Prema infinitivno-aoristnoj osnovi glagoli se mogu podijeliti u šest vrsta odnosno sedam ako se nepravilni glagoli uzmu kao posebna vrstaTri vrste neparne - p r v a t r e ć a i p e t a dijele se na manje skupine razrede

P r v a v r s t a

Infinitivna osnova nema sufiksa Ta se vrsta dijeli na sedam razredaU svim razredima osim 5 i 6 jednake su infinitivna i prezentska osnova U prvih šestrazreda osnova završava na suglasnik i tou 1 razredu na t ili d (plet-em pred-em)u 2 razredu na s i z (pas-em vez-em)u 3 razredu nap i b (crp-em zeb-em)u 4 razredu na k g h (pek-u žeg-u vrh-u)u 5 razredu prezentska osnova svršava na n i m (kun-em otm-em)u 6 razredu osnova svršava na i u jei (Pi-ti ču-ti smje-ti - smi-jem)

D ru g a v r s t a Infinitivna osnova ima morfnu a prezentska n (vik-nu-ti vik-n-em)

T re ć a v r s t a

Oznaka za prezent je morf i a infinitivna osnova imau 1 razredu morf je ili e iza lj nj r (vid-je-ti vid-im želj-e-ti - žel-im crnj-e-ti -crn-im vr-e-ti - vr-im) u 2 razredu morf a iza č ž j št i žd (ječ-a-ti drž-a-ti boj-a-ti vrišt-a-ti zvižd-a-ti)

Č e t v r t a v r s t a

Infinitivna osnova ima morf i (misl-i-ti)

P e t a v r s t a

Infinitivna osnova ima sufiks a a u prezentskim nastavcima dolazimorf a ili e Razredi su1 razred prezentski nastavci imaju mo rf a (čit-a-ti - čit-am)2 razred prezentski nastavci imaju morf e prezentska je osnova jotirana (glod-a-ti- glađ-em) 3 razred u prezentu je morf e a korijen završava na r ili v (or-a-ti or-em zv-a-ti- zov-em) 4 razred infinitivna osnova ima infiks j ili v ispred morfa a (sij-a-ti sij-emklju-v-a-ti - klju-jem)

Š e s t a v r s t a

Infinitivna osnova ima sufikse ova eva iva (kup-ova-ti kralj-eva-tirašir-iva-ti)

S e d m u v r s t u čine glagoli koji se ne daju uvrstiti ni u jednu od šest navedenihvrsta To su nepravilni glagoli npr ići i složenice

1

PRVA VRSTA

Infinitivno-aoristna osnova nema tvorbenog morfa

Prvi razredJednake su infinitivna i prezentska osnova i završavaju na t ili d Infinitiv završavana -sti Alternanta osnove u pridjevu radnom nema završnoga korijenskog suglasnikaosim glagola rastiGlagoli su ovoga razreda bosti - bodem cvasti-cvatem jesti -jedem krasti - kradem mesti -metempresti -predem sjesti - sjedem (uz običnije sjednem) sresti - sretem (uzobičnije sretnem ) glagoli s korijenom ved npr dovesti (i dovesti) - dovedem (i dovedem ) i složenice od navedenih glagola1 Uzorak sprezanja infinitiv plesti prezent pletem pleteš plete pletemo pletete pletuaorist pletoh pIete plete pletosmo pletoste pletoše i pletošeimperfekt pletijiih pletijaše pletijaše pletijasmo pletijaste pletijahu i pletijahuimperativ pleti pletimo pletiteprilog sadašnji pletućiprilog prošli pletavši pletavšipridjev radni pleo plelapleloplelipleliplelapridjev trpni pleten pletena neodređeni vid i pleteni pletena određeni vid2 a Gl pridjev radni glagola rasti glasi rastao - rasla (i rasla) raslo raslo) glagola bosti bo - bolab Glagoli sresti i sjesti imaju neke oblike i prema d r u g o j vrstiprezentsretnem i sjednemaoristsretoh 2 I 3 Sretei sretnuh 2 I 3 Sretnu I sjedoh I 2 I 3 sjedeimperativ sretni sretnimo sretnite I sjedni sjednimo sjediprilog prošli sretavšisretnuvši srevši I sjednuvši sjevši sjedavšipridjev radnisreo srela srelo I sjeo sjela sjeloc Nesloženi su oblici glagola jestiprezent jedem jeduaorist jedoh jede imperfekt jeđah i jedahimperativ jedi jedimo jediteprilog sadašnji jedućiprilog prošli jediivšipridjev radni jeo jela jelo pridjev trpni jeden jedena itdd Glagol pasti ima neke oblike po d r u g oj vrstiprezent padnem padnuaorist padoh pade i padnuh padnuimperativ padni padnimo padniteprilog prošli padnuvši i pavšipridjev radnipao pala palo itd3 N a g l a s n i su tipovi ovoga razreda i uopće p r v e vrsteplesti -pletem pletem) rasti - rastem jesti -jedem krasti - kradema plesti (rj plesti) -pletem i pletem U složenih glagola stoji kratkouzlazni naglasakna prethodnom slogu prema kratkosilaznom nesloženih a u 2 3 1 jedn aorista dolazičelni naglasak

2

infinitiv isplesti prezent ispletem i ispletem ispletuaorist ispletoh ispleteimperativ ispleti ispletimo prilog prošli ispletavši i isplevšipridjev radni ispleo isplela pridjev trpni ispleten ispletena ispleteni ispletena

b rasti - rastem Uzorak sprezanja ovog tipa može se naći uprikazu 3 razreda glagol crpsti

cjesti -jedem Složeni glagoli imaju prema kratkosilaznom naglasku kratkouzlaznina prethodnom slogu osim u 2 i 3 l jedn aorista i u pridjevu trpnom gdje postojedubletni likovi s naglasnom alternacijominfinitiv pojestiprezentpojedem pojeduaorist pojedoh 2 i 3 pojede i pojede pojedosmo imperativ pojedi pojedimo prilog prošli pojedavši i pojevšipridjev radni pojeo pojela pridjev trpni pojeden pojedena i pojeden pojedena - neodređenipojedeni određeni

d krasti - kradem Uzorak toga tipa može se naći u prikazu 2 razredaglagol gristi - grizem (i grizem)

Drugi razred

Jednake su prezentska i infinitivna osnova a završavaju na s i z (griz-em tres-em)Infinitiv završava na -sti Glagoli su gristi - grizem musti - muzem nesti - nesem pasti - pasem (o životinjama)vesti vezem glagoli s korijenom vez i zast glagoli s korijenomljez od kojih nema nesloženih glagola npr izljesti - izljezem uljesti - uljezem dovest (i dovezem) izvesti - izvezem i složenice od njih1 Nesloženi oblici glagola gristi glaseprezent grizem grizeš grize grizemo grizete grizu

aorist grizoh grize grize grizosmo grizoste grizoše i grizoše

imperfekt grizijah grizijaše grizijaše grizijasmo grizijastegrizijahu i grizijahu

imperativ grizi grizemo grizite

prilog sadašnji grizući

prilog prošligrizavšipridjev radni grizao grizla grizlo grizli grizle grizla

pridjev trpni grizen grizena - neodređeni grizenigrizenii - određeni

2 Složeni glagoli s korijenom nes imaju infinitivnu osnovu i s alomorfom nije a oblici su s njim i običniji nprinfinitiv donijeti i rj donesti

3

prezent donesem donesu aorist donesoh 2 i 3 donese i donijeh 2 i 3 donijeimperativ donesi donesimo prilog prošli donijevši i rj donesavšipridjev radni donio donijela i rjeđe donesaopridjev trpni donesen donesena - neodređeni donesenidonesena određeni i donijet Takvi su i glagoli nanijeti (nanesti i nanesti) - nanesem (i nanesem ) Odnijeti(Odnesti i odnesti) - odnesem (i odnesem) i dr4 N a g i a s n I su tipovi ovoga razreda (a) gristi - grizem dovesti dovedem koji je isti kao plesti - pletem u 1razredu i (b) vesti - vezem isti kao cfpsti - crpem iz 3 Razreda

Treći razredJednake su prezentska i infinitivna osnova i završavaju na b i p a infinitiv završava na -sti Glagoli su crpsti (rj cfpsti) - crpem (i crpem) dupsti) dubem grepsti - grebem tepsti se (rj tepsti se) tepem se (i tepemse) zepsti- zebem i složeniceU ovaj razred dijelom tvorbe oblika (prezent imperativ naglasak) ulaze i glagolis korijenom spsu koji imaju različitu prezentsku i infinitivnu osnovu i s kojima nemaneprefigiranoga glagola (nasiiti - naspem usuti - uspem itd)1 Nesloženi oblici glagola crpsti glaseprezentcrpemcrpešcrpecrpemocrpetecrpuaoristcrpohcrpecrpecrposmocrpostecrpošeimperfektcrpahcrpašecrpašecrpasmocrpastecrpahu I crpijahcrpijašecrpijahuimperativcrpicrpimocrpiteprilog sadašnjicrpućiprilog prošlicrpavšipridjev radnicrpaocrplacrplopridjev trpnicrpencrpenanedr Crpeni -određ2 U glagola s korijenom spsu prvi alomorf dolazi samo u prezentu i imperativenaspem pospem uspem naspi pospi uspi U ostalim je oblicima alomorf su nasuhnasuo - nasula nasuvši nasut3 N a g I a s n I su tipovi crpsti - crpem grepsti ndashgrebemkao plesti-pletem I iz 1 Razreda nasuti-naspemUzorak nasutiprezent naspem naspeš naspe naspemo naspite naspu

aorist nasuh nasu nasu nasitsmo nasitste nasuše i nasuše

imperativ naspi naspimo naspite

prilog prošlinasuvšipridjev radninausonasulanasulopridjev trpninasutnasutaČetvrti razred1 Jednake su prezentska i infinitivna osnova koje završavaju na k g i h Infinitivzavršava na -ii Navedeni suglasnici alterniraj u sa čžš u 2 3 l jedn aorista imperfektupridjevu trpnom i u prezentu osim u 3 1 mn a sa c z s u imperativu i imperfektupeći -pečem peku-peci sjeći - siječem Nesloženi oblici glagola vući prezentvučemvučešaoristvukohvučeimperfektvucijahvucijaše I vucijahu vučah

4

imperativvucivucimoprilog sadašnjivukućiprilog prošlivukavšipridjev radnivukao vuklapridjev trpnivučenvučena 1 Glagolu moći (i moći) 1 lice jedn glasi mogu a u ostalim licima nastavci su skratkim morfom e možeš može možemo možete moguSloženice od toga glagola imaju prezent prema d r u g o j vrsti pomognem pomognuprema inf pomoći i pomoći Uzmognem Uzmognu prema uzmoći itdImperativ glagola moćii rijedak je mogni a od pomoći imp glasi pomogni ipomozi pomognimo i pomozimo pomozite2 Glagoli leći i reći imaju prezent i po d r u g o j vrstiRečemreknu reku reknemležem legu i običnije legnem legnu3 Glagol vrči glasi u infinitivu i vrijeći (vrijeći) U ostalim oblicima korijenima alomorfe vrh vrš i vrsprezentvršemaoristvrkohvršeimperfektvrsijahvrsahimperativvrsiprilog sadašnjivrhućiprilog prošlivrhavšipridjev radnivrhaovrhlapridjev trpnivršen4 Dosta glagola ima oblike koji se tvore od infinitivne osnove po p rv o j jd r u g oj vrsti a prezent imperativ i pridjev trpni samo po d r u g o j vrstiUzorak je- oblici od dviju osnovainfinitivdići I dignutiaoristdigohdižeprilog prošlidigavši I dignuvšipridjev radnidigao I dignuooblici od jedne osnoveprezentdignemdignešimperativddignidignimopridjev trpnidignutDrugi su glagolicići (zast )ciknuti pući puknuticrćicrknuti sećisegnutikleći (zast lkleknuti stići stignutiklići (zast)kliknuti taćitaknutimaći maknuti vrćivrgnutinićiniknuti5 N a g I a s n i t i P teći- tečem isti je kao tip plesti iz 1 raza tip sjeći - siječem kao gristi iz 2 razredaNaglasak u glagola leći moći (i moći) reći (i reći)prezent lezem (i legnem ) mogu možeš rečem aorist legoh leže mogoh može rekoh rečeimperativ lezi lezimo reci recimo

prilog prošli legavši mogavši rekavšipridjev radni legao legla mogao mogla rekao rekla

