gba0 part

UNIVERZITET DEMAL BIJEDI U MOSTARU GRAEVINSKI FAKULTET

AKADEMSKI DODIPLOMSKI STUDIJ

OPI/OPTI ODSJEK

Naziv predmeta: PRIMJENA RAUNARA U

GRAEVINARSTVU ifra predmeta: GBA03

Nivo ciklusa, godina studija,

semestar

Dodiplomski studij /

I ciklus

Godina I /

Semestar I

Voditelj predmeta:

Kontakt detalji: Konsultacije: Adresa (broj kabineta) E-mail:

Tel.:

Ukupan broj sati predmeta: Sati predavanja sedmino: 1 Sati vjebi sedmino: 2 Ukupan broj sati

(15+30)

Bodovna vrijednost ECTS-a: 4 ECTS

Matina kvalifikacija: Upoznavanje sa informativnim tehnologija potrebnim za nastavak kolovanja.

Status predmeta: Obavezni

Preduslovi za polaganje predmeta: Nema ih

Ogranienja pristupa predmetu: Nema ih

Obrazloenje bodovne vrijednosti: Nastava: 45 h predavanja i vjebi; Individualni i ostali rad studenta: 55 h

Cilj predmeta:

Upoznavanje studenata sa osnovnim karakteristikama informacionih tehnologija,

osnovnim nainima koritenja raunara i projektovanja. Sticanje struno teorijskih znanja iz osnova informatike, arhitekture raunara, primjene raunara, i projektovanje pomou CAD-a. Primarni fokus predmeta je na koritenju MS Office i AutoCAD software-skih paketa.

Opis opih i specifinih kompetencija (znanja i vjetina)

/ishod uenja:

Ovladavanje operativnim sistemima raunara, ovladavanje upotrebom programskih sredstava opte namjene, ovladavanje tehnikom programiranja, koritenje gotovih programa. Nakon uspjeno zavrenog predmeta, student e moi prilagoditi MS Offie i CAD software svojim potrebama

Okvirni sadraj predmeta:

OSNOVNI POJMOVI RAUNARSTVA I INFORMATIKE. Von Neumannov model raunara: Hadver i Softver. Brojni sistemi, Arhitektura raunara. Struktura i rad procesora. RAM i ROM memorije. Ulaz i izlaz. Periferne memorije.

Raunarske mree. Internet. Lokalne mree. Programska organizacija raunara. Osnove operativnih sistema.Windows. MS Office.

Rjeavanje problema pomou raunara. Metodologija programiranja. Algoritamske strukture. Programiranje u MS Excel-u.

Prezentacije u Powerpoint-u. Ureivanje dokumenata u MS Word za potrebe struke.

CAD sistemi: definicija i karakteristike, osnove geometrijskog modeliranja;

koordinatni sistemi, detaljno opisani grafiki interfejs, konfiguracioni parametri, layer-i, kotiranje, 2D alati, 3D alati

Oblici provoenja nastave/metode uenja:

predavanja, laboratorijske vjebe, konsultacije itd.

Ostale obaveze studenta (ako se

predviaju): Izrada programskih zadataka.

Nain provjere znanja/ nain polaganja ispita i % teinskog

faktora provjere znanja:

Student dobiva 10 bodova za prisustvo predavanjima. Zadaci na vjebama se boduju. Ukupan broj bodova je 80. Ukupno ima 5 zadataka i nose od 10 do 20 bodova.

Programski zadaci se boduju do 10 bodova. Na osnovu ukupne sume bodova studentu

se zakljuuje ocjena. Aktivni studenti mogu dobiti dodatne bodove na nastavi.

Popis osnovne literature i

Internet web referenci:

1. Razna literatura na internetu za MS Office

2. CAD razna literatura

Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe predmeta:

Anonimna anketa meu studentima o uspjenosti nastave.

Konana ocjena se utvruje na osnovu ukupno osvojenih bodova na slijedei nain: Bodovi Ocjena

60 64 6 65 74 7 75 84 8 85 94 9 95 100 10



OPI/OPTI ODSJEK

Naziv predmeta: INENJERSKA MATEMATIKA I ifra predmeta: GBA04


semestar


I ciklus

Godina I /

Semestar I

Voditelj predmeta: van.prof. dr. Amina ahovi, dipl. mat.

