gerij.nova verzija 2014

7/23/2019 Gerij.nova Verzija 2014

http://slidepdf.com/reader/full/gerijnova-verzija-2014 1/384

FIZIJATRIJA U GERIJATRIJIFIZIJATRIJA U GERIJATRIJI

Prim. dr Biljana M. JovanoPrim. dr Biljana M. Jovanovićvić



Gerijatrijska medicinaGerijatrijska medicina

GerontologijaGerontologija

(geron grč. – starac;(geron grč. – starac;

logos grč. – naukalogos grč. – nauka ))• GerontologijaGerontologija – je multidisplinirana nauka o – je multidisplinirana nauka o

biološkim, psihološkim i socijalnim aspektima biološkim, psihološkim i socijalnim aspektimastarenja i starosti čovjeka.starenja i starosti čovjeka.

• GerontologGerontolog – je ljekar specijalista – je ljekar specijalistadoedukovan iz gerontologije.doedukovan iz gerontologije.




GerijatrijaGeri

jatrija (geron grč – starac; iatrija grč – liječim)(geron grč – starac; iatrija grč – liječim)

GerijatrijaGerijatrija – je medicinska specijalnost – je medicinska specijalnost

koja se bavi liječenjem, dijagnostkom, sprečavanjem,koja se bavi liječenjem, dijagnostkom, sprečavanjem,rehabilitacijom i njegom gerijatrijskih bolesnika.rehabilitacijom i njegom gerijatrijskih bolesnika. oo UEMSUEMS (evropska unija medicinskih specijalista)(evropska unija medicinskih specijalista)

gerijatrija je zasebna medicinska specijalizacija –gerijatrija je zasebna medicinska specijalizacija –

traje ! god.traje ! god. GerijatarGerijatar – je ljekar specijalista primarno edukovan – je ljekar specijalista primarno edukovanza medicinu starije dobi sa subspecijalizacijom izza medicinu starije dobi sa subspecijalizacijom izgerijatrije.gerijatrije.




Zdravstvena obilježjaZdravstvena obilježja gerijatrijskih bolesnikagerijatrijskih bolesnika

(! n)(! n)

"epokretnost "epokretnost "estabilnost "estabilnost "esamostalnost "esamostalnost "ekontrolisano mokrenje "ekontrolisano mokrenje




#vropljani su sve stariji i sve usamljeniji#vropljani su sve stariji i sve usamljeniji($tatistički ured evropske unije)($tatistički ured evropske unije)




"ije lako odrediti granicu od koje bismo mogli "ije lako odrediti granicu od koje bismo mogligovoriti o organizmu starije dobi. %oš uvijek segovoriti o organizmu starije dobi. %oš uvijek seu razmatranje uzima du razmatranje uzima doo bna granica od &' i bna granica od &' iviše godinaviše godina



STARIJESTARIJE osobe su u dobi od 60osobe su u dobi od 60 dodo 75 godina75 godina STARESTARE osobe su u dobi od 76 do 90 godinaosobe su u dobi od 76 do 90 godina

VRLO STAREVRLO STARE osobe su one koje imaju više odosobe su one koje imaju više od90 godina90 godina

( WHO )( WHO )





iološka i hronološka dob su sve rijeeiološka i hronološka dob su sve rijeeskladne *bog toga treba te+iti da se starostskladne *bog toga treba te+iti da se starostdeiniše na osnovu bioloških a ne hronološkihdeiniše na osnovu bioloških a ne hronoloških pokazatelja. pokazatelja.




$ve se češ-e name-e pitanjekada započinje$ve se češ-e name-e pitanjekada započinje proces starenja/ proces starenja/

"aime, proces starenja počinje rano. "aime, proces starenja počinje rano. 0spoljeno starenje prema unkcionalnim i0spoljeno starenje prema unkcionalnim ianatomskim pokazateljima najčeš-e počinjeanatomskim pokazateljima najčeš-e počinje početkom četvrte decenije tj dobu nakon početkom četvrte decenije tj dobu nakonnajviših aktivnosti organizmanajviših aktivnosti organizma




%oš je 1ipokrat (!&2344 p.n.e)%oš je 1ipokrat (!&2344 p.n.e) govorio o bolestimagovorio o bolestimakoje su češ-e u starijoj +ivotnoj dobikoje su češ-e u starijoj +ivotnoj dobi

(ote+ano disanje, kašalj, bolovi u(ote+ano disanje, kašalj, bolovi u

zglobovima,vrtogzglobovima,vrtogllavice, 560, nesanice, slab vid,avice, 560, nesanice, slab vid,nagluvost ote+ano mokrenje i dr.nagluvost ote+ano mokrenje i dr.

7alen (89:8::) opazio da je organizam starog7alen (89:8::) opazio da je organizam starog

čovjeka hladan, oslabljene unkciječovjeka hladan, oslabljene unkcije

eonardo da 6inci (8!'98'8<) prikazao promjene naeonardo da 6inci (8!'98'8<) prikazao promjene nakrvnim sudovima starijeg organizmakrvnim sudovima starijeg organizma




rvo djelo o dijagnostici i liječenju starijihrvo djelo o dijagnostici i liječenju starijih bolesnika objavljeno je u 6eneciji od autora bolesnika objavljeno je u 6eneciji od autora=.=e omis=.=e omis ((8'9'8':3)8'9'8':3)

rvi meunarodni kongres iz gerontologijervi meunarodni kongres iz gerontologijeodr+an je 8:'2.god u iegeu i iste godineodr+an je 8:'2.god u iegeu i iste godine je je

osnovanosnovanoo >eunarodno gerontološko društvo.>eunarodno gerontološko društvo.




=oktor koji se birne o zdravstvenom stanju starije=oktor koji se birne o zdravstvenom stanju starijeosobe treba imati široko znanje o hroničnimosobe treba imati široko znanje o hroničnim

bolestima koje su često progresivne. bolestima koje su često progresivne.

? zbrinjvanju bolesnika starije dobi često je potreban? zbrinjvanju bolesnika starije dobi često je potrebantimski rad sa porodičnim doktorom na prvom mjestutimski rad sa porodičnim doktorom na prvom mjestuuz konsultacije internsite, neurologa, psihijatra,uz konsultacije internsite, neurologa, psihijatra,izijatraizijatra,, uz medicinsku sestru i neizbje+no socijalnoguz medicinsku sestru i neizbje+no socijalnog

radnika po potrebi i drugih.radnika po potrebi i drugih.



Teorije starenjaTeorije starenja

ostavlja se pitanje koliko smo s današnjimostavlja se pitanje koliko smo s današnjimnapredkom medicine u stanjunapredkom medicine u stanju dada čovjeku produ+ičovjeku produ+imomo +ivot.+ivot.

=u+ina +ivota je vjerovatno genetski predodreena=u+ina +ivota je vjerovatno genetski predodreena( ukoliko ne bude skra-eno zbog bolesti )( ukoliko ne bude skra-eno zbog bolesti )

*načajno je pitanje koliko su dugo preci +ivjeli.*načajno je pitanje koliko su dugo preci +ivjeli.

rodu+enje +ivota -e biti uvjetovano dobrimrodu+enje +ivota -e biti uvjetovano dobrimliječenjemliječenjem




>nogo je terorija kojima se pokušavaju pr >nogo je terorija kojima se pokušavaju pr ootumačititumačiti procesi starenj procesi starenjaa čovjeka i one se često meusobnočovjeka i one se često meusobnoisprepli-u.isprepli-u. >>ogu podijeliti u nekolikoogu podijeliti u nekoliko grupa@grupa@

genetske teorijegenetske teorije ((greškegreške nana ="="A A i B"Ai B"A )) iziološke teorijeiziološke teorije (t(teorijeorijee slobodnih radikala islobodnih radikala i

nakupljanja otpadnih materijanakupljanja otpadnih materija)) CeorijeCeorije promjena unkcij promjena unkcijee organaorgana (u(uključujuključuju

imunološkeimunološke ,, neurološkeneurološke ii endokrinološendokrinološk k e aspektee aspektekoji se isprepli-u. Cimus se sa starnjem mijenja i nekikoji se isprepli-u. Cimus se sa starnjem mijenja i nekiga nazivaju središnjim organom u procesu starenja. )ga nazivaju središnjim organom u procesu starenja. )




Ceorije nakupljnja otpadnih materijaCeorije nakupljnja otpadnih materija zasnivazasnivase na nalse na nalaazu pigmenta starenje – lizu pigmenta starenje – li pous pouscin .cin .

>iokardno nakupnja li>iokardno nakupnja li

p p

ouscina dovodi doouscina dovodi do

uve-anja volumena srca.uve-anja volumena srca. "akuplja se i u neuronima, ali ne ometa "akuplja se i u neuronima, ali ne ometa

unkciju.unkciju.




ostoje pokazatelji koji upu-uje da se količinaostoje pokazatelji koji upu-uje da se količinalipouscina pove-ava sa nedostakom # vitminalipouscina pove-ava sa nedostakom # vitminau prehrani.u prehrani.

uzimanjem # vitamina ne mo+e se spriječitiuzimanjem # vitamina ne mo+e se spriječitinakupljanje linakupljanje li p pouscina tj.ouscina tj.

# vitamin ne# vitamin ne utiče nautiče na produ+ produ+enjeenje +ivot+ivotaa..



Funkcionalne i somatske promjFunkcionalne i somatske promjeenene u starostiu starosti

Dpšte promjeneDpšte promjene

smanjujesmanjuje sese količina materijkoličina materijaalnog supstratalnog supstrata tkivotkivo postaje postaje manje vrijednomanje vrijednoregresivnihregresivnih promj promjeenana atroijatroijaa i degeneraciji degeneracijaa – – pove-ani pove-ani procesi trošenja. procesi trošenja.

promjen promjenomom homeostaze organizamhomeostaze organizam sese sporijesporijeoporavljaoporavlja ((npr.npr.nnakon stresaakon stresa))




Cjelesne masa se mijenja, često pove-ava, u visokojCjelesne masa se mijenja, često pove-ava, u visokojdobi starosti je najče-e smanjena.dobi starosti je najče-e smanjena.

orast mase je uglavnom vezan za ni+u tjelesnuorast mase je uglavnom vezan za ni+u tjelesnu

aktivnaktivnoost uz najčeš-e isti kalorijski unos hrane kaost uz najčeš-e isti kalorijski unos hrane kaoranije.ranije.

>iši-na masa se smanjuje>iši-na masa se smanjuje za oko 32Eza oko 32E nemasnanemasnatjelesna masa kod +ena od &' g. se smanjuje za oko 'tjelesna masa kod +ena od &' g. se smanjuje za oko 'kg., a kod muškar kg., a kod muškar aaca za oko 89 kg.ca za oko 89 kg.

?kupna voda u tijelu se smanjuje za 828'E.?kupna voda u tijelu se smanjuje za 828'E.




u miši-e se odla+e liu miši-e se odla+e li p pouscin a raste količina masnogouscin a raste količina masnogtkiva.tkiva.

7ubi se potko+no masno tkivo7ubi se potko+no masno tkivo(( ko+a gubi osobinuko+a gubi osobinuizolatora toploteizolatora toplote))

Ao+a postaje tanja, znojne +lijezde atroirajuAo+a postaje tanja, znojne +lijezde atroiraju znojenjeznojenje sese smanjujesmanjuje

$manjuje se cirkulacija krvi što utiče na smanjenje$manjuje se cirkulacija krvi što utiče na smanjenjeminutnog volumena.minutnog volumena.

$ve te promj$ve te promjeene rezultiraju smanjenjem sposobnostine rezultiraju smanjenjem sposobnostiodaodavvanja, zadr+avanja i čuvanja toplanja, zadr+avanja i čuvanja toplototee kodkod

bolesnika starije dobi. bolesnika starije dobi.



Promjene imunološkog sistemaPromjene imunološkog sistema

$a pov$a pove-anjeme-anjem biološke +ivotne dobi dolazi biološke +ivotne dobi dolazido slabljenja imunološkog sistemado slabljenja imunološkog sistema

pojavljaju se maligidni tumori, autoimune pojavljaju se maligidni tumori, autoimune bolesti, bakterijske, virusne, gljivične inekcije bolesti, bakterijske, virusne, gljivične inekcije

dolazi do promjene limnih čvorova, timusa,dolazi do promjene limnih čvorova, timusa,slezine i koštane sr+i.slezine i koštane sr+i.



Promjene kože i potkožnog tkivaPromjene kože i potkožnog tkiva

? starost? starostii se smanjuje stratum germinativumse smanjuje stratum germinativum $manjuje se broj +lijezda lojnica i +lijezda znojnica,$manjuje se broj +lijezda lojnica i +lijezda znojnica,

ko+a postaje tanka, gubi elastičnost ,ko+a postaje tanka, gubi elastičnost , javljaju se bore javljaju se bore 7ubi se potko+no masno tkivo, nokti sporije rastu,7ubi se potko+no masno tkivo, nokti sporije rastu,

smanjusmanju j je se kalcijum u noktima, postaju tupi ie se kalcijum u noktima, postaju tupi i

+u-kase boje.+u-kase boje. Aosa se gubi sa vlasišta, pazuha i drugih mjesta.Aosa se gubi sa vlasišta, pazuha i drugih mjesta.



Promjene kože i potkožnog tkivaPromjene kože i potkožnog tkiva

otko+na tkiva postaju voluminoznija sa starenjem jer se uotko+na tkiva postaju voluminoznija sa starenjem jer se unjima rasporeujnjima rasporeujee relativno velika količina van-elirelativno velika količina van-eli j jske vode.ske vode.

1ijalina hrskavica dehridrira i pretvara se u ibroznu1ijalina hrskavica dehridrira i pretvara se u ibroznu

hrskavicu. *globna hrskavica postaje +ute boje, gubi elastičnahrskavicu. *globna hrskavica postaje +ute boje, gubi elastičnasvojstva, a na mjestima koja su više mehanički optere-enjasvojstva, a na mjestima koja su više mehanički optere-enja( meniskus koljena ) postaje tanja , a nekad potpuno( meniskus koljena ) postaje tanja , a nekad potpunokalciicira.kalciicira.

*globovi po*globovi posstaju kruti zbog ibroznog tkivataju kruti zbog ibroznog tkiva 1rskavica rebara gube elastičnost1rskavica rebara gube elastičnost ii..vv ddiskusi postaju tvriiskusi postaju tvri i neelastičnii neelastični



Promjene na miši!imaPromjene na miši!ima

>iši-na masa se smanjuje za oko 8F3 kod>iši-na masa se smanjuje za oko 8F3 kodosoba iznad <2ste godine u poreenjuosoba iznad <2ste godine u poreenju sasaosobama odosobama od 32 godina32 godina

? miši-nim čelijama se nakuplja pigment? miši-nim čelijama se nakuplja pigmentlili p pouscin , sadr+aj masno-a rasteouscin , sadr+aj masno-a raste

smanjuje se sadr+aj GC ismanjuje se sadr+aj GC i mijenjamijenja odnos GCodnos GC G=.G=.



PromjenPromjenee na kostimana kostima

>ineralni sastav kostiju se gubi za oko 82E, u>ineralni sastav kostiju se gubi za oko 82E, uddee bljim kostima dolazi do remodeliranja bljim kostima dolazi do remodeliranja vanjskivanjski

dijametar kosti se pove-ava, koštana masa postajedijametar kosti se pove-ava, koštana masa postajetanja, a stvoreni prostor se popunjava masnim itanja, a stvoreni prostor se popunjava masnim iibroznim tkivom.ibroznim tkivom.

Aorteks kosti postaje tanji, pove-ana je sklonost kaAorteks kosti postaje tanji, pove-ana je sklonost ka

rakturama . Caj gubitak minrakturama . Caj gubitak mineeralnog sastava k ralnog sastava k oosti kodsti kod+ena osobito je iza+en nakon menopauze, pa je+ena osobito je iza+en nakon menopauze, pa jeraktura češ-a kod +ena nego li muškaraca.raktura češ-a kod +ena nego li muškaraca.



PromjenPromjenee na kostimana kostima

ostoje podaci prema kojima svaka peta +enaostoje podaci prema kojima svaka peta +enado <2do <2ee godingodinee zadobije rakturu vrata butnezadobije rakturu vrata butnekostikosti (gubitak(gubitak ravnote+e,ravnote+e, poreme-en odnoss poreme-en odnoss

ostablasne i osteklasne aktivnostiostablasne i osteklasne aktivnosti ,, promjena promjenaodnosa parahormona i kalcitoninaodnosa parahormona i kalcitonina))



Promjene "uba i usne šupljinePromjene "uba i usne šupljine

Dko polovine osoba u dobi od oko &' god.Dko polovine osoba u dobi od oko &' god.nema više ni jednog zuba. Dvaj nestanak zubanema više ni jednog zuba. Dvaj nestanak zubaosim o hronološkoj dobi zavisi i od higjeneosim o hronološkoj dobi zavisi i od higjene

usne duplje, a i o pridru+enim bolestima. $ausne duplje, a i o pridru+enim bolestima. $astarnjem dentin se smanjuje , odontoblastistarnjem dentin se smanjuje , odontoblastidegeneriraju, dentin postaje zamu-en . *ubnadegeneriraju, dentin postaje zamu-en . *ubna

pulpa se gotovo ispunjava , smanjuje se pulpa se gotovo ispunjava , smanjuje sekoličina cementne mase , a gubitkom mineralakoličina cementne mase , a gubitkom mineraladolazi do promjena na kosti .dolazi do promjena na kosti .



PromjenePromjene nana srcsrcuu

>asa srca se mo+e nešto smanjiti , a mo+e se i>asa srca se mo+e nešto smanjiti , a mo+e se i pove-ati za oko 8 gr.godišnje odnosno 82 gr pove-ati za oko 8 gr.godišnje odnosno 82 gr p poodeceniji, počevši od !.decenije na dalje kaodeceniji, počevši od !.decenije na dalje kao

posljedica pov posljedica pove-anoge-anog krvnog pritiska, miši-ne masekrvnog pritiska, miši-ne masetijela i metaboličnih razloga.tijela i metaboličnih razloga.

? miokard se odla+e miouscin . ? starije osobe? miokard se odla+e miouscin . ? starije osoberekvenca srca se usporava, srce znatno sprekvenca srca se usporava, srce znatno spoorije razvijarije razvijatahikardiju zbog otvrdnu-a zida arterije . Hrekvencatahikardiju zbog otvrdnu-a zida arterije . Hrekvencasrca u tjelesnom narpezanju starije osobe trebalo bi dasrca u tjelesnom narpezanju starije osobe trebalo bi dase računa @se računa @najvišnajvišaa rekvenca srca I 992 – rekvenca srca I 992 – godine starostigodine starosti




? starijih osoba sposobnost tjelesnog naprezanja je? starijih osoba sposobnost tjelesnog naprezanja jesmanjena , u osobe dobi 42 godina dvostruko je ni+esmanjena , u osobe dobi 42 godina dvostruko je ni+enego kod mlaih osoba.nego kod mlaih osoba.

Bazlozi su brojni @ $manjene minutnog volumenaBazlozi su brojni @ $manjene minutnog volumenasrca, smanjena oksigenacija, smsrca, smanjena oksigenacija, smaanjen vitalninjen vitalnikapacitet plu-a, itd.kapacitet plu-a, itd.

? aretijama se pove-ava količina kolagena koji biva? aretijama se pove-ava količina kolagena koji biva

pro+et kalcijumom, smanjuje se količina elastičnih pro+et kalcijumom, smanjuje se količina elastičnihvlakana, intima zadeblja, areterivlakana, intima zadeblja, areteri j je poe posstaju rigidne,taju rigidne, posebno aorta. posebno aorta.




Bad srca sa starenjem se smanjuje , dok seBad srca sa starenjem se smanjuje , dok seukupna perierna rezistencija pove-ava prekoukupna perierna rezistencija pove-ava preko8E god8E godiišnej počevši od !. decenije na dalje.šnej počevši od !. decenije na dalje.

AodAod starijih osoba dolazi do pve-anjastarijih osoba dolazi do pve-anjasistolnogsistolnog k k r r vnog pritiska, a manje je izra+enovnog pritiska, a manje je izra+eno pove-an pove-an j je dijastolnog pritiska, što jee dijastolnog pritiska, što je

posljedica progresivnog smanjenja elastičnosti posljedica progresivnog smanjenja elastičnostivelikih krvnih sudova.velikih krvnih sudova.



Promjene organa "a disanjePromjene organa "a disanje

roj alveola u starosti je jednroj alveola u starosti je jednaak brojuk broju kodkodmlaih osoba, ali površmlaih osoba, ali površiina im se smanjujena im se smanjuje

lu-a postaju manje elastična.lu-a postaju manje elastična.



Promjene organa "a disanjePromjene organa "a disanje

"eelastični postaju sternokostalni zglobovi, te "eelastični postaju sternokostalni zglobovi, tespoj rebara saspoj rebara sa kičmkičmom,om,što dovodi došto dovodi dosmanjenja širenja grudnog koša pri disanju.smanjenja širenja grudnog koša pri disanju.

zzglgloo bna hrskavica rebara bna hrskavica rebara kalciicirakalciicira, kičma, kičma p poostaje zakrivljena, pa je potreban ve-i miši-nistaje zakrivljena, pa je potreban ve-i miši-nirad zarad za izbacivanjeizbacivanje vazduha iz plu-a.vazduha iz plu-a.



Promjena organa "a varenjePromjena organa "a varenje

"e treba zaboraviti da je gubitak zuba "e treba zaboraviti da je gubitak zuba

((uz smanjenje čula ukusa i mirisauz smanjenje čula ukusa i mirisa ))

va+an aktor malnutricije u starostiva+an aktor malnutricije u starosti




$ekrecija pljuvačnih +lijezda je smanjena$ekrecija pljuvačnih +lijezda je smanjena motilitet jednjaka se mijenja –motilitet jednjaka se mijenja – (normalno je(normalno je

da seda se relaksira gornji sinkter jednjaka čimerelaksira gornji sinkter jednjaka čimezapočinje peristaltički valzapočinje peristaltički val kojikoji dolazi dodolazi dodonjeg sinktere jednjaka koji se relaksira, padonjeg sinktere jednjaka koji se relaksira, pahrana neometano prolazihrana neometano prolazi u +aludac)u +aludac)




Aod starijih osoba ne dovodiAod starijih osoba ne dovodi ssvaki zalogajvaki zalogajhrane do pojave peristaltičkoghrane do pojave peristaltičkog valavala jednjaka pa jednjaka pase donji sinkter jednjaka ne otvara svakomse donji sinkter jednjaka ne otvara svakom

prolazu hrane, tj. prestaje biti dobro prolazu hrane, tj. prestaje biti dobrokoordinirana motorna aktivnkoordinirana motorna aktivnoost jednjaka štost jednjaka štovremenom dovodi do gibitka +elje za hranom.vremenom dovodi do gibitka +elje za hranom.

$manjenjem sekrecije +eluca 1 +el$manjenjem sekrecije +eluca 1 +eluučanogčanogsoka se pove-ava.soka se pove-ava.




>otilitet crijeva se smanjuje .>otilitet crijeva se smanjuje . $tv$tvaraara se divertikuloza i kolonizacija tankogse divertikuloza i kolonizacija tankog

crijevacrijeva ššto dovodi do opstirpacije.to dovodi do opstirpacije. >o+e nastati i inkontinecija stolice zbog>o+e nastati i inkontinecija stolice zbog

gubitka tonusa unutarnjeg i vanjsk gubitka tonusa unutarnjeg i vanjsk oog analnogg analnogsinktera.sinktera.




azalni metabolizam se smanjuje , a smanjujeazalni metabolizam se smanjuje , a smanjujese i tjelesna aktivnostse i tjelesna aktivnost

zbog toga se savjetuje da se smanji unoszbog toga se savjetuje da se smanji unos

kalorikalori j ja za oko 8'E u +ivotoj dobi od !' – &'a za oko 8'E u +ivotoj dobi od !' – &'godina +ivota, a nakon toga treba smanjitigodina +ivota, a nakon toga treba smanjitiunos za daljiunos za daljihh 82E po deceniji. .82E po deceniji. .

Creba pove-ati unos G i 8 vitaminaCreba pove-ati unos G i 8 vitamina ove-ati unosove-ati unos hranhranee bogat bogatee vlaknima kako bivlaknima kako bi

se spriječila opstipacija.se spriječila opstipacija.



Promjene jetrePromjene jetre

>ikrosomna aktivn>ikrosomna aktivnoost jetre sa starnjem sest jetre sa starnjem sesmanjuje i stoga se pojačva osjetljivost nasmanjuje i stoga se pojačva osjetljivost naneke lijekove npr. arbiturate.neke lijekove npr. arbiturate.

$a starenjem masa jetre se smanjuje kao i$a starenjem masa jetre se smanjuje kao i protok krvi kroz jetru protok krvi kroz jetru

1ol1oleelitiaza je češ-a u starosti .litiaza je češ-a u starosti .



Promjene bubregaPromjene bubrega

"a prvom mj "a prvom mjeestu dešavaju se promjene nastu dešavaju se promjene nakrvnim sudovima što dovodi do smanjenekrvnim sudovima što dovodi do smanjeneunkcijunkcijee neronanerona

broj kapilara se smanjuje što utiče kako na broj kapilara se smanjuje što utiče kako nagromelularni , tako i na tubularni dio bubregagromelularni , tako i na tubularni dio bubrega

pove-ava se količina vezivnog tkiva pove-ava se količina vezivnog tkiva bazalna membrana zadeblja. bazalna membrana zadeblja.



Promjene bubregaPromjene bubrega

7lomeru7lomerularnilarni kapikapillari se degenrativnoari se degenrativnomijenjamijenja j ju a ti se dijelovi premoštavajuu a ti se dijelovi premoštavajuarteriolama.arteriolama.

>ale arterije gube elastično tkivo koje se>ale arterije gube elastično tkivo koje sezamjenjuje kolagenim tkivom.zamjenjuje kolagenim tkivom.

$ve to dovodi do smanjenja peruzije bubrega$ve to dovodi do smanjenja peruzije bubregaza oko 82 E po deceniji počevši od ! .za oko 82 E po deceniji počevši od ! .decenije na više.decenije na više.



Promjene krvi i krvotvorni# organaPromjene krvi i krvotvorni# organa

Aoličina aktivne koštane mo+dine se saAoličina aktivne koštane mo+dine se sastarenjem smanjuje , posebno u dugim kostimastarenjem smanjuje , posebno u dugim kostima? pljosnatim kostima taj proces je sporoji, a? pljosnatim kostima taj proces je sporoji, a

najsporiji u pršljenovima.najsporiji u pršljenovima. 1ematopoezna unkcija se smanjuje . 0 pored1ematopoezna unkcija se smanjuje . 0 pored

toga nagli gubitak krvnog volumena mo+e setoga nagli gubitak krvnog volumena mo+e se

ipak adekvatno kompenzovati u starosti,ipak adekvatno kompenzovati u starosti,eritrociti starije osobe tek su nešto višeeritrociti starije osobe tek su nešto više promjenjeni promjenjeni nego eritrociti mlae osobe.nego eritrociti mlae osobe.




? starosti promjer eritrocita se pove-ava i? starosti promjer eritrocita se pove-ava i postaju rag postaju ragiiliniji, to vjerovatno ima veza saliniji, to vjerovatno ima veza sasmanjenom sposobnosti slezine i limnog tkivasmanjenom sposobnosti slezine i limnog tkiva

za odstranjenje starih eritrocita.za odstranjenje starih eritrocita. =u+ina +ivota eritrocita starije osobe je=u+ina +ivota eritrocita starije osobe je

jednaka kao u mladih – 892 dana. jednaka kao u mladih – 892 dana.




6olumen krvi se odr+ava u normalnim6olumen krvi se odr+ava u normalnimgranicama do dobi od oko <2 godina., agranicama do dobi od oko <2 godina., anakon toga se pove-ava premnakon toga se pove-ava premaa aktivnojaktivnoj

-eli-eli j jskoj masi.skoj masi. roj eritrocitaroj eritrocita ,, hemaglobin i 1C5 ostaju uhemaglobin i 1C5 ostaju u

normalnim gr normalnim gr aanniicama do oko &' godina , a odcama do oko &' godina , a od

tada se ptada se poostepeno smanjujustepeno smanjuju




no nije to jedini razlog anemije starijegno nije to jedini razlog anemije starijeg bolesnika, mnogo je češ-e u pitanju hronična bolesnika, mnogo je češ-e u pitanju hronična bolest, malutricija sm bolest, malutricija smaanjena ponjena pok k retljivost.retljivost.

$edimentacija se starenjem ubrzava mogu-e$edimentacija se starenjem ubrzava mogu-ezbog promjene koncentracije proteina plazmezbog promjene koncentracije proteina plazme



Promjene endokrinog sistemaPromjene endokrinog sistema

1ipoiza ne mijenja te+inu sa starenjem , ali se1ipoiza ne mijenja te+inu sa starenjem , ali sesmanjuej prokrvljenost i raste količina vezivnogsmanjuej prokrvljenost i raste količina vezivnogtkiva.tkiva.

"adbubre+na +lijezda se smanjuje "adbubre+na +lijezda se smanjuje,, ibrozno mijenja,ibrozno mijenja,a u njoj se odla+e pigment.a u njoj se odla+e pigment. 7ušterača ne mijenja te+inu sa starenjem. ?7ušterača ne mijenja te+inu sa starenjem. ?

normalnim uslovima koncentracija insulina se nenormalnim uslovima koncentracija insulina se ne

mijenja, ali je smanjena tolerancija glukoze imijenja, ali je smanjena tolerancija glukoze iosjetljivost beta -elija gušterače.osjetljivost beta -elija gušterače. 7lukagon u starosti ne mijenja koncentraciju.7lukagon u starosti ne mijenja koncentraciju.



Sistem "a repodukcijuSistem "a repodukciju

$a star $a star eenejm testisi ne mijenjauju masu , ali senejm testisi ne mijenjauju masu , ali se pove-ava količina vezivnog tkiva. pove-ava količina vezivnog tkiva.

7erminantivne -elije , $ertoliejve i eJdigove7erminantivne -elije , $ertoliejve i eJdigove-elije se smanjuju brojem, smanjuje se-elije se smanjuju brojem, smanjuje sesadr+aj lipida i andogrena sekrecija.sadr+aj lipida i andogrena sekrecija.

? dobi od &2 – 42 godina 42E aktivnih? dobi od &2 – 42 godina 42E aktivnihspermatospermatozoidazoida ostaje, a u dobnoj skupini od <2ostaje, a u dobnoj skupini od <2 – :2 godina – :2 godina se smanjujese smanjuje na oko '2E.na oko '2E.




rostata sa starenjem se pove-ava i pro+imarostata sa starenjem se pove-ava i pro+imavezivnim tkivom – hipertroivezivnim tkivom – hipertroir r aa

količina andorgena u urinu se smanjuju, akoličina andorgena u urinu se smanjuju, agonadotropina pove-ava.gonadotropina pove-ava.




%ajnici pokazuju takoer promjenu sa%ajnici pokazuju takoer promjenu sastarenjem, uterus se te+inom smanjuje, tubestarenjem, uterus se te+inom smanjuje, tubeuterine se smanjuju kao i vagina.uterine se smanjuju kao i vagina.

=ojke se smanjuju i nadomještaju vezivnim=ojke se smanjuju i nadomještaju vezivnimtkivom.tkivom.

Aoličina estrogena uAoličina estrogena u uurinu se smanjuje , arinu se smanjuje , akoncentracija gonadopotrina pove-ava.koncentracija gonadopotrina pove-ava.