Peti razred

Prezentska osnova završava na n i m a infinitivna na e i u Glagoli su kleti

5

kunem (i kunem ) žiti - žmem oteti - otmem uzeti uzmem naduti -nadmem glagoli s korijenom čečn (načeti - načnem početi -počnem itd) s korijenompepn (napeti - napnem zapeti zapnem itd) i glagoli složeni od njih U taj se razreduvrštavaju i neki glagoli koji odstupaju od tih pravila To su peti se -penjemse žeti - žnjem i žanjem i njihove složeniceNesloženi oblici glagola kleli glaseprezentkunemaoristklehklesmoimperfektkunijahkunijasmoimperativkunikunimoprilog sadašnjikunućiprilog prošliklevšipridjev radnikleopridjev trpnikletkleta1 Glagol peti se -penjem se ima osim prezenta i imperativ (navedena dvaoblika jedino tako) i infinitiv (penjati se) po p e t o j vrsti 2 Glagol žeti (o žitu) ima također dvije alternante prezentske osnove žnjžanj idvije infinitivne žežnje3 Glagol žiti o rublju i sl) ima prezent žmem imperativ žmiimperfekt žmah prilogsadašnji žmući prilog prošli ževši pridjev radni žeo -žela pridjev trpni žet žita itdGlagoli s predmecima s istim korijenom sprežu se ovako inf sažeti prez sažmemsažmeš sažmu imp sažmi itd4 Glagol naduti se - nadmem se ima dvojake oblike trpnoga pridjeva nadut -naduta i naduven - naduvenanaduvena itd5 a Glagoli s n a g l a s k o m kao oteti - otmem istog su naglasnog tipa kao nasuti- naspem iz 5 razredab Složeni glagoli ovoga razreda imaju u oblicima pridjeva radnog i pridjeva trpnogsa sufiksom -t kratkosilazni naglasak čelnog tipa npr prokleo - proklela zakleo -zaklela

Šesti razred

Glagoli ovoga razreda imaju u prezentskoj osnovi korijenske morfe na r i lj a uinfinitivnoj na rijere i supletivne morfe To su drijeti (rj drijeli) - drem kliiti koljemmljeti - meljim Nesloženi oblici glagola drijiti glaseprezentdremdrešaoristdrijehdrijeimperfektdrahdrašeimperativdridrimoprilog sadašnj idrućiprilog prošlidrijevšidrvšipridjev radnidrodrlapridjev trpnidrtdrta1 Glagoli na rer sprežu se kao i oni na rijer nazreti - nazreh - nazre nazrevšinazreo se nazrela se 2 Glagol zreti (sazrijevati) i njegove složenice imaju dva prezenta po ovomrazredu zrem -zreš -zre dozrem - dozreš - dozri - dozrimo -

i po 1 razredu t r e ć e vrste zrim - zriš dozrem - dozriš Potrebno je obratiti pažnju nanaglasak prostog i složenog glagola tj na odstupanje s obzirom na prenošenje naglaska(složeni glagoli imaju isti naglasak u svim licima) Pridjev radni ima također dvaoblika zreo i zrio3 Glagol trti i njegove složenice imaju dvije prezentske osnove - s alomorfima tr i

6

tar trem i tarem - Za naglasak prezenta vrijedi ono što je rečeno uz glagol zreti4 Glagolima klati i mljeti prezentske su osnove kolj i melj a infinitivne kla i mljePridjev trpni glasi im klan - klana i kat - klata mljeven - mljevenaOd glagola drijiti i ždrijeti i njihovih složenica (prodrijeti - prodrem proždrijeti -proždrem itd) običniji su glagoli istoga značenja po 3 razredu p e t e vrste derati ižderati poderati i požderati i sl5 a U aoristu mogu neki glagoli imati dubletne n a g l a s n e oblike npr 2 3 l jedn kla i klii - kliiti pokla i poklii - poklati u množini mrijesmo i mrijesmo -mrijetimrijetib U pridjevu radnom složeni glagoli imaju kratkosilazni naglasak čelnoga tipaumro - umrla odro - odrla proždro -proždrla prostro -prostrla

Sedmi razredJednake su infinitivna i prezentska osnova koja završava na i u jei Glagoli s osnovama na i bIti - bIjem bIii -jesam i budem liti - lijem miti - mljem piti - pijem i njihove složeniceGlagoli s osnovom na u duti - dujem (zast duhati) obuti - obujem glagoli skorijenom zu (iz ti - Izujem nazuti - nazujem i dr) i njihove složeniceGlagoli s osnovom najeli djeti - djenem smjeti - smijem umjeti - umijem glagolisloženi s korijenom sp (dospjeti - dospijem i dr) i njihove složenice (npr razumjeti razumijem) U oblicima s nastavcima koji počinju s j i o dolazi alternanta osnove na i au ostalim oblicima alternanta na jeNesloženi oblici glagola piti glaseprezentpijemaoristpihimperfektpijahimperativpijprilog sadašnjipijućiprilog prošlipivšipridjev radnipiopridjev trpnipijen1 Pridjev trpni tvori se trima sufiksima -t -jen -ven bljen kriven i krit iven i lit miven šiven i šit vijen i vit obuven i obut nadut i naduvenOblici sa -jen- i -ven- običniji su256 Morfologija2 Oblici glagola biti -jesam navode se u sect 7503 Glagol djeti i složenice imaju i druge oblike prema d r u g o j vrsti infinitivdjenuti i djenuti aor djenuh i djenuh prilog prošli djenuvši i djeniivši pridjev radnidjenuo i djenuo pridjev trpni djenut4 Aorist glagola smjeti glasi smjeh - smje i smjedoh - smjede impf smjedijahi smijah5 a U 2 3 l jedn aorista n a g I a s a k je čelni npr popi I nali osim u glagola čutii šiti gdje ti oblici glase ču i ši ali u složenica su dublete dočuti doču našiti -naši b Većina složenih glagola ovoga razreda ima u prezentu na jednosložnom predmetkukratkosilazni naglasak npr razbijem uvijem izlijem pokrijem lspijem sašijemGlagoli složeni s čuti imaju prema pravilu o prenošenju naglasaka uvijek naglasak npr dočujem začujemc U pridjevu radnom složeni glagoli imaju naglasak čelnoga tipa popio -popila(pio -pila) zavio - zavila (vio - vila) itdd Oblici trpnog pridjeva na -t imaju također čelni naglasak npr obavit opit(obavijen opijen )

7

DRUGA VRSTAD r u g u vrstu čine glagoli s morfom nu (-nuti) u infinitivnoj i n u prezentskojosnovi U imperfektu se provodi alternacija nnj to-nu-ti - to-n-em to-nj-iih1 Mnogi glagoli mogu imati jedne oblike po d r u g o j vrsti a druge po 4 razredup r v e vrste ili i po jednoj i po drugoj vrsti Primjeri su navedeni kod glagola p r v e vrste 2 N a g l a s n I su tipovi u d r u g oj vrsti dignuti - dignem venuti - venemviknuti - viknema dignuti - dignem U svim je oblicima isti naglasakb venuti - venemNesloženi su obliciprezent venem veneš vene venemo venete venuaorist vimuh venu venu venusmo venuste venuše i venušeimperfekt venjiih venjiiše venjiiše venjiismo venjiiste venjiihU i venjiihuimperativ venivenimo veniteprilog sadašnji venućiprilog prošli venuvšipridjev radni venuo venula venulo venuli venule venulapridjev trpni (glagola uvenuti) u venut u venula itdc viknuti - viknemNesloženi su obliciprezentviknemaoristviknuhimperfektnemaimperativvikniprilog sadašnjinemaprilog prošliviknuvšipridjev radniviknuopridjev trpniviknutSloženi glagoli imaju dugosilazni naglasak na istom mjestu a prema dugosilaznomnaglasku nesloženih glagola imaju pravilno kratkouzlazni naglasak na prethodnomslogu i dužinu na mjestu dugosilaznog naglaska U 2 3 1 jedn aorista imaju dubletnelikove zaviknu i zaviknu

TREĆA VRSTAPrezentski nastavci imaju morf i (-im ) a infinitiv završava ( 1) na -eti ili -ati

Prvi razredU ovaj razred idu glagoli na -eti s morfom je i glagoli s osnovom na lje nje reUprezentskoj osnovi j avlja se alternacij a ljl I njnNesloženi oblici glagola željeti glaseprezentželimaoristželjehimperfektželjahimperativželiprilog sadašnjiželećiprilog prošliželjevšipridjev radniželiopridjev trpniželjen1 U imperfektu i u pridjevu trpnom dolazi jotirana alternanta osnove s (alternaci-jom dd) viđahh ndash viđen v i d i m vrćah vrćen v r t i m plavljah -plavlj-en -plavimp l a vj e t i (postajati plav)2 U obliku za m r jedn pridjeva radnog sufiks osnove ima alomorf- i (- je) nprvidio -vidjela plavio -plavjela živio -živjela itd3 Glagol vreti ima 3 lice množine i prilog sadašnji po p rv o j vrsti vrim - vriš -

8

vri - vrimo - vrite vru prilog sadašnji vrući i vrući pridjev radni vreo rj vrio vrelavrelo vrelivrele vrela4 Glagol bdjeti ima neke oblike po p r v o j vrstiprezent bdimaorist bdjehimperfekt bdah i bdijahimperativ bdi i bdijprilog sadašnji bdeći prilog prošli bdjevšipridjev radni bdio bdjela 5 Glagol velimveliš vele ima samo prezent prilog sadašnji veleći i imperfektVeljahveljaše6 N a g l a s n i su tipovi ovoga razreda željeti - želim vidjeti-vidimvreti-vrima željeti - želim Nesloženi glagoli s uzlaznim naglascima imaju isti naglasak u svimoblicima Složeni glagoli u prezentu obično naglašuju prethodni slog Takvi su boljetibolim zaboljeti -zabolim letjeti -letim preletjeti -preletim Glagol voljeti u prezentu imperfektu i prilogu sadašnjem ima kratkosilazni naglasakVolim-vole voljah voleći b vidjeti - vidim Nesloženi glagoli s dvosložnom infinitivnom osnovom s kratkosilaznimnaglaskom imaju taj naglasak u svim oblicimaNesloženi oblici glagola vidjetiprezent vidimaorist vidjehimperfekt vidah vidašeimperativ vidiprilog sadašnji videćiprilog prošlividjevšipridjev radnivideovidjelapridjev trpni viđen viđena Takvi su npr starjeti - starim svidjeti se - svidim se visjeti - visimSloženice su glagola naglasnoga tipa željeti -želim npr predvidjeti - predvidimzastarjeti - zastarim

Drugi razred Drugi razred čine glagoli s morfom a kojima osnova završava palatalima čž j iskupovima št žd a u prezentu imaju nastavke s alomorfom -i- npr čučati - čučimdržati - držim blejati - blejim pljuštati -pljuštim zviždati - zviždimNesloženi oblici glagola držatiprezentdržimaoristdržahimperfektdržahdržašeimperativdržiprilog sadašnjidržećiprilog prošlidržavšipridjev radnidržaopridjev trpnidržandržanaGlagoli s prezentskom osnovom na- oj tvore imperativ nastavcima oslash- -mo -te ialternacijom kratko o - dugo o tako da j e na njemu dugosilazni naglasak boJ se -bojmo se - bojte se stoj prestoj itd2 Glagol stajati stojim i složenice ima alternaciju samoglasnika ao u korijenua u infinitivnoj -o u prezentskoj osnovi 3 N a g l a s n i su tipovi a držati - držim b čučati - čučima držati-držim Drugi su glagoli toga tipa bježati - bježim ležati - ležim stajati(uz stajati) - stojim i složenice odležati - odležim b čučati - čučim Najviše je glagola ovog razreda s dvosložnom infinitivnom

9

osnovom i dugouzlaznim naglaskom u prvom slogu u svim oblicima To je zapravo istitip kao držati držim s razlikom u dužini korijenskoga sloga Takvi su blejati - blejimklečati -klečim pljuštati -pljušti m režati - režim vrištati -vrištim zviždati - zviždim i drSloženice imaju isti naglasak osim u pridjevu radnom i trpnom gdje je kratkosilazninaglasak čelnoga tipa izviždati - izviždim

ČETVRTA VRSTAInfinitivna osnova ima morf i infinitiv završava na -itiNesloženi oblici glagola vozitiprezentvozimaoristvozihimperfektvožahvožašeimperativvoziprilog sadašnjivozećiprilog prošlivozivšipridjev radnivoziovozilapridjev trpnivoženvožena1 a U imperfektu i pridjevu trpnom prezentska osnova je jotirana nošah- nošen - n o s i m mlaćah - mlaćen ndash mlatim ljubljah - ljubljen - l j u b l m itdb Jedni glagoli skup st zamjenjuju sa št drugi sa šć treći i s jednim i s drugimskupom npr častim - čašćah - čašćen koristim - korišćah - korišten krstim - krštahi kršćah - kršten itd2 Glagoli s prezentskom osnovom na oj mogu imati dvostruke oblike u imperativu snastavcima -l -imo -ite i s nastavcima -oslash-mo -te npr b roj i m -brOoi -brojimo brojitei broj - brojmo - brojte k r oj im - kroji - krojimo - krojite i kroj - krojmo - krojte3 N a g I a s n i su tipovi voziti- vozim brojiti - brojim ljubiti - ljubim tumačiti-tumačim i žuriti - žurima voziti - vozim Istog su tipa goniti - gonim moliti - molim nositi -nosimskočiti - skočim Složeni glagoli imaju prema kratkouzlaznom naglasku taj naglasak uistom slogu a prema kratkosilaznom naglasku imaju kratkouzlazni naglasak na predmetkuU 2 3 L jedn aorista imaju opet kratkosilazni čelnoga tipa donositi -donosim - donošen ali donosih- donosi - donosi - donosismo itdb brojiti - brojim Skupina glagola s dvosložnom infinitivnom osnovom ima u prvom slogu osnove kratkouzlazni naglasak u svim oblicima osim u 2 3 L jedn aorista i u pridjevutrpnom gdje je kratkosilazni naglasak čelnoga tipa nprprezentbrojimbrojeaoristbrojihbrojiimperfektbrojahhellipbrojahuimperativbrojibrojimoprilog sadašnjibrojećiprilog prošlibrojivšipridjev radnibrojiopridjev trpnibrojenTako i gostiti - gostim loviti - Lovim noćiti -noćim ploviti - plovim trošiti -trošim i drc ljubiti - ljubim Najveći broj glagola četvrte vrste s dvosložnom infinitivnomosnovom ima u infinitivu dugouzlazni naglasak a u prezentu dugosilazni Kao prezentnaglašen je imperfekt i dubleta priloga prošlog a u 2 3 I jedn aorista naglasak 1049600

