve vee potranje za osobnim vozilima i sve manje tolerancije prema zagaenju - DaimlerChrysler najavljuje prvo vozilo na tritu 2004. (The Economist) - problemi: visoka cijena (5000 USD/kW), kako uskladititi vodik te pitanje koliko su gorive elije u stvari uope ekoloko rjeenje sve o gorivnim elijama - Boris Adum

Slika 50. Kako radi gorivna elija

Slika 51. Emisije staklenikih plinova iz gorivnih elija ovisno o nainu dobivanja vodika

[uredi]Problem prezaguenosti prometa zaguenost = energetski gubitak (+ ekonomski gubitak + smanjenje kvalitete ivota) svi ele u istom trenutku doi od kue do radnog mjesta i natrag - neefikasnost prometnica [uredi]Mogui naini smanjenja potronje poboljanje javnog prijevoza poskupljenje vozila - cijena vozila + cijena registracije gradnja prometnica - problem neefikasnosti cesta poskupljenje goriva naplaivanje koritenja cesta - "road pricing" [uredi]Poboljanje javnog prijevoza zbog nemogunosti spajanja javnog prijevoza i stalne potrebe za poveanjem kvalitete ivota - ne daje eljene efekte [uredi]Poskupljenje vozila poveanjem cijene ulaska u krug posjednika vozila smanjuje se broj vozila, ali posjedniku je u interesu maksimizirati broj kilometara da bi mu se vozilo isplatilo primjer Singapura - vozila i do 5 puta skuplja - prosjeno 20000 km/vozilu, kao u SAD (The Economist) im osoba skupi dovoljno novca za auto kupuje ga [uredi]Gradnja prometnica problem neefikasnosti cesta - svi na istom mjestu u istom trenutku, a ostalo vrijeme ceste prazne gradnja novih cesta samo dalje poveava broj vozila koji ulaze u promet - smatra se da je ogranienje porastu prometa dvosatni put do radnog mjesta ili natrag There is no space, no money and no appetite for endless road-building. That is why road pricing is coming. ( The Economist) [uredi]Naplaivanje kroz gorivo smatra se da bi cijena goriva od 2,5 po litri tek uspjela odrati promet na sadanjoj razini u Britaniji neefikasan nain jer kanjava jednako onoga tko vozi nezaguenom cestom, dakle obavlja svoju djelatnost efikasno, kao i onoga koji provodi sate ekajui u guvama poveava troak vozilu u zastoju, ali s obzirom da je potreba za odreenom cestom u odreeno vrijeme eksponencijalna, a porez na gorivo linearan, takav je troak za vozaa zanemariv unato peterostrukoj cijeni benzina u Europi (14000 km/vozilu godinje), problemi s prometom nisu znaajno manji nego u SAD (20000 km/vozilu godinje) - sl. 52