Promjene mo"gaPromjene mo"ga

>asa mozga se u starosti smanjuje za oko 4E>asa mozga se u starosti smanjuje za oko 4E Aortikalni gubitak je više izra+en, sulkusi suAortikalni gubitak je više izra+en, sulkusi su

širi, a girusi pli-i.širi, a girusi pli-i. ? nekim dijelovima mozga gubi se 92!2E? nekim dijelovima mozga gubi se 92!2E

-elija, posebno u temporalnom girusu i-elija, posebno u temporalnom girusu istrijatnoj arei.strijatnoj arei.

=olazi do neuroaksonske degeneracije, gubi se=olazi do neuroaksonske degeneracije, gubi semimi j jelielinn. ? neuronima se nakuplja liouscin.. ? neuronima se nakuplja liouscin.



Promjene mo"gaPromjene mo"ga

>inimalni protok krvi kroz mozak potreban za>inimalni protok krvi kroz mozak potreban zaunkciju neurona iznosi !2 mm.unkciju neurona iznosi !2 mm. FFminutiminuti nana 822 gr 822 gr ttkiva. ( normalno je '2 – &2 mm F min.kiva. ( normalno je '2 – &2 mm F min.

6ertebralne arterije se mijenjaju6ertebralne arterije se mijenjaju,, po posstajutajusu+ene i zavijene .su+ene i zavijene .



Zaklju$ak%Zaklju$ak%

rema svemu navedenomrema svemu navedenom kodkod starijih osobastarijih osobatreba te+iti postavljanju granice takozvanogtreba te+iti postavljanju granice takozvanognormalnog starenja od procesa koji su nastnormalnog starenja od procesa koji su nastaalili

zbog bolesti,zbog bolesti, AaAad se to razgraniči treba te+iti postad se to razgraniči treba te+iti postavvljanjuljanju

k k r r iterijiterijumuma biološke dobi, a ne hronološkea biološke dobi, a ne hronološke

koriste-i unkcionalne testove.koriste-i unkcionalne testove.



Starenje imunološkog sistemaStarenje imunološkog sistema

%e zapravo slabljenje imunolokih unkcija u starosti a%e zapravo slabljenje imunolokih unkcija u starosti a posljedica je procesa trajnog remodelovanja posljedica je procesa trajnog remodelovanjaimunološkog odgovora tokom +ivota.imunološkog odgovora tokom +ivota.

Aod starijih ljudi imunološki odgovor na poznateAod starijih ljudi imunološki odgovor na poznateantigene je odr+an ali je sposobnost primarnogantigene je odr+an ali je sposobnost primarnogimunološkog odgovora sa kojima se do tada nisuimunološkog odgovora sa kojima se do tada nisususreli značajno ošte-en.susreli značajno ošte-en.

*bog toga je pove-ana sklonost teškim inekcijama*bog toga je pove-ana sklonost teškim inekcijamauzrokovana novim uzročnicima.uzrokovana novim uzročnicima.




Alinički znaci@pove-ana sklonost bakterijskimAlinički znaci@pove-ana sklonost bakterijskimi virusnim inekcijama, slab odgovor nai virusnim inekcijama, slab odgovor navakcinu, atipična klinička slika, slab terapijskivakcinu, atipična klinička slika, slab terapijski

odgovor.odgovor. $imptomi inekcije su oskudniji,često$imptomi inekcije su oskudniji,često

prikriveni hroničnim bolestima prikriveni hroničnim bolestima




Kesta aktivacija do tada latentnih inekcijaKesta aktivacija do tada latentnih inekcijaC5,1erpes zoster...7ripa je čestaC5,1erpes zoster...7ripa je česta

slaba reakcija na inekciju, slabo stvaranjeslaba reakcija na inekciju, slabo stvaranjeantitjela na primljenu vakcinu,oboljevanje iantitjela na primljenu vakcinu,oboljevanje i pored vakcinacije... pored vakcinacije...

1ronične bolesti kao chr.bronhitis, dijabetes,1ronične bolesti kao chr.bronhitis, dijabetes,

renalna insu pove-avaju opasnost inekcije irenalna insu pove-avaju opasnost inekcije irazvoja upale plu-arazvoja upale plu-a




6akcinacija nije posebno6akcinacija nije posebno eikasnaeikasna uusprečavanju inekcije ali značajno smanjujesprečavanju inekcije ali značajno smanjujeučestalost razvoja virusne pneumonije,učestalost razvoja virusne pneumonije,

skra-uje hospitalizaciju iskra-uje hospitalizaciju i smanjuje smrtnost.smanjuje smrtnost.

& d i i i& d ti i i



&eurodegenerativni i&eurodegenerativni icerebrovaskularni poreme!ajicerebrovaskularni poreme!aji

Aognitivne unkcije slabe s godinama najčeš-eAognitivne unkcije slabe s godinama najčeš-ezgog hroničnog neurodegenerativnog procesazgog hroničnog neurodegenerativnog procesagubitka neuronagubitka neurona ((Glzheimerova bolest iliGlzheimerova bolest ili

ponavljanih mikrovaskularnih ošte-ena usljed ponavljanih mikrovaskularnih ošte-ena usljedaterosklerozeateroskleroze,, 560560))

roilaksa@roilaksa@ vit #, uticati na pove-anje CC – vit #, uticati na pove-anje CC –

uhranjenostipoboljšanje AA$ i odgovora nauhranjenostipoboljšanje AA$ i odgovora navakcinacije...vakcinacije...

- 0



E&'()*+&(,(-)E + MET./(,+0)EE&'()*+&(,(-)E + MET./(,+0)E/(,EST+ u starijoj dobi/(,EST+ u starijoj dobi

L#M#B"G D#$CL#M#B"G D#$C =einisati še-ernu bolest u starijoj dobi nije=einisati še-ernu bolest u starijoj dobi nije

jednostavno jer sa staroš-u dolazi do jednostavno jer sa staroš-u dolazi do

postepenog smanjenja tolerancije na glukozu. postepenog smanjenja tolerancije na glukozu. Le-erna bolest je hronična, neizlječiva iLe-erna bolest je hronična, neizlječiva i

najčeš-a endokrinološka bolest.najčeš-a endokrinološka bolest.

??z pravilno liječenje mo+e se značajnoz pravilno liječenje mo+e se značajno poboljšati kvalitet +ivota i produ+iti očekivani poboljšati kvalitet +ivota i produ+iti očekivani+ivotni vijek+ivotni vijek

- 0- 0




ojam še-erne bolesti ne predstavlja bolest kaoojam še-erne bolesti ne predstavlja bolest kao jedan entitet ve- niz bolesnih stanja koja dijele jedan entitet ve- niz bolesnih stanja koja dijeleizvjesne karakteristike od kojih je najva+nijeizvjesne karakteristike od kojih je najva+nije

povišena glukoza u krvi. povišena glukoza u krvi. ? L dolazi do ošte-enja vitalnih organa – ? L dolazi do ošte-enja vitalnih organa –

retina, bubregretina, bubreg,, veliki krvni sudovi, perierniveliki krvni sudovi, perierni

nervi...nervi...

- 0- 0




L je stanje hronične hiperglikemije kojeL je stanje hronične hiperglikemije kojedovodi do poreme-aja metabolizma uglj.hidrata,dovodi do poreme-aja metabolizma uglj.hidrata,

bjelančevina i masti.. bjelančevina i masti..

L nastaje usljed genetske predodreenosti a neL nastaje usljed genetske predodreenosti a nesmiju se zanemariti aktori okoline.smiju se zanemariti aktori okoline. "astaje usljed apsolutnog ili relativnog manjka "astaje usljed apsolutnog ili relativnog manjka

insulina,insulinske rezistencije,pove-anoginsulina,insulinske rezistencije,pove-anogstvaranja glukoze te prekomjernog djelovanjastvaranja glukoze te prekomjernog djelovanjahormona koji imaju suprotan učinak na insulin.hormona koji imaju suprotan učinak na insulin.

- 0- 0




=anas dijabetes predstavlja vode-i uzrok=anas dijabetes predstavlja vode-i uzroknastanastannka bubre+ne insuicijencije kao ika bubre+ne insuicijencije kao isljepo-e.sljepo-e.

- 0( ( (- . ( 0




Alinička slika je različita,zavisi od tipaAlinička slika je različita,zavisi od tipa bolesti, biološk bolesti, biološk ee starosti i pridru+enstarosti i pridru+enihihobolenja.obolenja.

rogresivan umor, pad opšte otpornosti, gnojnirogresivan umor, pad opšte otpornosti, gnojni prišti-i i ekcem po ko+i, kod +ena svab u prišti-i i ekcem po ko+i, kod +ena svab u predjelu genitalija. predjelu genitalija.

- 0E&'()*+&(,(-)E + MET./(,+0)E




>nogi bolesnici sa>nogi bolesnici sa =ijabetesom=ijabetesom tip 9 nemajutip 9 nemajukarakteristične simptomeslučajno otkrivanjekarakteristične simptomeslučajno otkrivanje bolesti pri lab.dijagnostici ili se pak otkrije bolesti pri lab.dijagnostici ili se pak otkrije

kada se razviju kasne komplikacijekada se razviju kasne komplikacije((retinopatija,inarkt miokarda, gangrena...retinopatija,inarkt miokarda, gangrena...))

( ( (- . ( 0E&'()*+&(,(-)E + MET./(,+0)E




Ariterijumi tolerancije glukoze po preporuciAriterijumi tolerancije glukoze po preporuci$*D@$*D@

L?A na prazan +eludacL?A na prazan +eludac iispod &,8 mmolFlspod &,8 mmolFlgranicgranicaa normalenormale

L?A na prazan +eludacL?A na prazan +eludac iizmeu &,8 i 4,2zmeu &,8 i 4,2mmolFlmmolFl s sni+ena tolerancija glukozeni+ena tolerancija glukoze

L?A na prazan +eludacL?A na prazan +eludac iiznad 4,2 mmolFlznad 4,2 mmolFl Le-erna bolestLe-erna bolest

E&'()*+&(,(-)E + MET./(,+0)EE&'()*+&(,(-)E + MET./(,+0)E




$imptomi@$imptomi@ Dpšti simptomiučestalo mokrenje, učestalaDpšti simptomiučestalo mokrenje, učestala

glad i +e,gubitak tjelesne maseglad i +e,gubitak tjelesne mase onavljane i dugotrajne inekcije@bakterijske ionavljane i dugotrajne inekcije@bakterijske i

gljivičneko+e i mokra-nog sistemagljivičneko+e i mokra-nog sistema

E&'()*+&(,(-)E + MET./(,+0)EE&'()*+&(,(-)E + MET./(,+0)E




"eurološki poreme-aji@ parestezije, miši-na "eurološki poreme-aji@ parestezije, miši-naslabost, bol, paraliza kranijalnih neravaslabost, bol, paraliza kranijalnih nerava poreme-aj autonomnog sistema poreme-aj autonomnog sistema

probavnogproljevi, opstipacija.. probavnogproljevi, opstipacija.. A6$ ortostatska hipotenzija, aritmije...A6$ ortostatska hipotenzija, aritmije... mokra-na bešikaatonija, inkontinencija,..mokra-na bešikaatonija, inkontinencija,.. reproduktivni sistemimpotencijareproduktivni sistemimpotencija

E&'()*+&(,(-)E + MET./(,+0)EE&'()*+&(,(-)E + MET./(,+0)E




olesti arterija@ perierni,koronarni,olesti arterija@ perierni,koronarni,cerebralni krvni sudovicerebralni krvni sudovi

Bazvijene komplikacije na bubrezima,očimaBazvijene komplikacije na bubrezima,očima romjene na ko+iromjene na ko+i

E&'()*+&(,(-)E + MET./(,+0)EE&'()*+&(,(-)E + MET./(,+0)E




iječenjeiječenje LL@@ Dsnovni terapijski ciljevi su@Dsnovni terapijski ciljevi su@ uklanjanje smetnji,uklanjanje smetnji, sprečavanje razvoja kasnih komplikacija,sprečavanje razvoja kasnih komplikacija, uspostavljanje metaboličke ravnote+e uuspostavljanje metaboličke ravnote+e u

organizmu,organizmu, uspostavljanje radne sposobnosti,uspostavljanje radne sposobnosti, uključivanje u društveni +ivot.uključivanje u društveni +ivot.

E&'()*+&(,(-)E + MET./(,+0)EE&'()*+&(,(-)E + MET./(,+0)E




*a praktično provoenje liječenja še-erne bolesti*a praktično provoenje liječenja še-erne bolestidanas se provodi ' načina liječenja koji se isprepli-u@danas se provodi ' načina liječenja koji se isprepli-u@

Dsposobljavanjepodučavanje za samopra-enje iDsposobljavanjepodučavanje za samopra-enje i

samozbrinjavanjesamozbrinjavanje ravilna ishranasvi oboljeliravilna ishranasvi oboljeli Cjelesne aktivnostisvi oboljeliCjelesne aktivnostisvi oboljeli

Dralni antidijabetici –potrebno kod nešto više od NDralni antidijabetici –potrebno kod nešto više od Noboljelihoboljelih iječenje insulinom –kod nešto manje od N oboljeliiječenje insulinom –kod nešto manje od N oboljeli

E&'()*+&(,(-)E + MET./(,+0)EE&'()*+&(,(-)E + MET./(,+0)E




1ipoglikemijska krizaispod 9,' mmolFl1ipoglikemijska krizaispod 9,' mmolFlnajčeš-a je akutna komplikacija še-ernenajčeš-a je akutna komplikacija še-erne bolestineprikladna doza insulina, bolestineprikladna doza insulina,

nepridr+avanje uputa o dijeti, pretjerananepridr+avanje uputa o dijeti, pretjeranatjelesna aktivnost,tjelesna aktivnost, otkazivanjeotkazivanje bubrega... bubrega...



/(,EST+ -T+T&E 1,+2EZ'E/(,EST+ -T+T&E 1,+2EZ'E

$a starenjem se kod ve$a starenjem se kod ve--ine ljudi dogaajuine ljudi dogaajutipične promjene izgleda i ponašanja@tipične promjene izgleda i ponašanja@

postaju usporeni kako motorno tak postaju usporeni kako motorno tak oo ii

mentalno.mentalno. $kloniji su depresiji, danju više spavaju,br+e$kloniji su depresiji, danju više spavaju,br+e

se zamaraju, zimogrozivi su, opstipirani,se zamaraju, zimogrozivi su, opstipirani,

kod +ena glas postaje grublji i dublji, kosakod +ena glas postaje grublji i dublji, kosa pojačano opada, pojačano opada, češ-e su aritmije i znaci popuštanja srca...češ-e su aritmije i znaci popuštanja srca...




$imptomi hipotireoze su slični navedenim pa$imptomi hipotireoze su slični navedenim pa je u starijoj dobi teško napraviti razliku što je je u starijoj dobi teško napraviti razliku što jerazlog da se hipotireoza i ne liječi.razlog da se hipotireoza i ne liječi.

? == najkorisniji su znaci promuklost i? == najkorisniji su znaci promuklost i pojačanje pojačanje tetivnih releksa.tetivnih releksa.

== je teška.== je teška.




iječenje hipotireoze@iječenje hipotireoze@ rimjena hormona štitnjačerimjena hormona štitnjače rimjena hidrokortizonarimjena hidrokortizona =odatno liječenje komplikacijadehidratacije,=odatno liječenje komplikacijadehidratacije,

hiponatremije, hiperkapnije i inekcijehiponatremije, hiperkapnije i inekcije




=ijagnoza hipertireoze postavljja se te+e u=ijagnoza hipertireoze postavljja se te+e ustarosti..olesnici su smanjenestarosti..olesnici su smanjeneaktivnosti,mirni, nezainteresovani za okolinu iaktivnosti,mirni, nezainteresovani za okolinu i

tromi.>entalne unkcije su usporene atromi.>entalne unkcije su usporene a ponekad se javlja mentalna depresija. ponekad se javlja mentalna depresija.




Aod bolesnika sa hipertireozom ubrzana jeAod bolesnika sa hipertireozom ubrzana je pregradnja kosti što za posljedicu ima pojačan pregradnja kosti što za posljedicu ima pojačangubitak koštane mase Oza oko 89E godišnje.gubitak koštane mase Oza oko 89E godišnje.

Co predstavlja dodatnu opasnost odCo predstavlja dodatnu opasnost odosteoporoze i ote+ava njeno liječenje.osteoporoze i ote+ava njeno liječenje.




iječenje hipertireoze@iječenje hipertireoze@ Gntitireoidni lijekovi –CiamazolGntitireoidni lijekovi –Ciamazol Badioaktivni jod.Badioaktivni jod.



/(,EST+ )(ST+2U/(,EST+ )(ST+2U

Dsteoporoza@Dsteoporoza@ Dsteoporoza je sistemska bolest skeleta čija jeDsteoporoza je sistemska bolest skeleta čija je

osnovna karakteristika pove-ana lomljivostosnovna karakteristika pove-ana lomljivost

kostiju usljed smanjene mase i poreme-ajakostiju usljed smanjene mase i poreme-ajamikroarhitekture.mikroarhitekture.




rema deiniciji $*D temelj za dijagnozurema deiniciji $*D temelj za dijagnozu bolesti je vrijednost mineralne gustine kosti bolesti je vrijednost mineralne gustine kosti>=>=

ukoliko je ona ve-ukoliko je ona ve-aa ili jednako od 9,' $= ni+aili jednako od 9,' $= ni+aod prosječne vrijednostiod prosječne vrijednosti >= u reerentnoj>= u reerentnoj populaciji koju čine mlade zdrave osobe, tada populaciji koju čine mlade zdrave osobe, tada

govorimo o osteoporozi.govorimo o osteoporozi.




7lavna prednost postavljenih kriterijuma jeste7lavna prednost postavljenih kriterijuma jestemogu-nost intervencije prije preloma.mogu-nost intervencije prije preloma.$manjenje >= za 8$= pove-ava opasnost$manjenje >= za 8$= pove-ava opasnost

preloma kosti 8,'3P. preloma kosti 8,'3P.




D$ je jedna od jedna od najva+nijih tegobaD$ je jedna od jedna od najva+nijih tegoba javnog zdravstva današnjeg vremena sa javnog zdravstva današnjeg vremena satendencijom rasta.tendencijom rasta.

42E +ena u dobi od <2god ima osteoporozu a42E +ena u dobi od <2god ima osteoporozu a829'E +ena starijih od '2god zadobije829'E +ena starijih od '2god zadobije prelom pršljena. prelom pršljena.

revalenca osteoporoze kod muškaraca jerevalenca osteoporoze kod muškaraca jeznatno ni+a, ali svaki tre-i prelom kuka dešavaznatno ni+a, ali svaki tre-i prelom kuka dešavase kod osoba muškog pola.se kod osoba muškog pola.




Aoštana masa je rezultanta 6BL"# koštane maseAoštana masa je rezultanta 6BL"# koštane maseizgraene tokom prvih 9'32 god +ivota i gubitkaizgraene tokom prvih 9'32 god +ivota i gubitkakosti kao posljedica starenja.kosti kao posljedica starenja.

"a stvaranje vršne koštane mase prvenstveno utiču "a stvaranje vršne koštane mase prvenstveno utičugenetski aktgenetski aktoori ali značajnu ulogu igra 5a u ishraniri ali značajnu ulogu igra 5a u ishranite izička aktivnost.te izička aktivnost.

7ubitak koštane mase počinje ve- oko 32god +ivota7ubitak koštane mase počinje ve- oko 32god +ivota tokom +ivota +ene izgube 3''2E a muškarci 92tokom +ivota +ene izgube 3''2E a muškarci 92

32E kosti.32E kosti.




Haktori koji utiču na brzinu gubitka kosti su@Haktori koji utiču na brzinu gubitka kosti su@ishrana, genetski, konstitucioni, pušenje,ishrana, genetski, konstitucioni, pušenje,alkohol, prate-e bolesti,, uzimanje nekihalkohol, prate-e bolesti,, uzimanje nekih

lijekovakortikosteroidi, kasna menarha, ranalijekovakortikosteroidi, kasna menarha, ranamenopauza 0menopauza 0 dr.dr.




7ubitak kosti je najbr+i u prvih nekoliko7ubitak kosti je najbr+i u prvih nekolikogodina nakon menopauze zbog naglog padagodina nakon menopauze zbog naglog padaestrogena,estrogena,

prete+no na račun spongioze spu+vasti dio prete+no na račun spongioze spu+vasti diokosti.prelom podlaktice i pršljena.kosti.prelom podlaktice i pršljena. ? kasnijoj dobi –preko 42god.gubitak? kasnijoj dobi –preko 42god.gubitak

kortikalne kostiincidenca preloma kuka 8'kortikalne kostiincidenca preloma kuka 8'92E umire, ve-ina preostalih ne mo+e da92E umire, ve-ina preostalih ne mo+e dauspostavi raniju unkcionalnost...uspostavi raniju unkcionalnost...




relom pršljena se te+e dijagnostikuje, često jerelom pršljena se te+e dijagnostikuje, često jeasimptomatski i ostaje neprepoznatasimptomatski i ostaje neprepoznat

iznenadna bol koja regredira u roku od &<iznenadna bol koja regredira u roku od &<

nedelja.nedelja. $manjenje tjelesne visine.$manjenje tjelesne visine. Aioza.Aioza.




6a+an uzročnik preloma je sklonost padovima6a+an uzročnik preloma je sklonost padovimakoja je pove-ana u starostislabijakoja je pove-ana u starostislabijakoordinacija, slabiji releksi, smetnje vida,koordinacija, slabiji releksi, smetnje vida,

neurološke bolest...neurološke bolest... "ajčeš-a mjesta osteoporotičnih preloma su "ajčeš-a mjesta osteoporotičnih preloma su

kuk, pršljen i podlaktica.kuk, pršljen i podlaktica.




Dsteoporoza @Dsteoporoza @ primarna@ involuci primarna@ involucionaonapostmenopauzalna ipostmenopauzalna i

osteoporoza starije dobi teosteoporoza starije dobi te idiopatska osteoporozaidiopatska osteoporoza sekundarnaendokrinološke bolesti,maligne,sekundarnaendokrinološke bolesti,maligne,

obolenja 70C, hronični alkoholizam,obolenja 70C, hronični alkoholizam,kortikosteroidikortikosteroidi




Dblici osteoporoze@Dblici osteoporoze@ Dblik 0 postmenopauzalna osteoproza 8'92godDblik 0 postmenopauzalna osteoproza 8'92god

nakon menopauzespu+vaste kostipršljen distalnanakon menopauzespu+vaste kostipršljen distalna

podlakticanizak nivo serumskog estrogena podlakticanizak nivo serumskog estrogena Dblik 00iznad 42 godprelom kukkarlicasmanjenaDblik 00iznad 42 godprelom kukkarlicasmanjena

aktivnost osteoblasta i smanjena sinteza 8,9'aktivnost osteoblasta i smanjena sinteza 8,9'dihidroksivitamina = što dovodi do smanjenedihidroksivitamina = što dovodi do smanjene

apsorpcije 5a i sekundarnog hiperparatireoidizma.apsorpcije 5a i sekundarnog hiperparatireoidizma.




=ijagnostički kriterijumi@=ijagnostički kriterijumi@ mjerenje koštane mase –kuk,lumbalnimjerenje koštane mase –kuk,lumbalni

pršljenovi,podlaktica, cijelo tijelo. pršljenovi,podlaktica, cijelo tijelo. Bazmak izmeu dva mjerenja je 9god ako seBazmak izmeu dva mjerenja je 9god ako se

liječe od osteoporoze, kod ostalih 3' god.liječe od osteoporoze, kod ostalih 3' god.

/(,EST+ )(ST+2U




iječenje osteoporoze@iječenje osteoporoze@ 5ilj liječenja jeste prevencija preloma.5ilj liječenja jeste prevencija preloma. =jelotvornost lijeka odreuje njegova=jelotvornost lijeka odreuje njegova

mogu-nost da smanji incidencu preloma .mogu-nost da smanji incidencu preloma . Cemelj svake terapije su 5a i = vitaminCemelj svake terapije su 5a i = vitamin

5a 82228'22 ng Fdnevno5a 82228'22 ng Fdnevno = vitamin !22<22 ijFdnevno= vitamin !22<22 ijFdnevno



( S (S/(,EST+ )(ST+2U




$elektivni modulatori estrogenog receptora$elektivni modulatori estrogenog receptora O$#B>Onovija grupa lijekova koji djeluju kao O$#B>Onovija grupa lijekova koji djeluju kaoagonisti Fkost,lipidiF i antgonistiagonisti Fkost,lipidiF i antgonisti

Fdojka,endometrijF.Fdojka,endometrijF. $manjuje incidencu od preloma, smanjuju$manjuje incidencu od preloma, smanjuju

opasnost od raka dojke.opasnost od raka dojke.





Aalcitoninpolipeptidni hormonprodukt 5Aalcitoninpolipeptidni hormonprodukt 5-elija štitnjačeinhibira aktivnost osteoklasta i-elija štitnjačeinhibira aktivnost osteoklasta ismanjuje resorpciju kostiintranazalnismanjuje resorpciju kostiintranazalni

raspršivačisupkutane injekcijeskupiloše seraspršivačisupkutane injekcijeskupiloše se podnoose Fmučnina, proljev, crvenilo licaF podnoose Fmučnina, proljev, crvenilo licaF

C1 za razliku od ostalih djeluje kaoC1 za razliku od ostalih djeluje kao

anabolik,stimulira stvaranje kostismanjenaanabolik,stimulira stvaranje kostismanjenaincidenca preloma.incidenca preloma.





D$C#D>GG50%G je bolest koju karakterišeD$C#D>GG50%G je bolest koju karakteriše poreme-aj mineralizacije kosti. poreme-aj mineralizacije kosti.

Dblici osteomalacije@Dblici osteomalacije@ smanjenjeporeme-aj djelovanja vitamina =smanjenjeporeme-aj djelovanja vitamina =

(smanjeno izlaganje suncu,smanjen unos =(smanjeno izlaganje suncu,smanjen unos =vit,poreme-aj metabolizma,vit,poreme-aj metabolizma,

malapsorpcija,rezistencija na =vitamin.malapsorpcija,rezistencija na =vitamin.

1ipoosatemija (gubitak osata bubregom,1ipoosatemija (gubitak osata bubregom,malnutricija,malapsorpcija,hronična dijalizamalnutricija,malapsorpcija,hronična dijaliza





Alinička slikaAlinička slika@@ diuzni bolovi u kostima, napetost udiuzni bolovi u kostima, napetost u

miši-ima,mentalni poreme-aji,rakture. Aodmiši-ima,mentalni poreme-aji,rakture. Aod

hipokalcemičnihhipokalcemičnih parestezije,grčevi,tetanija,epi napadi. parestezije,grčevi,tetanija,epi napadi. BC7 diuzan gubitak kosti,pseudoraktureBC7 diuzan gubitak kosti,pseudorakture

iohemijski nalaz@nizak nivo 5a i osora uiohemijski nalaz@nizak nivo 5a i osora ukrvi,nizak 5a u urinu,visoka alkalna osatazakrvi,nizak 5a u urinu,visoka alkalna osataza iječenje@primjena = vitamina i osataiječenje@primjena = vitamina i osata





G7#CD6G D#$CG7#CD6G D#$C hronična bolest koštanog sistema, pojačanahronična bolest koštanog sistema, pojačana

pregradnja kosti, stvaranje deormiteta. pregradnja kosti, stvaranje deormiteta. Kesta u starijoj dobi, pretpostavka da je virusKesta u starijoj dobi, pretpostavka da je virus

uzročnik.uzročnik. =g@ove-ana alkalna h u serumu, pove-ano=g@ove-ana alkalna h u serumu, pove-ano

izlučivanje hidroksiprolina putem urina .izlučivanje hidroksiprolina putem urina .





olest je često asimptomatska,a javljaju seolest je često asimptomatska,a javljaju seglavobolje,bolovi u kostima tokom no-i,glavobolje,bolovi u kostima tokom no-i,nagluvost, deormiteti kostnagluvost, deormiteti kostii, pove-anje lobanje, pove-anje lobanje

a mogu-a je paraplegija usljed pritiska na k.m.a mogu-a je paraplegija usljed pritiska na k.m. slučajno otkrivanje BC7 ili lab.nalazima.slučajno otkrivanje BC7 ili lab.nalazima. iječenje simptomatskoiječenje simptomatsko

/(,EST+ S*3. + )*4&+5 SU'(4. U/(,EST+ S*3. + )*4&+5 SU'(4. U



ST.*+2(2 '(/+ST.*+2(2 '(/+

$u najčeš-i razlog za hospitalizaciju.$u najčeš-i razlog za hospitalizaciju.$imptomatologija@$imptomatologija@ otoci nogu (isključiti srčanu insuprisustvootoci nogu (isključiti srčanu insuprisustvo

hepatomegalije, trikuspidalizacija i dr...hepatomegalije, trikuspidalizacija i dr...1ipoproteinemični edemi (bolest bubrega,1ipoproteinemični edemi (bolest bubrega, jetre,malnutricija), $tatički, venski jetre,malnutricija), $tatički, venskivarikoziteti,uzimanje slane hrane,estrogena,varikoziteti,uzimanje slane hrane,estrogena,maligniteti prostate...maligniteti prostate...

dispnea (== 1D,anemija,umor, pretilost,dispnea (== 1D,anemija,umor, pretilost, pušenje,hipertireoza... pušenje,hipertireoza...

/(,EST+ S*3. + )*4&+5 SU'(4. U/(,EST+ S*3. + )*4&+5 SU'(4. U



ST.*+2(2 '(/+ST.*+2(2 '(/+

ol u grudima (== osim koronarne bolestiol u grudima (== osim koronarne bolestimo+e biti posljedica srčanemo+e biti posljedica srčanedekompenzacije.plu-ne embolije,pleuritis,dekompenzacije.plu-ne embolije,pleuritis,

pneumonija,hijatus hernija,spazam jednjaka, pneumonija,hijatus hernija,spazam jednjaka,holelitijaza, bilijarne diskinezije,holelitijaza, bilijarne diskinezije,spondiloza...spondiloza...