čelnoga je tipa u ostalim oblicima dolazi infinitivni naglasakprezentljubimhellipljube

10

aoristljubihljubiimperfektljubljahhellipljubljahuimperativljubiljubimoprilog sadašnjiljubećiprilog prošliljubivšipridjev radniljubioljubilapridjev trpniljubljenljubljenaTako i baciti - biicim braniti branim graditi - gradim hvaliti - hvalim d tumačiti - tumačim Složeni glagoli tipa c kao i glagoli s trosložnom infinitivnomosnovom mijenjaju se

prezenttumačimtumačeaoristtumačihimperfekttumačahhelliptumačahuimperativtumačitumačimoprilog sadašnjitumačećiprilog prošlitumačivšipridjev radnitumačiopridjev trpnitumačentumačenaTako i zabaciti- zabacim poljubiti - poljubim jednačiti -jednačim i dr Bezobzira na broj slogova naglasak je na istom mjestu a u 2 3 1 jedn aorista uvijek jekratkosilazni čelnoga tipa s dužinom u zadnjem slogu protumačiti - protumačim -protumačih -protumači ispozabraniti - ispozdbranim - ispozabranih -ispozabranl e žuriti - žurim U skupini glagola s dvosložnom infinitivnom osnovom i dugouzlaznimnaglaskom u prvom slogu osnove naglasak se mijenja samo u 2 3 l jednaorista i to tako da nesloženi glagoli imaju dugosilazni naglasak a složeni kratkosilazninaglasak čelnoga tipa i dužinu u zadnjem slogu žuriti ndash žurim- žurih - žuri - žuri -žurismo požuriti -požurim -požurih -požuri -požuri - požuriše i požuriše Takvisu curiti - curim gnjiliti - gnjilim i dr

PETA VRSTAP e t o j vrsti pripadaju oni glagoli kojima infinitivna osnova ima morf a (infinitiv na-ati) osim onih koji u prezentu imaju nastavke s morfom i (v 2 razred t r e ć e vrste)Ovoj vrsti upravo 1 razredu pripadaju neki glagoli na -evati i -irati koji inače iduII VL vrstu Prema tvorbi prezenta glagoli te vrste svrstavaju se u četiri razreda

Prvi razredU 1 razredu glagoli su koji imaju prezentske nastavke s morfom a (am ) Pripadaju mu između ostaloga glagoli na -ijevati (npr polijevati - polijevam)-ivati i to a) koji su nastali sufiksom -va- (dakle gdje -i- pripada korijenu) nprdobivati prebivati pokrivati umirati počivati b) izvedenice od tkati (npr otkivati -otkivam) c) nastali od glagola š e s t e vrste npr darivati laquo darovati) - darivampotkivati ( ltpotkovati) - potkivam osnivati ( ltosnovati) - osnivamNeki glagoli idu u 1 i 2 razred ali se prezent na -am i -jem ne upotrebljavapodjednako npr štipati - štipijem i štipam škakljati škakljem i škakljamNesvršeni glagoli tipa odiz-abirati imaju dva naglasna lika npr izabiratiizabirem i izabirati - izabiram Nesloženi oblici glagola pitatiprezentpitampitašhellippitamoaoristpitah2i 3 Pitapitasmopitasteimperfektpitahprilog sadašnjipitajućiprilog prošlipitavši

11

pridjev radnipitaopridjev trpnipitanpitana1 a Glagoli dati znati imati u nekim oblicima imaju dvojake likove s dubletnim osnovama da- i dad- im- i imad-oGlagol dati tvori prezent i prema d r u g o j vrstiOblici suPresentdamdatedademdadui dadnemdadnuhellipimam I imadnemimaduhellipznamznamoznateznajznademznaduaoristdahdadadasmodadehellipimahimadohimadehellipznahznaznaznasmo I znadihznadeimperfektdahdaše I dadijahdadijašehelliphellipimahimaše I imadijahimadijašehellipznahznaše I znadijahznadijašeimperativdaj I dadnihellipimajimadnihellipznajznadipril saddajucihellipimajucihellipznajucipri prošlidavšidadnuvšihellipimavšihellipznavšiprid radnidaodalahelliphellipimaoimalahelliphellipznaoznalaprid trpnidandanarj(dat data)hellipznanznanai rjeđeSloženice od tih glagola sprežu seinfinitiv dodatihelliphellip nematihelliphellip saznatiprezent dodam dodamohelliphelliphellip nemamnemajuhelliphelliphellip Saznamsaznamoaorist dodah 2 i 3 Dodahelliphelliphelliphellip nemah 2 i 3 helliphelliphellipsaznah 2 i 3

imperfekt nemah i nemađahimperativ dodaj i dodadni helliphelliphellipnemaj helliphellipsaznaj i saznadipri sad nemajućipri proš dodavši hellipnemavši helliphellipsaznavšipri radni dodaododala nemaonemala saznao saznala prid trpni dodan dodana bull saznan saznana 2 Glagol stati (i složenice) ima u prezentu i imperativu alternantu osnove premad r u g o j vrsti u aoristu dvije dubletne osnove sta- i stad- a u ostalim oblicima dolazialternanta sta-prezent stamenstanuhellip Nestanemnestanuaorist stah sta sta stasmo nestah nesta nesta nestasmo imperativ stani stanimo stanite helliphelliphellipnestan i nestaj pril proš stavši helliphelliphellipnestavšiprid radni stao stala nestao nestala 3 Glagol tkati ima oblikeprezenttkamhelliptamo tkatehelliptkemotketeaoristtkahtkatkaimperfekttkahtkašeimperativtkajtkajmoprilog sadašnjitkajućitkućiprilog prošlitkavšipridjev radnitkaotkalapridjev trpnitkantkana4 N a g I a s n i su tipovi pitati - pitam spašavati - spašavam igrati - igramzaigrati - zaigram jačati -jačam komadati - komadam kuhati - kuham zakuhati -zakuhama pitati - pitam U tome razredu (kao i u cijeloj vrsti) glagoli s dvosložnominfinitivnom osnovom s dugouzlaznim naglaskom u prvom slogu osnove u infinitivuimaju u prezentu dugosilazni naglasak To ih u naglasku povezuje s glagolima tipa baciti -bacimiz četvrte vrste ali je raspodjela naglasaka dugouzlaznog I dugosilaznog nešto drukčija Takvi su također čuvati- čuvam kupati - kupam spavati - spavam i drb spašavati - spašavam Glagoli kojima dugouzlazni naglasak nije u prvom slogu infinitiva (uvijek je u trećem od kraja) zadržavaju taj naglasak u onim oblicima ukojima i glagoli tipa pitati - pitam U oblicima u kojima taj tip ima dugosilazni naglasak glagoli

12

imaju kratkouzlazni naglasak na prethodnom slogu a prema dugosilaznom imaju duljinu U 2 3 ljedn aorista i tih glagola običniji je čelni naglasakUzorak jeprezentspašavamaoristspašavahimperfektspašavahimperativspašavajprilog sadašnjispašavajućiprilog prošlispašavavšipridjev radnispašavaopridjev trpnispašavanspašavao spašavala spašavan spašavana Takvi su i dobivati - dobivam lišavati - lišavam odobravati - odobravam razumijevatic igrati - igram Glagoli s dvosložnom infinitivnom osnovom i s naglaskom kratkouzlaznimprvom slogu infinitiva i s naglaskom kratkosilaznim u prezentu imaju raspodjelu silaznih i uzlaznihnaglasaka istu kao glagoli s dugim korijenom tipa pitati -pitaminfinitiv igratiprezent igramaorist igrahimperfekt igrahigrašeimperativigrajigrajmoprilog sadašnji igrajući prilog prošli igravšipridjev radni igrao igrala pridjev trpni igranTakvi su i glagoli kopati ndash kopam češljati - češljam d zaigrati - zaigram Složenice tipa e c imaju prema naglasku krtakosilaznom nesloženih glagola taj naglasak na istome mjestu a prema naglasku dugouzlaznom imaju kratkouzlazni u prethodnomslogu osim u 2 3 l jedn aorista i oba pridjeva gdje imaju čelni naglasak s dugimzadnjim slogominfinitivzaigratiprezentzaigramaoristzaigrahimperativzaigrajprilog prošlizaigravšipridjev radnizaigraopridjev trpnizaigran ejačati -jačam Glagoli s dvosložnom infinitivnom osnovom s naglaskom u istomslogu infinitiva i prezenta imaju taj naglasak u svim oblicima osim u 2 3 l jedn aoristai pridjevu trpnom gdje imaju čelni naglasak s dugim zadnjim slogominfinitivjačatiprezentjačamaoristjačahimperfektjačahimperativjačajprilog sadašnjijačajućiprilog prošlijačavšipridjev radnijačaopridjev trpnijačan f komadati - komadam Složenice glagola tipa jačati - jačam kao i svi glagoli s

13

trosložnom infinitivnom osnovom i kratkouzlaznim naglaskom u trećem slogu od kraja imaju istinaglasak u svim oblicima osim u 2 3 1 jedn aorista i oba pridjeva gdje imaju kratkosilazninaglasak čelnoga tipa s dugim zadnjim slogominfinitive(is)komadatihelliphellippročitatiprezent (is)komadamhellippročitamaorist iskomadahhellippročitahimperativ iskomadajpročitajimperfectkomadahprilsadašnjikomadajućipri prošli (is)komadavšihellippročitavšiprid radni komadaopročitaoprid trpni komadanpročitan

Drugi razredDrugi razred čine glagoli s morfom e u prezentskim nastavcima i s jotiranom osnovom u prezentu imperativu i prilogu sadašnjem glodati glođem lagati - lažemdihati - dišem micati -mičem vezati -vežem brisati- brišem zobati - zobljem sipati- Sipljem drijemati - drijemljem dozivati - dozivljemNesloženi oblici glagola pisati glaseprezentpišemaoristpisahimperfektpisahimperativpišiprilog sadašnjipišućiprilog prošlipisavšipridjev radnipisaopridjev trpnipisan1 Neki glagoli sprežu se po 1 i po 2 razredu gibati - gibam i gibljem dozivati - dozivam i dozivljem drijemati - drijemam i drijemljem pljeskati - pljeskam i plješćemsipati sipam i sipljem sisati sisam i sišem šetati - šetam i šećem zidati zidam iziđem uzimati - uzimam i Uzimljem i dr2 Glagol iskati ima prezent išćem išću (razg) i Ištem lštu (viši stil)3 Glagoli dahtati i drhtati imaju prezent dašćem dašću dršćem dršćuN a g l a s n i su tipovi pisati- pišem srkUutati - srkućem metati -mećem micati -mičema pisati - pišem Glagola ovoga naglasnoga tipa ima dosta Takvi su npr disatidišem nizati - nižem skakati - skačem vezati - vežem vikati -vičem idr Ovaj tip odgovara tipu pitati -pitamSloženice tih glagola imaju dugouzlazni naglasak u istom slogu a prema dugosilaznomnaglasku prema pravilu o prenošenju naglaska imaju dužinu na mjestu silaznognaglaska i kratkouzlazni naglasak u prethodnom slogu U 2 3 L jedn aorista obično ječelni naglasak n ap is a t i - napišem - napisah - napisa i naplsa - napisan p o k az a ti - pokažem zavezati - zavežem itdb srkutati-srkućem Glagoli s trosložnom infinitivnom osnovom i s kratkouzlaznim naglaskom u drugom slogu osnove u infinitivu imaju u prezentu imperfektu i uprilogu sadašnjem isti naglasak u prethodnom slogu U 2 3 1 jedn aorista i u pridjevutrpnom imaju kratkosilazni naglasak čelnoga tipa što se vidi iz uzorkainfinitivsrkutatiprezentsrkućemaoristsrkutahimperfektsrkutahimperativsrkućiprilog sadašnjisrkućićiprilog prošli srkutavšipridjev radni srkutao