Kontakt detalji:

Konsultacije: etvrtkom 10.00 12.00 Adresa : USRC M. Hujdur-Hujka, Titova bb, 88000 Mostar (broj kabineta: P316) E-mail: [email protected] Tel.: 036 / 514-870

Ukupan broj sati predmeta: Sati predavanja sedmino: 5 Sati vjebi sedmino: 5 Ukupan broj sati:

75+75

Bodovna vrijednost ECTS-a: ECTS 9

Matina kvalifikacija:

Status predmeta: Obavezan



Obrazloenje bodovne vrijednosti: Ukupno optereenje za predmet u semestru:

Nastava: 150h predavanja i vjebi; Individualni i ostali rad studenta: 75h

Cilj predmeta:

Cilj kursa je da studenti savladaju metodoloko-operativne aspekte elemenata algebre, geometrije i matematike analize, s posebnim naglaskom na rjeavanje sistema linearnih jadnaina, vektorsku algebru i analitiku geometriju u prostoru i diferencijalni i integralni raun funkcije jedne varijable


/ishod uenja:

Po uspjenom zavretku ovog predmeta studenti e biti sposobni za opisivanje i modeliranje inenjerskih problema pomou elemenata algebre, geometrije i matematike analize


1. Osnovi matematike logike i teorije skupova. Polje realnih brojeva, ogranieni skupovi, supremum i infimum, maksimum i minimum skupa realnih brojeva, intervali, apsolutna vrijednost, matematika indukcija, binomna formula. Polje kompleksnih brojeva.

2. Matrice, operacije sa matricama, osobine. Kvadratne matrice. Determinante, definicija i osobine. Inverzna matrica. Rang matrice

3. Sistemi linearnih algebarskih jednaina, osnovni pojmovi i naini rjeavanja: Gaussov metod eliminacije, Kronecker - Capellijeva teorema, Cramerovo

pravilo, rjeavanje sistema jednaina pomou matrica. 4. Svojstvene vrijednosti i svojstveni vektori kvadratne matrice 5. Vektorska algebra, osnovni pojmovi. Sabiranje vektora, mnoenje vektora

skalarom. Vektorski prostor, baza. Koordinatni prikaz vektora.

6. Proizvodi vektora: skalarni, vektorski i mjeoviti proizvod vektora, osobine, geometrijska interpretacija i primjene

7. Analitika geometrija, ravan i prava u prostoru. Povri drugog reda. 8. Realne funkcije jedne realne varijable, osnovni pojmovi, kompozicija

funkcija, inverzna funkcija. Neke elementarne funkcije (polinomi, racionalne,

eksponencijalne i logaritamske, trigonometrijske i inverzne trigonometrijske

funkcije). Krive u ravni, oblici analitikog izraavanja: u Descartesovim koordinatama (eksplicitno, implicitno, parametarski), u polarnim

koordinatama.

9. Nizovi realnih brojeva, osnovni pojmovi, granina vrijednost niza, Cauchyjev niz, monoton niz. Granina vrijednost funkcije jedne varijable, osnovni pojmovi i osobine.

10. Asimptote. Neprekidnost funkcije i vrste prekida. Izvod i diferencijal funkcije jedne varijable i njihovo geometrijsko tumaenje, tangenta i normala na krivu.

11. Osnovna pravila za prvi izvod, izvod sloene, implicitno zadane, inverzne i u parametarskom obliku zadane funkcije jedne varijable, izvodi vieg reda. Primjena izvoda realne funkcije jedne realne promjenljive, monotonost i

ekstremne vrijednosti funkcije.

2

12. Osnovne teoreme diferencijalnog rauna (Rolleova, Lagrangeova, Cauchyova, Taylorova). Konkavnost i konveksnost grafika funkcije, prevojna

taka, LHospitalovo pravilo, grafici 13. Neodreeni integral realne funkcije jedne realne promjenljive, osnovni

pojmovi, osobine, tablini integrali, integracija smjenom varijabli i parcijalnom integracijom. Integracija nekih tipova neodreenih integral. Odreeni (Riemannov) integral, definicija i geometrijska inerpretacija, teoreme o egzistenciji.

14. Osobine odreenog integrala.Teorem srednje vrijednosti. Procjena integrala. Integral kao funkcija gornje granice, veza odreenog i neodreenog integrala-Newton-Leibnizova formula, smjena varijabli, parcijalna integracija.