5heJne$toksovo disanje je oko '2E češ-e5heJne$toksovo disanje je oko '2E češ-e

kod starije populacijeslabija prokrvljenostkod starije populacijeslabija prokrvljenostcentra za disanje u produ+enoj mo+dinicentra za disanje u produ+enoj mo+dini

/(,EST+ S*3. + )*4&+5 SU'(4. U/(,EST+ S*3. + )*4&+5 SU'(4. U



ST.*+2(2 '(/+ST.*+2(2 '(/+

"ekarakteristični simptomičesto no-no "ekarakteristični simptomičesto no-nomokrenje(edemi)..diizni bolovi umokrenje(edemi)..diizni bolovi uabdomenu(hepatomegalija)...mučnina iabdomenu(hepatomegalija)...mučnina i

povra-anje (digitalizacija), mentalna povra-anje (digitalizacija), mentalnakonuzija,nemirni snovi. Dpšta slabost,konuzija,nemirni snovi. Dpšta slabost,aritmije itdaritmije itd

/(,EST+ S*3. + )*4&+5 SU'(4. U/(,EST+ S*3. + )*4&+5 SU'(4. U



ST.*+2(2 '(/+ST.*+2(2 '(/+

Hizikalni pregled@ od inspekcije do auskultacijeHizikalni pregled@ od inspekcije do auskultacije 0nspekcija@blijeda ko+a (anemija)0nspekcija@blijeda ko+a (anemija) eriorbitalni edemi(miksedem)eriorbitalni edemi(miksedem) rotruzija bulbusa (tireotoksikoza)rotruzija bulbusa (tireotoksikoza) roširene vene vrata (trikuspidalizacija)roširene vene vrata (trikuspidalizacija)

/(,EST+ S*3. + )*4&+5 SU'(4. U/(,EST+ S*3. + )*4&+5 SU'(4. U



ST.*+2(2 '(/+ST.*+2(2 '(/+

alpacija @ sve dostupne arterije, štitnualpacija @ sve dostupne arterije, štitnu+lijezdu,puls+lijezdu,puls

erkusija@perikardijalni izljev,, veličina srcaerkusija@perikardijalni izljev,, veličina srca Guskultacija@naglašen 0 tonmitralna stenozaGuskultacija@naglašen 0 tonmitralna stenoza

ili aneurizma...naglašen 00 tonarterijskaili aneurizma...naglašen 00 tonarterijskahipertenzija...šumovi su uvijek patološki nalazhipertenzija...šumovi su uvijek patološki nalaz

>etode dijagnostike@ #A7,BC7 srca i>etode dijagnostike@ #A7,BC7 srca i plu-a,5C.>B plu-a,5C.>B

/(,EST+ S*3. + )*4&+5 SU'(4. U/(,EST+ S*3. + )*4&+5 SU'(4. U



ST.*+2(2 '(/+ST.*+2(2 '(/+

"ajčeš-e "ajčeš-e komplikacijekomplikacije@@ $rčana dekompenzacija je nesposobnost srca$rčana dekompenzacija je nesposobnost srca

da uz normalan volumen i pritisak izbacujeda uz normalan volumen i pritisak izbacuje

minutni volumen koji zadovoljava metaboličkeminutni volumen koji zadovoljava metaboličke potrebe organizma. potrebe organizma.

1ronična i akutna srčana dekompenzacija1ronična i akutna srčana dekompenzacija

/(,EST+ S*3. + )*4&+5 SU'(4. U/(,EST+ S*3. + )*4&+5 SU'(4. U



ST.*+2(2 '(/+ST.*+2(2 '(/+

Alinička slika@ dispnea u naporu,ortopnea,Alinička slika@ dispnea u naporu,ortopnea, paroksizmalna no-na dispnea,edem plu-a paroksizmalna no-na dispnea,edem plu-a

=o akutizacije hronične dekompenzacije=o akutizacije hronične dekompenzacije

mo+e dovesti inarkt miokarda, plu-namo+e dovesti inarkt miokarda, plu-naembolija, nagli porast CG, aritmija srca idr embolija, nagli porast CG, aritmija srca idr

/(,EST+ S*3. + )*4&+5 SU'(4. U/(,EST+ S*3. + )*4&+5 SU'(4. U



ST.*+2(2 '(/+ST.*+2(2 '(/+

iječenje hronične srčane decomp@iječenje hronične srčane decomp@ uticati na pove-anje minutnog volumenauticati na pove-anje minutnog volumena Begulisati povišen krvni pritisak Begulisati povišen krvni pritisak Dtkloniti retenciju soli i vode (diuretici)Dtkloniti retenciju soli i vode (diuretici) ove-ati glomeralnu iltracijuove-ati glomeralnu iltraciju

Dgraničiti izičku aktivnostu početkuDgraničiti izičku aktivnostu početkumirovanje uz lagane vje+be za ekstremitetemirovanje uz lagane vje+be za ekstremitete(prevencija tromboze)(prevencija tromboze)

/(,EST+ S*3. + )*4&+5 SU'(4. U/(,EST+ S*3. + )*4&+5 SU'(4. U



ST.*+2(2 '(/+ST.*+2(2 '(/+

GA?C"0 AGB=0D7#"0 #=#> ?MGGA?C"0 AGB=0D7#"0 #=#> ?MG %e najte+e stanje popuštanja srca.%e najte+e stanje popuštanja srca. $imptomi@naglo pogoršanje,dispnea,cijanoza$imptomi@naglo pogoršanje,dispnea,cijanoza

hiperpnea,nemihiperpnea,nemir r , zauzima sjede-i, zauzima sjede-i polo+aj,kašalj,iskašljavanje ru+ičastog polo+aj,kašalj,iskašljavanje ru+ičastogsadr+aja, prouzno znojenjesadr+aja, prouzno znojenje

/(,EST+ S*3. + )*4&+5 SU'(4. U/(,EST+ S*3. + )*4&+5 SU'(4. U



ST.*+2(2 '(/+ST.*+2(2 '(/+

iječenje@odmahQiječenje@odmahQ D9 (&< lFmin)D9 (&< lFmin) *auzimanje sjede-eg polo+ajanoge spuštene*auzimanje sjede-eg polo+ajanoge spuštene

(smanjenje vra-anja venske krvi)(smanjenje vra-anja venske krvi) >orin 3'< mg sc>orin 3'< mg sc Hursemid 92!2mgHursemid 92!2mg 6azodilatator i.v. –nitroglicerin sublingvalno6azodilatator i.v. –nitroglicerin sublingvalno 7likozidi digitalisa7likozidi digitalisa

/(,EST+ S*3. + )*4&+5 SU'(4. U/(,EST+ S*3. + )*4&+5 SU'(4. U



ST.*+2(2 '(/+ST.*+2(2 '(/+

AGB=0D>0DGC0%#AGB=0D>0DGC0%# $u grupa bolesti kod kojih se patološki proces$u grupa bolesti kod kojih se patološki proces

prvenstveno odvija u miokardu. prvenstveno odvija u miokardu. Dsnova kardiomiopatije je popuštanje srčaneDsnova kardiomiopatije je popuštanje srčane

pumpe pumpe najčeš-i je uzrok koronarna bolest.najčeš-i je uzrok koronarna bolest.

/(,EST+ S*3. + )*4&+5 SU'(4. U/(,EST+ S*3. + )*4&+5 SU'(4. U



ST.*+2(2 '(/+ST.*+2(2 '(/+

rema vrsti poreme-aja dijele se na@rema vrsti poreme-aja dijele se na@ =ilatacione kardiomiopatije (rijetka u starijoj dobi)=ilatacione kardiomiopatije (rijetka u starijoj dobi) 1ipertroične kardiomiopatije koja u starijoj dobi1ipertroične kardiomiopatije koja u starijoj dobi

zaslu+uje posebnu pa+nju.zaslu+uje posebnu pa+nju. Dsobine@ kardiomegalija,hipertroija komora uzDsobine@ kardiomegalija,hipertroija komora uz

otsustvo značajne koronarne bolesti.otsustvo značajne koronarne bolesti. Aod starijih je bla+eg kliničkog toka, stepenAod starijih je bla+eg kliničkog toka, stepen

hipertoije je manje upadljiv a simptomi manjehipertoije je manje upadljiv a simptomi manjeizra+eniizra+eni

/(,EST+ S*3. + )*4&+5 SU'(4. U/(,EST+ S*3. + )*4&+5 SU'(4. U



ST.*+2(2 '(/+ST.*+2(2 '(/+

Alinička slika@Alinička slika@ angina pectorisangina pectoris aritmijaibrilacija atrijaaritmijaibrilacija atrija vertigosinkopa (sumnja na 560)vertigosinkopa (sumnja na 560)

/(,EST+ S*3. + )*4&+5 SU'(4. U/(,EST+ S*3. + )*4&+5 SU'(4. U



ST.*+2(2 '(/+ST.*+2(2 '(/+

iječenje@iječenje@ beta blokatori i 5a antagonista beta blokatori i 5a antagonista

revencija@revencija@ G5# inhibitori, statiniG5# inhibitori, statini

/(,EST+ S*3. + )*4&+5 SU'(4. U/(,EST+ S*3. + )*4&+5 SU'(4. U



ST.*+2(2 '(/+ST.*+2(2 '(/+

ADBD"GB"G D#$CADBD"GB"G D#$C "ajčeš-e je izazvana aterosklerozom "ajčeš-e je izazvana aterosklerozom

koronarnih arterija.koronarnih arterija. rema patoanatomskim studijama prevalerema patoanatomskim studijama prevalenncaca

koronarne bolesti u dobi od &2 god +ivotakoronarne bolesti u dobi od &2 god +ivotadosti+e &2Edosti+e &2E

oko polovina smrtnih slučajeva nakon &2.godoko polovina smrtnih slučajeva nakon &2.god+ivota posljedica je koronarne bolesti.+ivota posljedica je koronarne bolesti.

/(,EST+ S*3. + )*4&+5 SU'(4. U/(,EST+ S*3. + )*4&+5 SU'(4. U



ST.*+2(2 '(/+ST.*+2(2 '(/+

Alinička slika@Alinička slika@ često je asimptomatskačesto je asimptomatska stabilna angina pectorisstabilna angina pectoris bezbolnatiha ishemija bezbolnatiha ishemija akutni koronarni sindromakutni koronarni sindrom inarkt miokarda.decompenzacija,poreme-aj ritma,inarkt miokarda.decompenzacija,poreme-aj ritma,

nagla smrtnagla smrt prognoza@ prognoza@ zavisi o proširenosti aterosklerotskih promjena izavisi o proširenosti aterosklerotskih promjena i

ošte-enja miokardaošte-enja miokarda

/(,EST+ S*3. + )*4&+5 SU'(4. U/(,EST+ S*3. + )*4&+5 SU'(4. U



ST.*+2(2 '(/+ST.*+2(2 '(/+

?M"G CBD>D#>D0%G?M"G CBD>D#>D0%G "ajčeš-e nastaje zbog začepljenja ugruškom "ajčeš-e nastaje zbog začepljenja ugruškom

jednog ili više ogranaka plu-nih arterija uz jednog ili više ogranaka plu-nih arterija uz

popratni vazospazam popratni vazospazam Aod starijih bolesnika najčeš-i razlog jeAod starijih bolesnika najčeš-i razlog je

tromboza dubokih vena nogu ili male karlicetromboza dubokih vena nogu ili male karlice

čak do :2E.čak do :2E.

/(,EST+ S*3. + )*4&+5 SU'(4. U/(,EST+ S*3. + )*4&+5 SU'(4. U



ST.*+2(2 '(/+ST.*+2(2 '(/+

redispozicija nastanka tromboze su@redispozicija nastanka tromboze su@ ošte-enje zida krvnog suda,ošte-enje zida krvnog suda, usporena ili turbulentna struja krvi iusporena ili turbulentna struja krvi i poreme-aj aktora koagulacije poreme-aj aktora koagulacije

/(,EST+ S*3. + )*4&+5 SU'(4. U/(,EST+ S*3. + )*4&+5 SU'(4. U



ST.*+2(2 '(/+ST.*+2(2 '(/+

A A linička slika@linička slika@ zavisi od stepena okluzijezavisi od stepena okluzije krvnog sudakrvnog suda

embolusom.embolusom. Aod čak 9''2E starijih bolesnika izostajuAod čak 9''2E starijih bolesnika izostaju

kl.znaci tromboze a doka+e se ?*kl.znaci tromboze a doka+e se ?* #mbolija manjeg ogranka plu-ne arterija#mbolija manjeg ogranka plu-ne arterija

pra-ena je tahikardijom,tahipneom pra-ena je tahikardijom,tahipneom

/(,EST+ S*3. + )*4&+5 SU'(4. U/(,EST+ S*3. + )*4&+5 SU'(4. U



ST.*+2(2 '(/+ST.*+2(2 '(/+

#mbolija velikog ogranka plu-ne arterija daje#mbolija velikog ogranka plu-ne arterija daje plu-ni inarkt plu-ni inarkt

Cahikardija, nemir, bol u grudima,tahipnea,Cahikardija, nemir, bol u grudima,tahipnea,

pleuralna bol, kašalj, hemoptiza. pleuralna bol, kašalj, hemoptiza. olesnik je blijed,nemiran, cijanotičan, imaolesnik je blijed,nemiran, cijanotičan, ima

bronhospazam, stenokardičan bol, bronhospazam, stenokardičan bol, razvija akutno plu-no srce.razvija akutno plu-no srce.

/(,EST+ S*3. + )*4&+5 SU'(4. U/(,EST+ S*3. + )*4&+5 SU'(4. U



ST.*+2(2 '(/+ST.*+2(2 '(/+

rognoza@rognoza@ liječena plu-na embolija imaliječena plu-na embolija ima stopu letalitetastopu letaliteta

<E a neliječena oko 32E. =ugotrajnu<E a neliječena oko 32E. =ugotrajnu

prognozu odreuje stanjje srca. prognozu odreuje stanjje srca.revencija@revencija@ 1eparin (kod starih, nepokretnih,koji boluju1eparin (kod starih, nepokretnih,koji boluju

od 560 ili srčane decomp.,nakon operativnihod 560 ili srčane decomp.,nakon operativnihzahvata...zahvata...))

/(,EST+ S*3. + )*4&+5 SU'(4. U/(,EST+ S*3. + )*4&+5 SU'(4. US . ( (



ST.*+2(2 '(/+ST.*+2(2 '(/+

iječenje@iječenje@ strogo mirovanje.strogo mirovanje. D9 &<lFmin,D9 &<lFmin, analgeticimorin,analgeticimorin, niskomolekularni heparin sc 89P dnevno.niskomolekularni heparin sc 89P dnevno.

Hibrinoliza($treptokonaza ) je čestoHibrinoliza($treptokonaza ) je čestokontraindikovana kod starih zbog pridru+enihkontraindikovana kod starih zbog pridru+enihobolenja.obolenja.

/(,EST+ S*3. + )*4&+5 SU'(4. U/(,EST+ S*3. + )*4&+5 SU'(4. UST.*+2(2 '(/+



ST.*+2(2 '(/+ST.*+2(2 '(/+

GBC#B0%$AG 10#BC#"*0%GGBC#B0%$AG 10#BC#"*0%G ovišen CG smatramo vrijednost sistolnogovišen CG smatramo vrijednost sistolnog

prtitiska od 8!2 mm1g ili višim a dijastolnog prtitiska od 8!2 mm1g ili višim a dijastolnog

::2 m2 mm1g ili višim,neovisno o dobi bolesnika.m1g ili višim,neovisno o dobi bolesnika. "ajčeš-a bolest "ajčeš-a bolest kodkod starijih bolesnika.starijih bolesnika.

/(,EST+ S*3. + )*4&+5 SU'(4. U/(,EST+ S*3. + )*4&+5 SU'(4. US . ( (ST.*+2(2 '(/+



ST.*+2(2 '(/+ST.*+2(2 '(/+

Aada se liječi art,hipretenzija kod starijih osoba,Aada se liječi art,hipretenzija kod starijih osoba,treba voditi računa o @treba voditi računa o @

kako provesti liječenjekako provesti liječenje kojim lijekomkojim lijekom dda li -e sni+enje sistolnog pritiska biti pra-enoa li -e sni+enje sistolnog pritiska biti pra-eno

nepovoljnim sni+enje dijastolnognepovoljnim sni+enje dijastolnog koju dozu primjenitikoju dozu primjeniti

/(,EST+ S*3. + )*4&+5 SU'(4. U/(,EST+ S*3. + )*4&+5 SU'(4. UST.*+2(2 '(/+ST.*+2(2 '(/+



ST.*+2(2 '(/+ST.*+2(2 '(/+

Dpasnost od nuspojavaDpasnost od nuspojava Creba se čuvati preenergičnog liječenja zbogCreba se čuvati preenergičnog liječenja zbog

posljedične hipoperuzije organa posljedične hipoperuzije organa



ABG% B6# $#$0%#ABG% B6# $#$0%#

/(,EST+ '+S.2&+5 (*G.&/(,EST+ '+S.2&+5 (*G.&..t ij j d bit ij j d bi



u starijoj dobiu starijoj dobi

"ezavisno od starosne grupe, anamneza i "ezavisno od starosne grupe, anamneza iklinički pregled je jednak za sve.klinički pregled je jednak za sve.

Aod starijih je pove-ana potreba zaAod starijih je pove-ana potreba za

heteroanamnestičkim podacima kao i o ranijojheteroanamnestičkim podacima kao i o ranijojmedicinskoj dokumantaciji.medicinskoj dokumantaciji.





olesti disajnih organa su čest razlog zaolesti disajnih organa su čest razlog zahospitalizaciju starih, bilo same bilo uz bolestihospitalizaciju starih, bilo same bilo uz bolestisrca i krvnih sudova.srca i krvnih sudova.

$mrtnost od upale plu-a oko '2 puta su češ-e$mrtnost od upale plu-a oko '2 puta su češ-ekod starihkod starih

$imptomi@kašalj, iskašljavanje, zadisanost,bol$imptomi@kašalj, iskašljavanje, zadisanost,bol

u grudima, povišena temperutura.u grudima, povišena temperutura.





Kesto je bolest asimptomatska pa se te+eKesto je bolest asimptomatska pa se te+eotkrivapneumonija bez temperature,bezotkrivapneumonija bez temperature,bezkašlja, bez leukocitoze...kašlja, bez leukocitoze...

Kest je kašalj izazvan aspiracijom pljuvačke,Kest je kašalj izazvan aspiracijom pljuvačke,hrane ili tečnostihrane ili tečnosti

1ronični kašalj uvijek zahtijeva iscrpno1ronični kašalj uvijek zahtijeva iscrpno

ispitivanje.ispitivanje.





#kspektoracija mo+e izostati (metastatski#kspektoracija mo+e izostati (metastatskitumori,intersticijske bolesti plu-atumori,intersticijske bolesti plu-aC5,pleuritisC5,pleuritis

0ntersticijske bolesti plu-a su naziv za0ntersticijske bolesti plu-a su naziv za promjene kada u tkivu izmeu vre-ica zraka u promjene kada u tkivu izmeu vre-ica zraka u plu-ima nazvanim intersticijum – tkivo bude plu-ima nazvanim intersticijum – tkivo bude

pogoeno ibrozo pogoeno ibrozonimnim o+iljcimao+iljcima





=ijagnostički je značajno akutno iskašljavanje=ijagnostički je značajno akutno iskašljavanjeve-e količine gnojnog sadr+aja (apsces plu-a)ve-e količine gnojnog sadr+aja (apsces plu-a)

1emoptiza ili hemoptoaznak teške bolesti1emoptiza ili hemoptoaznak teške bolesti

bronha(tumor,bronhiektazije) bronha(tumor,bronhiektazije) =ispn=ispneeaa subjektivni osje-aj nestašicesubjektivni osje-aj nestašice

vazduha.vazduha.

/(,EST+ '+S.2&+5 (*G.&/(,EST+ '+S.2&+5 (*G.&..t ij j d bistarijoj dobi




Aod starijih akutna dispnea posljedica jeAod starijih akutna dispnea posljedica jeunkcionalnih poreme-aja cirkulacijeunkcionalnih poreme-aja cirkulacije

1ronična dispnea posljedica cirkulatornih 01ronična dispnea posljedica cirkulatornih 0

respiratornih poreme-ajarespiratornih poreme-aja =ispnea koja se javlja u miru a nestaje pri=ispnea koja se javlja u miru a nestaje pri

naporu psihogene je prirode.naporu psihogene je prirode.

/(,EST+ '+S.2&+5 (*G.&/(,EST+ '+S.2&+5 (*G.&..t ij j d biu starijoj dobi




ol u grudima@ izazvana nadra+ajemol u grudima@ izazvana nadra+ajemnociceptora, algestetskih receptora unociceptora, algestetskih receptora uošte-enom tkivu.ošte-enom tkivu.

0sključiti anginu pectoris0sključiti anginu pectoris

/(,EST+ '+S.2&+5 (*G.&/(,EST+ '+S.2&+5 (*G.&..starijoj dobiu starijoj dobi




Gkutni pleuralni bol naglog nastanka a kratkogGkutni pleuralni bol naglog nastanka a kratkogtrajanjaupala oba lista pleurepleuritistrajanjaupala oba lista pleurepleuritis

1ronični pleuralni bol1ronični pleuralni bol prodor tumora bronha prodor tumora bronha

do površine plu-a,ili pak primarni 5G pleuredo površine plu-a,ili pak primarni 5G pleure 1roničan bol Gdhezije,ibrotoraPuglavnom1roničan bol Gdhezije,ibrotoraPuglavnom

jednostran bol, pojačava se pri nakašljavanju jednostran bol, pojačava se pri nakašljavanju

/(,EST+ '+S.2&+5 (*G.&/(,EST+ '+S.2&+5 (*G.&..u starijoj dobiu starijoj dobi




B#$0BGCDB"G 0"$?H050%#"50%G@B#$0BGCDB"G 0"$?H050%#"50%G@ akutna pojavaakutna pojava stanje nedostatka kiseonika, uz istovremenostanje nedostatka kiseonika, uz istovremeno

nedovoljno izbacivanje 5D9 .nedovoljno izbacivanje 5D9 .





1ipoksemijastanje smanjenog parcijalnog1ipoksemijastanje smanjenog parcijalnog pritiskia D9 u arterijskoj krvi pritiskia D9 u arterijskoj krvi

1ipoksijanedostatak D9 u tkivima1ipoksijanedostatak D9 u tkivima

1iperkapnija –pove-an parcijalni pritisak 5D9 u1iperkapnija –pove-an parcijalni pritisak 5D9 uarterijskoj krvi, nastaje nakon hipoksemije (zatoarterijskoj krvi, nastaje nakon hipoksemije (zatošto 5D9 oko 92P lakše izlazi iz organizma negošto 5D9 oko 92P lakše izlazi iz organizma nego

što D9 ulazi)što D9 ulazi)

Bespiratorna acidBespiratorna acidozaozapove-ana kiselost arterijskepove-ana kiselost arterijskekrvi zbog hiperkapnijekrvi zbog hiperkapnije





Gkutna respiratorna insuiGkutna respiratorna insuiccijencijaGB0 jeijencijaGB0 jenagla pojava hipoksemije.nagla pojava hipoksemije.

riri sasvimsasvim površnom ili prestankom disanja površnom ili prestankom disanja

hipoksemiji se pridru+uje hiperkapnija, ubrzo 0hipoksemiji se pridru+uje hiperkapnija, ubrzo 0respiratorna acidoza, potom koma 0 smrt.respiratorna acidoza, potom koma 0 smrt.





?zroci?zroci nastanka GB0nastanka GB0@ošte-enja 5"$a, "$a,@ošte-enja 5"$a, "$a,respiratorne musrespiratorne musk k ulature, bronha, plu-a,ulature, bronha, plu-a, pleure ili ekstrapulmonalnih poreme-aja. pleure ili ekstrapulmonalnih poreme-aja.

Aod stAod staarijih nastaje zbog trovanjarijih nastaje zbog trovanjalijekovima(sedative, opijati, anestetici),lijekovima(sedative, opijati, anestetici),alkoholom, kao komplikacija 560, povredealkoholom, kao komplikacija 560, povrede

mozga, aspiracije stranog tijela 0 dr.mozga, aspiracije stranog tijela 0 dr.





1ronična respiratorna insu 1ronična respiratorna insu icijencijaicijencija 1B01B0 @@ jeste stanje dugotrajne hopoksemije kod jeste stanje dugotrajne hopoksemije kod

hroničnih resp,bolesti.hroničnih resp,bolesti. %avlja se u miru a 0 nakon optere-enja.%avlja se u miru a 0 nakon optere-enja.





"akon hipoksemije nastupa hi "akon hipoksemije nastupa hi p perkapnijaacidobaznaerkapnijaacidobaznaravnote+a se u početku odr+ava porastom alkalneravnote+a se u početku odr+ava porastom alkalnerezerve,pomo-u puerskih sistema 0 bubrega.rezerve,pomo-u puerskih sistema 0 bubrega.

=ekmpenzovana respiratorna insuicijencija d1B0=ekmpenzovana respiratorna insuicijencija d1B0nastaje kada su pomenuti kompenzatorni mehanizminastaje kada su pomenuti kompenzatorni mehanizmiiscrpljeni 0 nedovoljni za odr+avanje homeostaze..iscrpljeni 0 nedovoljni za odr+avanje homeostaze..

"astupa acidoza koja mo+e izazvati komu pa 0 smrt. "astupa acidoza koja mo+e izazvati komu pa 0 smrt.





"#?>D"0%#@su akutne upale plu-a izazvane"#?>D"0%#@su akutne upale plu-a izazvanemikroorganizmima.mikroorganizmima.

$imptomi@opšte stanje bolesnika procjenjuje se$imptomi@opšte stanje bolesnika procjenjuje se

kompletnim pregledom, mjerenjem vitkompletnim pregledom, mjerenjem vitllanihanihunkcija 0 posmatranjem ponašanja.unkcija 0 posmatranjem ponašanja.

Aod starijih od &'god često poreme-ajAod starijih od &'god često poreme-aj

svijesti,iliorman puls,aritmija, hipotenzija,svijesti,iliorman puls,aritmija, hipotenzija,ubrzano disanje,ebrilnostubrzano disanje,ebrilnost





=ijagnoza@ klin=ijagnoza@ kliniičkim pregledom, lab nalazima,čkim pregledom, lab nalazima,BC7 plu-aBC7 plu-a

iječenje@ antibiotici,njega (dehidratacija,iječenje@ antibiotici,njega (dehidratacija,

dekubitusi,tromboze.Besp.insu.)dekubitusi,tromboze.Besp.insu.) rilagoena ishranamanji a češ-i obroci lakorilagoena ishranamanji a češ-i obroci lako

svarljive hranesvarljive hrane

AontrolaAontrola stolicstolicee 0 mokrenj0 mokrenjaa





1ronični bronchitis@ trajni ili ponavljani kašalj sa1ronični bronchitis@ trajni ili ponavljani kašalj saobilnim iskašljavanjem tokom najmanje 3 mjesecaobilnim iskašljavanjem tokom najmanje 3 mjesecasa ponavljanjem unazad 9 uzastopne godine.sa ponavljanjem unazad 9 uzastopne godine.

7lavni etiološki a7lavni etiološki ak k tor jeste udisanje duvanskogtor jeste udisanje duvanskogdima,genetska predispozicija, drugi iritansi,čestedima,genetska predispozicija, drugi iritansi,česte bakterijske ili virusne inekcije, aspiracija bakterijske ili virusne inekcije, aspiracija+alu+aludačdačanog sadr+ajagastroezoagealni reluks teanog sadr+ajagastroezoagealni reluks te

nepovoljna +ivotna sredina.nepovoljna +ivotna sredina.





ronhijalna asmaronhijalna asma napadi ote+anog disanja, kašalj, iskašljavanjenapadi ote+anog disanja, kašalj, iskašljavanje oove-anave-ana traheobronhijalnatraheobronhijalna

reaktivnost,reverzibilna bronhokonstrikcija 0reaktivnost,reverzibilna bronhokonstrikcija 0hhronična upala plu-a.ronična upala plu-a.

Keš-i su napadi no-u,Keš-i su napadi no-u,iznenadnoiznenadno

gušenje,kratak inspirijum, produ+engušenje,kratak inspirijum, produ+enekspirijum.ekspirijum.





Guskultaorno asinhrono piskanje.Guskultaorno asinhrono piskanje. "apad prestaje spontano ili uz terapiju "apad prestaje spontano ili uz terapiju

produktivnim kašljem(gust sluzav se produktivnim kašljem(gust sluzav sek k ret)ret) Gsmatični status je najte+i oblik bronhijalneGsmatični status je najte+i oblik bronhijalne

asme, napad traje du+e od 9!h, rezistentan naasme, napad traje du+e od 9!h, rezistentan na primjen primjenee bronhospazmilitik bronhospazmilitik ee..





#mizem je trajno proširenje vazdušnih#mizem je trajno proširenje vazdušnih prostora distalno od terminalnih prostora distalno od terminalnih bronhiola,udru+eno sa destrukcijom bronhiola,udru+eno sa destrukcijom

alveolarnog zida.alveolarnog zida. 6e-inom se javlja kod osoba starijih od '2god,6e-inom se javlja kod osoba starijih od '2god,

!P češ-e kod muškara!P češ-e kod muškaraccaa





1D1D hhronična opstruktivna bolest plu-a – ronična opstruktivna bolest plu-a – znaznacici hr hr oničnogoničnog oo bstruktivnog bstruktivnog bronhitisa 0 bronhitisa 0 plu-nog emizema . plu-nog emizema .





lu-na C5izazivač >ikobakteriumlu-na C5izazivač >ikobakteriumtuberkulozeizvor bolestan čovjek tuberkulozeizvor bolestan čovjek

$imptomi@kod starijih se te+e otkriva.$imptomi@kod starijih se te+e otkriva. $ubebrilnost ili ebrilnost,gubitak apetita 0$ubebrilnost ili ebrilnost,gubitak apetita 0

tjelesne mase,pojačano znojenje,tjelesne mase,pojačano znojenje,kašalj,,hemopkašalj,,hemopttiza, bol u grudima.iza, bol u grudima.

iječenje@tuberkulostaticiiječenje@tuberkulostatici

BOLESTI DISAJNIH ORGANA

u starijoj dobi



u starijoj dobi

Maksimalni vitalni kapaitet! re"idualni volumen iMaksimalni vitalni kapaitet! re"idualni volumen ipotrošnja kiseonika se "na#ajno smanjuju sapotrošnja kiseonika se "na#ajno smanjuju sastarenjem.starenjem.

$% 75&godišnjaka je samo 56'! maksimalni$% 75&godišnjaka je samo 56'! maksimalnidisajni kapaitet ()'! a maksimalna potrošnjadisajni kapaitet ()'! a maksimalna potrošnja*+ "a vrijeme vje,be i"nosi samo (0' od*+ "a vrijeme vje,be i"nosi samo (0' odpotrošnje koju ima )0&godišnjak.potrošnje koju ima )0&godišnjak.

Promjene uglavnom nastaju usljed slabljenjaPromjene uglavnom nastaju usljed slabljenjainterkostalne muskulature - smanjenainterkostalne muskulature - smanjenaekspan"ija pluća.ekspan"ija pluća.





Aada se ovome doda inertnost srca,Aada se ovome doda inertnost srca, promjene u strukturi uzrokuju kratak dah i promjene u strukturi uzrokuju kratak dah i

dispneu,dispneu, te sporije vra-anje u normorekvencu nakonte sporije vra-anje u normorekvencu nakon

napora na koji organizam nije adaptiran.napora na koji organizam nije adaptiran.

Starenje res!irat"rni sistemStarenje res!irat"rni sistem



ulmonalna rehabilitacija se obiulmonalna rehabilitacija se običčno odnosi nano odnosi na pacijent pacijentee sa hronisa hroniččnom opstruktivnom bolestinom opstruktivnom bolesti plu plu--aa..