14

pridjev trpni sfkutanTakvi su glagoli cvrkutati - cvrkućem cvokotati - cvokoćem skakutatiskakućem i dr c metati - mećem Nesloženi glagoli s dvosložnom infinitivnom osnovom i skratkouzlaznim naglaskom u prvom slogu infinitiva imaju kratkosilazni naglasak uprezentu u imperfektu prilogu sadašnjem i pridjevu trpnom U 2 3 L jedn aorista upridjevu radnom dubletni su oblici s naglaskom infinitiva i s čelnim naglaskominfinitiv metatiprezent mećem mećuaorist metah metii i metaimperfekt metah metašeimperativ meći mećiteprilog sadašnji mećući i mećućiprilog prošli metavšipridjev radni metao metala i metao metala pridjev trpni metan metana itdIstog su tipa glodati -glođem lagati ndash lsžrm šaptati - šapćem zobati - zobljem i drNeki od tih glagola nemaju dubletne naglasne likove u pridjevu radnom nprglagolu lagati - lažem pridjev radni glasi samo lagao i lagalad micati - mičem Glagoli s kratkosilaznim naglaskom u infinitivu imaju istinaglasak u svim oblicima a u 2 3 1 jedn aorista čelni naglasak uz dug zadnji slogmicati-mičem-micadizatidižem-dizajahatijašemjahaSloženice imaju prema pravilima o prenošenju naglasaka kratkouzlazni naglasakII prethodnom slogu osim u 2 3 1 jedn aorista gdje je opet kratkosilazni čelninaglasak uz dužinu zadnjega sloga pomicati -pomičem -pomica uzjahati Uzjašem- uzjaha namazati - namažem - namaza oplakati oplačem - oplaka itd

Treći razredU prezentskim nastavcima dolazi morf ndashe Dvije su skupine glagola U p r v ojkorijen ima fonemski isti morf u objema osnovama Čine je glagoli derati - derem (h )rvatise - (h )rvem se orati - orem revati - revem žderati -žderem i njihove složeniceU d r u g o j su skupini glagoli kojima korijenski alomorf u infinitivnoj osnovi imadva suglasnika a alomorfu u prezentskoj je osnova proširena samoglasnikom međunjima U tri korijena suglasnici su isti u oba alomorfa brati - berem prati -perem zvati - zovem U dva glagola i oni alterniraju a alomorfi su daklesupletivni gnati - ženem slati - šaljemNesloženi oblici glagola pratiprezentperemaoristprahimperfektprahimperativperiprilog sadašnjiperućiprilog prošlipravšipridjev radnipraopridjev trpnipran1 Glagol gnati ima prezent ženem - ženeš - žene - ženemo - ženete - ženu i običnije gnam gnaju imp ženi - ženimo - ženite i gnaj - gnajmo - gnajte prilogsadašnji ženući i gnajući Složenice također imaju dubletne oblike izagnati - iženem iob izgnam- iženi izgnaj izagnaj itd2 Glagol slati ima prezent šaljem šalju i (zast) šljem šlju I složenice imajudublete poslati - (zast) pošljem pošlju i pošaljem pošalju3 N a g l a s a k je glagola prve skupine po tipu c 2 razreda ove vrste (metati -mećem)

Četvrti razred

15

Četvrti razred čine glagoli s infiksima -j(a)- i -v(a)- u infinitivnoj osnovi (infinitiv na -jati -vati) Prezentska osnova (dolazi u prezentu imperativu i prilogu sadašnjem)nema sufiksa a nastavci uz nju počinju s j npr si-ja-ti - si-jem klju-va-ti - klju-jemNesloženi oblici glagola klju vatiprezentkljujemaoristkljuvahimperfektkljuvahimperativkljujprilog sadašnjikljujućiprilog prošlikljuvavšipridjev radnikljuvaopridjev trpnikljuvan1 Glagol davati i složenice od njega tvore oblike od dviju alternanti dava prema 1 razredu i da prema ovomeSlično se sprežu i glagoli s osnovom znaznava npr doznavati poznavatipriznavatiNesloženi su oblici glagola davati i poznavatiprezent dajem i dajem hellipdaju i daju helliphelliphelliphellippoznajem poznajuaorist davah 2 i 3 dava helliphelliphellip poznavah I poznavaimperfekt davah i davah poznavah poznavaše imperativ daj i davaj hellippoznavaj pril sadaš dajući helliphelliphellip poznajući i poznavajućipri prošli davavšihelliphelliphelliphelliphelliphellip poznavavšiprid radni davao davala poznavao poznavala prid trpni davan davana poznavan poznavana 2 N a g l a s n i su tipovi kljuvati - kljujem grIjati - grijem smijati se - smijem se a klju vati - kljujem Uzorak sprezanja v naprijed Istoga su naglasnoga tipaglagoli brijati - brijem bljuvati - bljujem pljuvati -pljujem i drSloženi glagoli imaju prema silaznim naglascima nesloženih kratkouzlazni napredmetku na mjestu dugosilaznog naglaska duljinu osim u 2 3 1 jedn aorista i oba pridjeva gdjeje čelni naglasak s popratnim duljinamaUzorak je infinitivprokljuvatiprezentprokljujemaoristprokljuvahprilog prošliprokljuvavšipridjev radniprokljuvaopridjev trpniprokljuvan b grijati-grijem Glagoli s dvosložnom infinitivnom osnovom i kratkosilaznimnaglaskom u infinitivu imaju taj naglasak u svim oblicima osim u imperativu gdje je uistom slogu naglasak dugosilazni U 2 3 1 jedn aorista naglasak je obično čelnoga tipa spopratnom duljinomSloženi glagoli imaju prema pravilu kratkouzlazni naglasak na prethodnom slogua u 2 3 1 jedn aorista obične su inačice s čelnim naglaskom Nesloženi su obliciglagola griati i zagrijatiprezentgrijemhellipzagrijemaoristgrijahhellipzagrijahimperfektgrijahhellipzagrijaimperativgrijhellipzagrijDrugi su glagoli npr kajati se - kajem se lajati - lajem stajati - stajem (zastajati)sijati - sijem trajati - trajemc smijati se - smijem se Manja skupina nesloženih glagola imakratkouzlazni naglasak u infinitivu i u nekim drugim oblicima osim u 2 3 1 jednaorista i oba pridjeva gdje je čelni naglasak s popratnom duljinom i u imperativu gdje

16

je dugouzlazni Prezentski su nastavci s duljinom i bez njeSloženice imaju kratkouzlazni naglasak na istom mjestu prema dugosilaznomnaglasku nesloženih glagola imaju duljinu s naglaskom krtakouzlazni na predmetku U 2 3 1 jednaorista i pridjevima naglasak je čelniUzorci suinfinitivsmijati sehellipnasmijati seprezentsmijem sehellipnasmijem seaoristsmijah sehellipnasmijah seimperfektsmijah seimperativsmij sehellipnasmij sepri sadsmijući sepri prošlismijavši sehellipnasmijavši seprid radnismijao sehellipnasmijao seprid trpninemahellipnasmijanDrugi su glagoli ovoga tipa npr pojati -pojem -zapojati - zapojem

ŠESTA VRSTAŠestu vrstu čine glagoli koji tvore infinitivnu osnovu morfima ova eva iva (infinitiv na ndashoei-vati) a prezentsku (dolazi u prezentu imperativu i prilogu sadašnjem) morfomu dar-ova-ti - dar-u-jem voj-eva-ti - voj-u-jem kaz-iva-ti - kaz-u-jem itdKoji glagoli na -ivati pripadaju p e t o j vrsti Nesloženi oblici glagola trgovatiprezenttrgujemaoristtrgovahimperfekttrgovahimperativtrgujprilog sadašnjitrgujućiprilog prošlitrgovavšipridjev radnitrgovaopridjev trpnitrgovan1 Alomorf -eva- dolazi iza korijena na prednjonepčani suglasnik bičevati prijateljevatiučiteljevati itd2 N a g l a s n i su tipovi kovati - kujem trgovati - trgujem vjerovati - vjerujem napredovati - napredujem kazivati - kazujem razlikovati - razlikujema kovati - kujem Glagoli s kratkouzlaznim naglaskom u infinitivu i s kratkosilaznimu prezentu imaju uzorakinfinitivkovatiprezentkujemaoristkovahkovaimperfektkovahimperativkujkujteprilog sadašnjikujućiprilog prošlikovavšipridjev radnikovaopridjev trpnikovanU 2 3 1 jedn aorista i u pridjevima naglasci su čelni Tako i npr psovati -psujem

17

snovati - snujem štovati - štujem trovati - trujemb trgovati - trgujem Složenice tipa kovati - kUjem i drugi glagoli s osnovom od četiri i više slogova s kratkouzlaznim naglaskom na pretpredzadnjem slogu ovoga sutipaUzorak je složenoga glagolainfinitiviskovatiprezentiskujemaoristiskovahimperativiskujprilog prošliiskovavšipridjev radniiskovaopridjev trpniiskovanTako i opsovati opsujem osnovati osnujem zatrovati - zatrujem blagovati -blagujem bolovati bolujem gladovati - gladujem mirovati - mirujem putovatiputujem hajdukovati - hajdukujem junakovati -junakujem i drNeki glagoli imaju naglasne dublete npr hajdukovati - hajdukujemc vjerovati - vjerujem Glagoli s kratkosilaznim naglaskom u infinitivu imaju tajnaglasak u svim oblicima U 2 3 l jedn aorista supostoje i oblici s čelnim naglaskom ipopratnom duljinomUzorak jeprezentvjerujemaoristvjerovahimperfektvjerovahimperativvjerujprilog sadašnjivjerujućiprilog prošlivjerovavšipridjev radnivjerovanpridjev trpniTakvi su gazdovati - gazdujem milovati - milujem njegovati - njegujem radovati(se) - radujem imenovati - imenujem kiimenovati - kiimenujem prstenovati - prstenujemi drNeki glagoli imaju i naglasne dublete npr imenovati - imenujem kamenovatikamenujem d napredovati - napredujem Glagoli s kratkouzlaznim naglaskom u petom sloguod kraja riječi u infinitivu glagola bez predmetka i s predmetkom složenice od tipavjerovati - vjerujem imaju isti naglasak u svim oblicima osim u 2 3 l jedn aorista gdjeje naglasak čelnog a tipaUzorak jeprezentnapredujemaoristnapredovahimperfektnapredovahimperativnapredujprilog sadašnjinapredujućiprilog prošlinapredovavšipridjev radninapredovao (Taj glagol ima i dubletu napredovati)Tako i doručkovati - doručkujem jadikovati- jadikujem obradovati - obradujemobjedovati - objedujem uzrokovati -uzrokujem i dre kazivati - kiizujem Glagoli s dugouzlaznim naglaskom u infinitivu koji nije uprvom slogu nego je u trećem slogu od kraja imaju u prezentu kratkouzlazni naglasaku prethodnom sloguUzorak jeinfinitivkazivatiprezentkazujemaoristkazivahimperfektkazivah

18

imperativkazujprilog sadašnjikazujućiprilog prošlikazivavšipridjev radnikazivaopridjev trpnikazivanTakvih glagola ima mnogo pokazivati -pokazujem darivati - darujem dobaciati- dobacujem objavljivati- objavljujem pobjeđivati - pobjeđujem pozlaćivati -pozlaćujem svanjivati -svanjujem zadirkivali - zadirkujem zamjenjivati - zamjenjujemoplakivali -oplakujem strovaljivati - strovaljujem istovarivati - istovarujemopamećivati- opamećujem itdf razlikovati --razlikujem Glagoli s dugouzlaznim naglaskom na petom slogu od kraj a imaju taj naglasak u svim oblicimaUzorakinfinitiv razlikovatiprezent razlikujem razlikujuaorist razlikovah 2 3 razlikova razlikovaše i razlikovašeimperfekt razlikovah razlikovahuimperativ razlikujprilog sadašnji razlikujućiprilog prošli razlikovavšipridjev radni razlikovao razlikovala pridjev trpni razlikovan razlikovana itdTakvi su glagoli nalikovati - nalikujem posavjetovati -posavjetujem prilikovatiprilikujem zavjetovati - zavjetujem i dr