15. Neke primjene odreenog integral (povrina ravnih likova, duina luka krive, povrina i zapremina obrtnih tijela). Nesvojstveni inegrali prve i druge vrste


predavanja, auditorne vjebe, demonstrativna nastava


predviaju): -



Kolokviji i popravni ispiti, pismeno.

U novembru se polae 1. kolokvij kojim je obuhvaeno gradivo opisano stavkama od 1 do 7 Okvirnog sadraja predmeta, a u prvom terminu januarsko/februarskog roka se polae 2. kolokvij koji obuhvata gradivo opisano stavkama od 8 do 15 Okvirnog sadraja predmeta. Kolokviji sadre teoretska pitanja i zadatke koji su bodovani. Kolokvij se smatra poloenim ukoliko se dobije preko 50% bodova iz teorije i preko 50% bodova iz zadataka. U drugom terminu januarsko/februarskog roka i u preostalim

terminima ispitnih rokova, kao popravni ispit se moe polagati bilo koji od nepoloenih kolokvija. Ispit se smatra poloenim nakon to su poloena oba kolokvija i njihova prosjena ocjena se upisuje kao zavrna ocjena.



1. A. ahovi, E. atrnja, S. Peco: Matematika I za studente tehnikih fakulteta (Teorija sa rijeenim primjerima i zadacima), Univerzitet Demal Bijedi u Mostaru, Mostar , 2013.

2. . Takai i S. Radenovi: Matematika 1 za inenjere, Akademska misao, Beograd 2002.

3. B.Mesihovi i . Arslanagi: Zbirka rijeenih zadataka i problema iz matematike sa osnovama teorije i ispitni zadaci, Svjetlost Sarajevo, Sarajevo, 1988.





OPI/OPTI ODSJEK

Naziv predmeta: OSNOVE GRAEVINARSTVA ifra predmeta: GBA05


semestar


I ciklus

Godina I /

Semestar I

Voditelj predmeta: doc.dr. ana Dubur, dipl.in.gra.

Kontakt detalji: Konsultacije: Broj kabineta: P206 E-mail: [email protected]

Tel.:

Ukupan broj sati predmeta: Sati predavanja sedmino: 2 Sati vjebi sedmino: 1 Ukupan broj sati

(30+15)


Matina kvalifikacija: Upoznavanje sa terminima u graevinarstvu potrebnim za nastavak kolovanja.




Obrazloenje bodovne vrijednosti: Nastava: 45 h predavanja i vjebi; Individualni i ostali rad studenta: 55 h

Cilj predmeta:

Uvesti budue graevinare u struku. Prikazati razvoj graevinarstva.Razloiti dijelove graevinskih djelatnosti Prikazati osnovne elemente struktura, materijala i podruja graevinarstva. Prikazati dosege dananjeg graevinarstva. Upoznati studente sa vrstama optereenja i analizom optereenja.


/ishod uenja:

Poznavanje osnovne terminologije graevinarstva. Uvoenje u graevinsku struku. Poznavanje osnovnih principa graevinskih djelatnosti.


Uvod. Historijski osvrt.Graevinski poziv. Strukture u prirodi. Nosivi elementi graevina. Materijali. Metode graenja. Konstrukcije. Saobraajnice. Hidrotehnike graevine. Kako nastaje graevina. Upravljanje graevina. Propisi i norme. Etika ininjerskog poziva. Posebni dometi u graevinarstvu. Vrste optereenja. Analiza optereenja.


predavanja, auditorne vjebe, konsultacije itd.


predviaju): Pohaanje nastave uz aktivno uee.



Pismeni ispit.



1. Predavanja, skripta.

2. Eurocod 1

3. Razni Atlasi graevinarstva




60 64 6 65 74 7 75 84 8 85 94 9 95 100 10

UNIVERZITET DEMAL BIJEDI U MOSTARU GRAEVINSKI FAKULTETA


OPI/OPTI ODSJEK

Naziv predmeta: GRAEVINSKI MATERIJALI I ifra predmeta: GBA06


semestar


I ciklus

Godina I /

Semestar I

Voditelj predmeta: Doc.dr. Merima ahninagi Isovi,dipl.in.gra./ prof.emeritus Fuad atovi

Kontakt detalji: Konsultacije: Adresa (broj kabineta) E-mail:

Tel.:

Ukupan broj sati predmeta: Sati predavanja sedmino: 2 Sati vjebi sedmino:1 Ukupan broj sati

(30+15)


Matina kvalifikacija: Upoznavanje se osnovnim karakteristikama graevinskih materijala.