"ajčeš-e komponente su@ "ajčeš-e komponente su@ edukacija pacijenta (ukljucujuci instrukcije oedukacija pacijenta (ukljucujuci instrukcije o

izikalnoj i respiratornoj njezi)izikalnoj i respiratornoj njezi)

psihosocijalna podrška psihosocijalna podrška prilagoeno vje+banje prilagoeno vje+banje




Starenje !#$m"na$na re%a&i$itacijaStarenje !#$m"na$na re%a&i$itacija

espiratorne vje,beespiratorne vje,be /oaleta disajni puteva/oaleta disajni puteva 1adgledani ! prilago2eni trenin"i1adgledani ! prilago2eni trenin"i Psiosoijalna podrškaPsiosoijalna podrška 3dukaija paijenta3dukaija paijenta

+&FE)T+4&E+&FE)T+4&E /(,EST+/(,EST+ U ST.*+2(2U ST.*+2(2'(/+'(/+



kolektivni smještajkolektivni smještaj

0nekcije gornjih disajnih organa@0nekcije gornjih disajnih organa@ obična prehladarespiratorni virusiobična prehladarespiratorni virusi ebrilni katarrespiratorni virusiebrilni katarrespiratorni virusi

0nluenca –virusi inluence G,,50nluenca –virusi inluence G,,5




Gkutna upala srednjeg uha – Gkutna upala srednjeg uha – $.pneuminiae,>.catarrhalis,1.inluencae,#nter $.pneuminiae,>.catarrhalis,1.inluencae,#nter obakterijeobakterije

Gkutni sinGkutni sinuzituzitis $.pneuminiae,>oraPellais $.pneuminiae,>oraPellacatarrhalis,1.inluencae,#nterobakterijecatarrhalis,1.inluencae,#nterobakterije

Gkutni aringitisiresp,virusi,$treptoccocusGkutni aringitisiresp,virusi,$treptoccocus

pJogenes,"eisseria gonorrheae pJogenes,"eisseria gonorrheae




0nekcije donjih disajnih organa@0nekcije donjih disajnih organa@ Gkutni bronchitisresp.virusiGkutni bronchitisresp.virusi #gzacerbacija 1@ 1emoilus inluence, #gzacerbacija 1@ 1emoilus inluence,

$treptoccocus .pneuminiae,>oraPella$treptoccocus .pneuminiae,>oraPellacatarrhalis, #nterobakterijecatarrhalis, #nterobakterije

=omiciln=omicilnaa pneumonija@ 1emoilus inluence, pneumonija@ 1emoilus inluence,

$treptoccocus .pneuminiae,>oraPella$treptoccocus .pneuminiae,>oraPellacatarrhalis, #nterobakterije 0 dr.catarrhalis, #nterobakterije 0 dr.




6irusni hepatitis6irusni hepatitis 1erpes *oster (varičela zoster virus)1erpes *oster (varičela zoster virus) $epsa$epsa 7nojni meningitisi7nojni meningitisi Gkutne urinarne inekcijeGkutne urinarne inekcije

/(,EST+ ZU/. starije dobi/(,EST+ ZU/. starije dobi



rodu+enje +ivotnog vijeka 0 lijerodu+enje +ivotnog vijeka 0 liječčenje zubaenje zubautiče na to da sve više bolesnika u starijojutiče na to da sve više bolesnika u starijoj+ivotnoj dobi tra+i stomatološku zaštitu.+ivotnoj dobi tra+i stomatološku zaštitu.

Dd pomagala koje ta dobna skupina koristiDd pomagala koje ta dobna skupina koristi(naočale, slušni aparati,štapovi, štake,kolica,(naočale, slušni aparati,štapovi, štake,kolica,R) zubne proteze (iksne 0 mobilne) nalaze seR) zubne proteze (iksne 0 mobilne) nalaze se

na 00 mjestu, odmah iza naočala.na 00 mjestu, odmah iza naočala.




Aod starijih osoba zubi se razlikuAod starijih osoba zubi se razliku j ju po boji 0u po boji 0obliku.obliku.

oja varira od +ute do +utosmee. "aslage okooja varira od +ute do +utosmee. "aslage oko

zuba u vidu plaka 0 kamenca pojačavaju utisakzuba u vidu plaka 0 kamenca pojačavaju utisaktamnije boje.tamnije boje.

romjena oblika krunice znak je trošenjaromjena oblika krunice znak je trošenja

tvrdog zubnog tkivaloše navike +vakanjatvrdog zubnog tkivaloše navike +vakanja iičiš-enja zuba.čiš-enja zuba.




roesionalne navikepušenje lule, dr+anje igleroesionalne navikepušenje lule, dr+anje igleili nastavka duvačkih instrumenata meuili nastavka duvačkih instrumenata meuzubimapospješuje proces abrazijezubimapospješuje proces abrazije

Haktori koji pogoduju stvaranju karijesa@smještajHaktori koji pogoduju stvaranju karijesa@smještaju instituciju,upotreba duvana,pretjeranou instituciju,upotreba duvana,pretjeranouzimanje ugljenih hidrata,neredovna higijenauzimanje ugljenih hidrata,neredovna higijenazuba,zuba, paradontoz paradontoza,a, neprikladne parcijalneneprikladne parcijalne protezeR protezeR



G?*GG?*G

/(,EST+ (*G.&. Z. 4.*E&2E/(,EST+ (*G.&. Z. 4.*E&2Estarije dobistarije dobi



jj

6isoka6isoka je je smrtnost krvarenja iz 70Ca kaosmrtnost krvarenja iz 70Ca kao posljedica primjene nesteroidnih posljedica primjene nesteroidnihantireumatika.antireumatika.

"eadekvatne prehrambene navike "eadekvatne prehrambene navike(pothranjenost, pretilost, hiperlipidemija)(pothranjenost, pretilost, hiperlipidemija)




jj

olesti jednjaka@olesti jednjaka@ Aod starijih osoba unk Aod starijih osoba unk cija sink cija sink tera slabi štotera slabi što

dovodi do zakašnjele relaksacije,dovodi do zakašnjele relaksacije,

ssmanjuju se amplitude sekundarnihmanjuju se amplitude sekundarnih peristaltičkih valova peristaltičkih valova




jj

"astanak kliničkih simptoma poput disagije "astanak kliničkih simptoma poput disagije(smetnje gutanja),(smetnje gutanja),

odinoagije (bol pri gutanju)odinoagije (bol pri gutanju)

regurgitacije(vra-anje hrane u usnu šupljinuregurgitacije(vra-anje hrane u usnu šupljinuili nazoarinks),ili nazoarinks),

+garavice, bol u prsima,gubitak tjelesne mase+garavice, bol u prsima,gubitak tjelesne mase

ukazuju na obolenje jednjaka.ukazuju na obolenje jednjaka.




j

olesti +eluca 0 dvanaestercaolesti +eluca 0 dvanaesterca @@ =ispepsija (osje-aj puno-e u stomaku,bol u=ispepsija (osje-aj puno-e u stomaku,bol u

epigastrijumu ili neprijatan osje-aj vezan zaepigastrijumu ili neprijatan osje-aj vezan za

uzimanje hrane)uzimanje hrane) 7astritis 0 gastropatije (upalne promjene7astritis 0 gastropatije (upalne promjene

+eludačne sluznice)+eludačne sluznice)




j

?lkusna bolest?lkusna bolest eptički ulkusčir je lokalno ošte-enje sluzniceeptički ulkusčir je lokalno ošte-enje sluznice

digestivnog trakta.najčeš-e je okruglog ilidigestivnog trakta.najčeš-e je okruglog ili

linearnog oblika,prodire kroz mukozu a zarastalinearnog oblika,prodire kroz mukozu a zarastao+iljkom.o+iljkom.




"astaje u dijelovima digestivnog trakta gdje "astaje u dijelovima digestivnog trakta gdje postoji aktivnost +elučane kiseline 0 pepsin postoji aktivnost +elučane kiseline 0 pepsinaa jednjak,+eludac, dvanaestopalačno jednjak,+eludac, dvanaestopalačno

crijevo,proksimalni segment jejunumcrijevo,proksimalni segment jejunumaa 00>eckelov divertikulum.>eckelov divertikulum.




$pada u najčeš-e 70 bolestioko 82E$pada u najčeš-e 70 bolestioko 82Estanovništva barem jednom u +ivotu boluje odstanovništva barem jednom u +ivotu boluje odnekog oblika te bolesti.nekog oblika te bolesti.

?čestalost, hospitalizacija,,oboljevanje 0?čestalost, hospitalizacija,,oboljevanje 0smrtnost češ-i su kod starijih osobasmrtnost češ-i su kod starijih osoba




Alinička slika@ često atipična.Alinička slika@ često atipična. =ispepsijabol nelagoda, naduvenost, rana=ispepsijabol nelagoda, naduvenost, rana

sitost,distenzija ili mučnina.sitost,distenzija ili mučnina.

Aomplikacije peptičke bolesti se javljaju kodAomplikacije peptičke bolesti se javljaju kodoko '2E bolesnika starijih od 42 god.oko '2E bolesnika starijih od 42 god.

Gkutno 0 hronično krvarenje, peroracija jeGkutno 0 hronično krvarenje, peroracija je

češ-a kod lezije duodenuma, značajna stopačeš-a kod lezije duodenuma, značajna stopasmrtnosti.smrtnosti.




$metnje pasa+e zbog opstrukcije$metnje pasa+e zbog opstrukcijeantropiloričnog segmenta +aluca javljaju seantropiloričnog segmenta +aluca javljaju sekod 9'E bolesnika.kod 9'E bolesnika.

Seludačni ulkus mo+e da penetrira u pankreasSeludačni ulkus mo+e da penetrira u pankreasakutni pankreatitis, lijevi re+anj jetre ili colonakutni pankreatitis, lijevi re+anj jetre ili colonuzrokuju-i gastrokoličnu istulu.uzrokuju-i gastrokoličnu istulu.




iječenje@iječenje@ antacidiantacidi 19 blokatori19 blokatori55imetidin, Banitidin..imetidin, Banitidin.. 0nhibitori protonske pumpeDmeprazol0nhibitori protonske pumpeDmeprazol




olesti tankog 0 debelog crijevaolesti tankog 0 debelog crijeva Dpstipacijaotsutnost spontane evakuacijeDpstipacijaotsutnost spontane evakuacije

stolicestolice

Aonstipacijarijetke, tvrde, suve 0 oskudneAonstipacijarijetke, tvrde, suve 0 oskudnestolice sa osje-ajem nepotpunog pra+njenja.stolice sa osje-ajem nepotpunog pra+njenja.

Kak 3' E starijih navodi problem zatvora.Kak 3' E starijih navodi problem zatvora.

Keš-a je kod +ena.reko &2E starih uzimaKeš-a je kod +ena.reko &2E starih uzimalaksative.laksative.




=iareap=iareaproljevklinički sindrom kogaroljevklinički sindrom kogakarakteriše pove-ana likvidnost stolice uzkarakteriše pove-ana likvidnost stolice uz porast dnevne mase stolice na više od 922 gr. porast dnevne mase stolice na više od 922 gr.

6iše6iše od 3od 3 stolicestolice dnevnodnevno pra-ene pra-ene perianalnom perianalnomnelagodom, osje-ajem hitno-e 0 povremenomnelagodom, osje-ajem hitno-e 0 povremenominkontinencijom.inkontinencijom.




"ajčeš-e je inektivne prirode ali nije "ajčeš-e je inektivne prirode ali nijezanemariva upotreba lijekova.zanemariva upotreba lijekova.

$indrom iritabilnog crijeva je vode-i uzrok$indrom iritabilnog crijeva je vode-i uzrok

nastanka proljeva.nastanka proljeva.




iječenje@ nadoknada tečnosti,korekcijaiječenje@ nadoknada tečnosti,korekcijaelektrolita, adsorbensi (medicinski ugalj),elektrolita, adsorbensi (medicinski ugalj), probioticiR probioticiR

0nkontinencija stolicegubitak voljne kontrole0nkontinencija stolicegubitak voljne kontroleakta deekacije, od ispuštanja veoma malihakta deekacije, od ispuštanja veoma malihkoličina do potpune inkontinencije kojakoličina do potpune inkontinencije koja

narušava kvalitet +ivota.narušava kvalitet +ivota.




?zroci@ neurološki deicit,prolaps rektuma 0?zroci@ neurološki deicit,prolaps rektuma 0hemoroida,trauma karlice 0 anorektalnehemoroida,trauma karlice 0 anorektalneregije,nuspojava lijekovaregije,nuspojava lijekova

iječenje@ etiološko, elektrostimulacije prekoiječenje@ etiološko, elektrostimulacije prekoanalne sondeanalne sonde,, bioidbek bioidbek




$indrom iritabilnog crijeva@ unkcionalni$indrom iritabilnog crijeva@ unkcionalni poreme-aj 70C,bolovi u stomaku povezani sa poreme-aj 70C,bolovi u stomaku povezani sadeekacijom,ritmom 0 konsistencijom,deekacijom,ritmom 0 konsistencijom,

naduvenost u stomaku.naduvenost u stomaku. Cerapija@ simptomatska, psihološka,dijeta (bezCerapija@ simptomatska, psihološka,dijeta (bez

koeina,alkohola, mahunarki, a često 0 mlijeka,koeina,alkohola, mahunarki, a često 0 mlijeka,




olesti anorektalnog područja@ obuhvataolesti anorektalnog područja@ obuhvataanus,završni dio rektuma 0 perianalnoanus,završni dio rektuma 0 perianalno područje. područje.

ruritus ani, hemoroidi,analne issure,ruritus ani, hemoroidi,analne issure, perianalni apscesi perianalni apscesi

+S5*.&. u starosti+S5*.&. u starosti



ravilna 0 uravnote+ena ishrana kao 0 pravilnaravilna 0 uravnote+ena ishrana kao 0 pravilnaapsorpcija hranljivih materija preduslov su zaapsorpcija hranljivih materija preduslov su zaodr+avanje homeostaze svih energetskih 0odr+avanje homeostaze svih energetskih 0

metaboličkih procesa.metaboličkih procesa. ?zimanje hrane nije samo ispunjavanje?zimanje hrane nije samo ispunjavanjeiziološke potrebe, nego postaje obilje+jeiziološke potrebe, nego postaje obilje+jekulture 0 statusa, ogledalo +ivotne ilozoije 0kulture 0 statusa, ogledalo +ivotne ilozoije 0religireligioznihoznih nazora, sa ciljem da se produ+i +ivonazora, sa ciljem da se produ+i +ivott 0 osigura zdrava starost.0 osigura zdrava starost.

' $ t i ij' $ t i ij




'a$n#tricija'a$n#tricija 4 gerijatrijskoj reabilitaiji! malnutriija uti4 gerijatrijskoj reabilitaiji! malnutriija uti##e nae na

unkionalni status paijenta i opunkionalni status paijenta i opššte mediinskote mediinskostanje.stanje.

Malnutriija je prisutna kada je smanjen unosMalnutriija je prisutna kada je smanjen unosvitamina! minerala! proteina! vode! iili ranvitamina! minerala! proteina! vode! iili ranll jivi jivisupstani.supstani.

Malnutriija moMalnutriija mo,,e smanjiti otpornost premae smanjiti otpornost prema

inekijamainekijama!! dovesti do slabijeg "arastanja ranadovesti do slabijeg "arastanja rana!!povepoveććane osjetljivosti koane osjetljivosti ko,,e! osteoporo"e!e! osteoporo"e!anemije! dijabetesa i kardiovaskularni bolesti.anemije! dijabetesa i kardiovaskularni bolesti.

' $ t i ij' $ t i ij

Poreme!aj is#ranePoreme!aj is#rane



'a$n#tricija'a$n#tricija ako ne postoji taako ne postoji ta##na deiniija! sljedena deiniija! sljedećći nala"i sui nala"i su

karakteristi#ni "a malnutriiju8karakteristi#ni "a malnutriiju8 gubitakgubitak 7 kg7 kg //// na 6 mjeseina 6 mjesei

gubitakgubitak 5.5 kg5.5 kg //// na ) mjeseana ) mjesea gubitakgubitak ( kg( kg //// na mjese danana mjese dana BMBM većiveći od +0 iliod +0 ili manjimanji od +7od +7

ipoalbuminemija :;).5 gd<=ipoalbuminemija :;).5 gd<= ipoolesterolemija :;>60 mgd<=ipoolesterolemija :;>60 mgd<= nedostatak vitamina i mikronutrijenatanedostatak vitamina i mikronutrijenata

' $ t i ij kt i i ik' $ t i ij kt i i ik



'a$n#tricija akt"ri riika'a$n#tricija akt"ri riika ?i"i#ki8?i"i#ki8 smanjena i"i#ka aktivnostsmanjena i"i#ka aktivnost slaba dentiijaslaba dentiija poremećaji digestivnog traktaporemećaji digestivnog trakta nemogućnost pripremanja ranenemogućnost pripremanja rane nemogućnost nabavke namirnianemogućnost nabavke namirnia

' $ t i ij kt i i ik' $ t i ij kt i i ik



'a$n#tricija akt"ri riika'a$n#tricija akt"ri riika Psiološki8Psiološki8 depresijadepresija samoćasamoća kognitivni poremećajikognitivni poremećaji

' $ t i ij kt i i ik'a$n tricija akt"ri ri ika



'a$n#tricija akt"ri riika'a$n#tricija akt"ri riika @oijalni8@oijalni8 slabo inansijsko stanjeslabo inansijsko stanje nesamostalnostnesamostalnost "loupotreba alkoola"loupotreba alkoola vjerski obi#ajivjerski obi#aji

' $ t i ij j'a$n#tricija !r"cjena



'a$n#tricija * !r"cjena'a$n#tricija * !r"cjena storija prerane paijenta bi trebala sadr storija prerane paijenta bi trebala sadr ,,atiati

sljedesljedećće inormaije8e inormaije8 sastav ranesastav rane

broj preskobroj presko##eni obrokaeni obroka upotrebu alkoolaupotrebu alkoola korikorišštenje nutriioni dodatakatenje nutriioni dodataka

upotreba vitaminski preparataupotreba vitaminski preparata upotreba lijekova koji utiupotreba lijekova koji uti##u na apetit ili ranljiveu na apetit ili ranljive

materijeAmaterijeA

'a$n tricija !r"cjena'a$n#tricija !r"cjena



'a$n#tricija * !r"cjena'a$n#tricija * !r"cjena 4 skladu sa reabilitaijom! trebalo bi4 skladu sa reabilitaijom! trebalo bi

konsultovati i nutriionistu radi boljeg isoda ikonsultovati i nutriionistu radi boljeg isoda i"arastanja rana."arastanja rana.

Pri svakoj posjeti paijenta! trebalo bi i"mjeritiPri svakoj posjeti paijenta! trebalo bi i"mjeritivisinu i tevisinu i te,,inuinu.. //i parametrii parametri bi sebi se trebali pratiti dok je paijent utrebali pratiti dok je paijent u

reabilitaionoj ustanovi.reabilitaionoj ustanovi. *va inormaija je va*va inormaija je va,,na nutriionisti da bina nutriionisti da bi

mogao odrediti stepemogao odrediti stepenn goja"nosti iligoja"nosti ilipotranjenosti.potranjenosti.

'a$n#tricija !r"cjena'a$n#tricija !r"cjena



'a$n#tricija * !r"cjena'a$n#tricija * !r"cjena ?i"i?i"i##ke karakteristike koje sugerike karakteristike koje sugerišušu nana

malnutriiju sumalnutriiju su88 promjenepromjene "ub"ubne gle2ine gle2i! ra"rje! ra"rje22enje kose!enje kose!

ekimo"e! angularni stomatitis!ekimo"e! angularni stomatitis! koiloniija! dermatitis! peteije! bljedilo!koiloniija! dermatitis! peteije! bljedilo! edem! krvarenje desni i glossitis.edem! krvarenje desni i glossitis.

Perierna neuropatija i demenija takoPerierna neuropatija i demenija tako22e mogue mogubiti "nak energetskog deiita stariji osoba.biti "nak energetskog deiita stariji osoba.

'a$n#tricija !r"cjena'a$n#tricija !r"cjena



'a$n#tricija * !r"cjena'a$n#tricija * !r"cjena Mnoge osobe starije populaije u"imaju manjeMnoge osobe starije populaije u"imaju manje

kolikoli##ine vitamina B6! B>+ i ! kao i olnuine vitamina B6! B>+ i ! kao i olnukiselinu! kalijum! magne"ijum i ink.kiselinu! kalijum! magne"ijum i ink.

*d velike koristi mo*d velike koristi mo,,e biti i multivitaminskie biti i multivitaminskinapitak! koji pored nabrojani sadr napitak! koji pored nabrojani sadr ,,i i drugei i drugesuplemente.suplemente.

@elenijum se daje "a pobolj@elenijum se daje "a poboljššanje "arastanjaanje "arastanja

rana terana te,,e potranjenim osobama.e potranjenim osobama.

'a$n#tricija ener+etske !"tre&e'a$n#tricija ener+etske !"tre&e



'a$n#tricija ener+etske !"tre&e'a$n#tricija ener+etske !"tre&e 3nergetski unos se smanjuje sa godinama3nergetski unos se smanjuje sa godinama

najvenajveććim dijelom "bog smanjenog nivoaim dijelom "bog smanjenog nivoametaboli"ma koji je uslovljen slabijom i"imetaboli"ma koji je uslovljen slabijom i"i##komkom

aktivnoaktivnošćšću.u. *tprilike >6' starije populaije unosi ranom*tprilike >6' starije populaije unosi ranommanje od >000 kaldanmanje od >000 kaldan..

PPreporureporu##enaena dnevnadnevna kolikoli##inaina je je +5&)5 kalkg+5&)5 kalkg..




'a$n#tricija ener+etske !"tre&e'a$n#tricija ener+etske !"tre&e @lo@lo,,eni ugljeni idrati bi trebali i"nositi 55&60 'eni ugljeni idrati bi trebali i"nositi 55&60 '

israne da bi se "adovoljile potrebe paijenta "aisrane da bi se "adovoljile potrebe paijenta "avlaknima! vitaminima i mineralima.vlaknima! vitaminima i mineralima.

nevni unos vlakana u rani stariji osoba binevni unos vlakana u rani stariji osoba bitrebao i"nositi +0&)0 g da bi se sprijetrebao i"nositi +0&)0 g da bi se sprije##ilailakonstipaija! smanjio nivo olesterola i smanjiokonstipaija! smanjio nivo olesterola i smanjiori"ik tumora kolona.ri"ik tumora kolona.




'a$n#tricija ener+etske !"tre&e'a$n#tricija ener+etske !"tre&e Cod potranjeni bi trebaloCod potranjeni bi trebalo

povepoveććati unos proteina na >5&ati unos proteina na >5&+0' israne! naro+0' israne! naro##itoito

postoperativno! "atim paijentimapostoperativno! "atim paijentimasa traumom! sa dekubitalnimsa traumom! sa dekubitalnimulkusima! i sa inekijama u toku.ulkusima! i sa inekijama u toku.

Masti bi trebale i"nositi >0&)0' dnevnogMasti bi trebale i"nositi >0&)0' dnevnog

kalorijskog unosa! mada kolikalorijskog unosa! mada koli##ine nisu odreine nisu odre22eneene"a starije paijente."a starije paijente.

'a$n#tricija tretman'a$n#tricija tretman



'a$n#tricija * tretman'a$n#tricija * tretman *ralni i enteralni produkti be" lakto"e imaju*ralni i enteralni produkti be" lakto"e imaju

odliodli##nu energetsku vrijednost! a starijanu energetsku vrijednost! a starijapopulaija i veoma dobro podnosi.populaija i veoma dobro podnosi.

1aj1aj##eešćšći problem predstavlja diarea.i problem predstavlja diarea. Cod osoba koje se rane Dna slamkuECod osoba koje se rane Dna slamkuE ##estoesto ssee

javlja di javlja diaarearea ::5&)0'5&)0'==.. *vo mo*vo mo,,e biti "bog lakto"e koja se nala"i ue biti "bog lakto"e koja se nala"i u

ormuli! osmolarnosti ormule ili poremeormuli! osmolarnosti ormule ili poremeććeneeneapsorpije.apsorpije.

'a$n#tricija tretman'a$n#tricija tretman



'a$n#tricija * tretman'a$n#tricija * tretman 1aj1aj##eešćšći u"rok poremei u"rok poremeććaja vode i elektrolita uaja vode i elektrolita u

starije populaije je deidrataijastarije populaije je deidrataija "bog8"bog8 smanjensmanjenee sposobnostsposobnostii konentrisanja urinakonentrisanja urina

poremeporemeććenenogog osjeosjeććajajaa ,,ee22ii smanjensmanjenee aktivnostaktivnostii reninarenina smanjensmanjenee sekreijsekreijee aldosteronaaldosterona

povepoveććananee re"istenijre"istenijee bubrega na va"opresinbubrega na va"opresin

'a$n#tricija tretman'a$n#tricija * tretman



'a$n#tricija * tretman'a$n#tricija * tretman Pored nadoknade tekuPored nadoknade tekuććine! tretmanine! tretman

podra"umijeva upotrebpodra"umijeva upotrebuu ventilatora! klimaventilatora! klimaureure22aja! poveaja! poveććan unos tekuan unos tekuććine :>500&+500ine :>500&+500

m<d= "a osobe be" oboljenja sra ili bubrega!m<d= "a osobe be" oboljenja sra ili bubrega!dnevno pradnevno praććenje teenje te,,ine paijenta! praine paijenta! praććenjeenjeortostatskog krvnog pritiska i inspekijuortostatskog krvnog pritiska i inspekijuu"imanja lijekova.u"imanja lijekova.

4"imanje preparata "a poboljšanje apetita.4"imanje preparata "a poboljšanje apetita.

'a$n#tricija ak$j#,ak'a$n#tricija * ak$j#,ak




'a$n#tricija * ak$j#,ak'a$n#tricija * ak$j#,ak Prevenija malnutriije je veoma vaPrevenija malnutriije je veoma va,,na "ana "a

proes reabilitaije "bog togaproes reabilitaije "bog toga ššto je adekvatnato je adekvatnaprerana neopodna karika u stvaranjuprerana neopodna karika u stvaranju

po"itivnog isoda reabilitaije.po"itivnog isoda reabilitaije.

*dr *dr ,,avanje pravilne prerane paijentaavanje pravilne prerane paijentapodra"umijeva timski rad.podra"umijeva timski rad.

a"umijevanjem aktora koji dovode doa"umijevanjem aktora koji dovode do

malnutriije stariji paijenata lakmalnutriije stariji paijenata lakšše se dostie se dosti,,uuiljevi reabilitaije.iljevi reabilitaije.


StarenjeStarenje



StarenjeStarenje 1eka stanja "a koja se mislilo da nastaju1eka stanja "a koja se mislilo da nastaju

starenjem! u stvari su u"rokovana drugimstarenjem! u stvari su u"rokovana drugimaktorima kao što su slaba israna! bolesti iliaktorima kao što su slaba israna! bolesti ilimirovanje.mirovanje.

F4@3 / * G*4F4@3 / * G*4H<< <**@3 / &H<< <**@3 / &C*@/ < I3C*@/ < I3

KL4B/F je motoKL4B/F je motokoji se odnosi na svekoji se odnosi na svemotorne! seksualne imotorne! seksualne imentalne sposobnosti.mentalne sposobnosti.


-r"cjena #nkci"na$ne s!"s"&n"sti-r"cjena #nkci"na$ne s!"s"&n"sti



-r"cjena #nkci"na$ne s!"s"&n"sti-r"cjena #nkci"na$ne s!"s"&n"sti $eoma je va,an jasan opis paijentovog opšteg$eoma je va,an jasan opis paijentovog opšteg

stanja ili unkionalnog deiita utemeljen nastanja ili unkionalnog deiita utemeljen namediinskim i psiosoijalnim problemima.mediinskim i psiosoijalnim problemima.

< & a < & a

ktivnosti svakodnevnog ,ivotaktivnosti svakodnevnog ,ivota :kupanje!:kupanje!

obla#enje! odla"ak u toalet! sjedenje i ustajanje saobla#enje! odla"ak u toalet! sjedenje i ustajanje sastolie i i" kreveta! te odanjestolie i i" kreveta! te odanje=.=.

< - instrumentarne a< - instrumentarne aktivnosti svakodnevnogktivnosti svakodnevnog

,ivota,ivota ::odla"ak u kupovinu! kuanje! upravljanjeodla"ak u kupovinu! kuanje! upravljanjenovem! kućnnovem! kućnii poslovposlovii! slu,enje teleonom! slu,enje teleonom!! i"lasi"lasii vanvankućekuće=.=.

Starenje – muskuloskeletni sistemStarenje – muskuloskeletni sistem



Starenje – muskuloskeletni sistemStarenje – muskuloskeletni sistem Smanjeno taloženje mineralnih soli u kostimaSmanjeno taloženje mineralnih soli u kostima

Povećana lomljivost kostijuPovećana lomljivost kostiju

Promjena posturePromjena posture

Bol i ukočenost LS kičme, kukova i koljenaBol i ukočenost LS kičme, kukova i koljena Smanjenje sinovijalne tečnosti u zglobovimaSmanjenje sinovijalne tečnosti u zglobovima

Slabija ishranjenost tkivaSlabija ishranjenost tkiva (kost, hrskavica)(kost, hrskavica)

Smanjenje miićne mase ! snageSmanjenje miićne mase ! snage Smanjena koor"inacija pokretaSmanjena koor"inacija pokreta

Starenje – muskuloskeletni sistemStarenje – muskuloskeletni sistem



Starenje – muskuloskeletni sistemStarenje muskuloskeletni sistem Snaga #$%go"injaka iznosi &$' snage %Snaga #$%go"injaka iznosi &$' snage %

go"injaka*go"injaka*

+iićna snaga počinje opa"ati krajem treće+iićna snaga počinje opa"ati krajem treće

"ecenije života*"ecenije života* ktivnim ktivnim

vježbanjemvježbanjem

usporava se gubitakusporava se gubitak

miićne mase !miićne mase !

snagesnage (uz očuvanu(uz očuvanu

-unkciju srca i pluća)*-unkciju srca i pluća)*

Starenje – rehabilitacija LM aparataStarenje – rehabilitacija LM aparata



Starenje – rehabilitacija LM aparataStarenje rehabilitacija LM aparata .avisi o" pato-iziologije i lokacije poremećaja.avisi o" pato-iziologije i lokacije poremećaja

/ježbe sa opterećenjem/ježbe sa opterećenjem (0 koljena, ramena)(0 koljena, ramena)

1asteretne vježbe1asteretne vježbe (0 kuka ! tap za ho"anje)(0 kuka ! tap za ho"anje)

2ermoterapija ! tople i hla"ne komprese2ermoterapija ! tople i hla"ne komprese

3ortikosteroi"ne injekcije3ortikosteroi"ne injekcije (bursitis, ten"initis)(bursitis, ten"initis)

Starenje "ste"artr"aStarenje "ste"artr"a



Starenje "ste"artr"aj

*steoartro"a je bolest*steoartro"a je bolest

po"nata kaopo"nata kaodegenerativna bolest "globova i naj#ešći jedegenerativna bolest "globova i naj#ešći jeu"rok nastanka artritisa.u"rok nastanka artritisa.

Po novijoj nomenklaturi je na"vana osteoartritisPo novijoj nomenklaturi je na"vana osteoartritis:*= jer su u patogene"i bolesti otkrivene upalne:*= jer su u patogene"i bolesti otkrivene upalnekomponente.komponente.

1ajnovija terapija temelji se na inibiiji1ajnovija terapija temelji se na inibiiji

medijatora upale.medijatora upale.




ana dijagnostika bolesti moguća jeana dijagnostika bolesti moguća jeotkrivanjem biootkrivanjem bioemijski markera ra"gradnjeemijski markera ra"gradnjerskavie u8rskavie u8

sinovijalnoj te#nostisinovijalnoj te#nosti serumuserumu urinuurinu

Sta e je "ste"a t " aj




*steoartritis je naj#ešći mišićnokoštani problem*steoartritis je naj#ešći mišićnokoštani problemkod ljudikod ljudi..

1astaje nakon1astaje nakon 50.50. godine ,ivotagodine ,ivota..

Maniestuje se morološkim! biokemijskim!Maniestuje se morološkim! biokemijskim!molekularnim i biomeani#kim promjenama ćelijamolekularnim i biomeani#kim promjenama ćelijai me2ućelijske supstanije u svim tkivima kojai me2ućelijske supstanije u svim tkivima koja#ine "glob.#ine "glob.

jj




Kavata rskaviu! subondralnu kost! ali istoKavata rskaviu! subondralnu kost! ali istotako i "globnu kapsulu! ligamente te okolnetako i "globnu kapsulu! ligamente te okolnemišiće.mišiće.