19

PRVA VRSTA

Infinitivno-aoristna osnova nema tvorbenog morfa

Prvi razredJednake su infinitivna i prezentska osnova i završavaju na t ili d Infinitiv završavana -sti Alternanta osnove u pridjevu radnom nema završnoga korijenskog suglasnikaosim glagola rastiGlagoli su ovoga razreda bosti - bodem cvasti-cvatem jesti -jedem krasti - kradem mesti -metempresti -predem sjesti - sjedem (uz običnije sjednem) sresti - sretem (uzobičnije sretnem ) glagoli s korijenom ved npr dovesti (i dovesti) - dovedem (i dovedem ) i složenice od navedenih glagola1 Uzorak sprezanja infinitiv plesti prezent pletem pleteš plete pletemo pletete pletuaorist pletoh pIete plete pletosmo pletoste pletoše i pletošeimperfekt pletijiih pletijaše pletijaše pletijasmo pletijaste pletijahu i pletijahuimperativ pleti pletimo pletiteprilog sadašnji pletućiprilog prošli pletavši pletavšipridjev radni pleo plelapleloplelipleliplelapridjev trpni pleten pletena neodređeni vid i pleteni pletena određeni vid2 a Gl pridjev radni glagola rasti glasi rastao - rasla (i rasla) raslo raslo) glagola bosti bo - bolab Glagoli sresti i sjesti imaju neke oblike i prema d r u g o j vrstiprezentsretnem i sjednemaoristsretoh 2 I 3 Sretei sretnuh 2 I 3 Sretnu I sjedoh I 2 I 3 sjedeimperativ sretni sretnimo sretnite I sjedni sjednimo sjediprilog prošli sretavšisretnuvši srevši I sjednuvši sjevši sjedavšipridjev radnisreo srela srelo I sjeo sjela sjeloc Nesloženi su oblici glagola jestiprezent jedem jeduaorist jedoh jede imperfekt jeđah i jedahimperativ jedi jedimo jediteprilog sadašnji jedućiprilog prošli jediivšipridjev radni jeo jela jelo pridjev trpni jeden jedena itdd Glagol pasti ima neke oblike po d r u g oj vrstiprezent padnem padnuaorist padoh pade i padnuh padnuimperativ padni padnimo padniteprilog prošli padnuvši i pavšipridjev radnipao pala palo itd3 N a g l a s n i su tipovi ovoga razreda i uopće p r v e vrsteplesti -pletem pletem) rasti - rastem jesti -jedem krasti - kradema plesti (rj plesti) -pletem i pletem U složenih glagola stoji kratkouzlazni naglasakna prethodnom slogu prema kratkosilaznom nesloženih a u 2 3 1 jedn aorista dolazičelni naglasak

2

infinitiv isplesti prezent ispletem i ispletem ispletuaorist ispletoh ispleteimperativ ispleti ispletimo prilog prošli ispletavši i isplevšipridjev radni ispleo isplela pridjev trpni ispleten ispletena ispleteni ispletena

b rasti - rastem Uzorak sprezanja ovog tipa može se naći uprikazu 3 razreda glagol crpsti

cjesti -jedem Složeni glagoli imaju prema kratkosilaznom naglasku kratkouzlaznina prethodnom slogu osim u 2 i 3 l jedn aorista i u pridjevu trpnom gdje postojedubletni likovi s naglasnom alternacijominfinitiv pojestiprezentpojedem pojeduaorist pojedoh 2 i 3 pojede i pojede pojedosmo imperativ pojedi pojedimo prilog prošli pojedavši i pojevšipridjev radni pojeo pojela pridjev trpni pojeden pojedena i pojeden pojedena - neodređenipojedeni određeni

d krasti - kradem Uzorak toga tipa može se naći u prikazu 2 razredaglagol gristi - grizem (i grizem)

Drugi razred

Jednake su prezentska i infinitivna osnova a završavaju na s i z (griz-em tres-em)Infinitiv završava na -sti Glagoli su gristi - grizem musti - muzem nesti - nesem pasti - pasem (o životinjama)vesti vezem glagoli s korijenom vez i zast glagoli s korijenomljez od kojih nema nesloženih glagola npr izljesti - izljezem uljesti - uljezem dovest (i dovezem) izvesti - izvezem i složenice od njih1 Nesloženi oblici glagola gristi glaseprezent grizem grizeš grize grizemo grizete grizu

aorist grizoh grize grize grizosmo grizoste grizoše i grizoše

imperfekt grizijah grizijaše grizijaše grizijasmo grizijastegrizijahu i grizijahu

imperativ grizi grizemo grizite

prilog sadašnji grizući

prilog prošligrizavšipridjev radni grizao grizla grizlo grizli grizle grizla

pridjev trpni grizen grizena - neodređeni grizenigrizenii - određeni

2 Složeni glagoli s korijenom nes imaju infinitivnu osnovu i s alomorfom nije a oblici su s njim i običniji nprinfinitiv donijeti i rj donesti

3

prezent donesem donesu aorist donesoh 2 i 3 donese i donijeh 2 i 3 donijeimperativ donesi donesimo prilog prošli donijevši i rj donesavšipridjev radni donio donijela i rjeđe donesaopridjev trpni donesen donesena - neodređeni donesenidonesena određeni i donijet Takvi su i glagoli nanijeti (nanesti i nanesti) - nanesem (i nanesem ) Odnijeti(Odnesti i odnesti) - odnesem (i odnesem) i dr4 N a g i a s n I su tipovi ovoga razreda (a) gristi - grizem dovesti dovedem koji je isti kao plesti - pletem u 1razredu i (b) vesti - vezem isti kao cfpsti - crpem iz 3 Razreda

Treći razredJednake su prezentska i infinitivna osnova i završavaju na b i p a infinitiv završava na -sti Glagoli su crpsti (rj cfpsti) - crpem (i crpem) dupsti) dubem grepsti - grebem tepsti se (rj tepsti se) tepem se (i tepemse) zepsti- zebem i složeniceU ovaj razred dijelom tvorbe oblika (prezent imperativ naglasak) ulaze i glagolis korijenom spsu koji imaju različitu prezentsku i infinitivnu osnovu i s kojima nemaneprefigiranoga glagola (nasiiti - naspem usuti - uspem itd)1 Nesloženi oblici glagola crpsti glaseprezentcrpemcrpešcrpecrpemocrpetecrpuaoristcrpohcrpecrpecrposmocrpostecrpošeimperfektcrpahcrpašecrpašecrpasmocrpastecrpahu I crpijahcrpijašecrpijahuimperativcrpicrpimocrpiteprilog sadašnjicrpućiprilog prošlicrpavšipridjev radnicrpaocrplacrplopridjev trpnicrpencrpenanedr Crpeni -određ2 U glagola s korijenom spsu prvi alomorf dolazi samo u prezentu i imperativenaspem pospem uspem naspi pospi uspi U ostalim je oblicima alomorf su nasuhnasuo - nasula nasuvši nasut3 N a g I a s n I su tipovi crpsti - crpem grepsti ndashgrebemkao plesti-pletem I iz 1 Razreda nasuti-naspemUzorak nasutiprezent naspem naspeš naspe naspemo naspite naspu

aorist nasuh nasu nasu nasitsmo nasitste nasuše i nasuše

imperativ naspi naspimo naspite

prilog prošlinasuvšipridjev radninausonasulanasulopridjev trpninasutnasutaČetvrti razred1 Jednake su prezentska i infinitivna osnova koje završavaju na k g i h Infinitivzavršava na -ii Navedeni suglasnici alterniraj u sa čžš u 2 3 l jedn aorista imperfektupridjevu trpnom i u prezentu osim u 3 1 mn a sa c z s u imperativu i imperfektupeći -pečem peku-peci sjeći - siječem Nesloženi oblici glagola vući prezentvučemvučešaoristvukohvučeimperfektvucijahvucijaše I vucijahu vučah

4

imperativvucivucimoprilog sadašnjivukućiprilog prošlivukavšipridjev radnivukao vuklapridjev trpnivučenvučena 1 Glagolu moći (i moći) 1 lice jedn glasi mogu a u ostalim licima nastavci su skratkim morfom e možeš može možemo možete moguSloženice od toga glagola imaju prezent prema d r u g o j vrsti pomognem pomognuprema inf pomoći i pomoći Uzmognem Uzmognu prema uzmoći itdImperativ glagola moćii rijedak je mogni a od pomoći imp glasi pomogni ipomozi pomognimo i pomozimo pomozite2 Glagoli leći i reći imaju prezent i po d r u g o j vrstiRečemreknu reku reknemležem legu i običnije legnem legnu3 Glagol vrči glasi u infinitivu i vrijeći (vrijeći) U ostalim oblicima korijenima alomorfe vrh vrš i vrsprezentvršemaoristvrkohvršeimperfektvrsijahvrsahimperativvrsiprilog sadašnjivrhućiprilog prošlivrhavšipridjev radnivrhaovrhlapridjev trpnivršen4 Dosta glagola ima oblike koji se tvore od infinitivne osnove po p rv o j jd r u g oj vrsti a prezent imperativ i pridjev trpni samo po d r u g o j vrstiUzorak je- oblici od dviju osnovainfinitivdići I dignutiaoristdigohdižeprilog prošlidigavši I dignuvšipridjev radnidigao I dignuooblici od jedne osnoveprezentdignemdignešimperativddignidignimopridjev trpnidignutDrugi su glagolicići (zast )ciknuti pući puknuticrćicrknuti sećisegnutikleći (zast lkleknuti stići stignutiklići (zast)kliknuti taćitaknutimaći maknuti vrćivrgnutinićiniknuti5 N a g I a s n i t i P teći- tečem isti je kao tip plesti iz 1 raza tip sjeći - siječem kao gristi iz 2 razredaNaglasak u glagola leći moći (i moći) reći (i reći)prezent lezem (i legnem ) mogu možeš rečem aorist legoh leže mogoh može rekoh rečeimperativ lezi lezimo reci recimo

prilog prošli legavši mogavši rekavšipridjev radni legao legla mogao mogla rekao rekla

Peti razred

Prezentska osnova završava na n i m a infinitivna na e i u Glagoli su kleti

5

kunem (i kunem ) žiti - žmem oteti - otmem uzeti uzmem naduti -nadmem glagoli s korijenom čečn (načeti - načnem početi -počnem itd) s korijenompepn (napeti - napnem zapeti zapnem itd) i glagoli složeni od njih U taj se razreduvrštavaju i neki glagoli koji odstupaju od tih pravila To su peti se -penjemse žeti - žnjem i žanjem i njihove složeniceNesloženi oblici glagola kleli glaseprezentkunemaoristklehklesmoimperfektkunijahkunijasmoimperativkunikunimoprilog sadašnjikunućiprilog prošliklevšipridjev radnikleopridjev trpnikletkleta1 Glagol peti se -penjem se ima osim prezenta i imperativ (navedena dvaoblika jedino tako) i infinitiv (penjati se) po p e t o j vrsti 2 Glagol žeti (o žitu) ima također dvije alternante prezentske osnove žnjžanj idvije infinitivne žežnje3 Glagol žiti o rublju i sl) ima prezent žmem imperativ žmiimperfekt žmah prilogsadašnji žmući prilog prošli ževši pridjev radni žeo -žela pridjev trpni žet žita itdGlagoli s predmecima s istim korijenom sprežu se ovako inf sažeti prez sažmemsažmeš sažmu imp sažmi itd4 Glagol naduti se - nadmem se ima dvojake oblike trpnoga pridjeva nadut -naduta i naduven - naduvenanaduvena itd5 a Glagoli s n a g l a s k o m kao oteti - otmem istog su naglasnog tipa kao nasuti- naspem iz 5 razredab Složeni glagoli ovoga razreda imaju u oblicima pridjeva radnog i pridjeva trpnogsa sufiksom -t kratkosilazni naglasak čelnog tipa npr prokleo - proklela zakleo -zaklela

Šesti razred

Glagoli ovoga razreda imaju u prezentskoj osnovi korijenske morfe na r i lj a uinfinitivnoj na rijere i supletivne morfe To su drijeti (rj drijeli) - drem kliiti koljemmljeti - meljim Nesloženi oblici glagola drijiti glaseprezentdremdrešaoristdrijehdrijeimperfektdrahdrašeimperativdridrimoprilog sadašnj idrućiprilog prošlidrijevšidrvšipridjev radnidrodrlapridjev trpnidrtdrta1 Glagoli na rer sprežu se kao i oni na rijer nazreti - nazreh - nazre nazrevšinazreo se nazrela se 2 Glagol zreti (sazrijevati) i njegove složenice imaju dva prezenta po ovomrazredu zrem -zreš -zre dozrem - dozreš - dozri - dozrimo -

i po 1 razredu t r e ć e vrste zrim - zriš dozrem - dozriš Potrebno je obratiti pažnju nanaglasak prostog i složenog glagola tj na odstupanje s obzirom na prenošenje naglaska(složeni glagoli imaju isti naglasak u svim licima) Pridjev radni ima također dvaoblika zreo i zrio3 Glagol trti i njegove složenice imaju dvije prezentske osnove - s alomorfima tr i

6

tar trem i tarem - Za naglasak prezenta vrijedi ono što je rečeno uz glagol zreti4 Glagolima klati i mljeti prezentske su osnove kolj i melj a infinitivne kla i mljePridjev trpni glasi im klan - klana i kat - klata mljeven - mljevenaOd glagola drijiti i ždrijeti i njihovih složenica (prodrijeti - prodrem proždrijeti -proždrem itd) običniji su glagoli istoga značenja po 3 razredu p e t e vrste derati ižderati poderati i požderati i sl5 a U aoristu mogu neki glagoli imati dubletne n a g l a s n e oblike npr 2 3 l jedn kla i klii - kliiti pokla i poklii - poklati u množini mrijesmo i mrijesmo -mrijetimrijetib U pridjevu radnom složeni glagoli imaju kratkosilazni naglasak čelnoga tipaumro - umrla odro - odrla proždro -proždrla prostro -prostrla