Slika 52. Udio poreza u cijeni benzina

[uredi]Road pricing iluzija javnih cesta - znaajna za ekonomsko udo 20. stoljea ceste se grade iz budeta - plaaju ih i oni koji ih ne koriste polako se ipak stvara javno miljenje da ceste trebaju plaati oni koji ih koriste fiksno naplaivanje - registracija vozila naplaivanje razmjerno prijeenim kilometrima - gorivo naplaivanje ulaska u centar grada - primjeri Singapura, Osla i Rige, te Londona dinamiko naplaivanje - naplaivanje prema tzv. "social marginal cost" Studies by the World Resources Institute (WRI), an environmental research group, put the social costs of driving in the United States - that is, those not paid directly by motorists - at $ 300 billion a year, or 5.3% of GDP. That works out at about $ 2,000 a year for each car and covers items such as building and repairing roads, loss of economic activity from congestion, the cost of illnesses caused by air pollution and medical care for the victims of 2m accidents a year. Other estimates range up to 12% of GDP for America and 4.6% for Europe. A limited OECD analysis concluded that typical social costs of land transport in most developed countries were at least 2.5% of GDP, with accidents responsible for four-fifths of the costs and air pollution for the remainder. Road vehicles account for nine-tenths of the total. The study excluded congestion and wider aspects of pollution such as acid rain. (The Economist) RATIONING by queue, rather than by price, is an economic absurdity that should have been buried with the Soviet Union ( The Economist) [uredi]Dinamiko naplaivanje naplaivanje prema prijeenom konkretnom kilometru konkretne ceste u konkretno vrijeme za konkretno vozilo seoske ceste jeftinije od zaguenih gradskih ulica cijena koja eksponencijalno ovisi o zaguenju cijena koja ovisi o teti koju konkretno vozilo ini cesti i okolini, prema energetskoj efikasnosti, buci, oneienju, itd. elektroniki oznaene ceste i elektroniki oznaena vozila centralni sustav sustav pretplaenih kartica The object of their attentions is Interstate Highway 15, a heavily used north-south motorway. For four hours in the morning and five in the afternoon, on a 13km stretch of I -15 in San Diego, the worlds first, and so far only, experiment in dynamic road pricing can be seen in action. Most of the lanes are free, and move very slowly. Drivers who want a quicker trip can use special toll lanes. But before they do, they had better check the price. The toll on a normal day may be anywhere between 50 cents and $4. It can be adjusted every six minutes by 50 cents, up or down, to ensure a smooth flow of traffic; a car already in the lane when the toll is changed pays the lower rate for its entire passage. If the traffic gets unusually heavy, the charge may go up to as much as $8 for a single trip. (The Economist) [uredi]Zakljuak oekuje se daljnji porast potronje energije u prometu daljnje poveanje efikasnosti vozila poveanje efikasnosti transportnog sustava "road pricing" politikom

[uredi]Gospodarenje otpadomGospodarenje otpadom podrazumijeva sakupljanje, transport, obradu, recikliranje ili odlaganje te nadgledanje otpadnih materijala. Otpadne materijale proizvodi ovijek i oni se odlau da se smanji njihov utjecaj na zdravlje i okoli. Oni ukljuuju vrste, tekue, plinovite ili radioaktivne supstance. Sustavi za gospodarenje otpadom se razlikuju u razvijenim zemljama i zemljama u razvoju, u urbanim i ruralnim podrujima te u industriji. Postoji openiti koncept hjerarhije otpada (Smanji, ponovno upotrijebi, recikliraj) koji klasificira strategiju gospodarenja otpadom prema poeljnosti u vidu smanjenja otpada.

Slika 53. Hjerarhija otpadaSvake godine u Europskoj Uniji proizvede se oko 2 bilijona tona otpada i ta brojka raste. Gomilanje otpada nije odrivo rijeenje kao ni unitavanje zbog emisija tetnih tvari. Najbolje rijeenje je ponovno koritenje u proizvodnom ciklusu ekoloki i ekonomski odrivim metodama. Postoje razliite strategije koje koriste drave u Europskoj Uniji pa ak i unutar samih drava, kako bi se preusmjerio otpad s odlagalita. esto se takve strategije primjenjuju unutar programa za zbrinjavanje komunalnog gradskog otpada ili biorazgradivog otpada iz drugih izvora kao to je industrija. Openito strategija za preusmjeravanje otpada s odlagalita usmjerena je na kuanstva, kompanije i proizvoae. Cilj veine zemalja je razviti nekoliko razliitih metoda obrade otpada umjesto fokusiranja samo na jednu. Strategije obino ukljuuju kombinaciju recikliranja, spaljivanja i/ili mehaniko-bioloku obradu. Prema Eurostata statistikama iz 2009 u zemljama Europske Unije prosjeno se generira 522 kilograma otpada po stanovniku . Meutim nastanak otpada varira. Dok se primjerice u ekoj stvara manje od 300 kilograma otpada po stanovniku, u Danskoj se generira oko 800 kilograma otpada po stanovniku.