Bolest se sporo ra"vija.Bolest se sporo ra"vija.

jj




4 "avaćenim "globovima nastaje degeneraija4 "avaćenim "globovima nastaje degeneraija"globne rskavie."globne rskavie.

Kglobovi su uko#eni i bolni.Kglobovi su uko#eni i bolni. a"aranje "globa dovodi do gubitka unkije tea"aranje "globa dovodi do gubitka unkije te

lokalne slabosti i atroije mišića.lokalne slabosti i atroije mišića. @ve to dovodi do nestabilnosti "globa.@ve to dovodi do nestabilnosti "globa.

jj




jj

Podjela8Podjela8 PPrimarnarimarna ** :generali"ovana ili lokali"ovana=:generali"ovana ili lokali"ovana=

@ekundarna *@ekundarna * :nakon traume=:nakon traume=

Oste"artr"a * k$ini,ka s$ikaOste"artr"a * k$ini,ka s$ika



BolBol 4ko#enost4ko#enost *tok*tok

*steoiti*steoiti eormitetieormiteti /L veriikovano su,enje "globne pukotine/L veriikovano su,enje "globne pukotine

Oste"artr"aOste"artr"a ** !at"+enea!at"+enea



! +! +

Nijalina rskavia sadr Nijalina rskavia sadr ,i,i O0' vode i +0'O0' vode i +0'organske materije.organske materije.

"gra2ena je od mre,e kolageni vlakana tipa "gra2ena je od mre,e kolageni vlakana tipa

oko koji se nala"e proteoglikani.oko koji se nala"e proteoglikani. 1avedene molekule proi"vode ondroiti.1avedene molekule proi"vode ondroiti. Nijalina rskavia je avaskularno tkivo.Nijalina rskavia je avaskularno tkivo.

sranjuje se preko irkulaije sinovijalne te#nostisranjuje se preko irkulaije sinovijalne te#nostitokom pokreta u "globu.tokom pokreta u "globu.




Proteoglikanski monomeri i"gra2eni su odProteoglikanski monomeri i"gra2eni su od gluko"aminoglikana.gluko"aminoglikana. /i proteoglikanski monomeri se ve,u "a/i proteoglikanski monomeri se ve,u "a

ijaluronsku kiselinu.ijaluronsku kiselinu. ?ormiraju proteoglikanske agregate?ormiraju proteoglikanske agregate

odgovorne "a kompresivne i elasti#neodgovorne "a kompresivne i elasti#nekarakteristike rskavie.karakteristike rskavie.

! +! +




4 "dravom "globu postoji ravnote,a i"me2u4 "dravom "globu postoji ravnote,a i"me2uprodukije i ra"gradnje navedeni molekulaprodukije i ra"gradnje navedeni molekula :kolagena i proteoglikana=.:kolagena i proteoglikana=.

CodCod * ta ravnote,a se gubi! što dovodi do* ta ravnote,a se gubi! što dovodi do

gubitka rskavi#nog tkiva.gubitka rskavi#nog tkiva.

! +




@ progresijom bolesti mijenja se odnos i"me2u@ progresijom bolesti mijenja se odnos i"me2uvode i proteoglikanavode i proteoglikana :p:povećava se u korist vodeovećava se u korist vode=.=.

LLubiubi sese sposobnostsposobnost rskavie da amorti"uje silerskavie da amorti"uje sile

trakije i pritiska.trakije i pritiska. Postepeno dola"i do oštećenja mre,e kolageniPostepeno dola"i do oštećenja mre,e kolageni

vlakana! što dovodi do omekšavanja rskavie ivlakana! što dovodi do omekšavanja rskavie injene potpune de"integraije.njene potpune de"integraije.

@ubondralna kost se ogoljuje.@ubondralna kost se ogoljuje.

! +




Cako rskavia nema nervna vlakna "aCako rskavia nema nervna vlakna "aperepiju! taj je proes be"bolan.perepiju! taj je proes be"bolan.

Bol nastaje "bog aktivaije upalni meani"amaBol nastaje "bog aktivaije upalni meani"ama

na proesena proese ra"gradnje rskavie! "bog aekijera"gradnje rskavie! "bog aekije"globne kapsule i periosta kosti."globne kapsule i periosta kosti. Kapa,en je i gubitak proprioeptivnog :duboki=Kapa,en je i gubitak proprioeptivnog :duboki=

sen"ibiliteta u "avaćensen"ibiliteta u "avaćenim "globovimaim "globovima..




@a gubitkom glatki "globni površina@a gubitkom glatki "globni površina :tj.:tj.

"globne rskavie="globne rskavie= koji su ujedno i meani"mikoji su ujedno i meani"miapsorpije sila pritiska i trakije! u "globuapsorpije sila pritiska i trakije! u "globu

nastaju mikrorakture subondralne kosti! štonastaju mikrorakture subondralne kosti! štodalje dovodi do ipertroije kostidalje dovodi do ipertroije kosti :eburni"aija=:eburni"aija= iipovećanja površine opterećenja s iljempovećanja površine opterećenja s iljemrasterećenjarasterećenja :osteoiti=:osteoiti=..




akle! meani#ko oštećenje rskavieakle! meani#ko oštećenje rskaviepokreće upalnu reakiju te se u sinovijalnojpokreće upalnu reakiju te se u sinovijalnojte#nost osloba2aju itokini.te#nost osloba2aju itokini.




Medijatori koji stimulišu proese stvaranjaMedijatori koji stimulišu proese stvaranjanove rskavie i tkivni inibitori su prisutni unove rskavie i tkivni inibitori su prisutni unormalnom "dravom "globu i nala"e se unormalnom "dravom "globu i nala"e se uravnote,i sa medijatorima koji sudjeluju uravnote,i sa medijatorima koji sudjeluju uproesu ra"gradnje rskavie.proesu ra"gradnje rskavie.

4 trenutku kada je ta ravnote,a narušena!4 trenutku kada je ta ravnote,a narušena!preovladavajupreovladavaju proesi ra"gradnje.proesi ra"gradnje.

Oste"artr"aOste"artr"a ** $ije,enje$ije,enje



%ilj terapije8%ilj terapije8 smanjiti bolsmanjiti bol odr,ati unkijuodr,ati unkiju




/erapija8/erapija8 edukaijaedukaija redukija tjelesne te,ineredukija tjelesne te,ine

i"ikalna terapija i reabilitajijai"ikalna terapija i reabilitajija medikameto"na terapijamedikameto"na terapija irurška terapijairurška terapija




Bolesnii moraju daBolesnii moraju daštede aiirani "globštede aiirani "glob

Moraju odr,avatiMoraju odr,avati

tonus i troiku mišićatonus i troiku mišića:eutroi#ni mišići bolje:eutroi#ni mišići bolje

stabili"uju "glob=stabili"uju "glob=..




?i"ikalna terapija8?i"ikalna terapija8 *dr,avanje obima pokreta*dr,avanje obima pokreta :spre#avanje nastanka i:spre#avanje nastanka i

ra"gibavanje kontrakturni "globova=ra"gibavanje kontrakturni "globova= *dr,avanje leksibilnosti*dr,avanje leksibilnosti Ja#anjeJa#anje :i"ometrijsko i i"otoni#no=:i"ometrijsko i i"otoni#no= lokalni mišićalokalni mišića

:npr. m. uadrieps emoris kod * koljenaQ:npr. m. uadrieps emoris kod * koljenaQ m. gluteus medius kod * kuka=m. gluteus medius kod * kuka=




erobne vje,be kao odanje ili plivanje )0 erobne vje,be kao odanje ili plivanje )0minuta! ) R nedeljnominuta! ) R nedeljno

<okalno tople ili ladne proedure<okalno tople ili ladne proedure

*rto"e i pomagala "a od*rto"e i pomagala "a od 4naprijediti biomeaniku oda i posturu4naprijediti biomeaniku oda i posturu adna terapijaadna terapija




Medikamentna terapija8Medikamentna terapija8 nalgetii8 nalgetii8 PParaetamolaraetamol

%%odeinodein /ramadol/ramadol 1esteroidni antireumatii1esteroidni antireumatii




/opi#ka terapija & lijekovi koji se aplikuju lokalno8/opi#ka terapija & lijekovi koji se aplikuju lokalno8 ntraartikularno & kortikosteroidi kodntraartikularno & kortikosteroidi kod

dekompen"aijedekompen"aije ntraartikularna primjena ijaluronske kiseline Lluko"amin sulat :ondroitin sulat= krema

vokado&soja preparati



ABG% =G"GL"%# $#$0%#ABG% =G"GL"%# $#$0%#

Starenje ner.ni sistemStarenje ner.ni sistem



/e,ina mo"ga je samo 7&O' manja od one koju/e,ina mo"ga je samo 7&O' manja od one kojuimaju mla2e osobe.imaju mla2e osobe.

@manjena mentalna sposobnost usljed@manjena mentalna sposobnost usljedsmanjenja broja neurona i br"ine provodljivostismanjenja broja neurona i br"ine provodljivostiimpulsa.impulsa.

@manjeno snabdijavanje mo"ga kiseonikom.@manjeno snabdijavanje mo"ga kiseonikom. @manjena potrošnja gluko"e u mo"gu.@manjena potrošnja gluko"e u mo"gu.

Starenje re%a&i$itacija m"/dan"+ #daraStarenje re%a&i$itacija m"/dan"+ #dara



1aj#ešće obolenje kod stariji osoba jeste1aj#ešće obolenje kod stariji osoba jestemo,dani udar.mo,dani udar.

%erebralna irkulaija u 75%erebralna irkulaija u 75&&godišnjaka i"nosigodišnjaka i"nosi

O0' .. )0&godišnjaka.O0' .. )0&godišnjaka. Kavisno od speiiKavisno od speii##nosti poremenosti poremeććaja do koji jeaja do koji jedoveo modoveo mo,,dani udar! reabilitaija mo"e bitidani udar! reabilitaija mo"e biti 88

i"ikalna terapijai"ikalna terapija okupaiona terapijaokupaiona terapija terapija govoraterapija govora




%ilj je da paijenti ponovo nau#e jednostavne%ilj je da paijenti ponovo nau#e jednostavnemotorne radnje kao što su odanje! sjedenje!motorne radnje kao što su odanje! sjedenje!stajanje! balans i koordinaija pokreta.stajanje! balans i koordinaija pokreta.

Cro" metode radne terapije ponovo nau#eCro" metode radne terapije ponovo nau#esvakodnevne aktivnosti.svakodnevne aktivnosti. Lovorna terapija slu,i paijentima koji imajuLovorna terapija slu,i paijentima koji imaju

problema sa govorom! ra"umijevanjem govora!problema sa govorom! ra"umijevanjem govora!

#itanjem! brojanjem...#itanjem! brojanjem...




4 slu4 slu##ajevima srednjeg do teajevima srednjeg do tešškog udara!kog udara!potrebno je da se u program ukljupotrebno je da se u program uklju##ii ##itav tim "aitav tim "areabilitaiju.reabilitaiju.

"bor ustanove "avisi od sljede"bor ustanove "avisi od sljedećći aktora8i aktora8 mediinske stabilnosti paijentamediinske stabilnosti paijenta i"i#ke i"dr,ljivosti paijentai"i#ke i"dr,ljivosti paijenta stepena unkionalnog poremećajastepena unkionalnog poremećaja

inansijske mogućnosti paijentainansijske mogućnosti paijenta

StarenjStarenjee



*d velike va*d velike va,,nosti "a stariju populaiju jenosti "a stariju populaiju jekomunikaija! narokomunikaija! naro##ito poboljito poboljššavanje bilo kakvogavanje bilo kakvogsen"ornog poremesen"ornog poremeććaja! ukljuaja! uklju##ujuujućći poremei poremeććajeajevida i sluavida i slua..

Prevenija padova i osteoporo"e poboljPrevenija padova i osteoporo"e poboljššavaava"dravlje paijent"dravlje paijentaa i njegovu dugovjei njegovu dugovje##nost.nost.

jeješšavanjem problema malnutriije moavanjem problema malnutriije mo,,e see se

promovisati lijepromovisati lije##enje paijenta i obe"bijeditienje paijenta i obe"bijeditinjegovo unjegovo u##eešćšće u ormalnom reabilitaionome u ormalnom reabilitaionomprogramu.programu.

StarenjStarenjee



epresija je popriliepresija je poprili##no "astupljena kod starijeno "astupljena kod starijepopulaije koja ima poremepopulaije koja ima poremeććaje kretanja iaje kretanja ioteote,,ano obavljanje svakodnevniano obavljanje svakodnevni ,,ivotniivotni

aktivnosti :<&ativities o dailS living=.aktivnosti :<&ativities o dailS living=. Cognitivni poremeCognitivni poremeććaji! kaoaji! kao ššto su delirijum ito su delirijum idemenija! mogu utiati na isod reabilitaijedemenija! mogu utiati na isod reabilitaijepaijenta.paijenta.

1a kraju! odgovaraju1a kraju! odgovarajućći vo"ai vo"a##ki testovi adekvatniki testovi adekvatni"a starije kandidate su poprili"a starije kandidate su poprili##no neiskoristenono neiskoristenopolje reabilitaije koje ima veliki utiaj napolje reabilitaije koje ima veliki utiaj nauklapanje u druuklapanje u drušštvo.tvo.

Starenje a#di".i#e$ni !"reme0ajiStarenje a#di".i#e$ni !"reme0aji



Jedan od najveći i"a"ova u gerijatrijskojJedan od najveći i"a"ova u gerijatrijskojpopulaiji je njiova sposobnost da komuniirajupopulaiji je njiova sposobnost da komuniirajuo svojim problemima! potrebama i ,eljama.o svojim problemima! potrebama i ,eljama.

@lušno i vi"uelno pogoršanje mo,e ometati@lušno i vi"uelno pogoršanje mo,e ometatipaijente u njiovoj sposobnosti da i"ra"e sebe ipaijente u njiovoj sposobnosti da i"ra"e sebe isvoje potrebesvoje potrebe!! kao i da ra"umiju pitanja i i"vršekao i da ra"umiju pitanja i i"vršenaloge.naloge.

/o je veliki teret kako "a paijenta tako i "a onog/o je veliki teret kako "a paijenta tako i "a onogkojikoji mumu pru,a pomoć.pru,a pomoć.




$ećina paijenata preko 65. god. ,ivota ima$ećina paijenata preko 65. god. ,ivota ima"na#ajan gubitak slua od +5&50'."na#ajan gubitak slua od +5&50'.

Prevalena gubitka slua je 50'Prevalena gubitka slua je 50' kod osoba starijikod osoba starijiod 75 god.od 75 god.

Lerijatrijska populaija raste i u skorijojLerijatrijska populaija raste i u skorijojbudućnostibudućnosti većiveći broj gerijatrijski paijenatabroj gerijatrijski paijenatado,ivjeće o"biljan sen"orni gubitak.do,ivjeće o"biljan sen"orni gubitak.

*slabljen vid! visoka stopa morbiditeta!*slabljen vid! visoka stopa morbiditeta!depresivno stanje i gubitak slua biće velikadepresivno stanje i gubitak slua biće velikaprepreka u komunikaijiprepreka u komunikaiji..




*sobe sa oštećenim sluom koje koriste slušne*sobe sa oštećenim sluom koje koriste slušneaparate su u velikoj prednosti u komunikaiji biloaparate su u velikoj prednosti u komunikaiji biloda su u pitanju kontakti sa porodiom!da su u pitanju kontakti sa porodiom! osobomosobomkoja ga njeguje ili sa terapeutom.koja ga njeguje ili sa terapeutom.

@lušni terapeut@lušni terapeutobu#ava paijenta iobu#ava paijenta injegovu porodiu onjegovu porodiu o

na#inu korištenjana#inu korištenjaslušnog aprata.slušnog aprata.




@a starenjem dola"i do opadanja vida@a starenjem dola"i do opadanja vida.. @@a 75 god. ,ivota 9+' osoba ima presbiopiu.a 75 god. ,ivota 9+' osoba ima presbiopiu. Promjene na so#ivu se nala"e kod 95' osobaPromjene na so#ivu se nala"e kod 95' osoba

stariji od 65 god.stariji od 65 god. Lerijatrijski paijenti #esto imaju glaukom!Lerijatrijski paijenti #esto imaju glaukom!

dijabeti#ndijabeti#nuu retinopatijretinopatijuu! gubitak periernog vida ili! gubitak periernog vida ilinesposobnost adaptaije na promjenunesposobnost adaptaije na promjenu

inten"iteta svjetlosti.inten"iteta svjetlosti.




$ećini gerijatrijske populaije nao#ale su$ećini gerijatrijske populaije nao#ale sunajva,nije sredstvo "a korekiju vida.najva,nije sredstvo "a korekiju vida.

eabilitaija slabovidosti uklju#uje upotrebueabilitaija slabovidosti uklju#uje upotrebu

opti#ki naprava "a povećanje! po potrebi saopti#ki naprava "a povećanje! po potrebi saotosen"itivnim staklima prilago2enim "aotosen"itivnim staklima prilago2enim "agledanje u prostoriji i van nje.gledanje u prostoriji i van nje.


-ad".i-ad".i



PPadovi se deadovi se deššavaju kod viavaju kod višše od )0' osobae od )0' osobastariji od 65 godina.stariji od 65 godina.

@vake godine 50' osoba stariji od O0 godina@vake godine 50' osoba stariji od O0 godina

dodo,,ivi pad! a u staraivi pad! a u stara##kim domovima oko 60'.kim domovima oko 60'. nidena padova starijnidena padova starijii osoba raste svake osoba raste svakegodine!godine! ššto je posljedia rasta populaije stariji.to je posljedia rasta populaije stariji.

o +050o +050. godine. godine! predvi! predvi22a se da e biti +)'a se da e biti +)'

stanovnistva starijeg od 65 godina.stanovnistva starijeg od 65 godina. Broj ,ena koje do,ive pad je veći :kraći ,ivotniBroj ,ena koje do,ive pad je veći :kraći ,ivotni

vijek muškaraa=.vijek muškaraa=.


-ad".i-ad".i



*ko >0' padova "a posljedie imaju*ko >0' padova "a posljedie imaju raktururakturukuka! karlie ili povrede glave.kuka! karlie ili povrede glave.

90' raktura kuka! karlie i podlaktie su90' raktura kuka! karlie i podlaktie su

posljedia pada.posljedia pada. *d ukupnog broja osoba koje pretrpe rakturu*d ukupnog broja osoba koje pretrpe rakturu

kuka nakon pada! +5&75' ostaje sakuka nakon pada! +5&75' ostaje saunkionalnim poremeunkionalnim poremeććajima.ajima.


-ad".i-ad".i



TTene padaju na kuk ili "adnjiuene padaju na kuk ili "adnjiu ##eešćšće ode odmumušškaraa.karaa.

nidena poveda glave je "natno venidena poveda glave je "natno većća koda kodmumušškaraa negokaraa nego ,,ena.ena. Potenijalna energija pada "avisi od visine pada!Potenijalna energija pada "avisi od visine pada!

bodSmass indeksa osobe koja pada i ubr"anjabodSmass indeksa osobe koja pada i ubr"anja

kojim se mijenja entar mase tokom pada.kojim se mijenja entar mase tokom pada.


-ad".i akt"ri riika-ad".i akt"ri riika



1ajosjetljivije osobe na padove su starije1ajosjetljivije osobe na padove su starije ,,eneenesasa88

malim bodS&mass indeksom :BM=malim bodS&mass indeksom :BM=

grailnom gra2omgrailnom gra2om smanjensmanjenomom gustingustinomom kostiju :BM=kostiju :BM= istorijom erebrovaskularni poremeistorijom erebrovaskularni poremeććaja :%aja :%$B$B==

alkoolisana stanjaalkoolisana stanja


-ad".i akt"ri riika-ad".i akt"ri riika



$arijabilnost koraka$arijabilnost korakapovepoveććavaavavjerovatnovjerovatnoćću padanjau padanja"a oko 5 puta."a oko 5 puta.

KabiljeKabilje,,eno je takoeno je tako2e2e da osobe koje suda osobe koje susklone padovimasklone padovima

sporo odaju.sporo odaju.


-ad".i ii"$"1ki akt"ri-ad".i ii"$"1ki akt"ri



@manjena mišićna masa & snaga@manjena mišićna masa & snaga Posturalne promjenePosturalne promjene Promjena te,ištaPromjena te,išta

*slabljeni releksi*slabljeni releksi Produ,eno vrijeme reakijeProdu,eno vrijeme reakije $i"uelnopereptivni nesklad$i"uelnopereptivni nesklad

Poremećena proprioepijaPoremećena proprioepija Poremećena pokretljivostPoremećena pokretljivost


-ad".i ii"$"1ki akt"ri-ad".i ii"$"1ki akt"ri



*rtostatska ipoten"ija*rtostatska ipoten"ija Poremećaji ravnote,ePoremećaji ravnote,e $a"ovagalna sinkopa$a"ovagalna sinkopa

epresijaepresija Conu"ijaConu"ija emenijaemenija

Cognitivni deiitiCognitivni deiiti

-ad".i s!"$ja1nji akt"ri-ad".i s!"$ja1nji akt"ri




1e,eljena dejstva medikamenata1e,eljena dejstva medikamenata 4potreba većeg broja lijekova4potreba većeg broja lijekova ?aktori okoline?aktori okoline ::stepenie! neravne sta"e "a odanje!stepenie! neravne sta"e "a odanje!

uglaugla##ani podovi! debeli prostiraani podovi! debeli prostira##! kao i slab odabir! kao i slab odabirobuobuććee==

4potreba ( ili vi4potreba ( ili višše medikamenata bilo kojeg tipae medikamenata bilo kojeg tipa

takotako22e moe mo,,e povee poveććati ri"ik od padova.ati ri"ik od padova.

-ad".i * !"s$jedice-ad".i * !"s$jedice




Pretrpljen pad moPretrpljen pad mo,,e poremetiti samopou"danjee poremetiti samopou"danjepaijenta i ugro"iti samostalnost "bog togapaijenta i ugro"iti samostalnost "bog toga šštotosu padovi u gerijatrijskoj populaiji obisu padovi u gerijatrijskoj populaiji obi##nonopove"ani sa smjepove"ani sa smješštanjem u ustanovu "a njegutanjem u ustanovu "a njeguna duna du,,e vrijeme.e vrijeme.

Padovi su ve"ani "a bol! poremePadovi su ve"ani "a bol! poremeććaje unkije iaje unkije igubitak snage.gubitak snage.

Preko (0' osoba sa povredama od pada sePreko (0' osoba sa povredama od pada se ,,alialina bol ili otena bol ili ote,,anu aktivnost + mjesea nakonanu aktivnost + mjesea nakonpada.pada.

-ad".i * !"s$jedice-ad".i * !"s$jedice




a bi sea bi se pomoglo paijentu da povrati mobilnostpomoglo paijentu da povrati mobilnosti unkionalnu aktivnosti unkionalnu aktivnost neopodno jeneopodno jeddokumentovanje nivoa bola :vi"uelno&okumentovanje nivoa bola :vi"uelno&analognom skalom= ianalognom skalom= i sprovo2enjesprovo2enjeodgovarajućeg i"ikalnogodgovarajućeg i"ikalnog tretmantretmana.a.

-ad".i * re%a&i$itacija-ad".i * re%a&i$itacija




Prilikom reabilitaije! prvo bi trebalo obratitiPrilikom reabilitaije! prvo bi trebalo obratitipapa,,nju na i"inju na i"i##ke poremeke poremeććajeaje..

4 ilju smanjenja inidene padova trebalo bi4 ilju smanjenja inidene padova trebalo bi

sprovoditi i projenu osprovoditi i projenu o

šštrine vida i kvaliteta vidatrine vida i kvaliteta vida

uopuopššte :na primjer eventualno prisustvote :na primjer eventualno prisustvokatarakteA=.katarakteA=.

@@esije blagi i"iesije blagi i"i##ki vjeki vje,,bibi :+0 min! 5 dana:+0 min! 5 dana

sedmisedmi##no=no= da bi se odr da bi se odr ,,ala pokretljivost paijentaala pokretljivost paijenta..





*dr *dr ,,avanje ravnoteavanje ravnote,,e tokom dinamie tokom dinami##kikiaktivnosti je esenijalno "a preveniju padova.aktivnosti je esenijalno "a preveniju padova.

@tabili"aija glave uveliko doprinosi dinami@tabili"aija glave uveliko doprinosi dinami##kojkoj

ravnoteravnote

,,i! naroi! naro

##ito kod radnji poput odanja.ito kod radnji poput odanja.





4vodjenje treninga i"dr 4vodjenje treninga i"dr ,,ljivosti + do ) putaljivosti + do ) putasedmisedmi##no pojano poja##ava snagu paijenta.ava snagu paijenta.

*ve vje*ve vje,,be se mogu i pojabe se mogu i poja##ati ako je paijent uati ako je paijent ustanju da i"vede vistanju da i"vede višše od >0 pravilni ponavljanjae od >0 pravilni ponavljanjavjevje,,be. strajnost u tim vjebe. strajnost u tim vje,,bama je veoma bitna.bama je veoma bitna.

Programi kuProgrami kuććni vjeni vje,,bi "a paijente sa i"ibi "a paijente sa i"i##kimkimporemeporemeććajima mogu biti samo na njegovuajima mogu biti samo na njegovu

dobrobit.dobrobit.





%iljevi "dravstvenog radnika podra"umijevaju%iljevi "dravstvenog radnika podra"umijevaju

edukaiju paijenata! njiovi staratelja i briedukaiju paijenata! njiovi staratelja i bri,,nini##lanova porodie o preveniji i ri"iko&aktorimalanova porodie o preveniji i ri"iko&aktorimapadova stariji osoba.padova stariji osoba.

CliniClini##ari bi trebali pomoari bi trebali pomoććiisvojim paijentima u potra"isvojim paijentima u potra"i"a vje"a vje,,bama :na primjerbama :na primjer

plivanje! joga! tai i= u svojojplivanje! joga! tai i= u svojojokolini mimo ormalneokolini mimo ormalnei"ikalne terapijei"ikalne terapije..





Pod strategijom uspjePod strategijom uspješšne reabilitaijene reabilitaijepodra"umijeva sepodra"umijeva se88

edukaija o padovimaedukaija o padovima

prilagoprilago22avanje sredineavanje sredine implementaija programa vjeimplementaija programa vje,,bibi nabavka i odr nabavka i odr ,,avanje pomagalaavanje pomagala

kontrola upotrebe medikamenata.kontrola upotrebe medikamenata.


-ad".i !re.encija-ad".i !re.encija



@mjernie u klini@mjernie u klini##koj praksi "a sigurnost uopkoj praksi "a sigurnost uopššte ite ipreveniju padova su vapreveniju padova su va,,ne komponente njegene komponente njegepaijenta na akutnim mediinskim! irur paijenta na akutnim mediinskim! irur šškim ikim ireabilitaionim odjelreabilitaionim odjelenjimaenjima..





r r ,,anje stalno upaljenog svjetla u toaletuanje stalno upaljenog svjetla u toaletu r r ,,anje komode u bli"ini krevetaanje komode u bli"ini kreveta @@talni nad"or paijentatalni nad"or paijenta

CCoriorišštenje sigurnosni pojaseva pri upotrebitenje sigurnosni pojaseva pri upotrebiinvalidski koliainvalidski kolia

**be"bjebe"bje22ivanje alarma kojivanje alarma kojiim paijent mo"em paijent mo"epo"vati osoblje u bilo kojem trenutkupo"vati osoblje u bilo kojem trenutku

44potreba sigurnosnipotreba sigurnosni ogradaograda na krevetimana krevetima





CCoo##enje toenje to##kova na bolnikova na bolni##kim krevetimakim krevetima r r ,,anje kreveta na nianje kreveta na ni,,em nivouem nivou "bjegavanje nereda u bli"ini paijenta"bjegavanje nereda u bli"ini paijenta

PPravilna upotreba invalidski koliaravilna upotreba invalidski kolia r r ,,anje kontrola kreveta paijenta na dovatanje kontrola kreveta paijenta na dovat

rukeruke

Pravilno transportovanje paijentaPravilno transportovanje paijenta





Padovi se mogu redukovati i modiikovanjemPadovi se mogu redukovati i modiikovanjemdomadomaććinstva u kojem paijentinstva u kojem paijent ,,iviivi88

ravnanjem i poboljravnanjem i poboljššavanjem povr avanjem povr ššina po kojimaina po kojimase odase oda

korikorišštenjem strmi ravni umjesto stepeniatenjem strmi ravni umjesto stepenia stavljanjem speijalni obojeni traka na ga"istavljanjem speijalni obojeni traka na ga"išštata

stepenia koje poboljstepenia koje poboljššavaju trenjeavaju trenje stavljanjem gelendera na stepeniama ako istavljanjem gelendera na stepeniama ako i

vevećć nemanema





uklanjanjem debeli tepia i sta"auklanjanjem debeli tepia i sta"a popravljanjem nestabilnog namjepopravljanjem nestabilnog namješštajataja postavljanjem dovoljno jakog osvjetljenjapostavljanjem dovoljno jakog osvjetljenja

postavljanjempostavljanjem gumenigumeni prostiraprostira#a#a u kadeu kade postavljanjempostavljanjem klupe ili sjedala posebnoklupe ili sjedala posebno

prilagodjenprilagodjenogog "a kade"a kade

postavljanjempostavljanjem

speijalne H%speijalne H%

ššoljeolje

postavljanjempostavljanjem vativatiššta pored kade i tuta pored kade i tušš kabine.kabine.


-ad".i ak$j#,ak-ad".i ak$j#,ak



PPadovi stariji osoba predstavljaju veliki problemadovi stariji osoba predstavljaju veliki problem"bog porasta starije populaije."bog porasta starije populaije.

Kdravstveni radnii bi trebali da se usredsredeKdravstveni radnii bi trebali da se usredsrede

na klinina klini##ke pretrage i preveniju! projene ri"ika ike pretrage i preveniju! projene ri"ika ireabilitaiju nakon pada.reabilitaiju nakon pada. %ilj je da se smanji broj padova u starijoj%ilj je da se smanji broj padova u starijoj

populaiji i time smanji morbiditet i mortalitetpopulaiji i time smanji morbiditet i mortalitet tete

da se poboljda se poboljšša pokretljivost paijenta! i"gledi ia pokretljivost paijenta! i"gledi injegova unkija u drunjegova unkija u drušštvu.tvu.




Starenje ink"ntinencijaStarenje ink"ntinencija



etaljne studije o starenju ve"ane "a donjietaljne studije o starenju ve"ane "a donjiurinarni trakt su još uvijek relativno oskudne.urinarni trakt su još uvijek relativno oskudne.

Po"nato je da se sa starenjem smanjujePo"nato je da se sa starenjem smanjujekapaitet bešike! kontraktilnost i mogućnostkapaitet bešike! kontraktilnost i mogućnostodga2anja mokrenja.odga2anja mokrenja.

Prevalena nevoljni kontrakija bešike!Prevalena nevoljni kontrakija bešike!bakteriurije i postekskretornog re"idualnogbakteriurije i postekskretornog re"idualnogvolumena se povećava u oba pola.volumena se povećava u oba pola.