Sedmi razredJednake su infinitivna i prezentska osnova koja završava na i u jei Glagoli s osnovama na i bIti - bIjem bIii -jesam i budem liti - lijem miti - mljem piti - pijem i njihove složeniceGlagoli s osnovom na u duti - dujem (zast duhati) obuti - obujem glagoli skorijenom zu (iz ti - Izujem nazuti - nazujem i dr) i njihove složeniceGlagoli s osnovom najeli djeti - djenem smjeti - smijem umjeti - umijem glagolisloženi s korijenom sp (dospjeti - dospijem i dr) i njihove složenice (npr razumjeti razumijem) U oblicima s nastavcima koji počinju s j i o dolazi alternanta osnove na i au ostalim oblicima alternanta na jeNesloženi oblici glagola piti glaseprezentpijemaoristpihimperfektpijahimperativpijprilog sadašnjipijućiprilog prošlipivšipridjev radnipiopridjev trpnipijen1 Pridjev trpni tvori se trima sufiksima -t -jen -ven bljen kriven i krit iven i lit miven šiven i šit vijen i vit obuven i obut nadut i naduvenOblici sa -jen- i -ven- običniji su256 Morfologija2 Oblici glagola biti -jesam navode se u sect 7503 Glagol djeti i složenice imaju i druge oblike prema d r u g o j vrsti infinitivdjenuti i djenuti aor djenuh i djenuh prilog prošli djenuvši i djeniivši pridjev radnidjenuo i djenuo pridjev trpni djenut4 Aorist glagola smjeti glasi smjeh - smje i smjedoh - smjede impf smjedijahi smijah5 a U 2 3 l jedn aorista n a g I a s a k je čelni npr popi I nali osim u glagola čutii šiti gdje ti oblici glase ču i ši ali u složenica su dublete dočuti doču našiti -naši b Većina složenih glagola ovoga razreda ima u prezentu na jednosložnom predmetkukratkosilazni naglasak npr razbijem uvijem izlijem pokrijem lspijem sašijemGlagoli složeni s čuti imaju prema pravilu o prenošenju naglasaka uvijek naglasak npr dočujem začujemc U pridjevu radnom složeni glagoli imaju naglasak čelnoga tipa popio -popila(pio -pila) zavio - zavila (vio - vila) itdd Oblici trpnog pridjeva na -t imaju također čelni naglasak npr obavit opit(obavijen opijen )

7

DRUGA VRSTAD r u g u vrstu čine glagoli s morfom nu (-nuti) u infinitivnoj i n u prezentskojosnovi U imperfektu se provodi alternacija nnj to-nu-ti - to-n-em to-nj-iih1 Mnogi glagoli mogu imati jedne oblike po d r u g o j vrsti a druge po 4 razredup r v e vrste ili i po jednoj i po drugoj vrsti Primjeri su navedeni kod glagola p r v e vrste 2 N a g l a s n I su tipovi u d r u g oj vrsti dignuti - dignem venuti - venemviknuti - viknema dignuti - dignem U svim je oblicima isti naglasakb venuti - venemNesloženi su obliciprezent venem veneš vene venemo venete venuaorist vimuh venu venu venusmo venuste venuše i venušeimperfekt venjiih venjiiše venjiiše venjiismo venjiiste venjiihU i venjiihuimperativ venivenimo veniteprilog sadašnji venućiprilog prošli venuvšipridjev radni venuo venula venulo venuli venule venulapridjev trpni (glagola uvenuti) u venut u venula itdc viknuti - viknemNesloženi su obliciprezentviknemaoristviknuhimperfektnemaimperativvikniprilog sadašnjinemaprilog prošliviknuvšipridjev radniviknuopridjev trpniviknutSloženi glagoli imaju dugosilazni naglasak na istom mjestu a prema dugosilaznomnaglasku nesloženih glagola imaju pravilno kratkouzlazni naglasak na prethodnomslogu i dužinu na mjestu dugosilaznog naglaska U 2 3 1 jedn aorista imaju dubletnelikove zaviknu i zaviknu

TREĆA VRSTAPrezentski nastavci imaju morf i (-im ) a infinitiv završava ( 1) na -eti ili -ati

Prvi razredU ovaj razred idu glagoli na -eti s morfom je i glagoli s osnovom na lje nje reUprezentskoj osnovi j avlja se alternacij a ljl I njnNesloženi oblici glagola željeti glaseprezentželimaoristželjehimperfektželjahimperativželiprilog sadašnjiželećiprilog prošliželjevšipridjev radniželiopridjev trpniželjen1 U imperfektu i u pridjevu trpnom dolazi jotirana alternanta osnove s (alternaci-jom dd) viđahh ndash viđen v i d i m vrćah vrćen v r t i m plavljah -plavlj-en -plavimp l a vj e t i (postajati plav)2 U obliku za m r jedn pridjeva radnog sufiks osnove ima alomorf- i (- je) nprvidio -vidjela plavio -plavjela živio -živjela itd3 Glagol vreti ima 3 lice množine i prilog sadašnji po p rv o j vrsti vrim - vriš -

8

vri - vrimo - vrite vru prilog sadašnji vrući i vrući pridjev radni vreo rj vrio vrelavrelo vrelivrele vrela4 Glagol bdjeti ima neke oblike po p r v o j vrstiprezent bdimaorist bdjehimperfekt bdah i bdijahimperativ bdi i bdijprilog sadašnji bdeći prilog prošli bdjevšipridjev radni bdio bdjela 5 Glagol velimveliš vele ima samo prezent prilog sadašnji veleći i imperfektVeljahveljaše6 N a g l a s n i su tipovi ovoga razreda željeti - želim vidjeti-vidimvreti-vrima željeti - želim Nesloženi glagoli s uzlaznim naglascima imaju isti naglasak u svimoblicima Složeni glagoli u prezentu obično naglašuju prethodni slog Takvi su boljetibolim zaboljeti -zabolim letjeti -letim preletjeti -preletim Glagol voljeti u prezentu imperfektu i prilogu sadašnjem ima kratkosilazni naglasakVolim-vole voljah voleći b vidjeti - vidim Nesloženi glagoli s dvosložnom infinitivnom osnovom s kratkosilaznimnaglaskom imaju taj naglasak u svim oblicimaNesloženi oblici glagola vidjetiprezent vidimaorist vidjehimperfekt vidah vidašeimperativ vidiprilog sadašnji videćiprilog prošlividjevšipridjev radnivideovidjelapridjev trpni viđen viđena Takvi su npr starjeti - starim svidjeti se - svidim se visjeti - visimSloženice su glagola naglasnoga tipa željeti -želim npr predvidjeti - predvidimzastarjeti - zastarim

Drugi razred Drugi razred čine glagoli s morfom a kojima osnova završava palatalima čž j iskupovima št žd a u prezentu imaju nastavke s alomorfom -i- npr čučati - čučimdržati - držim blejati - blejim pljuštati -pljuštim zviždati - zviždimNesloženi oblici glagola držatiprezentdržimaoristdržahimperfektdržahdržašeimperativdržiprilog sadašnjidržećiprilog prošlidržavšipridjev radnidržaopridjev trpnidržandržanaGlagoli s prezentskom osnovom na- oj tvore imperativ nastavcima oslash- -mo -te ialternacijom kratko o - dugo o tako da j e na njemu dugosilazni naglasak boJ se -bojmo se - bojte se stoj prestoj itd2 Glagol stajati stojim i složenice ima alternaciju samoglasnika ao u korijenua u infinitivnoj -o u prezentskoj osnovi 3 N a g l a s n i su tipovi a držati - držim b čučati - čučima držati-držim Drugi su glagoli toga tipa bježati - bježim ležati - ležim stajati(uz stajati) - stojim i složenice odležati - odležim b čučati - čučim Najviše je glagola ovog razreda s dvosložnom infinitivnom

9

osnovom i dugouzlaznim naglaskom u prvom slogu u svim oblicima To je zapravo istitip kao držati držim s razlikom u dužini korijenskoga sloga Takvi su blejati - blejimklečati -klečim pljuštati -pljušti m režati - režim vrištati -vrištim zviždati - zviždim i drSloženice imaju isti naglasak osim u pridjevu radnom i trpnom gdje je kratkosilazninaglasak čelnoga tipa izviždati - izviždim

ČETVRTA VRSTAInfinitivna osnova ima morf i infinitiv završava na -itiNesloženi oblici glagola vozitiprezentvozimaoristvozihimperfektvožahvožašeimperativvoziprilog sadašnjivozećiprilog prošlivozivšipridjev radnivoziovozilapridjev trpnivoženvožena1 a U imperfektu i pridjevu trpnom prezentska osnova je jotirana nošah- nošen - n o s i m mlaćah - mlaćen ndash mlatim ljubljah - ljubljen - l j u b l m itdb Jedni glagoli skup st zamjenjuju sa št drugi sa šć treći i s jednim i s drugimskupom npr častim - čašćah - čašćen koristim - korišćah - korišten krstim - krštahi kršćah - kršten itd2 Glagoli s prezentskom osnovom na oj mogu imati dvostruke oblike u imperativu snastavcima -l -imo -ite i s nastavcima -oslash-mo -te npr b roj i m -brOoi -brojimo brojitei broj - brojmo - brojte k r oj im - kroji - krojimo - krojite i kroj - krojmo - krojte3 N a g I a s n i su tipovi voziti- vozim brojiti - brojim ljubiti - ljubim tumačiti-tumačim i žuriti - žurima voziti - vozim Istog su tipa goniti - gonim moliti - molim nositi -nosimskočiti - skočim Složeni glagoli imaju prema kratkouzlaznom naglasku taj naglasak uistom slogu a prema kratkosilaznom naglasku imaju kratkouzlazni naglasak na predmetkuU 2 3 L jedn aorista imaju opet kratkosilazni čelnoga tipa donositi -donosim - donošen ali donosih- donosi - donosi - donosismo itdb brojiti - brojim Skupina glagola s dvosložnom infinitivnom osnovom ima u prvom slogu osnove kratkouzlazni naglasak u svim oblicima osim u 2 3 L jedn aorista i u pridjevutrpnom gdje je kratkosilazni naglasak čelnoga tipa nprprezentbrojimbrojeaoristbrojihbrojiimperfektbrojahhellipbrojahuimperativbrojibrojimoprilog sadašnjibrojećiprilog prošlibrojivšipridjev radnibrojiopridjev trpnibrojenTako i gostiti - gostim loviti - Lovim noćiti -noćim ploviti - plovim trošiti -trošim i drc ljubiti - ljubim Najveći broj glagola četvrte vrste s dvosložnom infinitivnomosnovom ima u infinitivu dugouzlazni naglasak a u prezentu dugosilazni Kao prezentnaglašen je imperfekt i dubleta priloga prošlog a u 2 3 I jedn aorista naglasak 1049600

čelnoga je tipa u ostalim oblicima dolazi infinitivni naglasakprezentljubimhellipljube

10

aoristljubihljubiimperfektljubljahhellipljubljahuimperativljubiljubimoprilog sadašnjiljubećiprilog prošliljubivšipridjev radniljubioljubilapridjev trpniljubljenljubljenaTako i baciti - biicim braniti branim graditi - gradim hvaliti - hvalim d tumačiti - tumačim Složeni glagoli tipa c kao i glagoli s trosložnom infinitivnomosnovom mijenjaju se

prezenttumačimtumačeaoristtumačihimperfekttumačahhelliptumačahuimperativtumačitumačimoprilog sadašnjitumačećiprilog prošlitumačivšipridjev radnitumačiopridjev trpnitumačentumačenaTako i zabaciti- zabacim poljubiti - poljubim jednačiti -jednačim i dr Bezobzira na broj slogova naglasak je na istom mjestu a u 2 3 1 jedn aorista uvijek jekratkosilazni čelnoga tipa s dužinom u zadnjem slogu protumačiti - protumačim -protumačih -protumači ispozabraniti - ispozdbranim - ispozabranih -ispozabranl e žuriti - žurim U skupini glagola s dvosložnom infinitivnom osnovom i dugouzlaznimnaglaskom u prvom slogu osnove naglasak se mijenja samo u 2 3 l jednaorista i to tako da nesloženi glagoli imaju dugosilazni naglasak a složeni kratkosilazninaglasak čelnoga tipa i dužinu u zadnjem slogu žuriti ndash žurim- žurih - žuri - žuri -žurismo požuriti -požurim -požurih -požuri -požuri - požuriše i požuriše Takvisu curiti - curim gnjiliti - gnjilim i dr

PETA VRSTAP e t o j vrsti pripadaju oni glagoli kojima infinitivna osnova ima morf a (infinitiv na-ati) osim onih koji u prezentu imaju nastavke s morfom i (v 2 razred t r e ć e vrste)Ovoj vrsti upravo 1 razredu pripadaju neki glagoli na -evati i -irati koji inače iduII VL vrstu Prema tvorbi prezenta glagoli te vrste svrstavaju se u četiri razreda