Slika 54. Stvaranje otpada po stanovniku EUOpenito zemlje u Europi moemo prema gospodarenju otpada kategorizirati u tri grupe. Prvu grupu obuhvaaju zemlje koje odravaju visoko razinu i oporabe i spaljivanja i imaju relativno malu ovisnost o odlagalitima. Zemlje u ovoj skupini uglavnom su prije usvajanja Direktive 94/62/EC o ambalai i ambalanom otpadu imale neke svoje smjernice u gospodarenju otpadom. U drugu grupu spadaju zemlje s visokom stopom oporabe materijala i srednjom razinom spaljivanja i ovisnosti o odlagalitima otpada. Openito zemlje u ovoj grupaciji su uvele mjere za gospodarenjem otpadom nakon usvajanja paketa direktiva iz 1994 i direktive o odlagalitima iz 1999. U treu grupu spadaju zemlje koje imaju nisku razninu oporabe i spaljivanja i ija je ovisnost o odlagalitima relativno visoka.

Slika 55. Podjela zemalja prema kategorijama gospodarenja otpadom

Postoji razni instrumenti koji mogu preusmjeriti otpad s odlagalita kao to je uvoenje zakonodavnih okvira, metoda kao to su recikliranje, kompostiranje, spaljivanje, mehaniko-bioloka obrada, odvojeno skupljanje otpada, informiranje javnosti, vii porezi, razvoj trita i drugo. [uredi]Zakonodavni okviriU Republici Hrvatskoj donesen je Pravilnik o gospodarenju otpadom. Najvanije odredbe ove Strategije su novi nain prikupljanja komunalnog otpada (odvojeno), izdvajanje i reciklaa korisnog otpada, sanacija i zatvaranje lokalnih odlagalita, izgradnja upanijskih, odnosno regionalnih centara za gospodarenje otpadom umjesto lokalnih odlagalita.Na otocima se ne predvia zadravanje ni jednog odlagalita otpada. Direktive EU: Direktiva o ambalanom otpadu 94/62/EC - uvela obavezno recikliranje odreenih materijala i proizvoda. Direktivu o odlagalitima otpada 1999/31/EZ - primarni cilj te direktive je bio zaustaviti odlaganje neobraenog otpada na odlagalita komunalnog otpada ponovnim koritenjem, recikliranjem i oporabom (prerada otpadnih tvari u svrhu dobivanja sirovine). Takoer Direktiva postavlja ciljeve za postupno smanjenje koliine biorazgradivog komunalnog otpada koji e biti deponiran do 2016. godine. Prema Direktivi o odlagalitima otpada drave lanice EU su dune su uspostaviti nacionalne strategije za smanjenje koliine biorazgradivog komunalnog otpada koji odlazi na odlagalita. Direktiva o obnovljivim izvorima energije (2001/77/EC) - dala poticaj za smanjenje odlaganja otpada. Naime direktiva nalae zemljama lanicama EU da odrede okvirno koliko e elektrine energije proizvesti iz obnovljivih izvora energije do 2010. Poto se spaljivanjem biorazgradivog komunalnog otpada dobiva korisna energija, ono se smatra obnovljivim izvorom energije pa daje dodatni poticaj za preusmjeravanje biorazgradivog otpada s odlagalita Direktiva (2008/98/EC)revidirana Direktiva o odlagalitima otpada - kljune odredbe su uvoenje kvantitativnih ciljeva u recikliranju odabranih otpadnih materijala iz kuanstava i drugog podrijetla te graevinskog otpada. Produuje rokove za prevenciju i razdvajanje otpada do 2020. Nadalje reklasificirala je spaljivanja otpada koji se koristi za dobivanje energije uz uvijet da energetska postrojenja zadovoljavaju odreene standarde uinkovitosti.

[uredi]Odlagalita otpadaNajei nain je odlaganje otpada na odlagalitima iako je dokazano da ono zagauje pitku vodu u odreenim podrujima. Ova metoda je financijski najisplativija jer sakupljanje i transport otpada ine 75% od ukupnih trokova. Kod dananjih modernih odlagalita smee se odlae u tankom i kompaktnom sloju i prekriva slojem zemlje. Zagaenje povrinskih i podzemnih voda je minimalizirano. Najbolja zemlja za odlaganje je glina jer je manje propusna od ostalih. Smee koje se odlae na odlagalitima se moe dodatno osigurati od proputanja uvrivanjem s materijalima kao to su cement, pepe