Starenje * ink"ntinencijaStarenje * ink"ntinencija



ako se bešika normalnoako se bešika normalnopra"ni u potpunosti! kodpra"ni u potpunosti! kodstari osoba toleriše sestari osoba toleriše sere"idualni urinre"idualni urin

5050 & >00& >00 mm<<.. Cod muškaraa sa starenjemCod muškaraa sa starenjem

dola"i do uvećavanjadola"i do uvećavanja

prostate.prostate.





Cod oba pola dola"i do promjena u ekskreiji &Cod oba pola dola"i do promjena u ekskreiji &&većina te#nosti unesene u organi"am tokom&većina te#nosti unesene u organi"am tokomdana se i"lu#uje tokom noći! što dovodi dodana se i"lu#uje tokom noći! što dovodi donokturije.nokturije.

o dvije epi"ode nokturije se mogu tolerisati i neo dvije epi"ode nokturije se mogu tolerisati i neuka"uju na neki o"biljniji patološki proes.uka"uju na neki o"biljniji patološki proes.





ako urinarna inkontinenija nije re"ultat starenja!ako urinarna inkontinenija nije re"ultat starenja!mnogi aktori djeluju predisponirajuće! jer sumnogi aktori djeluju predisponirajuće! jer susmanjeni kompen"atorni meani"mismanjeni kompen"atorni meani"mi :i"iološka:i"iološka

re"erva=re"erva=.. Mora se naglasiti da je inkontinenija kod starijiMora se naglasiti da je inkontinenija kod stariji

naj#ešće multiaktorijalna! sa #estim utiajimanaj#ešće multiaktorijalna! sa #estim utiajimaspoljašnji aktoraspoljašnji aktora :aktora sredine=:aktora sredine=..

k i ij , dij li i d ij lik k i ij , dij li i d ij lik





nkontinenija se mo,e podijeliti u dvije velikenkontinenija se mo,e podijeliti u dvije velikekategorije 8kategorije 8 prola"nuprola"nu :eliminaija stresora se mo,e poboljšati:eliminaija stresora se mo,e poboljšati

simptome ili ukloniti u potpunosti =simptome ili ukloniti u potpunosti = trajnutrajnu :ne mo,e:ne mo,e sese identiikovati stresor=.identiikovati stresor=.

Ink"ntinencijaInk"ntinencija


4 i t j i k ti ij klj # j4 i t j i k ti ij klj # j



4"roi trajne inkontinenije uklju#uju4"roi trajne inkontinenije uklju#ujuirever"ibilne unkionalne deiite kao što suirever"ibilne unkionalne deiite kao što suposlednji stadijum l"eimerove bolesti iposlednji stadijum l"eimerove bolesti idisunkija donjeg urinarnog trakta.disunkija donjeg urinarnog trakta.

Niperaktivnost detrusora :neinibiranaNiperaktivnost detrusora :neinibiranakontrakija mokraćne bešike= je poremećaj kojikontrakija mokraćne bešike= je poremećaj koji

je odgovoran "a +) gerijatrijske inkontinenije je odgovoran "a +) gerijatrijske inkontinenije

oba pola! be" ob"ira da li su paijenti dementnioba pola! be" ob"ira da li su paijenti dementniili ne.ili ne.

Ink"ntinencija trajna ink"ntinencijaInk"ntinencija trajna ink"ntinencija


1 i kti t d t , i liti1 i kti t d t , i liti



1a iperaktivnost detrusora mo,emo pomisliti1a iperaktivnost detrusora mo,emo pomislitiako kod ,ene dola"i do istianja urina be"ako kod ,ene dola"i do istianja urina be"stresni manevara ili urinarne retenije! a kadastresni manevara ili urinarne retenije! a kadamu pretodi nagla ,elja "a mokrenjem koja semu pretodi nagla ,elja "a mokrenjem koja se

ne mo,e suprimirati.ne mo,e suprimirati. Cod muškaraa su sli#ni simptomi! ali kakoCod muškaraa su sli#ni simptomi! ali kako

ipeaktivnosipeaktivnostt detrusora #esto prati uretralnadetrusora #esto prati uretralna

opstrukija! pretodno treba provestiopstrukija! pretodno treba provestiurodinamurodinami#i#ko ispitivanje.ko ispitivanje. Camen temelja tretmana je bieCamen temelja tretmana je bie j jvioristi#kavioristi#ka

terapija.terapija.

Ink"ntinencija stres ink"ntinencijaInk"ntinencija stres ink"ntinencija


i d # ik i k ti ij k d t iji i d # ik i k ti ij k d t iji



rugi po redu u"ro#nik inkontinenije kod starijirugi po redu u"ro#nik inkontinenije kod stariji,ena,ena :kod muškaraa je rijedak=:kod muškaraa je rijedak=..

CCarakteriše se trenutnim puštanjem urina kaoarakteriše se trenutnim puštanjem urina kao

odgovor na stres.odgovor na stres. ešava se samo danjuešava se samo danju :ukoliko su isklju#ene druge:ukoliko su isklju#ene druge

abnormalnosti kao npr.abnormalnosti kao npr. iperaktivniperaktivnoost detrusora=st detrusora=..

Ink"ntinencija stres ink"ntinencijaInk"ntinencija stres ink"ntinencija


/ t i ti j i ilik k šlj j/ t i ti j i ilik k šlj j



/renutno istianje urina prilikom kašljanja! u"/renutno istianje urina prilikom kašljanja! u"punu bešiku i relaksiran perineum! uka"uje napunu bešiku i relaksiran perineum! uka"uje nastres inkontinenijustres inkontineniju..

/erapija8/erapija8 1ajeikasnije je irurško lije#enje i daje1ajeikasnije je irurško lije#enje i dajeuspje u oko O5' slu#ajevauspje u oko O5' slu#ajeva..

$$ je,be "a ja#anje mus je,be "a ja#anje muskkulature karli#nog dnaulature karli#nog dna..

Ink"ntinencija #retra$na "!str#kcijaInk"ntinencija #retra$na "!str#kcija


ij tk j i t k d ,ij tk j i t k d ,



ijetko je prisutna kod ,ena.ijetko je prisutna kod ,ena. Cod muškaraa je naj#ešćeCod muškaraa je naj#ešće

u"rokovana povećanjemu"rokovana povećanjemprostate! uretralnomprostate! uretralnomstrikturom! kontrakturomstrikturom! kontrakturomvrata bešike ili karinomomvrata bešike ili karinomomprostateprostate..

PPredstavlja drugi po reduredstavlja drugi po redura"log "a inkontinenijura"log "a inkontinenijustariji muškaraa.stariji muškaraa.

Ink"ntinencija #retra$na "!str#kcijaInk"ntinencija #retra$na "!str#kcija


M , i t ti k k j ćM , i t ti k k j ć



Mo,e se maniestovati kao kapajućaMo,e se maniestovati kao kapajućainkontinenija nakon mokrenja! kao tene"miinkontinenija nakon mokrenja! kao tene"mi"bog ipereleksije detrusora"bog ipereleksije detrusora :prisutno kod +):prisutno kod +)

slu#ajeva=slu#ajeva= ili kao isiuria paradoRa "bog urinarneili kao isiuria paradoRa "bog urinarne

retenije.retenije. /retman8 irurška dekompresija! intermitentna/retman8 irurška dekompresija! intermitentna

kateteri"aijakateteri"aija

Condom kateter jeCondom kateter je k"ntraindik".ank"ntraindik".an kodkodretenije urina.retenije urina.

Ink"ntinencija %i!"akti.n"st detr#s"raInk"ntinencija %i!"akti.n"st detr#s"ra


11 j j 2i blik i k ti ijj j 2i blik i k ti ij :manje od >0':manje od >0'



11ajrje2i oblik inkontinenijeajrje2i oblik inkontinenije :manje od >0':manje od >0'slu#ajeva=slu#ajeva=

44dru,ena je sa u#estalim mokrenjem! noćnimdru,ena je sa u#estalim mokrenjem! noćnimmokrenjem i #estim puštanjem mali koli#inamokrenjem i #estim puštanjem mali koli#ina

urina.urina. 1ala"imo povećan re"idualni urin1ala"imo povećan re"idualni urin :obi#no i"nad:obi#no i"nad

(50 ml=(50 ml= što ra"likuje ovo stanje od iperaktivnostišto ra"likuje ovo stanje od iperaktivnosti

detrusora i stres inkontinenije.detrusora i stres inkontinenije. /retman8 primjena suprapubi#nog pritiska!/retman8 primjena suprapubi#nog pritiska!

intermitentna ili trajna kateteri"aija.intermitentna ili trajna kateteri"aija.

Ink"ntinencija tretmanInk"ntinencija tretman


$j ,b



$je,be "ainkontinenijupodra"umijevajureabilitaiju i

ja#anje mišićapelvi#nog dna.

Mišići pelvi#nog

dna su po"natikao m. levatorani.



l t d bili t št i j k ij



me levator su dobili po tome što im je unkijada podi,u organe karlie i postavljaju i naodgovarajuće mjesto.

Cada ovi mišići oslabe dola"i do stresinkontinenije.



natomski deekt o e m sk lat re atije a



natomski deekt ove muskulature "atijevai"ikalnu reabilitaiju.

ko se agresivna i"ikalna terapija ne poka,euspješnom! treba pristupiti irurškom rješavanjuproblema.

$je,be ja#anja pelvi#nog poda mogu se vršitisame! sa vaginalnim konusima! ili u saradnji sa

bioeedbak terapijom ili elektri#nomstimulaijom.



$$je,be se odnose na ja#anje mišića levatora kojije,be se odnose na ja#anje mišića levatora koji



$$ je,be se odnose na ja#anje mišića levatora koji je,be se odnose na ja#anje mišića levatora koji#ine dno karlie.#ine dno karlie.

Prvi korak u reabilitaiji mišića pelvi#nog podaPrvi korak u reabilitaiji mišića pelvi#nog poda je se i"gradi svijest o unkiji mišića levatora. je se i"gradi svijest o unkiji mišića levatora.

$je,be mišića pelvi#nog poda! koje se "ovu i$je,be mišića pelvi#nog poda! koje se "ovu iCegelove vje,be! predstavljaju vje,be "aCegelove vje,be! predstavljaju vje,be "a"ate"anje mišića koji su vremenom oslabili."ate"anje mišića koji su vremenom oslabili.



*ve vje,be ja#aju spoljašnji urinarni sinkter u*ve vje,be ja#aju spoljašnji urinarni sinkter u



*ve vje,be ja#aju spoljašnji urinarni sinkter u*ve vje,be ja#aju spoljašnji urinarni sinkter uilju prevenije stres inkontinenije i ja#ajuilju prevenije stres inkontinenije i ja#ajupelvi#no dno da sprije#e mogući pelvi#nipelvi#no dno da sprije#e mogući pelvi#niprolaps.prolaps.

Cegelove vje,be se mogu koristiti "a terapijuCegelove vje,be se mogu koristiti "a terapijuurgentne inkontinenije.urgentne inkontinenije.



@tarijim osobama sa slabijim tonusom pelvi#ni@tarijim osobama sa slabijim tonusom pelvi#ni



@tarijim osobama sa slabijim tonusom pelvi#ni@tarijim osobama sa slabijim tonusom pelvi#nimišića ili ,enama koje imaju problema damišića ili ,enama koje imaju problema daidentiikuju pravu grupu mišića biće potrebnaidentiikuju pravu grupu mišića biće potrebnadodatna terapija! kao bioeedbak ili elektri#nadodatna terapija! kao bioeedbak ili elektri#na

stimulaija.stimulaija. $je,be djeluju povoljno i kod muškaraa koji su$je,be djeluju povoljno i kod muškaraa koji su

ra"vili urinarnu inkontineniju nakon operaijera"vili urinarnu inkontineniju nakon operaije

prostate.prostate.



edovnim treningom spoljašnjeg sinkteraedovnim treningom spoljašnjeg sinktera



edovnim treningom spoljašnjeg sinktera!edovnim treningom spoljašnjeg sinktera!paijenti mogu postepeno povećati vrijemepaijenti mogu postepeno povećati vrijemei"me2u mokrenja i do ) sata.i"me2u mokrenja i do ) sata.

1apredak se osjeća "a ) do ( sedmie od1apredak se osjeća "a ) do ( sedmie odpo#etka treniranja.po#etka treniranja.

Kbog navedeni ra"loga! ova tenika se mo,eKbog navedeni ra"loga! ova tenika se mo,ekoristiti "a simptome itnoće! urgentnukoristiti "a simptome itnoće! urgentnu

inkontineniju i mješovitu inkontinenijuinkontineniju i mješovitu inkontineniju :stres i:stres iurgentnu inkontineniju=.urgentnu inkontineniju=.



2e!resija2e!resija


epresija je najepresija je naj##eešćšći poremei poremeććaj raspoloaj raspolo,,enja uenja u



epresija je najepresija je naj##eešćšći poremei poremeććaj raspoloaj raspolo,,enja uenja ugerijatrijskoj populaiji.gerijatrijskoj populaiji.

1eki simptomi depresije! kao1eki simptomi depresije! kao ššto su gubitakto su gubitaktete,,ine! poremeine! poremeććaji sna i "amor mogu bitiaji sna i "amor mogu bitipove"ani sa drugim mediinskim stanjima.pove"ani sa drugim mediinskim stanjima.

/a druga mediinska stanja se moraju isklju/a druga mediinska stanja se moraju isklju##itiitiprije ustanovljavanja dijprije ustanovljavanja dijaagno"e depresije.gno"e depresije.

Cognitivni poremeCognitivni poremeććaji takoaji tako22e mogu da remetee mogu da remetedijagno"u gerijatrijske depresije.dijagno"u gerijatrijske depresije.

2e!resija2e!resija


epresija "natno utiepresija "natno uti##e nae na



epresija "natno utiepresija "natno uti##e nae nanesposobnost paijenta!nesposobnost paijenta!unkionalne poremeunkionalne poremeććaje iaje ikvalitetkvalitet ,,ivota.ivota.

ana dijagno"a depresijeana dijagno"a depresijepomapoma,,e u smanjenju daljege u smanjenju daljegdisabiliteta! vradisabiliteta! vraććanjuanju

normalni unkija inormalni unkija ismanjenju ri"ika od suiida usmanjenju ri"ika od suiida ustarijoj populaiji.starijoj populaiji.

2e!resija2e!resija


Prevalena depresije kod stariji je >7 )7'Prevalena depresije kod stariji je >7 )7'



Prevalena depresije kod stariji je >7&)7'.Prevalena depresije kod stariji je >7&)7'. Prevalena je vePrevalena je većća kada je prisutno i nekoa kada je prisutno i neko

"na"na##ajnije oboljenje.ajnije oboljenje.

@tarije osobe! naj@tarije osobe! naj##eešćšće stariji od 75 godina! sue stariji od 75 godina! susklone suiidu.sklone suiidu. Cod stariji muCod stariji mušškaraa je ri"ik od suiida 5 putakaraa je ri"ik od suiida 5 puta

vevećći nego kod bilo koje druge starosne grupe.i nego kod bilo koje druge starosne grupe.

2e!resija2e!resija


ijagnostiijagnosti##ki i statistiki i statisti##ki priruki priru##nik mentalninik mentalni



ijagnostiijagnosti##ki i statistiki i statisti##ki priruki priru##nik mentalninik mentalniporemeporemeććajaaja ::4iagnostic an" Statistical +anual4iagnostic an" Statistical +anual

o- +ental 4isor"ers, 5ourth 6"itiono- +ental 4isor"ers, 5ourth 6"ition&&4S+%7/ 4S+%7/ =!=!deinideinišše depresiju kao prisustvo 5 ili vie depresiju kao prisustvo 5 ili višše ode od

sljedesljedećći parametara8i parametara8 depresivno raspolodepresivno raspolo,,enjeenje smanjen interes "a "adovoljstvasmanjen interes "a "adovoljstva

gubljenje ili dobijanje na tegubljenje ili dobijanje na te,,iniini

2e!resija2e!resija




insomnija ili ipersomnijinsomnija ili ipersomnijaa psiomotorno ra"drapsiomotorno ra"dra,,enje ili usporenjeenje ili usporenje

"amor ili gubitak energije"amor ili gubitak energije osjeosjeććaj beskorisnosti ili krivieaj beskorisnosti ili krivie smanjena konentraijasmanjena konentraija

suiidalne idejesuiidalne ideje

2e!resija2e!resija


pak postoji odrepak postoji odre22ena ra"lika u populaiji uopena ra"lika u populaiji uopšštete



pak! postoji odrepak! postoji odre22ena ra"lika u populaiji uopena ra"lika u populaiji uopšštetei gerijatrijskoj populaiji.i gerijatrijskoj populaiji. @tarije osobe sa depresijom su sklonije stalnim@tarije osobe sa depresijom su sklonije stalnim

,,albama na bolove! da bi umanjili svojealbama na bolove! da bi umanjili svojedepresivno stanje pred drugimadepresivno stanje pred drugima :maskirana:maskirana

depresija=depresija=! i da bi sakrili osje! i da bi sakrili osjeććaj krivie.aj krivie. Nipoondrija se javlja kod 65' stariji osoba saNipoondrija se javlja kod 65' stariji osoba sa

depresijom.depresijom.


2e!resija2e!resija



11ajaj##eešćšća maniestaija depresije kod starijia maniestaija depresije kod starijiosoba je stalno i"miosoba je stalno i"miššljanje novi boljki ililjanje novi boljki ilieg"aerbaija oni koje su veeg"aerbaija oni koje su većć imali.imali.

2e!resija screenin+2e!resija screenin+


@kala Lerijatrijske epresije :Leriatri@kala Lerijatrijske epresije :Leriatri



@kala Lerijatrijske epresije :Leriatri@kala Lerijatrijske epresije :Leriatriepresion @ale&L@= je korisna alatka prilikomepresion @ale&L@= je korisna alatka prilikomreabilitaije.reabilitaije.

L@ je jednostavan naL@ je jednostavan na##in projene bilo kakvogin projene bilo kakvogpoboljpoboljššanja depresije paijenta.anja depresije paijenta.

@kala se sastoji od >5 pitanja! na koja paijent@kala se sastoji od >5 pitanja! na koja paijenttreba da odgovor treba da odgovor ii sa ili 13! a odgovori usa ili 13! a odgovori u

"agradi se ra"agradi se ra##unaju kao > bod.unaju kao > bod.



a li ste uglavnom "adovoljni svojima li ste uglavnom "adovoljni svojim ,,ivotomU :ne=ivotomU :ne=



a li ste uglavnom "adovoljni svojima li ste uglavnom "adovoljni svojim ,,ivotomU :ne=ivotomU :ne= a li ste i"gubili interesovanje "a svoje aktivnosti ia li ste i"gubili interesovanje "a svoje aktivnosti i

"animanjaU :da="animanjaU :da= a li osjea li osjeććate da je vasate da je vas ,,ivot pra"anU :da=ivot pra"anU :da=

a li sea li se ##esto dosaesto dosa22ujeteU :da=ujeteU :da= a li ste dobro raspoloa li ste dobro raspolo,,eni veeni većći dio vremenaU :ne=i dio vremenaU :ne= a li je bojite daa li je bojite da ćće vam se desiti nee vam se desiti neššto loto loššeU :da=eU :da= a li se osjea li se osjeććate sreate sreććno veno većći dio vremenaU :ne=i dio vremenaU :ne= a li sea li se ##esto osjeesto osjeććate bespomoate bespomoććnoU :da=noU :da=



a li biste radije ostali kua li biste radije ostali kućći nego i"ai nego i"aššli vani i bavili seli vani i bavili sene##i U :d =imU :da=



a li biste radije ostali kua li biste radije ostali kućći nego i"ai nego i"aššli vani i bavili seli vani i bavili senene##imU :da=imU :da= a li osjea li osjeććate da imate viate da imate višše problema sa pame problema sa pamććenjemenjem

nego ostaliU :da=nego ostaliU :da=

a li mislite da je prelijepo bitia li mislite da je prelijepo biti ,,ivU :ne=ivU :ne= a li se osjea li se osjeććate be"vrijedno u ovom stanju u kojem steate be"vrijedno u ovom stanju u kojem ste

sadaU :da=sadaU :da= a li osjea li osjeććate da ste puni energijeU :ne=ate da ste puni energijeU :ne=

a li osjea li osjeććate da je vaate da je vašša situaija be"i"la"naU :da=a situaija be"i"la"naU :da= a li mislite da je drugim osobama bolje nego vamaUa li mislite da je drugim osobama bolje nego vamaU

:da=:da=



Broj bodova 0&5 je normalno stanje 6&>0Broj bodova 0&5 je normalno stanje 6&>0# bl d ij >> >5 šk



Broj bodova 0&5 je normalno stanje! 6&>0Broj bodova 0&5 je normalno stanje! 6&>0o"nao"na##ava blagu depresiju! a >>&>5 teava blagu depresiju! a >>&>5 tešškukudepresiju.depresiju.

*vaj test se mo*vaj test se mo,,e koristiti kod stariji paijenatae koristiti kod stariji paijenata

u proesu reabilitaije i u bolniu proesu reabilitaije i u bolni##kim i ukim i uvanbolnivanbolni##kim uslovima.kim uslovima.

2e!resija akt"ri riika2e!resija akt"ri riika


@laba briga o sopstvenom "dravlju@laba briga o sopstvenom "dravlju



@laba briga o sopstvenom "dravlju@laba briga o sopstvenom "dravlju @laba kognitivna unkija@laba kognitivna unkija Poremećene svakodnevne aktivnostiPoremećene svakodnevne aktivnosti

Vesti padoviVesti padovi *te,ana mogućnost odanja*te,ana mogućnost odanja Coli#ina i kvalitet israneColi#ina i kvalitet israne

<ijekovi<ijekovi Kloupotreba alkoolaKloupotreba alkoola

2e!resija !"s$jedice2e!resija !"s$jedice


**nesposobljenostnesposobljenost



**nesposobljenostnesposobljenost odatni teret starateljimaodatni teret starateljima @@lab odgovor na mediinsku terapijulab odgovor na mediinsku terapiju

PPoveoveććana stopa morbiditeta i mortalitetaana stopa morbiditeta i mortaliteta PPoveoveććan broj suiidaan broj suiida @manjena ravnote,a@manjena ravnote,a

@manjena br"ina odanja@manjena br"ina odanja Produ,ena rekonvalesenijaProdu,ena rekonvalesenija

2e!resija !"s$jedice2e!resija !"s$jedice


epresija moepresija mo,,e potiati od "lostavljanja "boge potiati od "lostavljanja "bogi ti ij t ij ki ij t d t t lji ti ij t ij ki ij t d t t lj



epresija moepresija mo,,e potiati od "lostavljanja "boge potiati od "lostavljanja "bog"avisnosti gerijatrijski paijenata od staratelja"avisnosti gerijatrijski paijenata od starateljakoji nisu pretjerano vikoji nisu pretjerano vi##ni noni noššenju sa problemimaenju sa problemimate vrste.te vrste.

/ako/ako22e! ako je staratelj ili suprue! ako je staratelj ili supru,,nik paijentanik paijentadepresivan! slidepresivan! sli##ni simptomi mogu da se prenesuni simptomi mogu da se prenesui na samog paijenta.i na samog paijenta.

2e!resija * tretman2e!resija * tretman


epresija nije normalna pojava u starenjuepresija nije normalna pojava u starenju



epresija nije normalna pojava u starenju.epresija nije normalna pojava u starenju. Jedan od najuJedan od naju##inkovitiji i najvainkovitiji i najva,,nijiniji

meani"ama u borbi protiv depresije jemeani"ama u borbi protiv depresije jenaglanaglaššavanje reabilitaije nakon bolesti iliavanje reabilitaije nakon bolesti ili

povrede.povrede. Poka"alo se da je depresija velika prepreka uPoka"alo se da je depresija velika prepreka u

reabilitaiji! tako da je povereabilitaiji! tako da je poveććano obraano obraććanjeanje

papa,,nje na bolesti i povrede! kao i na depresijunje na bolesti i povrede! kao i na depresijuvava,,no "bog prevenije daljeg slabljenjano "bog prevenije daljeg slabljenjapaijenata.paijenata.

2e!resija tretman2e!resija tretman


to prije tretman poto prije tretman po##ne progno"e su boljene progno"e su bolje



to prije tretman poto prije tretman po##ne! progno"e su bolje.ne! progno"e su bolje. MedikamentiMedikamenti 3lektrokonvul"ivna terapija3lektrokonvul"ivna terapija

Biejvioralna terapijaBiejvioralna terapija @vjetlosna terapija@vjetlosna terapija /erapija mu"ikom/erapija mu"ikom

Cod stariji paijenata! odgovarajuCod stariji paijenata! odgovarajućće trajanjee trajanjeantidepresivne terapije je 7&9 sedmia.antidepresivne terapije je 7&9 sedmia.



epresija se moepresija se mo,,e smanjiti i"lae smanjiti i"la,,enjem u susretenjem u susretij t i iij t i i ll šški t bki t b



epresija se moepresija se mo,,e smanjiti i"lae smanjiti i"la,,enjem u susretenjem u susretpaijentovim psipaijentovim psioolološškim potrebama!kim potrebama!adekvatnom isranom! redovnim vjeadekvatnom isranom! redovnim vje,,bama ibama ineometanim snom.neometanim snom.

*sobe u depresiji su*sobe u depresiji su ##estoestosedenterne i nemajusedenterne i nemaju ,,elju daelju dapovepoveććaju svoju i"iaju svoju i"i##ku aktivnost.ku aktivnost.



$je$je,,be podstibe podsti##u luu lu##enjeenjet i it i i



$je$je,,be podstibe podsti##u luu lu##enjeenjeserotonina iserotonina inoradrenalina! kojinoradrenalina! kojidovode do osjedovode do osjeććajaaja

euorije i poboljeuorije i poboljššanoganogmentalnog "dravlja.mentalnog "dravlja.

$je$je,,be takobe tako22e mogue mogu

poboljpobolj

ššati i"iati i"i

##ku kondiijuku kondiiju

i unkionisanje! i timei unkionisanje! i timepoboljpoboljššati kvalitetati kvalitet ,,ivota.ivota.



2e$irij#m2e$irij#m


elirijum je poremeelirijum je poremeććaj paaj pa,,nje.nje.



elirijum je poremeelirijum je poremeććaj paaj pa,,nje.nje. @M&$ :@M&$ :4iagnostic an" Statistical +anual o-4iagnostic an" Statistical +anual o-

+ental 4isor"ers, 5ourth 6"ition+ental 4isor"ers, 5ourth 6"ition=! deini=! deiniššeedelirijum kao varijabilan nivo svijesti i poremedelirijum kao varijabilan nivo svijesti i poremeććajaj

koji prokoji pro,,ima mentalno! biejvioralno iima mentalno! biejvioralno iemoionalno unkionisanje.emoionalno unkionisanje.

VVesto se javlja akutno i traje privremeno.esto se javlja akutno i traje privremeno.

elirijum jeelirijum je ##esto i"a"van i"iesto i"a"van i"i##kom bolekom bolešćšću iliu ilieektima lijekova.eektima lijekova.

2e$irij#m2e$irij#m


Postoje ipoakivni i iperaktivni podtipPostoje ipoakivni i iperaktivni podtipdelirijumadelirijuma



Postoje ipoakivni i iperaktivni podtipPostoje ipoakivni i iperaktivni podtipdelirijuma.delirijuma. VVeešćšća je ipoaktivna varijanta! u kojoj jea je ipoaktivna varijanta! u kojoj je

smanjena psiomotorna aktivnost.smanjena psiomotorna aktivnost. VVesto su neopodni jaki stimulusi da bi seesto su neopodni jaki stimulusi da bi se

pobudila papobudila pa,,nja paijenta! a i tada je ta panja paijenta! a i tada je ta pa,,njanjanekompletna i prola"na.nekompletna i prola"na.

Paijente sa iperaktivnim simptomima! kaoPaijente sa iperaktivnim simptomima! kao šštoto je u"rujanost! je mnogo lak je u"rujanost! je mnogo lakšše prepo"nati negoe prepo"nati negosa ipoaktivnim simptomima.sa ipoaktivnim simptomima.

2e$irij#m2e$irij#m


Naluinaije se javljaju kod (0' paijenata saNaluinaije se javljaju kod (0' paijenata sadelirijumom i javlja se u oba podtipadelirijumom i javlja se u oba podtipa



Naluinaije se javljaju kod (0' paijenata saNaluinaije se javljaju kod (0' paijenata sadelirijumom i javlja se u oba podtipa.delirijumom i javlja se u oba podtipa. $i"ualne aluinaije se$i"ualne aluinaije se ##eešćšće od auditivni.e od auditivni. elirijum se moelirijum se mo,,e noe noćću pogor u pogor ššati! i kodati! i kod

gerijatrijski paijenata segerijatrijski paijenata se ##esto o"naesto o"na##avaavaterminom DsundoWningEterminom DsundoWningE :po:po##etak ili eg"aerbaijaetak ili eg"aerbaijadelirijuma tokom vedelirijuma tokom ve##eri ili noeri ili noćći! sa pobolji! sa poboljššanjima tokomanjima tokom

dana=dana=

..

2e$irij#m2e$irij#m


@imptomi delirijuma mogu trajati nekoliko sati do@imptomi delirijuma mogu trajati nekoliko sati dosedmiasedmia



@imptomi delirijuma mogu trajati nekoliko sati do@imptomi delirijuma mogu trajati nekoliko sati dosedmia.sedmia. ierenijalna dijagno"a ukljuierenijalna dijagno"a uklju##uje psiotiuje psioti##nene

poremeporemeććaje! demeniju i epilepsiju.aje! demeniju i epilepsiju. elirijum treba ra"likovati od demenije.elirijum treba ra"likovati od demenije.

2e$irij#m #r"ci2e$irij#m #r"ci


elirijum seelirijum se ##esto javlja kao direktna i"ioloesto javlja kao direktna i"iološškakaposljedia opposljedia opššteg mediinskog stanjateg mediinskog stanja



jj j jj jposljedia opposljedia opššteg mediinskog stanja.teg mediinskog stanja. anemija! uremija! ipoksija! ipoglikemija!anemija! uremija! ipoksija! ipoglikemija! inlamatorna stanja! moinlamatorna stanja! mo,,dani udar!dani udar! insuiijenija sra! insuiijenija jetre!insuiijenija sra! insuiijenija jetre! plupluććna embolijana embolija!! tumoritumori manjak sna! sen"ornmanjak sna! sen"ornii poremeporemeććajajii!! nkontinenijnkontinenija!a! deidrataijdeidrataija...a...