Nastava: 45 h predavanja i vjebi; Individualni i ostali rad studenta: 80 h

Cilj predmeta:

Upoznavanje studenata sa osnovnim pojmovima iz hemije sa posebnim naglaskom

na znaaj poznavanja hemijskog sastava za izbor povoljnih graevinskih materijala. Znaaj poznavanja hemijskog sastava u proizvodnji i industriji graevinskih materijala. Poznavanje hemijskih i elektrohemijskih korozionih procesa na osnovnim konstrukcijskim materijalima sa postupcima efikasne zatite. Znaaj poznavanja osnova hemije i biologije voda primjenjenih u graevinarstvu i hidrotehnici.


/ishod uenja:

Nakon odsluanog predmeta od studenta se oekuje poznavanje hemijskog sastava pri izboru graevinskih materija.


Znaaj poznavanja hemijskog sastava i osobina u primjeni graevinskih materijala i u industriji graevinskih materijala. Osnovne hemijske reakcije.Kiseline, baze i soli; pH vrijednost.Hemijske veze. Kvalitativna i kvantitativna hemijska

analiza.Hemijski sastav mineralnih veziva.Hemijska korozija betona. Agresivnosti

kiselina, baza, soli i ostalih jedinjenja (hloridi, sulfati). Legure i legirajui hemijski elementi sa posebnim naglaskom na elike.Hemijska i elektrohemijska korozija metala i metode zatite. Hemijski sastav i zatita drveta. Hemijski sastav bitumena. Strukture makromolekula kod nekih polimera. Antikoroziona zatita konstrukcija i objekata od betona, prirodnog i vjetakog kamena i elika. Znaaj vode i kruni tok vode u prirodi. Fizikalne, hemijske i bioloke osobine vode i kriterijumi kvaliteta. Klasifikacija voda. Karakterizacija i tretman voda za pie. Karakterizacija i tretman gradskih i industrijskih otpadnih voda.

Oblici provoenja nastave/metode

uenja: predavanja, auditorne vjebe, konsultacije itd.


predviaju): -



pismeno i usmeno



1. M.Muravljov: Graevinski materijali, Graevinska knjiga, Beograd, 1998. 2. F.atovi: Nauka o materijalima, Mostar-Biha, 2001. 3. F.atovi: Periodni sistem elementa, Mostar, 2002. 4. W.G.Breck, R.J.C.Brown, J.D.Mccowan: Chemistry for science and engineering,

Toronto, Canada, 1981.

5. V.Ukrainczyk: Poznavanje gradiva, Zagreb, 2001




60 64 6

2

65 74 7 75 84 8 85 94 9 95 100 10



OPI/OPTI ODSJEK

Naziv predmeta: INENJERSKA MATEMATIKA II ifra predmeta: GBA07


semestar


I ciklus

Godina I /

Semestar II

Voditelj predmeta: van.prof.dr. Amina ahovi, dipl. mat.

Kontakt detalji:

Konsultacije: etvrtkom 10.00 12.00 Adresa : USRC M. Hujdur-Hujka, Titova bb, 88000 Mostar (broj kabineta: P316) E-mail: [email protected] Tel.: 036 / 514-870

Ukupan broj sati predmeta: Sati predavanja sedmino: 4 Sati vjebi sedmino: 4 Ukupan broj sati:

60+60

Bodovna vrijednost ECTS-a: ECTS 8

Matina kvalifikacija:

Status predmeta: Obavezan




Nastava: 120h predavanja i vjebi; Individualni i ostali rad studenta: 80h

Cilj predmeta:

Cilj kursa je da studenti savladaju metodoloko-operativne aspekte matematike i vektorske analize i teorije polja, s posebnim naglaskom na diferencijalne jednaine i diferencijalni i integralni raun funkcije vie promjenljivih i vektorsku analizu i teoriju polja


/ishod uenja:

Po uspjenom zavretku ovog predmeta studenti e biti sposobni za opisivanje i modeliranje inenjerskih problema pomou elemenata matematike i vektorske analize i teorije polja


1. Obine diferencijalne jednaine prvog reda, problem poetnih uslova i elementarne metode njihovog rjeavanja ( jednaina sa razdvojenim varijablama, homogena, linearna, Bernoullijeva, Riccatijeva, Clairautova,

Lagrangeova, egzaktna jednaina), ovojnice i izogonalne trajektorije 2. Diferencijalne jednaine vieg reda i rjeavanje nekih nepotpunih jednaina

viega reda 3. Homogene i nehomogene linearne diferencijalne jednaine viega reda,

Lagrangeova metoda varijacije konstanti, linearne diferencijalne jednaine sa konstantnim koeficijentima, metoda neodreenih koeficijenata

4. Funkcije dviju (i vie) varijabli, osnovni pojmovi, granina vrijednost i neprekidnost, povri drugoga reda

5. Prvi parcijalni izvodi i njihovo geometrijsko tumaenje, tangentna ravan i normala povri

6. Diferencijabilnost funkcije dviju varijabli, prvi totalni diferencijal, parcijalni izvodi i diferencijali vieg reda, parcijalni izvodi sloene funkcije, teorema o implicitno zadanim funkcijama

7. Taylorova formula za funkciju dviju varijabli, ekstremne vrijednosti, uslovni ekstrem

8. Kriva u prostoru, rektifikacija, krivolinijski integrali prve i druge vrste, izraunavanje i osobine i neke primjene.

9. Dvostruki integral, definicija, teoreme o egzistenciji, osobine, geometrijsko znaenje, izraunavanje, smjena varijabli, Green-Gaussov teorem

10. Trostruki integral, definicija i izraunavanje, smjena varijabli 11. Komplanacija povri, orijentacija na povri, povrinski integral prve i druge

vrste i nain izraunavanja. 12. Veza izmeu povrinskih integrala prve i druge vrste, formule Green-Gauss-

Ostrogradskog i Stokesova i primjene

13. Vektorska analiza i teorija polja: skalarno i vektorsko polje, parcijalne derivacije vektorskog polja, derivacija skalarnog polja u datom pravcu, pojam

i neke osobine gradijenta, Hamiltonov operator

2

14. Divergencija i rotor vektorskog polja, derivacija vektorskog polja u datom pravcu, klasifikacija vektorskih polja, Laplaceov operator, fluks i cirkulacija

vektorskog polja i njihova fizikalna znaenja.

15. Vektorske linije (silnice) polja, teoreme koje govore kada cirkulacija vektorskog polja po putu (krivoj) ne ovisi o putu, nego samo o njegovim

krajnjim takama i kako se tada rauna. Oblici provoenja nastave/metode

uenja: predavanja, auditorne vjebe, demonstrativna nastava


predviaju): -



Kolokviji i popravni ispiti, pismeno.

U aprilu se polae 1. kolokvij kojim je obuhvaeno gradivo opisano stavkama od 1 do 7 Okvirnog sadraja predmeta, a u prvom terminu junsko/julskog roka se polae 2. kolokvij koji obuhvata gradivo opisano stavkama od 8 do 15 Okvirnog sadraja predmeta. Kolokviji sadre teoretska pitanja i zadatke koji su bodovani. Kolokvij se smatra poloenim ukoliko se dobije preko 50% bodova iz teorije i preko 50% bodova iz zadataka. U drugom terminu junsko/julskog roka i u terminima septembarskog

ispitnog roka, kao popravni ispit se moe polagati bilo koji od nepoloenih kolokvija. Ispit se smatra poloenim nakon to su poloena oba kolokvija i njihova prosjena ocjena se upisuje kao zavrna ocjena.



1. V. Cigi, Matematika II, Sveuilite u Mostaru, Mostar, 2001. 2. M. Rajovi, Matematika II za inenjere, Akademska misao, Beograd, 2004. 3. P. Milii, M. Uumli, Zbirka zadataka iz vie matematike II, Graevinska knjiga, Beograd, 1971.

4. V. Peri, M. Tomi, P. Karai, Zbirka rjeenih zadataka matematika II 1. i 2., Svjetlost Sarajevo, 1981. i 1983.



gba0 part

Documents