Prvi razredU 1 razredu glagoli su koji imaju prezentske nastavke s morfom a (am ) Pripadaju mu između ostaloga glagoli na -ijevati (npr polijevati - polijevam)-ivati i to a) koji su nastali sufiksom -va- (dakle gdje -i- pripada korijenu) nprdobivati prebivati pokrivati umirati počivati b) izvedenice od tkati (npr otkivati -otkivam) c) nastali od glagola š e s t e vrste npr darivati laquo darovati) - darivampotkivati ( ltpotkovati) - potkivam osnivati ( ltosnovati) - osnivamNeki glagoli idu u 1 i 2 razred ali se prezent na -am i -jem ne upotrebljavapodjednako npr štipati - štipijem i štipam škakljati škakljem i škakljamNesvršeni glagoli tipa odiz-abirati imaju dva naglasna lika npr izabiratiizabirem i izabirati - izabiram Nesloženi oblici glagola pitatiprezentpitampitašhellippitamoaoristpitah2i 3 Pitapitasmopitasteimperfektpitahprilog sadašnjipitajućiprilog prošlipitavši

11

pridjev radnipitaopridjev trpnipitanpitana1 a Glagoli dati znati imati u nekim oblicima imaju dvojake likove s dubletnim osnovama da- i dad- im- i imad-oGlagol dati tvori prezent i prema d r u g o j vrstiOblici suPresentdamdatedademdadui dadnemdadnuhellipimam I imadnemimaduhellipznamznamoznateznajznademznaduaoristdahdadadasmodadehellipimahimadohimadehellipznahznaznaznasmo I znadihznadeimperfektdahdaše I dadijahdadijašehelliphellipimahimaše I imadijahimadijašehellipznahznaše I znadijahznadijašeimperativdaj I dadnihellipimajimadnihellipznajznadipril saddajucihellipimajucihellipznajucipri prošlidavšidadnuvšihellipimavšihellipznavšiprid radnidaodalahelliphellipimaoimalahelliphellipznaoznalaprid trpnidandanarj(dat data)hellipznanznanai rjeđeSloženice od tih glagola sprežu seinfinitiv dodatihelliphellip nematihelliphellip saznatiprezent dodam dodamohelliphelliphellip nemamnemajuhelliphelliphellip Saznamsaznamoaorist dodah 2 i 3 Dodahelliphelliphelliphellip nemah 2 i 3 helliphelliphellipsaznah 2 i 3

imperfekt nemah i nemađahimperativ dodaj i dodadni helliphelliphellipnemaj helliphellipsaznaj i saznadipri sad nemajućipri proš dodavši hellipnemavši helliphellipsaznavšipri radni dodaododala nemaonemala saznao saznala prid trpni dodan dodana bull saznan saznana 2 Glagol stati (i složenice) ima u prezentu i imperativu alternantu osnove premad r u g o j vrsti u aoristu dvije dubletne osnove sta- i stad- a u ostalim oblicima dolazialternanta sta-prezent stamenstanuhellip Nestanemnestanuaorist stah sta sta stasmo nestah nesta nesta nestasmo imperativ stani stanimo stanite helliphelliphellipnestan i nestaj pril proš stavši helliphelliphellipnestavšiprid radni stao stala nestao nestala 3 Glagol tkati ima oblikeprezenttkamhelliptamo tkatehelliptkemotketeaoristtkahtkatkaimperfekttkahtkašeimperativtkajtkajmoprilog sadašnjitkajućitkućiprilog prošlitkavšipridjev radnitkaotkalapridjev trpnitkantkana4 N a g I a s n i su tipovi pitati - pitam spašavati - spašavam igrati - igramzaigrati - zaigram jačati -jačam komadati - komadam kuhati - kuham zakuhati -zakuhama pitati - pitam U tome razredu (kao i u cijeloj vrsti) glagoli s dvosložnominfinitivnom osnovom s dugouzlaznim naglaskom u prvom slogu osnove u infinitivuimaju u prezentu dugosilazni naglasak To ih u naglasku povezuje s glagolima tipa baciti -bacimiz četvrte vrste ali je raspodjela naglasaka dugouzlaznog I dugosilaznog nešto drukčija Takvi su također čuvati- čuvam kupati - kupam spavati - spavam i drb spašavati - spašavam Glagoli kojima dugouzlazni naglasak nije u prvom slogu infinitiva (uvijek je u trećem od kraja) zadržavaju taj naglasak u onim oblicima ukojima i glagoli tipa pitati - pitam U oblicima u kojima taj tip ima dugosilazni naglasak glagoli

12

imaju kratkouzlazni naglasak na prethodnom slogu a prema dugosilaznom imaju duljinu U 2 3 ljedn aorista i tih glagola običniji je čelni naglasakUzorak jeprezentspašavamaoristspašavahimperfektspašavahimperativspašavajprilog sadašnjispašavajućiprilog prošlispašavavšipridjev radnispašavaopridjev trpnispašavanspašavao spašavala spašavan spašavana Takvi su i dobivati - dobivam lišavati - lišavam odobravati - odobravam razumijevatic igrati - igram Glagoli s dvosložnom infinitivnom osnovom i s naglaskom kratkouzlaznimprvom slogu infinitiva i s naglaskom kratkosilaznim u prezentu imaju raspodjelu silaznih i uzlaznihnaglasaka istu kao glagoli s dugim korijenom tipa pitati -pitaminfinitiv igratiprezent igramaorist igrahimperfekt igrahigrašeimperativigrajigrajmoprilog sadašnji igrajući prilog prošli igravšipridjev radni igrao igrala pridjev trpni igranTakvi su i glagoli kopati ndash kopam češljati - češljam d zaigrati - zaigram Složenice tipa e c imaju prema naglasku krtakosilaznom nesloženih glagola taj naglasak na istome mjestu a prema naglasku dugouzlaznom imaju kratkouzlazni u prethodnomslogu osim u 2 3 l jedn aorista i oba pridjeva gdje imaju čelni naglasak s dugimzadnjim slogominfinitivzaigratiprezentzaigramaoristzaigrahimperativzaigrajprilog prošlizaigravšipridjev radnizaigraopridjev trpnizaigran ejačati -jačam Glagoli s dvosložnom infinitivnom osnovom s naglaskom u istomslogu infinitiva i prezenta imaju taj naglasak u svim oblicima osim u 2 3 l jedn aoristai pridjevu trpnom gdje imaju čelni naglasak s dugim zadnjim slogominfinitivjačatiprezentjačamaoristjačahimperfektjačahimperativjačajprilog sadašnjijačajućiprilog prošlijačavšipridjev radnijačaopridjev trpnijačan f komadati - komadam Složenice glagola tipa jačati - jačam kao i svi glagoli s

13

trosložnom infinitivnom osnovom i kratkouzlaznim naglaskom u trećem slogu od kraja imaju istinaglasak u svim oblicima osim u 2 3 1 jedn aorista i oba pridjeva gdje imaju kratkosilazninaglasak čelnoga tipa s dugim zadnjim slogominfinitive(is)komadatihelliphellippročitatiprezent (is)komadamhellippročitamaorist iskomadahhellippročitahimperativ iskomadajpročitajimperfectkomadahprilsadašnjikomadajućipri prošli (is)komadavšihellippročitavšiprid radni komadaopročitaoprid trpni komadanpročitan

Drugi razredDrugi razred čine glagoli s morfom e u prezentskim nastavcima i s jotiranom osnovom u prezentu imperativu i prilogu sadašnjem glodati glođem lagati - lažemdihati - dišem micati -mičem vezati -vežem brisati- brišem zobati - zobljem sipati- Sipljem drijemati - drijemljem dozivati - dozivljemNesloženi oblici glagola pisati glaseprezentpišemaoristpisahimperfektpisahimperativpišiprilog sadašnjipišućiprilog prošlipisavšipridjev radnipisaopridjev trpnipisan1 Neki glagoli sprežu se po 1 i po 2 razredu gibati - gibam i gibljem dozivati - dozivam i dozivljem drijemati - drijemam i drijemljem pljeskati - pljeskam i plješćemsipati sipam i sipljem sisati sisam i sišem šetati - šetam i šećem zidati zidam iziđem uzimati - uzimam i Uzimljem i dr2 Glagol iskati ima prezent išćem išću (razg) i Ištem lštu (viši stil)3 Glagoli dahtati i drhtati imaju prezent dašćem dašću dršćem dršćuN a g l a s n i su tipovi pisati- pišem srkUutati - srkućem metati -mećem micati -mičema pisati - pišem Glagola ovoga naglasnoga tipa ima dosta Takvi su npr disatidišem nizati - nižem skakati - skačem vezati - vežem vikati -vičem idr Ovaj tip odgovara tipu pitati -pitamSloženice tih glagola imaju dugouzlazni naglasak u istom slogu a prema dugosilaznomnaglasku prema pravilu o prenošenju naglaska imaju dužinu na mjestu silaznognaglaska i kratkouzlazni naglasak u prethodnom slogu U 2 3 L jedn aorista obično ječelni naglasak n ap is a t i - napišem - napisah - napisa i naplsa - napisan p o k az a ti - pokažem zavezati - zavežem itdb srkutati-srkućem Glagoli s trosložnom infinitivnom osnovom i s kratkouzlaznim naglaskom u drugom slogu osnove u infinitivu imaju u prezentu imperfektu i uprilogu sadašnjem isti naglasak u prethodnom slogu U 2 3 1 jedn aorista i u pridjevutrpnom imaju kratkosilazni naglasak čelnoga tipa što se vidi iz uzorkainfinitivsrkutatiprezentsrkućemaoristsrkutahimperfektsrkutahimperativsrkućiprilog sadašnjisrkućićiprilog prošli srkutavšipridjev radni srkutao

14

pridjev trpni sfkutanTakvi su glagoli cvrkutati - cvrkućem cvokotati - cvokoćem skakutatiskakućem i dr c metati - mećem Nesloženi glagoli s dvosložnom infinitivnom osnovom i skratkouzlaznim naglaskom u prvom slogu infinitiva imaju kratkosilazni naglasak uprezentu u imperfektu prilogu sadašnjem i pridjevu trpnom U 2 3 L jedn aorista upridjevu radnom dubletni su oblici s naglaskom infinitiva i s čelnim naglaskominfinitiv metatiprezent mećem mećuaorist metah metii i metaimperfekt metah metašeimperativ meći mećiteprilog sadašnji mećući i mećućiprilog prošli metavšipridjev radni metao metala i metao metala pridjev trpni metan metana itdIstog su tipa glodati -glođem lagati ndash lsžrm šaptati - šapćem zobati - zobljem i drNeki od tih glagola nemaju dubletne naglasne likove u pridjevu radnom nprglagolu lagati - lažem pridjev radni glasi samo lagao i lagalad micati - mičem Glagoli s kratkosilaznim naglaskom u infinitivu imaju istinaglasak u svim oblicima a u 2 3 1 jedn aorista čelni naglasak uz dug zadnji slogmicati-mičem-micadizatidižem-dizajahatijašemjahaSloženice imaju prema pravilima o prenošenju naglasaka kratkouzlazni naglasakII prethodnom slogu osim u 2 3 1 jedn aorista gdje je opet kratkosilazni čelninaglasak uz dužinu zadnjega sloga pomicati -pomičem -pomica uzjahati Uzjašem- uzjaha namazati - namažem - namaza oplakati oplačem - oplaka itd

Treći razredU prezentskim nastavcima dolazi morf ndashe Dvije su skupine glagola U p r v ojkorijen ima fonemski isti morf u objema osnovama Čine je glagoli derati - derem (h )rvatise - (h )rvem se orati - orem revati - revem žderati -žderem i njihove složeniceU d r u g o j su skupini glagoli kojima korijenski alomorf u infinitivnoj osnovi imadva suglasnika a alomorfu u prezentskoj je osnova proširena samoglasnikom međunjima U tri korijena suglasnici su isti u oba alomorfa brati - berem prati -perem zvati - zovem U dva glagola i oni alterniraju a alomorfi su daklesupletivni gnati - ženem slati - šaljemNesloženi oblici glagola pratiprezentperemaoristprahimperfektprahimperativperiprilog sadašnjiperućiprilog prošlipravšipridjev radnipraopridjev trpnipran1 Glagol gnati ima prezent ženem - ženeš - žene - ženemo - ženete - ženu i običnije gnam gnaju imp ženi - ženimo - ženite i gnaj - gnajmo - gnajte prilogsadašnji ženući i gnajući Složenice također imaju dubletne oblike izagnati - iženem iob izgnam- iženi izgnaj izagnaj itd2 Glagol slati ima prezent šaljem šalju i (zast) šljem šlju I složenice imajudublete poslati - (zast) pošljem pošlju i pošaljem pošalju3 N a g l a s a k je glagola prve skupine po tipu c 2 razreda ove vrste (metati -mećem)