2e$irij#m #r"ci2e$irij#m #r"ci


elirijum seelirijum se ##esto javlja kao re"ultat intoksikaijeesto javlja kao re"ultat intoksikaijemedikamentima ili drugim supstanamamedikamentima ili drugim supstanama



jj j j jj j jmedikamentima ili drugim supstanama.medikamentima ili drugim supstanama. <ijekovi koji su naj<ijekovi koji su naj##eešćšće pove"ani sae pove"ani sa

delirijumom sudelirijumom su88 antiolinergii!antiolinergii! ssedativiedativi!! ipnotii! narkotii!ipnotii! narkotii! blokatori istaminski reeptorablokatori istaminski reeptora lijekovi "a tretiranje Parkinsonove bolestilijekovi "a tretiranje Parkinsonove bolesti

2e$irij#m akt"ri riika2e$irij#m akt"ri riika


elirijum se detektuje kod samo )0&50'elirijum se detektuje kod samo )0&50'paijentapaijenta



j jj jpaijenta.paijenta. i"ik je povei"ik je poveććan kod paijenata koji suan kod paijenata koji su88 tetešško bolesniko bolesni stariji od O0 godinastariji od O0 godina psii#kim poremećajimapsii#kim poremećajima



rugi ri"iko&aktori podra"umijevajurugi ri"iko&aktori podra"umijevaju88 ijij dij tikdij tik k itik iti ii ćć jj



g p j jg p j j ranijeranije dijagnostikovandijagnostikovan kognitivnkognitivnii poremeporemeććajaj elektrolitni disbalanselektrolitni disbalans

ipoalbuminemijuipoalbuminemiju upotrebu veupotrebu veććeg broja medikamenataeg broja medikamenata sen"orne poremesen"orne poremeććajeaje

ranije traumeranije traume



BolniBolni##ko okruko okru,,enje jeenje je ##estest u"roku"rok delirijuma.delirijuma. M t lit t b l i j + +0 t iM t lit t b l i j + +0 t išši k di k d



j jj j jj Mortalitet u bolniama je +&+0 puta viMortalitet u bolniama je +&+0 puta višši kodi kod

paijenata sa delirijumom.paijenata sa delirijumom. PProlongirana ospitali"aija! poremerolongirana ospitali"aija! poremeććena i"iena i"i##kaka

unkija i trend ostavljanja stariji u staraunkija i trend ostavljanja stariji u stara##kekedomove su dodatni aktor domove su dodatni aktor ii..

2e$irij#m !"s$jedice2e$irij#m !"s$jedice


Posljedie delirijuma kod stariji paijenata sPosljedie delirijuma kod stariji paijenata su8u8 l blj k i ijoslabljena kogniija



j j j p jj j j p j oslabljena kogniijaoslabljena kogniija imobilitetimobilitet

smanjenje mogusmanjenje moguććnosti i"vr nosti i"vr ššavanjaavanjasvakodnevnisvakodnevni ,,ivotni unkijaivotni unkija soijalna i"olaijasoijalna i"olaija deidrataija! malnutiijadeidrataija! malnutiija aspiraiona pneumonijaaspiraiona pneumonija dekubitalni ulkusidekubitalni ulkusi

2e$irij#m !"s$jedice2e$irij#m !"s$jedice


Prolongirana kognitivna disunkija moProlongirana kognitivna disunkija mo,,e ostavitie ostavititrajne probleme sa pamtrajne probleme sa pamććenjemenjem



g g jg g jtrajne probleme sa pamtrajne probleme sa pamććenjem.enjem. eellirantni paijenti su poveirantni paijenti su poveććano i"loano i"lo,,eni ri"ikueni ri"iku

od i"vr od i"vr ššavanja suiida.avanja suiida. PovePoveććana je i stopa mortaliteta paijenata saana je i stopa mortaliteta paijenata sa

delirijumom!delirijumom! ##ak i nakon dvije godine od akutneak i nakon dvije godine od akutneepi"ode delirijuma.epi"ode delirijuma.

2e$irij#m screenin+2e$irij#m screenin+


@ ob"irom da je postoperativni delirijum@ ob"irom da je postoperativni delirijum ##est uest ugerijatrijskoj populaiji trebalo bi preoperativnogerijatrijskoj populaiji trebalo bi preoperativno



j p p jj p p jgerijatrijskoj populaiji! trebalo bi preoperativnogerijatrijskoj populaiji! trebalo bi preoperativnoobratiti paobratiti pa,,nju na nji.nju na nji.

?aktori koji pove?aktori koji poveććavaju ri"ik delirijuma irur avaju ri"ik delirijuma irur šškiki

obraobra22eni paijenta su8eni paijenta su8 postojepostojećća demenijaa demenija slab kardijalni outputslab kardijalni output

perioperatiperioperativvna ipoten"ijana ipoten"ija postoperativna ipoksijapostoperativna ipoksija upotreba antiolinergikaupotreba antiolinergika

2e$irij#m screenin+2e$irij#m screenin+


MeMe22u aktore kojima se mou aktore kojima se mo,,e predvidjetie predvidjetipostoperativni delirijum su8postoperativni delirijum su8



jj p jp jpostoperativni delirijum su8postoperativni delirijum su8 dubokdubokaa staroststarost slaba kognitivna unkijaslaba kognitivna unkija oslabljena i"ioslabljena i"i##ka unkijaka unkija "loupotreba alkoola"loupotreba alkoola poremeporemeććaj natrijuma! kalijuma i gluko"eaj natrijuma! kalijuma i gluko"e operaija aortne aneuri"me i nekardijalnaoperaija aortne aneuri"me i nekardijalna

torakalna operaijatorakalna operaija

2e$irij#m !re.encija2e$irij#m !re.encija


ktivnosti koje stimuli ktivnosti koje stimuliššu kogniiju mou kogniiju mogugu smanjitismanjitiri"ik kognitivnog poremeri"ik kognitivnog poremeććajaaja :raspravljanje o:raspravljanje o



jj g jg j gg jjri"ik kognitivnog poremeri"ik kognitivnog poremeććajaaja :raspravljanje o:raspravljanje o

tekutekuććim dogaim doga22ajima=ajima=.. ktivne vje ktivne vje,,be pomabe poma,,u da se sprijeu da se sprije##i imobilitet!i imobilitet!

koji jekoji je ##est prateest pratećći aktor.i aktor. elaksirajuelaksirajućća mu"ika! masaa mu"ika! masa,,a i smanjenje bukea i smanjenje buke

tokom spavanja mogu poboljtokom spavanja mogu poboljššati san.ati san.

2e$irij#m !re.encija2e$irij#m !re.encija


$i"uelne i auditivne naprave mogu pobolj$i"uelne i auditivne naprave mogu poboljššatiatieventualni sen"orni poremeeventualni sen"orni poremeććajaj



g jg jeventualni sen"orni poremeeventualni sen"orni poremeććaj.aj. 1adoknada te1adoknada te##nosti monosti mo,,e smanjiti pojavue smanjiti pojavu

deidrataije! stoga se preporudeidrataije! stoga se preporu##uje dauje da je je

paijentpaijentuu :na no:na noććnom ormarinom ormarićću=u= ddostupnoostupno pipićeće..

2e$irij#m tretman2e$irij#m tretman


3duk3dukaaija osoblja koje se brine o paijentu iija osoblja koje se brine o paijentu iporodie je veoma vaporodie je veoma va,,na jerna jer oni mogu da prateoni mogu da prate



porodie je veoma vaporodie je veoma va,,na jer na jer oni mogu da prateoni mogu da prateuu##estalost i trajanje promjena mentalnog stanjaestalost i trajanje promjena mentalnog stanjapaijenta.paijenta.

@taratelji ili@taratelji ili ##lanovi porodie paijenta bi trebalilanovi porodie paijenta bi trebali##esto da odr esto da odr ,,avaju kontakt sa paijentom.avaju kontakt sa paijentom.



ContinuiranContinuiranaa komunikaija sakomunikaija sa paijentpaijentomom tokomtokomdana trebadana treba dada bbudeude dio reabilitaijedio reabilitaije.



dana trebadana treba dada bbudeude dio reabilitaije.dio reabilitaije. 1ije lo1ije lošše staviti u paijentovu sobu sat sa velikime staviti u paijentovu sobu sat sa velikim

brojkama! kalendar i raspored aktivnostibrojkama! kalendar i raspored aktivnosti

planirani "a tekuplanirani "a tekućći dan.i dan. *kolina paijenta bi se trebala prilagoditi*kolina paijenta bi se trebala prilagoditi sam"sam"

paijentu! pogotovo ako ima sen"orni deiita.paijentu! pogotovo ako ima sen"orni deiita.

PreporuPreporu##uje se i dr uje se i dr ,,anje personalni predmeta ianje personalni predmeta iotograija porodie u bli"ini paijenta.otograija porodie u bli"ini paijenta.



Paijenti bi trebali imati slobodan pristuPaijenti bi trebali imati slobodan pristupp novinama radio urenovinama! radio ure22ajima i televi"oru da biajima i televi"oru da bi



novinama! radio urenovinama! radio ure22ajima i televi"oru da biajima i televi"oru da bimogli da prate tekumogli da prate tekućće dogae doga22aje.aje.

/ako/ako22e bi trebali i"la"iti i" sobe i biti ukljue bi trebali i"la"iti i" sobe i biti uklju##eni ueni u

bilo kakve i"ibilo kakve i"i##ke aktivnosti najmanje dva putake aktivnosti najmanje dva putadnevno.dnevno.

1o1oćću bi trebalou bi trebalo ššto manje prekidati san paijentato manje prekidati san paijenta

da ne bi dola"ilo do nepotrebne de"orijentaije ida ne bi dola"ilo do nepotrebne de"orijentaije i"bunjenost"bunjenosti.i.



$e"ivanje paijenta bi trebalo upotrijebiti samo$e"ivanje paijenta bi trebalo upotrijebiti samoako postoji moguako postoji moguććnost povrenost povre22ivanja sebe iliivanja sebe ili



ako postoji moguako postoji moguććnost povrenost povre22ivanja sebe iliivanja sebe ilidrugidrugi :p:povrede i smrtni sluovrede i smrtni slu##ajevi nisu rijetkost kodajevi nisu rijetkost kod

paijenata sa delirijumompaijenata sa delirijumom==.. elirijum je relativnoelirijum je relativno ##est kod gerijatrijskiest kod gerijatrijski

paijenata tokom akutne ospitali"aije.paijenata tokom akutne ospitali"aije.



ABG% 000 $#$0%#ABG% 000 $#$0%#

2emencija2emencija


emenija predstavlja poremeemenija predstavlja poremeććenu memoriju ienu memoriju ijo jošš najmanje jednu kognitivnu unkijunajmanje jednu kognitivnu unkiju :aa"ija!:aa"ija!



jojošš najmanje jednu kognitivnu unkijuaj a je jed u og t u u ju :aa"ija!:a a ja!

apraksija! agno"ijaapraksija! agno"ija......==..

WHO deiniWHO deini11e demencij# ka" !"remee demencij# ka" !"reme00ajaj

mem"rije3 nar"mem"rije3 nar",,it" # .ei #it" # .ei #,,enja n".i%enja n".i%

in"rmacija3 a k"ji traje d#in"rmacija3 a k"ji traje d#//e "d 4 mjeseci5e "d 4 mjeseci5




2emencija2emencija


emenija nije normalan dio starenja.emenija nije normalan dio starenja. emenija moemenija mo,,e onesposobiti paijenta ue onesposobiti paijenta u



emenija moemenija mo,,e onesposobiti paijenta ue onesposobiti paijenta uobavljanju svakodnevni poslova i dovesti doobavljanju svakodnevni poslova i dovesti dosoijalne neprilagosoijalne neprilago22enosti.enosti.

ijagno"a se ba"ira na laganom poijagno"a se ba"ira na laganom po##etkuetkukognitivni poremekognitivni poremeććaja i stalnoj progresiji.aja i stalnoj progresiji.

2emencija2emencija


ijagno"a je sigurna kada se iskljuijagno"a je sigurna kada se isklju##e svi drugie svi drugiu"roi kognitivni poremeu"roi kognitivni poremeććaja.aja.



g pg p jj /i drugi u"roi podra"umijevaju mediinske!/i drugi u"roi podra"umijevaju mediinske!

neuroloneurološške i psiijatrijske probleme.ke i psiijatrijske probleme.

emenija se mora ra"likovati od delirijuma.emenija se mora ra"likovati od delirijuma.

2emencija #r"ci2emencija #r"ci


:lajmerova bolest= je naj :lajmerova bolest= je naj##eešćšćii oblikoblik demenije.demenije.



jj je etiolo je etiološški aktor kod 60&70' stariji osobaki aktor kod 60&70' stariji osoba

sa demenijom.sa demenijom. Prevalena se udvostruPrevalena se udvostru##uje svaki 5 godinauje svaki 5 godina

nakon navr nakon navr ššene 60ene 60.. godineQ sodno tome! dogodineQ sodno tome! doO5O5.. godine! )0' osoba ima lajmerovu bolest.godine! )0' osoba ima lajmerovu bolest.



$askularna demenija! ili multi&inarkt demenija$askularna demenija! ili multi&inarkt demenija:M= je etiolo:M= je etiološški aktor u >5&+5' sluki aktor u >5&+5' slu##ajevaajeva



: = j: = j jjdemenije stariji paijenata.demenije stariji paijenata.

4 pore4 pore22enju sa ! M ima nagao poenju sa ! M ima nagao po##etak ietak i

dola"i sa iperten"ijom.dola"i sa iperten"ijom. JJavljaavlja se #se #eešćešće kod mukod mušškaraa nego kodkaraa nego kod ,,ena.ena. PProniljivostroniljivost je #esto je #esto sasa##uvana! ali sama liuvana! ali sama li##nostnost

je poljuljana je poljuljana.. NNod jeod je ##esto poremeesto poremeććen.en.



Potenijalno rever"ibilna demenija se javlja kodPotenijalno rever"ibilna demenija se javlja kod+&5' stariji paijenata sa demenijom+&5' stariji paijenata sa demenijom..



j p j jj p j j **va vrsta demenije mova vrsta demenije mo,,e biti re"ultate biti re"ultat88 trovanja lijekovima! metabolitrovanja lijekovima! metaboli##ki poremeki poremeććaja!aja! subduralnog ematoma! idroealusa! siilisa!subduralnog ematoma! idroealusa! siilisa! iper i ipotireoidi"ma! ipokalemijeiper i ipotireoidi"ma! ipokalemije!! nedostatka vitamina B>+!nedostatka vitamina B>+! nedostatka niaina!...nedostatka niaina!...

2emencija2emencija


@@tepen rever"ibilnosti je ogranitepen rever"ibilnosti je ograni##en ako je doen ako je doššlolodo trajnog neurolodo trajnog neurološškog okog oššteteććenja.enja.



j gj g gg jj *bi*bi##no se javljaju paranoidne misli.no se javljaju paranoidne misli. Naluinaije su najNaluinaije su naj##eešćšće vi"uelne.e vi"uelne. Cako demenija napreduje! dola"i doCako demenija napreduje! dola"i do

propadanja kontrole emoija! motivaije ipropadanja kontrole emoija! motivaije isoijalnog ponasoijalnog ponaššanja.anja.

4"bu4"bu22enost i agresija se javljaenost i agresija se javlja ##ak kod O0'ak kod O0'paijenata sapaijenata sa demenijom.demenijom.

2emencija2emencija


4"bu4"bu22enost je glavni ra"log instituionali"aijeenost je glavni ra"log instituionali"aije jer su staratelji i"lo jer su staratelji i"lo,,eni velikom stresu.eni velikom stresu.



j jj j @koro 75' paijenata sa demenijom se stavlja@koro 75' paijenata sa demenijom se stavlja

u instituije "a njegu na duu instituije "a njegu na du,,e vrijeme.e vrijeme. Paijenti sa demenijomPaijenti sa demenijom ,,ive joive jošš otprilikeotprilike 55&>0&>0

godina nakon prve pojave simptoma.godina nakon prve pojave simptoma.

/ro/rošškovi mediinske! dugorokovi mediinske! dugoro##ne i kune i kuććne njege i gubii koji proi"ila"ene njege i gubii koji proi"ila"esmanjenjem produktivnosti usljed demenije i"nose godismanjenjem produktivnosti usljed demenije i"nose godiššnje oko >0nje oko >0milijardi dolara.milijardi dolara.

A$c%ajmer".a demencijaA$c%ajmer".a demencija


lajmerova demenija predstavlja progresivni lajmerova demenija predstavlja progresivnimentalni deiit koji se maniestuje gubitkommentalni deiit koji se maniestuje gubitkom



j j gpamćenja! nemogućnošću ra#unanja! gubitkompamćenja! nemogućnošću ra#unanja! gubitkomvi"uelno&prostorne orijentaije! konu"ijom ivi"uelno&prostorne orijentaije! konu"ijom i

de"orijentaijom.de"orijentaijom. MMoo,,e se javitie se javiti ii prije 60prije 60.. godine starosti.godine starosti. @inonimi8@inonimi8 lajmerova bolest lajmerova bolest Primarna senilna demenijaPrimarna senilna demenija Presenilna demenijaPresenilna demenija





A$c%ajmer".a demencija akt"ri riikaA$c%ajmer".a demencija akt"ri riika


@tarost@tarost ?amilijarna ?amilijarna



?amilijarna j Clini#ka depresijaClini#ka depresija

Povrede glavePovrede glave

Malen obim glave i smanjena mo,dana masaMalen obim glave i smanjena mo,dana masa 1i,i nivo obra"ovanja1i,i nivo obra"ovanja



TTene su pod veene su pod veććim ri"ikom od muim ri"ikom od mušškaraa!karaa! ##ak iak iako se eliminiako se eliminišše due du,,ii ,,ivotniivotni vijekvijek ,,ena.ena.



A$c%ajmer".a demencija t"k &"$estiA$c%ajmer".a demencija t"k &"$esti


4 literaturi se spominju4 literaturi se spominju ##etiri a"e .etiri a"e .



Prva fazaPrva faza je predklini je predklini##ka i deinika i deinišše se kao blage se kao blagkognitivni poremekognitivni poremeććaj.aj.

Paijenti sa predkliniPaijenti sa predklini##kom imaju usporenokom imaju usporenopodsjepodsjeććanje! ali nemaju drugi koanje! ali nemaju drugi koggnitivni initivni iunkionalni poremeunkionalni poremeććaja.aja.



Druga fazaD

ruga faza se sastoji ose sastoji odd neneššto vito viššeg stepenaeg stepenakognitivnog poremekognitivnog poremeććaja i obiaja i obi##no se javlja >&)no se javlja >&)



godine nakon pogodine nakon po##etka simptoma.etka simptoma. Paijent ima problemPaijent ima problemaa sa prisjesa prisjeććanjem nedavnianjem nedavni

dogadoga22aja! u rasulu je! ne moaja! u rasulu je! ne mo,,e da "apamti kojie da "apamti koji je datum! ima vi"uelnoprostorne poreme je datum! ima vi"uelnoprostorne poremeććaje iaje iteškoćeteškoće sa svatanjem i rjesa svatanjem i rješšavanjem problema.avanjem problema.

Mogu se javiti i promjene raspoloMogu se javiti i promjene raspolo,,enja kojeenja kojeukljuuklju##uju i iritiranost!uju i iritiranost! ššto moto mo,,e dovesti doe dovesti dosoijalne i"olaije.soijalne i"olaije.



TreTreć ć a fazaa faza je umjeren poreme je umjeren poremeććaj! i on se obiaj! i on se obi##nono javlja +&O godina nakon po javlja +&O godina nakon po##etka simetka simpptoma.toma.



Paijent ne moPaijent ne mo,,e da ue da u##i i pamti novijei i pamti novijeinormaije ninormaije naa dudu,,e od 5 minuta.e od 5 minuta.

maju i temaju i tešškokoćća sa osnovnim raa sa osnovnim ra##unskimunskimoperaijama! odgovaranjem na jednostavnaoperaijama! odgovaranjem na jednostavnapitanja i orijentaijom u vremenu i prostoru.pitanja i orijentaijom u vremenu i prostoru.

4 ovoj a"i su vi4 ovoj a"i su višše i"rae i"ra,,eni unkionalnieni unkionalniporemeporemeććajiaji! aluinaije! ra"dra,ljivost! agresija!! aluinaije! ra"dra,ljivost! agresija!poremećaji rasu2ivanja i lutanje.poremećaji rasu2ivanja i lutanje.



UU etvrtoj etvrt

oj a"i karakteristia"i karakteristi##an je jako i"raan je jako i"ra,,enenporemeporemeććaj! i obiaj! i obi##no se javlja 6&no se javlja 6&>0>0 godina nakongodina nakon



pojave prvi simptoma.pojave prvi simptoma. Paijent ima poremePaijent ima poremeććenu memoriju i ne moenu memoriju i ne mo,,ee

da pida pišše i prertava rtee i prertava rte,,e.e. PPostoji nera"umljivost u komunikaiji.ostoji nera"umljivost u komunikaiji. 4 ovoj a"i paijent je4 ovoj a"i paijent je ##esto inkontinentan i uesto inkontinentan i u

potpunosti "avisan od drugi.potpunosti "avisan od drugi.

A$c%ajmer".a demencija tretmanA$c%ajmer".a demencija tretman


/re/rettman demenije se ba"ira na poboljman demenije se ba"ira na poboljššavanjuavanjukvalitetakvaliteta ,,ivota paijenta i jaivota paijenta i ja##anjaanja



unkionalnosti okusiranjem na kogniiju!unkionalnosti okusiranjem na kogniiju!raspoloraspolo,,enje i ponaenje i ponaššanje.anje.

Prvi korak je identiikovanje u"roka ili aktora kojiPrvi korak je identiikovanje u"roka ili aktora kojidovode do demenije.dovode do demenije.

*kru*kru,,enje paijenta ne bi trebalo mijenjati da seenje paijenta ne bi trebalo mijenjati da se

ne bi unosila dodatna konu"ija.ne bi unosila dodatna konu"ija.



Biejvioralne tenikeBiejvioralne tenike :na primjer odvla:na primjer odvla##enje paenje pa,,nje=nje=!!terapija mu"ikom i masaterapija mu"ikom i masa,,a su bitni u nje"ia su bitni u nje"i



paijenta sa demenijom ipaijenta sa demenijom i psii#kimpsii#kim problemima.problemima.

PovePoveććano i"laganje sunu moano i"laganje sunu mo,,e biti korisno dae biti korisno dabi se poboljbi se poboljššao iklus spavanjaao iklus spavanja ššto po"itivnoto po"itivnoutiuti##e na ponae na ponaššanje paijenta.anje paijenta.

Nigijena spavanja podra"umijeva ukidanjeNigijena spavanja podra"umijeva ukidanjedrijemanja po danu! nodrijemanja po danu! noććnog pijenja vode inog pijenja vode iunounoššenjenjaa koeina.koeina.



Blage vjeBlage vje,,be u jutarnjimbe u jutarnjim ##asovima! nad"or!asovima! nad"or!korikorišštenje notenje noććnog ormarinog ormarićća i odr a i odr ,,avanje sobe uavanje sobe u



smislu smanjivanja buke mogu biti od pomosmislu smanjivanja buke mogu biti od pomoćći.i. 3dukaija porodie ili staratelja je glavna ta3dukaija porodie ili staratelja je glavna ta##kaka

njege paijenta.njege paijenta. PoPo,,eljno je da osoba koja se stara o paijentueljno je da osoba koja se stara o paijentu

dobro po"najedobro po"naje dotidoti##nog! njegove unkionalnenog! njegove unkionalne

sposobnosti ali i slabosti! da bi mogao primijetitisposobnosti ali i slabosti! da bi mogao primijetitipromjenu koja mopromjenu koja mo,,e da "nae da "na##i pogor i pogor ššanje ilianje ilipoboljpoboljššanje simptoma.anje simptoma.



*d pomo*d pomoćći je da se uspostavi dnevni rasporedi je da se uspostavi dnevni rasporedaktivnosti paijenta da bi muaktivnosti paijenta da bi mu ,,ivot bio na nekiivot bio na neki#i i



nana##in organi"ovan.in organi"ovan. @vakodnevne aktivnosti bi trebao i"vr @vakodnevne aktivnosti bi trebao i"vr ššavati uavati u

skladu sa svojim moguskladu sa svojim moguććnostima.nostima. *kupaionalna terapija mo*kupaionalna terapija mo,,e pomoe pomoćći ui u

tenikama "a popravljanje individualnitenikama "a popravljanje individualni

disabiliteta i da bolje upo"na staratelje odisabiliteta i da bolje upo"na staratelje opotrebama paijenta.potrebama paijenta.



$e$ećća i"ia i"i##ka aktivnost nosi sa sobom manji ri"ikka aktivnost nosi sa sobom manji ri"ikkognitivni poremekognitivni poremeććaja i demenije bilo kojeaja i demenije bilo kojet



vrste.vrste. $a$a,,an dio njege paijenta je i i"ikalna terapija!an dio njege paijenta je i i"ikalna terapija!

trebalo bi uvestitrebalo bi uvesti i #i #eešćšćee ššetnje.etnje. Proeduralno uProeduralno u##enjeenje :u:u##enje i"voenje i"vo22enjem aktivnosti=enjem aktivnosti=

bi trebalo nastavitibi trebalo nastaviti ##ak i ako je deklarativnoak i ako je deklarativno:u:u##enje verbalnim instrukijama=enje verbalnim instrukijama=

poremeporeme

ććeno.eno.



VVesto se deesto se deššava da staratelj DpregoriEava da staratelj DpregoriE ##uvajuuvajuććiipaijente sa demenijom! i to bi se trebalopaijente sa demenijom! i to bi se trebalok k ijk k ij ##i iiti



svakako sprijesvakako sprije##iti.iti. PomoPomoćć staratelju mo"e odgoditistaratelju mo"e odgoditi

instituionali"aiju paijentainstituionali"aiju paijenta.. $$eećći tereti teret je je na starateljima koji vode rana starateljima koji vode ra##una ouna o

pokretnim nego o nepokretnim paijentima.pokretnim nego o nepokretnim paijentima.



a"log tome je naja"log tome je naj##eešćšće lutanje pokretnie lutanje pokretnipaijenata!paijenata! ššto "atto "atii jeva poja jeva poja##an nad"or nadan nad"or nadjiji



njima.njima. <utanje<utanje ##esto moesto mo,,e dovestie dovesti ii do atalne povrede.do atalne povrede. ko "a to postoje mogu ko "a to postoje moguććnosti! mogu se unosti! mogu se u

sobama postaviti alarmi kojisobama postaviti alarmi koji ććee onemogućitionemogućitilutanjelutanje paijentpaijentaaQQ ##ak postoje i narukvie "aak postoje i narukvie "a

paijente koji lutaju da bi se kasnije mogli napaijente koji lutaju da bi se kasnije mogli na

ćći.i.



@oijalni radnii@oijalni radnii ::smanjuju soijalnu i"olaiju!smanjuju soijalnu i"olaiju! ššto jeto jevrlo bitno kod paijenata u ranim stadijumima demenije!vrlo bitno kod paijenata u ranim stadijumima demenije!kada jokada jošš uvijek nisu potpuno "avisni od drugiuvijek nisu potpuno "avisni od drugi==



kada jokada jošš uvijek nisu potpuno "avisni od drugiuvijek nisu potpuno "avisni od drugi==

Psiolo"iPsiolo"i

Medikamentna terapijaMedikamentna terapija



1europrotektivne supstane! kao1europrotektivne supstane! kao ššto su vitaminto su vitamin33 :do +000 :do +000 JJ po danu=po danu= i selegilini selegilin :M* inibitor=:M* inibitor= j d j i j jj d j i j j



usporavaju napredovanje i smanjujuusporavaju napredovanje i smanjujuporemeporemeććaje i"vr aje i"vr ššavanja svakodnevni dnevniavanja svakodnevni dnevni

aktivnosti.aktivnosti.


Zak$j#,akZak$j#,ak

delirijum i demenija su ogromna briga u delirijum i demenija su ogromna briga ugerijatrijskoj populaiji.gerijatrijskoj populaiji.



@vjesnost svi kognitivni i biejvioralni@vjesnost svi kognitivni i biejvioralnipromjena je veoma va,na pri okusiranju napromjena je veoma va,na pri okusiranju na

reabilitaiju.reabilitaiju. *ve promjene "natno uti#u kako na kvalitet*ve promjene "natno uti#u kako na kvalitet

,ivota samog paijenta! tako i na dobrobit,ivota samog paijenta! tako i na dobrobitstaratelja i #lanova porodie.staratelja i #lanova porodie.



-arkins"n".a &"$est-arkins"n".a &"$est


Parkinsonova bolest jeParkinsonova bolest je jedna od naj#ešći jedna od naj#ešćid ti ineurodegenerativni



neurodegenerativnineurodegenerativnibolesti današnjegbolesti današnjeg

vremena.vremena. me je dobila po rme je dobila po r

Jamesu Parkinsonu koji jeJamesu Parkinsonu koji je>O>7. god.prvi opisao>O>7. god.prvi opisao

simptome ove bolesti usimptome ove bolesti usvom po"natom eseju Xsvom po"natom eseju X**drtajućoj parali"iFdrtajućoj parali"iF



Javlja se kod >' populaije starije od 60 godina.Javlja se kod >' populaije starije od 60 godina. 1ešto #ešće oboljevaju muškari nego ,ene.1ešto #ešće oboljevaju muškari nego ,ene.



Parkinsonovu bolest :PParkinsonovu bolest :PBB= trenutno ima otprilike= trenutno ima otprilike> milion ljudi u @jevernoj merii.> milion ljudi u @jevernoj merii.

Prevalenija se povePrevalenija se poveććava sa starosti i "aava sa starosti i "ao#ekivati je da će biti sve #ešća kako jeo#ekivati je da će biti sve #ešća kako jeprodu,en ,ivotni vijek ljudi.produ,en ,ivotni vijek ljudi.



1astanak Parkinsonove1astanak Parkinsonovebolesti usko je pove"anbolesti usko je pove"ansa nedostatkomsa nedostatkom



sa nedostatkomsa nedostatkomdopamina tj.dopamina tj.

propadanjempropadanjemdopaminergi#kidopaminergi#kineurona u dijelu mo"ganeurona u dijelu mo"gakoji se na"iva sukoji se na"iva subbstantiastantia

nigra! a "adu,en je "anigra! a "adu,en je "akontrolu voljni pokreta.kontrolu voljni pokreta.



diopatska PBdiopatska PB :koju deinišu glavni "nakovi kao što su:koju deinišu glavni "nakovi kao što sutremor u miru! rigidost! bradikine"ija! i posturalnatremor u miru! rigidost! bradikine"ija! i posturalna

nestabilnost=nestabilnost= mora se ra"likovati od drugimora se ra"likovati od drugi



nestabilnost=nestabilnost= mora se ra"likovati od drugimora se ra"likovati od drugi:sekundarni=:sekundarni= u"roka parkinsoni"ma.u"roka parkinsoni"ma.



ako starenje ima odredjene DparkinsonskeEako starenje ima odredjene DparkinsonskeEkarakteristike! jasno je da PB ne spada u domenkarakteristike! jasno je da PB ne spada u domennormalnog starenjanormalnog starenja



normalnog starenja.normalnog starenja. @tarenje dovodi do gubitka nigrostrijatni@tarenje dovodi do gubitka nigrostrijatni

dopaminergi#ki neurona što dovodi dodopaminergi#ki neurona što dovodi do"na#ajnog pada konentraije dopamina u"na#ajnog pada konentraije dopamina uputamenu nakon navršene 60. godine.putamenu nakon navršene 60. godine.



pak taj gubitak u starenju nije toliki koliki je kodpak taj gubitak u starenju nije toliki koliki je kodidiopatske PB.idiopatske PB.

4 kl d ti l t l i t l i i4 kl d ti l t l i t l i i



4 skladu sa tim! lateralni ventralni ni"4 skladu sa tim! lateralni ventralni ni"supstanije nigre je relativno pošte2en usupstanije nigre je relativno pošte2en u

normalnom starenju! dok je poprili#no "avaćennormalnom starenju! dok je poprili#no "avaćenu PB.u PB.

Cod stariji osoba je povećana konentraijaCod stariji osoba je povećana konentraijamonoaminooksida"e B u mo"gu! i podlo,nije sumonoaminooksida"e B u mo"gu! i podlo,nije sutoksi#nim eektima od mla2i osoba.toksi#nim eektima od mla2i osoba.



1eke studije poka"uju da je smanjena u#estalost1eke studije poka"uju da je smanjena u#estalost javljanja Parkinsonove bolesti od 75. do O0. javljanja Parkinsonove bolesti od 75. do O0.godinegodine



godine.godine. Br"ina degeneraije dopaminergi#ki neurona uBr"ina degeneraije dopaminergi#ki neurona u

nuleus audatusu je sli#na be" ob"ira da linuleus audatusu je sli#na be" ob"ira da lipo#inje prije ili poslije 60. godine starosti.po#inje prije ili poslije 60. godine starosti.



@li#no tome! gubitak neurona u supstaniji nigri@li#no tome! gubitak neurona u supstaniji nigrinije veći! a mo,da je #ak i manji! kada se bolestnije veći! a mo,da je #ak i manji! kada se bolestispolji u starijoj ,ivotnoj dobiispolji u starijoj ,ivotnoj dobi



ispolji u starijoj ,ivotnoj dobi.ispolji u starijoj ,ivotnoj dobi. ako starenje predstavlja dodatni ri"ik ra"vojuako starenje predstavlja dodatni ri"ik ra"voju

PB! i"gleda da nije glavni u"rok degeneraijiPB! i"gleda da nije glavni u"rok degeneraijidopaminergi#ki neurona.dopaminergi#ki neurona.

-arkins"n".a &"$est-arkins"n".a &"$est !arkins"niam !arkins"niam


/ipi/ipi##ni simptomi parkinsoni"ma! sa iniijalnoni simptomi parkinsoni"ma! sa iniijalnoasimetriasimetri##nim tremorom u miru! bradikine"ijom! inim tremorom u miru! bradikine"ijom! irigiditetom se mogu javiti kod paijenta bilo kojerigiditetom se mogu javiti kod paijenta bilo koje



rigiditetom se mogu javiti kod paijenta bilo kojerigiditetom se mogu javiti kod paijenta bilo kojedobi.dobi.

pak! paijenti kod koji se kasnije ra"vije bolestpak! paijenti kod koji se kasnije ra"vije bolestimaju uglavnom simetriimaju uglavnom simetri##ne simptome.ne simptome.

$iše od jedne trećine paijenata kod koji se$iše od jedne trećine paijenata kod koji sebolest ra"vije poslije 75. godine starosti! nebolest ra"vije poslije 75. godine starosti! nereaguju na terapiju levodopom.reaguju na terapiju levodopom.



@ ob"irom da nema klini@ ob"irom da nema klini##ki dijagnostiki dijagnosti##kikitestova koji bi je potvrdili! dijagno"a idiopatsketestova koji bi je potvrdili! dijagno"a idiopatskeParkinsonove bolesti se svodi na kliniParkinsonove bolesti se svodi na klini##kuku



Parkinsonove bolesti se svodi na kliniParkinsonove bolesti se svodi na klini##kukuprojenu ba"iranu na tipiprojenu ba"iranu na tipi##noj istoriji bolesti inoj istoriji bolesti i

karakteristikarakteristi##nom neurolonom neurološškom pregledu.kom pregledu.



@va #etiri kardinalna klini#ka "naka trebaju biti@va #etiri kardinalna klini#ka "naka trebaju bitiprisutna da bi se postavila dijagno"a8prisutna da bi se postavila dijagno"a8



tremor u mirutremor u miru rigidostrigidost bradikine"ijabradikine"ija posturalna nestabilnostposturalna nestabilnost



ko su akine"ija i rigidnost ko su akine"ija i rigidnost :#ak i unilateralni=:#ak i unilateralni=

prisutni! a odsutan je tremor u miru! dijagno"aprisutni! a odsutan je tremor u miru! dijagno"aParkinsonove bolesti je diskutabilna i trebaju seParkinsonove bolesti je diskutabilna i trebaju se



Parkinsonove bolesti je diskutabilna! i trebaju seParkinsonove bolesti je diskutabilna! i trebaju seu"eti u ob"ir drugi u"roi parkinsoni"ma.u"eti u ob"ir drugi u"roi parkinsoni"ma.

Cada se postavi dijagno"a Parkinsonove bolestiCada se postavi dijagno"a Parkinsonove bolestiili parkinsoni"ma! treba se obratiti pa,nja naili parkinsoni"ma! treba se obratiti pa,nja naisklju#ivanje8 speii#ni etiološki aktora!isklju#ivanje8 speii#ni etiološki aktora!lijekove! toksine! anoksi#ku povredu mo"ga!lijekove! toksine! anoksi#ku povredu mo"ga!

enealitis...enealitis...

-arkins"n-arkins"niam !$#s sindr"miam !$#s sindr"m


DDParkinsoni"am plusE sindromi su poremeParkinsoni"am plusE sindromi su poreme

ććajiaji

kod koji su klasikod koji su klasi##ne karakteristikene karakteristikeparkinsoni"ma kombinovane sa drugimparkinsoni"ma kombinovane sa drugim



parkinsoni"ma kombinovane sa drugimparkinsoni"ma kombinovane sa drugimneuroloneurološškim deiitima! narokim deiitima! naro##ito autonomnim!ito autonomnim!

erebelarnim! okulomotornim! kortikalnim ierebelarnim! okulomotornim! kortikalnim ipiramidalnim disunkijama.piramidalnim disunkijama. Progno"a ovi stanja je u pravilu "natno lošijaProgno"a ovi stanja je u pravilu "natno lošija

od progno"e kod idiopatske Parkinsonoveod progno"e kod idiopatske Parkinsonove

bolesti.bolesti.

Jatr"+eni !arkins"niamJatr"+eni !arkins"niam


<ijekovima indukovani :jatrogeni= parkinsoni"am<ijekovima indukovani :jatrogeni= parkinsoni"am je karakteristi#an po tome što je rever"ibilan je karakteristi#an po tome što je rever"ibilankada se otkloni agens koji do njega dovodikada se otkloni agens koji do njega dovodi



kada se otkloni agens koji do njega dovodi.kada se otkloni agens koji do njega dovodi. Tenski pol je tako2e predisponirajući aktor.Tenski pol je tako2e predisponirajući aktor. /o bi se moglo objasniti utiajem estrogena./o bi se moglo objasniti utiajem estrogena. 1aj#ešće se javlja kao posljedia upotrebe1aj#ešće se javlja kao posljedia upotrebe88 inibitora sinte"e dopaminainibitora sinte"e dopamina lijekova koji ometaju skladištenje dopaminalijekova koji ometaju skladištenje dopamina blokatora dopaminski reptorablokatora dopaminski reptora antiemetika :eglan=...antiemetika :eglan=...

-arkins"n".a &"$est $ije,enje-arkins"n".a &"$est $ije,enje


<ije#enje ne "austavlja napredovanje bolesti.<ije#enje ne "austavlja napredovanje bolesti.

<evodopa

<evodopa je jedan od najeikasniji lijekova - je jedan od najeikasniji lijekova -podi,e nivo dopaminapodi,e nivo dopamina



podi,e nivo dopaminapodi,e nivo dopamina opaminergi#ki agonistiopaminergi#ki agonisti8 bromokriptin!8 bromokriptin!

apomorin! pramipeksol - direktno stimulišuapomorin! pramipeksol - direktno stimulišureeptore i "amjena su "a dopamin u mo"gureeptore i "amjena su "a dopamin u mo"gu

M* inibitoriM* inibitori :deprenil=8 usporava ra"gradnju:deprenil=8 usporava ra"gradnju

dopaminadopamina Nirurško lije#enje iili ugradnja stimulatoraNirurško li je#enje iili ugradnja stimulatora

primjenjuju se samo kod bolesnika koji suprimjenjuju se samo kod bolesnika koji sure"istentni na medikamentnu tera i u

6"rma$n" starenje6"rma$n" starenje77 .sm -8 .sm -8


Clini#ki se starenje ispoljava sa odre2enimClini#ki se starenje ispoljava sa odre2enimsli#nostima Parkinsonovoj bolesti.sli#nostima Parkinsonovoj bolesti.

ola"i do slabljenja glasa usporavanjaola"i do slabljenja glasa usporavanja



ola"i do slabljenja glasa! usporavanjaola"i do slabljenja glasa! usporavanjamotorike! promjene mišićnog tonusa! naro#ito umotorike! promjene mišićnog tonusa! naro#ito u

nogama! i karakteristi#ne promjene stava inogama! i karakteristi#ne promjene stava ina#ina odanja.na#ina odanja.



Llavne odlike ovog sindroma su8Llavne odlike ovog sindroma su8

blago pogrbljeno dr,anjeblago pogrbljeno dr,anje j bi k tj bi k t



smanjen obim pokretasmanjen obim pokreta usporavanje odanja i uko#enostusporavanje odanja i uko#enost od na širokoj osnoviod na širokoj osnovi skraćeni koraiskraćeni korai



@tariji paijenti se okreću naj#ešće tako što@tariji paijenti se okreću naj#ešće tako štoi"vode više kratki pokreta umjesto da to uradei"vode više kratki pokreta umjesto da to uradeu jednom pokretuu jednom pokretu



u jednom pokretu.u jednom pokretu. $ećina stariji osoba više ili manje poprimi ovaj$ećina stariji osoba više ili manje poprimi ovaj

DsenilniE ili Dopre"niE na#in oda.DsenilniE ili Dopre"niE na#in oda. ndividualno se mo,e javiti i kao kompen"aijandividualno se mo,e javiti i kao kompen"aija

"a artritis! bol! slabost! vestibularne! sen"orne i"a artritis! bol! slabost! vestibularne! sen"orne ivi"uelne poremećaje.vi"uelne poremećaje.



/remor u miru je odsutan u normalnom starenju./remor u miru je odsutan u normalnom starenju.

1e postoji karakteristi#an parkinsonski od1e postoji karakteristi#an parkinsonski od:lektiran trup noge ukrućene i lektirane u koljenima i:lektiran trup noge ukrućene i lektirane u koljenima i



:lektiran trup! noge ukrućene i lektirane u koljenima i:lektiran trup! noge ukrućene i lektirane u koljenima i

kukovima! kratki korai=kukovima! kratki korai=..

1e dola"i do D"amr"avanjaE.1e dola"i do D"amr"avanjaE. ijetka je karakteristi#na aijalna ekspresija!ijetka je karakteristi#na aijalna ekspresija!

nema mikrograije! i usporavanje pokreta nijenema mikrograije! i usporavanje pokreta nijepraćeno i"ra,enim "amaranjem koje jepraćeno i"ra,enim "amaranjem koje jekarakteristika prave bradikine"ije.karakteristika prave bradikine"ije.



ako se tremor u miru ne javlja pri normalnomako se tremor u miru ne javlja pri normalnomstarenju! starije osobe nerijetko imaju postural&starenju! starije osobe nerijetko imaju postural&akioni tremorakioni tremor :YsenilnaY varijanta benignog:YsenilnaY varijanta benignog



akioni tremorakioni tremor : senilna varijanta benignog: senilna varijanta benignog

esenijalnog tremora=esenijalnog tremora=! koji se mo,e pogrešno! koji se mo,e pogrešno

protuma#iti kao parkinsonski tremor.protuma#iti kao parkinsonski tremor. 3senijalni tremor je #esto porodi#na bolest i3senijalni tremor je #esto porodi#na bolest i

uglavnom se naslje2uje auto"omno dominantno.uglavnom se naslje2uje auto"omno dominantno. *bi#no se javlja na rukama i glavi*bi#no se javlja na rukama i glavi :kao YdaY i YneY:kao YdaY i YneY

pokret=pokret=! uti#e na glas! a noge su rijetko! uti#e na glas! a noge su rijetko"avaćene."avaćene.



*vaj tremor više te,i simetri#nosti od tremora u*vaj tremor više te,i simetri#nosti od tremora umiru kod PB.miru kod PB.

Parkinsonski tremor obi#no "avata i usne je"ikParkinsonski tremor obi#no "avata i usne je"ik



Parkinsonski tremor obi#no "avata i usne! je"ik!Parkinsonski tremor obi#no "avata i usne! je"ik!i viliu! ali #esto ne "avata glavu i nikada nijei viliu! ali #esto ne "avata glavu i nikada nije

pove"an sa vokalnim tremorom.pove"an sa vokalnim tremorom. ako ostali parkinsonski karakteristika uako ostali parkinsonski karakteristika u

esenijalnom tremoru nema! i"me2u (0 i 50'esenijalnom tremoru nema! i"me2u (0 i 50'paijenata sa PB poka"uju neke posturalne ipaijenata sa PB poka"uju neke posturalne iakione tremore! kao i tremor u miru.akione tremore! kao i tremor u miru.



to je još "na#ajnije! postural&akioni tremor kojito je još "na#ajnije! postural&akioni tremor kojise ne ra"likuje od esenijalnog tremora mo,e sese ne ra"likuje od esenijalnog tremora mo,e sejaviti nekoliko godina prije nego će se kod togjaviti nekoliko godina prije nego će se kod tog



javiti nekoliko godina prije nego će se kod tog javiti nekoliko godina prije nego će se kod togpaijenta ra"viti PB.paijenta ra"viti PB.

Kbog toga bi trebalo obratiti pa,nju na starijeKbog toga bi trebalo obratiti pa,nju na starijepaijente sa o#iglednim esenijalnim tremorom ipaijente sa o#iglednim esenijalnim tremorom itra,iti rane "nakove PB.tra,iti rane "nakove PB.

6"rma$n" starenje6"rma$n" starenje77 .sm 9V8 .sm 9V8


@@enilni od moenilni od mo,,e biti re"ultat i straa od padanjae biti re"ultat i straa od padanjai drugi neparkinsonski neuroloi drugi neparkinsonski neurološški stanja kojaki stanja kojamogu dovesti do apraksije oda i Y"alemogu dovesti do apraksije oda i Y"ale22ivanjaY.ivanjaY.



mogu dovesti do apraksije oda i "aleg p j 2ivanja .j /ipi#an od paijenata sa %$B! uklju#ujući i one/ipi#an od paijenata sa %$B! uklju#ujući i one

sa BinsWangerovom bolestisa BinsWangerovom bolesti :subkortikalna:subkortikalnaarteriosklerotska enealopatija=arteriosklerotska enealopatija=! ima kombinaiju! ima kombinaijuelemenata oklijevanja "apo#injanja oda ielemenata oklijevanja "apo#injanja oda iokretanja! kratki koraka! i Y"ale2ivanjaY saokretanja! kratki koraka! i Y"ale2ivanjaY sa

progresivnom neravnote,om i padovima.progresivnom neravnote,om i padovima.

6"rma$n" starenje6"rma$n" starenje77 .sm 9V8 .sm 9V8


*vi paijenti naj#ešće odaju na širokoj osnovi!*vi paijenti naj#ešće odaju na širokoj osnovi!imaju uspravan stav! i obi#no ne poka"ujuimaju uspravan stav! i obi#no ne poka"ujuestinaijuestinaiju :nevoljno skraćenje i ubr"anje koraka=:nevoljno skraćenje i ubr"anje koraka=



estinaijuj : j j j =: j j j = propul"iju ili retropul"iju.propul"iju ili retropul"iju.

Vesto se javljaju i kognitivni poremećaji!Vesto se javljaju i kognitivni poremećaji!pseudobulbarna parali"a! piramidalni "nakovi ipseudobulbarna parali"a! piramidalni "nakovi iurinarne tegobe.urinarne tegobe.

-arkins"n".a &"$est tretman-arkins"n".a &"$est tretman


4 tretmanu ravnote4 tretmanu ravnote,,e i potee i potešškokoćća pri odua pri odunajvinajvišše pae pa,,nje treba obratiti na nearmakolonje treba obratiti na nearmakološškakasredstva.sredstva.



@trate@tratešški postavljeni rukovati! naroki postavljeni rukovati! naro##ito uito u

kupatilima i tukupatilima i tušš kabinama! obe"bjekabinama! obe"bje22uju sigurnijeuju sigurnijestajanje paijenta.stajanje paijenta.

?i"ikalna terapija i trening mogu biti od velike?i"ikalna terapija i trening mogu biti od velikepomopomoćći! naroi! naro##ito kada se paijenti nauito kada se paijenti nau##eeodreodre22enim motornim i sen"ornim trikovima.enim motornim i sen"ornim trikovima.



1a primjer po1a primjer po##etno oklijevanje se moetno oklijevanje se mo,,eeDDprevaritiprevaritiE ako nagovorimo paijenta da seE ako nagovorimo paijenta da se"aljulja ili mar "aljulja ili mar ššira u mjestuira u mjestu!! šštoto ćće mu pomoe mu pomoćći dai da



j jj j jj !! pp"apo"apo##ne od.ne od.

Postavljanje nePostavljanje ne##ijeg stopala ili adaptiranijeg stopala ili adaptiran šštap "atap "aodanje moodanje mo,,e smanjiti poe smanjiti po##etno oklijevanje ilietno oklijevanje ilinaglo prola"no D"amr"avanjeE takonaglo prola"no D"amr"avanjeE tako šštoto ććeepaijentu vi"uelno uka"ivati na mjesto na kojepaijentu vi"uelno uka"ivati na mjesto na koje

treba da stane.treba da stane.



Paralelne pruge postavljene na podu su u suParalelne pruge postavljene na podu su u sušštinitinineneššto slito sli##no i mogu biti korisne na mjestimano i mogu biti korisne na mjestimakojima paijentkojima paijent ##esto prola"iesto prola"i ::spavaspavaćća sobaa soba!!



j p jj p j pp :: pp !

kupatilokupatilo==..

4 nekim slu4 nekim slu##ajevima!ajevima! ##ak i samo "amiak i samo "amiššljanjeljanjelinije po kojoj treba da se oda je dovoljno da selinije po kojoj treba da se oda je dovoljno da sesprijesprije##i D"amr"avanjeE.i D"amr"avanjeE.



CodCod problema sa ravnoteproblema sa ravnote,,om i D"amr"avanjemEom i D"amr"avanjemEpri okretanju! pravljenjepri okretanju! pravljenje šširoki lukova moiroki lukova mo,e,e poboljpoboljššati kvalitet oda i smanjiti ri"ik odati kvalitet oda i smanjiti ri"ik od



p jp j jjpadanjpadanjaa..



4potreba4potreba #etvorono,nog štapa#etvorono,nog štapa ili odaljke moili odaljke mo,,eepoboljpoboljššati posturalnu nestabilnost! ali nee bitiati posturalnu nestabilnost! ali nee bitiod pomoiod pomoi kkod spontane retropul"ije u kasnijimod spontane retropul"ije u kasnijim



pp p p j jp p j jstadijumima bolesti.stadijumima bolesti.

4 tim slu4 tim slu##ajevimaajevima ćće biti neopodna pomoe biti neopodna pomoćć staratelja ili upotreba invalidski kolia da bi sstaratelja ili upotreba invalidski kolia da bi see uumanjio ri"ik od povrede i padova.manjio ri"ik od povrede i padova.

-arkins"n".a &"$est !r"+n"a-arkins"n".a &"$est !r"+n"a


@topa pre@topa pre,,ivljavanja paijenata sa Pivljavanja paijenata sa PBB se "natnose "natnopovepoveććala nakoala nakonn uvouvo22enja levodope u terapijuenja levodope u terapiju>967.>967.



PProijenjeno je da je srednje trajanje bolesti! uroijenjeno je da je srednje trajanje bolesti! u

svakom stadijumu ) do 5 godina dusvakom stadijumu ) do 5 godina du,,e kode kodpaijenata koji primaju levodopupaijenata koji primaju levodopu!! nego kod oninego kod onikoji ne primaju ovaj lijek.koji ne primaju ovaj lijek.

pak! prepak! pre,,ivljavanje paijenata sa Pivljavanje paijenata sa PBB podpodterapijom levodope je i dalje veoma loterapijom levodope je i dalje veoma lošše ue uodnosu na preodnosu na pre,,ivljavanje populaije uopivljavanje populaije uopššte.te.

Gerijatrijska medicinaGerijatrijska medicina 'ostojanstvo gerijatrijskog pacijenta na ku!nom'ostojanstvo gerijatrijskog pacijenta na ku!nom

lije$enju6 palijativna njegalije$enju6 palijativna njega

$ve ve-i broj starih osoba name-e potrebu$ve ve-i broj starih osoba name-e potrebu

društvu i zdravstvenim sistemima da sedruštvu i zdravstvenim sistemima da seiznalaze što bolji načini njihovog zbrinjavanja.iznalaze što bolji načini njihovog zbrinjavanja.



riga o umiru-im starim osobamariga o umiru-im starim osobama

podrazumijeva postojanje odgovaraju-eg podrazumijeva postojanje odgovaraju-egdostojanstva i adekvatnog komoradostojanstva i adekvatnog komora

Creba da počiva na stručnosti , odgovornosti,Creba da počiva na stručnosti , odgovornosti,

strpljenju i humanosti zdravstvenog osoblja.strpljenju i humanosti zdravstvenog osoblja.



?miranje u ku-i se uveliko ističe u te+nji za?miranje u ku-i se uveliko ističe u te+nji za

odgovaraju-om soisticiranom njegom iodgovaraju-om soisticiranom njegom iliječenjem u nadi da -e dovesti do redukcijeliječenjem u nadi da -e dovesti do redukcije



troškova.troškova.

0skustva iz programa palijativne njege trebalo0skustva iz programa palijativne njege trebalo bi da postanu stimulans za pove-ano bi da postanu stimulans za pove-anointeresovanje i obezbjeenje sredstava zainteresovanje i obezbjeenje sredstava za

dobro palijativno zbrinjavanje.dobro palijativno zbrinjavanje.



judi danas umiru sve stariji, češ-e odjudi danas umiru sve stariji, češ-e od

hroničnih nego od akutnih bolesti.hroničnih nego od akutnih bolesti. $a razvojem medicine i napretkom tehnologije$a razvojem medicine i napretkom tehnologije



j p g jj p g jterminalna aza +ivota se sve više odla+e iterminalna aza +ivota se sve više odla+e i

produ+ava. produ+ava. "a+alost, ovakvi napori su često bez eekta a "a+alost, ovakvi napori su često bez eekta a

za pacijenta bolni i skupi.za pacijenta bolni i skupi.



Aao reakcija na ovaj trend baziran naAao reakcija na ovaj trend baziran na

tehnologiji ,uobličen je stehnologiji ,uobličen je ser er visni sistem podvisni sistem podnazivom T1D$0$Unazivom T1D$0$U



*ačetnik hospisa je 5icelJ sanders koja se*ačetnik hospisa je 5icelJ sanders koja se

posvetila palijativnoj njezi uz socijalnu i posvetila palijativnoj njezi uz socijalnu i psihološku podršku sa dostojanstvom za psihološku podršku sa dostojanstvom zaumiru-eg pacijenta i njegovu porodicu.umiru-eg pacijenta i njegovu porodicu.

(palijacijaotklanjanje bola i simptoma)(palijacijaotklanjanje bola i simptoma)



1ospis je vid zbrinjavanja koga kar 1ospis je vid zbrinjavanja koga kar aktaktrišeriše

niska tehnologija i visoka bliskost.niska tehnologija i visoka bliskost. =rugi nazivi za ove programe su Tpalijativna=rugi nazivi za ove programe su Tpalijativna



g p g p jg p g p jnjegaU ili Tterminalna njegaUnjegaU ili Tterminalna njegaU



o deiniciji $*D, palijativno liječenjeo deiniciji $*D, palijativno liječenje

predstavlja sveobuhvatnu njegu pacijenta čija predstavlja sveobuhvatnu njegu pacijenta čija bolest ne odgovara na terapijski program. bolest ne odgovara na terapijski program.

l b l i d ih i



Aontrola bola i drugih simptoma uzAontrola bola i drugih simptoma uz

psihološku, socijalnu i spiritualnu podršku psihološku, socijalnu i spiritualnu podrškučine okosnicu ovog pristupa.čine okosnicu ovog pristupa. 5ilj palijativne njege je postizanje najboljeg5ilj palijativne njege je postizanje najboljeg

mogu-eg kvaliteta +ivota bolesnika i njihovihmogu-eg kvaliteta +ivota bolesnika i njihovih

porodica. porodica.



alijativna njega airmiše +ivot i prihvata smrtalijativna njega airmiše +ivot i prihvata smrt

kao normalan proces, ne ubrzava i nekao normalan proces, ne ubrzava i ne potpoma+e smrt, a otklanja bol i druge potpoma+e smrt, a otklanja bol i druge



simptome, obuhvata psihološke i drugesimptome, obuhvata psihološke i druge

aspekte, iznalazi sistemske podrške kako bi seaspekte, iznalazi sistemske podrške kako bi se pomoglo pacijentima da +ive što je mogu-e pomoglo pacijentima da +ive što je mogu-eaktivnije sve do svoje smrti i da nudi podršku iaktivnije sve do svoje smrti i da nudi podršku i

pomo- porodici u periodu +alosti poslije smrti pomo- porodici u periodu +alosti poslije smrti(ojovi-,=.,9224)(ojovi-,=.,9224)


Psi#oterapijski pristup gerijatrijskom pacijentuPsi#oterapijski pristup gerijatrijskom pacijentu

$vaka somatska bolest dovodi do promjene$vaka somatska bolest dovodi do promjene

psihičkog stanja pacijenta psihičkog stanja pacijenta "aročito je izra+eno kad bolest nastupi Tiz "aročito je izra+eno kad bolest nastupi Tiz



j pj p punog zdravljaU punog zdravljaU



0zlazak iz ovakvih kriza zavisi od@0zlazak iz ovakvih kriza zavisi od@ ičnosti pacijentaičnosti pacijenta 6rste i te+ine bolesti6rste i te+ine bolesti



6rste i te+ine bolesti6rste i te+ine bolesti $tarosti pacijenta$tarosti pacijenta Haktora sredineHaktora sredine Beakcije porodiceBeakcije porodice

"ačina saopštenja dijagnoze i prognoze "ačina saopštenja dijagnoze i prognoze



6e-ina bolesnika prolazi kroz nekoliko tipičnih aza@6e-ina bolesnika prolazi kroz nekoliko tipičnih aza@

"eprihvatanje bolesti i izolacija "eprihvatanje bolesti i izolacija jutnja...jutnja...zbog poreme-enih +ivotnih planova...zbog poreme-enih +ivotnih planova...



okušaj pogodbeokušaj pogodbe ...da obave još nešto što nisu do sada uspjeli......da obave još nešto što nisu do sada uspjeli...

=epresija=epresija Haza prihvatanja i smirivanja...Haza prihvatanja i smirivanja...očekuje TčudoU od koga -eočekuje TčudoU od koga -e

ozdraviti...ozdraviti...

"ada ... "ada ...da -e se ipak prona-i lijek ili da -e bolest pro-i sama od sebe...da -e se ipak prona-i lijek ili da -e bolest pro-i sama od sebe...



=a li re-i ili ne re-i istinu/=a li re-i ili ne re-i istinu/ Aoliko re-i/Aoliko re-i/ Aada re-i/Aada re-i/



Aada re-i/ Aako re-i/Aako re-i/


Medicinsko7eti$ki problemi u radu sa gerijatrijskimMedicinsko7eti$ki problemi u radu sa gerijatrijskimbolesnikombolesnikom

TT$vi bi rado dugo +ivjeli,ali niko ne bi$vi bi rado dugo +ivjeli,ali niko ne birado ostario QUrado ostario QU




Medicinsko7eti$ki problemi u radu sa gerijatrijskimMedicinsko7eti$ki problemi u radu sa gerijatrijskimbolesnikombolesnikom

$tara osoba ima naglašenu potrebu za pove-anom$tara osoba ima naglašenu potrebu za pove-anom

pa+njom i anga+ovanjem drugih lica pa+njom i anga+ovanjem drugih lica >edicinsko osoblje ima posebnu etičku odgovornost i>edicinsko osoblje ima posebnu etičku odgovornost i

du+nost da kvalitetnim odnosom sa bli+om rodbinomdu+nost da kvalitetnim odnosom sa bli+om rodbinom



doprinesu kvalitetu +ivljenja svog pacijenta u starostidoprinesu kvalitetu +ivljenja svog pacijenta u starosti

TT ne treba +ivotu dodavati godine, nego godinamane treba +ivotu dodavati godine, nego godinama+ivotU+ivotU

Gerijatrijska medicinaGerijatrijska medicina Prevencija u gerijatrijiPrevencija u gerijatriji

revencija patološke starosti treba da počne odrevencija patološke starosti treba da počne odsamog roenjaprocesima vaspitanja kojima sesamog roenjaprocesima vaspitanja kojima serazvijaju novi stilovi +ivotarazvijaju novi stilovi +ivota



j jj j rimarna prevencijamjere o čuvanju i unapreenjurimarna prevencijamjere o čuvanju i unapreenju

zdravljazdravlja Dtklanjanje ili umanjenje aktora rizika (hipertenzija,Dtklanjanje ili umanjenje aktora rizika (hipertenzija,

gojaznost, hiperlipidemija...gojaznost, hiperlipidemija... Colerantan odnos prema stresogenim situacijamaColerantan odnos prema stresogenim situacijama riprema za penzionisanjeriprema za penzionisanje


riga kompanija i irmi za penzionereriga kompanija i irmi za penzionere *dravstvena i društvena briga za penzionere*dravstvena i društvena briga za penzionere Bano otkrivanje,dijagnostika,liječenje i njegaBano otkrivanje,dijagnostika,liječenje i njega



j , j g , j j j gj , j g , j j j goboljelih u zrelom dobuoboljelih u zrelom dobu

Dčuvanje izičke i psihičke sposobnosti u ciljuDčuvanje izičke i psihičke sposobnosti u cilju produ+enja sopstvene brige o sebi produ+enja sopstvene brige o sebi

$prečavanje ili odlaganje invaliditeta$prečavanje ili odlaganje invaliditeta poboljšanje kvaliteta +ivota poboljšanje kvaliteta +ivota


revencija psihičke i socijalnerevencija psihičke i socijalne

dekompenzacijedekompenzacije(rad sa porodicom,organizovanje posjeta od(rad sa porodicom,organizovanje posjeta od



strane prijatelja i roaka,posjeta školske djece,strane prijatelja i roaka,posjeta školske djece,

klubovi, proslave, zajednički izleti, bavljenjeklubovi, proslave, zajednički izleti, bavljenjeintelektualnim aktivnostima...)intelektualnim aktivnostima...)

Dmogu-iti komunikaciju putem teleona iDmogu-iti komunikaciju putem teleona i

drugim sredstvima javne komunikacijedrugim sredstvima javne komunikacije


Aorigovati brojne dijetetske greškeAorigovati brojne dijetetske greške $manjiti konzumiranje alkohola i duvana na$manjiti konzumiranje alkohola i duvana na

najmanju mjerunajmanju mjeru



Aorigovati medikamentoznu terapijuAorigovati medikamentoznu terapiju Aontrolisano vje+banjeAontrolisano vje+banje revencija somatskih i psihijatrijskih krizarevencija somatskih i psihijatrijskih kriza


S.iS.i 00em" mi "stariti jedn"+em" mi "stariti jedn"+dana5 :ak" starim"3 s#sredana5 :ak" starim"3 s#sre00em"em"se sa mn"+im iise sa mn"+im ii,,kim ikim iem"ci"na$nim !r"mjenama k"jiem"ci"na$nim !r"mjenama k"ji

#ti#ti,,# na na# na na11# m"+## m"+#00n"stn"st#nkci"nisanja i na#nkci"nisanja i na11# d"&r"&it5# d"&r"&it56a6a11a !"!#$acija stari3 a $j#dia !"!#$acija stari3 a $j#di//i di d // ' t diti' t diti



//i.e d#i.e d#//e5 '"ram" se !"tr#ditie5 '"ram" se !"tr#diti

gerij.nova verzija 2014

Documents