Četvrti razred

15

Četvrti razred čine glagoli s infiksima -j(a)- i -v(a)- u infinitivnoj osnovi (infinitiv na -jati -vati) Prezentska osnova (dolazi u prezentu imperativu i prilogu sadašnjem)nema sufiksa a nastavci uz nju počinju s j npr si-ja-ti - si-jem klju-va-ti - klju-jemNesloženi oblici glagola klju vatiprezentkljujemaoristkljuvahimperfektkljuvahimperativkljujprilog sadašnjikljujućiprilog prošlikljuvavšipridjev radnikljuvaopridjev trpnikljuvan1 Glagol davati i složenice od njega tvore oblike od dviju alternanti dava prema 1 razredu i da prema ovomeSlično se sprežu i glagoli s osnovom znaznava npr doznavati poznavatipriznavatiNesloženi su oblici glagola davati i poznavatiprezent dajem i dajem hellipdaju i daju helliphelliphelliphellippoznajem poznajuaorist davah 2 i 3 dava helliphelliphellip poznavah I poznavaimperfekt davah i davah poznavah poznavaše imperativ daj i davaj hellippoznavaj pril sadaš dajući helliphelliphellip poznajući i poznavajućipri prošli davavšihelliphelliphelliphelliphelliphellip poznavavšiprid radni davao davala poznavao poznavala prid trpni davan davana poznavan poznavana 2 N a g l a s n i su tipovi kljuvati - kljujem grIjati - grijem smijati se - smijem se a klju vati - kljujem Uzorak sprezanja v naprijed Istoga su naglasnoga tipaglagoli brijati - brijem bljuvati - bljujem pljuvati -pljujem i drSloženi glagoli imaju prema silaznim naglascima nesloženih kratkouzlazni napredmetku na mjestu dugosilaznog naglaska duljinu osim u 2 3 1 jedn aorista i oba pridjeva gdjeje čelni naglasak s popratnim duljinamaUzorak je infinitivprokljuvatiprezentprokljujemaoristprokljuvahprilog prošliprokljuvavšipridjev radniprokljuvaopridjev trpniprokljuvan b grijati-grijem Glagoli s dvosložnom infinitivnom osnovom i kratkosilaznimnaglaskom u infinitivu imaju taj naglasak u svim oblicima osim u imperativu gdje je uistom slogu naglasak dugosilazni U 2 3 1 jedn aorista naglasak je obično čelnoga tipa spopratnom duljinomSloženi glagoli imaju prema pravilu kratkouzlazni naglasak na prethodnom slogua u 2 3 1 jedn aorista obične su inačice s čelnim naglaskom Nesloženi su obliciglagola griati i zagrijatiprezentgrijemhellipzagrijemaoristgrijahhellipzagrijahimperfektgrijahhellipzagrijaimperativgrijhellipzagrijDrugi su glagoli npr kajati se - kajem se lajati - lajem stajati - stajem (zastajati)sijati - sijem trajati - trajemc smijati se - smijem se Manja skupina nesloženih glagola imakratkouzlazni naglasak u infinitivu i u nekim drugim oblicima osim u 2 3 1 jednaorista i oba pridjeva gdje je čelni naglasak s popratnom duljinom i u imperativu gdje

16

je dugouzlazni Prezentski su nastavci s duljinom i bez njeSloženice imaju kratkouzlazni naglasak na istom mjestu prema dugosilaznomnaglasku nesloženih glagola imaju duljinu s naglaskom krtakouzlazni na predmetku U 2 3 1 jednaorista i pridjevima naglasak je čelniUzorci suinfinitivsmijati sehellipnasmijati seprezentsmijem sehellipnasmijem seaoristsmijah sehellipnasmijah seimperfektsmijah seimperativsmij sehellipnasmij sepri sadsmijući sepri prošlismijavši sehellipnasmijavši seprid radnismijao sehellipnasmijao seprid trpninemahellipnasmijanDrugi su glagoli ovoga tipa npr pojati -pojem -zapojati - zapojem

ŠESTA VRSTAŠestu vrstu čine glagoli koji tvore infinitivnu osnovu morfima ova eva iva (infinitiv na ndashoei-vati) a prezentsku (dolazi u prezentu imperativu i prilogu sadašnjem) morfomu dar-ova-ti - dar-u-jem voj-eva-ti - voj-u-jem kaz-iva-ti - kaz-u-jem itdKoji glagoli na -ivati pripadaju p e t o j vrsti Nesloženi oblici glagola trgovatiprezenttrgujemaoristtrgovahimperfekttrgovahimperativtrgujprilog sadašnjitrgujućiprilog prošlitrgovavšipridjev radnitrgovaopridjev trpnitrgovan1 Alomorf -eva- dolazi iza korijena na prednjonepčani suglasnik bičevati prijateljevatiučiteljevati itd2 N a g l a s n i su tipovi kovati - kujem trgovati - trgujem vjerovati - vjerujem napredovati - napredujem kazivati - kazujem razlikovati - razlikujema kovati - kujem Glagoli s kratkouzlaznim naglaskom u infinitivu i s kratkosilaznimu prezentu imaju uzorakinfinitivkovatiprezentkujemaoristkovahkovaimperfektkovahimperativkujkujteprilog sadašnjikujućiprilog prošlikovavšipridjev radnikovaopridjev trpnikovanU 2 3 1 jedn aorista i u pridjevima naglasci su čelni Tako i npr psovati -psujem

17

snovati - snujem štovati - štujem trovati - trujemb trgovati - trgujem Složenice tipa kovati - kUjem i drugi glagoli s osnovom od četiri i više slogova s kratkouzlaznim naglaskom na pretpredzadnjem slogu ovoga sutipaUzorak je složenoga glagolainfinitiviskovatiprezentiskujemaoristiskovahimperativiskujprilog prošliiskovavšipridjev radniiskovaopridjev trpniiskovanTako i opsovati opsujem osnovati osnujem zatrovati - zatrujem blagovati -blagujem bolovati bolujem gladovati - gladujem mirovati - mirujem putovatiputujem hajdukovati - hajdukujem junakovati -junakujem i drNeki glagoli imaju naglasne dublete npr hajdukovati - hajdukujemc vjerovati - vjerujem Glagoli s kratkosilaznim naglaskom u infinitivu imaju tajnaglasak u svim oblicima U 2 3 l jedn aorista supostoje i oblici s čelnim naglaskom ipopratnom duljinomUzorak jeprezentvjerujemaoristvjerovahimperfektvjerovahimperativvjerujprilog sadašnjivjerujućiprilog prošlivjerovavšipridjev radnivjerovanpridjev trpniTakvi su gazdovati - gazdujem milovati - milujem njegovati - njegujem radovati(se) - radujem imenovati - imenujem kiimenovati - kiimenujem prstenovati - prstenujemi drNeki glagoli imaju i naglasne dublete npr imenovati - imenujem kamenovatikamenujem d napredovati - napredujem Glagoli s kratkouzlaznim naglaskom u petom sloguod kraja riječi u infinitivu glagola bez predmetka i s predmetkom složenice od tipavjerovati - vjerujem imaju isti naglasak u svim oblicima osim u 2 3 l jedn aorista gdjeje naglasak čelnog a tipaUzorak jeprezentnapredujemaoristnapredovahimperfektnapredovahimperativnapredujprilog sadašnjinapredujućiprilog prošlinapredovavšipridjev radninapredovao (Taj glagol ima i dubletu napredovati)Tako i doručkovati - doručkujem jadikovati- jadikujem obradovati - obradujemobjedovati - objedujem uzrokovati -uzrokujem i dre kazivati - kiizujem Glagoli s dugouzlaznim naglaskom u infinitivu koji nije uprvom slogu nego je u trećem slogu od kraja imaju u prezentu kratkouzlazni naglasaku prethodnom sloguUzorak jeinfinitivkazivatiprezentkazujemaoristkazivahimperfektkazivah

18

imperativkazujprilog sadašnjikazujućiprilog prošlikazivavšipridjev radnikazivaopridjev trpnikazivanTakvih glagola ima mnogo pokazivati -pokazujem darivati - darujem dobaciati- dobacujem objavljivati- objavljujem pobjeđivati - pobjeđujem pozlaćivati -pozlaćujem svanjivati -svanjujem zadirkivali - zadirkujem zamjenjivati - zamjenjujemoplakivali -oplakujem strovaljivati - strovaljujem istovarivati - istovarujemopamećivati- opamećujem itdf razlikovati --razlikujem Glagoli s dugouzlaznim naglaskom na petom slogu od kraj a imaju taj naglasak u svim oblicimaUzorakinfinitiv razlikovatiprezent razlikujem razlikujuaorist razlikovah 2 3 razlikova razlikovaše i razlikovašeimperfekt razlikovah razlikovahuimperativ razlikujprilog sadašnji razlikujućiprilog prošli razlikovavšipridjev radni razlikovao razlikovala pridjev trpni razlikovan razlikovana itdTakvi su glagoli nalikovati - nalikujem posavjetovati -posavjetujem prilikovatiprilikujem zavjetovati - zavjetujem i dr

19

infinitiv isplesti prezent ispletem i ispletem ispletuaorist ispletoh ispleteimperativ ispleti ispletimo prilog prošli ispletavši i isplevšipridjev radni ispleo isplela pridjev trpni ispleten ispletena ispleteni ispletena

b rasti - rastem Uzorak sprezanja ovog tipa može se naći uprikazu 3 razreda glagol crpsti

cjesti -jedem Složeni glagoli imaju prema kratkosilaznom naglasku kratkouzlaznina prethodnom slogu osim u 2 i 3 l jedn aorista i u pridjevu trpnom gdje postojedubletni likovi s naglasnom alternacijominfinitiv pojestiprezentpojedem pojeduaorist pojedoh 2 i 3 pojede i pojede pojedosmo imperativ pojedi pojedimo prilog prošli pojedavši i pojevšipridjev radni pojeo pojela pridjev trpni pojeden pojedena i pojeden pojedena - neodređenipojedeni određeni

d krasti - kradem Uzorak toga tipa može se naći u prikazu 2 razredaglagol gristi - grizem (i grizem)

Drugi razred

Jednake su prezentska i infinitivna osnova a završavaju na s i z (griz-em tres-em)Infinitiv završava na -sti Glagoli su gristi - grizem musti - muzem nesti - nesem pasti - pasem (o životinjama)vesti vezem glagoli s korijenom vez i zast glagoli s korijenomljez od kojih nema nesloženih glagola npr izljesti - izljezem uljesti - uljezem dovest (i dovezem) izvesti - izvezem i složenice od njih1 Nesloženi oblici glagola gristi glaseprezent grizem grizeš grize grizemo grizete grizu

aorist grizoh grize grize grizosmo grizoste grizoše i grizoše

imperfekt grizijah grizijaše grizijaše grizijasmo grizijastegrizijahu i grizijahu

imperativ grizi grizemo grizite

prilog sadašnji grizući

prilog prošligrizavšipridjev radni grizao grizla grizlo grizli grizle grizla

pridjev trpni grizen grizena - neodređeni grizenigrizenii - određeni

2 Složeni glagoli s korijenom nes imaju infinitivnu osnovu i s alomorfom nije a oblici su s njim i običniji nprinfinitiv donijeti i rj donesti

3

prezent donesem donesu aorist donesoh 2 i 3 donese i donijeh 2 i 3 donijeimperativ donesi donesimo prilog prošli donijevši i rj donesavšipridjev radni donio donijela i rjeđe donesaopridjev trpni donesen donesena - neodređeni donesenidonesena određeni i donijet Takvi su i glagoli nanijeti (nanesti i nanesti) - nanesem (i nanesem ) Odnijeti(Odnesti i odnesti) - odnesem (i odnesem) i dr4 N a g i a s n I su tipovi ovoga razreda (a) gristi - grizem dovesti dovedem koji je isti kao plesti - pletem u 1razredu i (b) vesti - vezem isti kao cfpsti - crpem iz 3 Razreda

Treći razredJednake su prezentska i infinitivna osnova i završavaju na b i p a infinitiv završava na -sti Glagoli su crpsti (rj cfpsti) - crpem (i crpem) dupsti) dubem grepsti - grebem tepsti se (rj tepsti se) tepem se (i tepemse) zepsti- zebem i složeniceU ovaj razred dijelom tvorbe oblika (prezent imperativ naglasak) ulaze i glagolis korijenom spsu koji imaju različitu prezentsku i infinitivnu osnovu i s kojima nemaneprefigiranoga glagola (nasiiti - naspem usuti - uspem itd)1 Nesloženi oblici glagola crpsti glaseprezentcrpemcrpešcrpecrpemocrpetecrpuaoristcrpohcrpecrpecrposmocrpostecrpošeimperfektcrpahcrpašecrpašecrpasmocrpastecrpahu I crpijahcrpijašecrpijahuimperativcrpicrpimocrpiteprilog sadašnjicrpućiprilog prošlicrpavšipridjev radnicrpaocrplacrplopridjev trpnicrpencrpenanedr Crpeni -određ2 U glagola s korijenom spsu prvi alomorf dolazi samo u prezentu i imperativenaspem pospem uspem naspi pospi uspi U ostalim je oblicima alomorf su nasuhnasuo - nasula nasuvši nasut3 N a g I a s n I su tipovi crpsti - crpem grepsti ndashgrebemkao plesti-pletem I iz 1 Razreda nasuti-naspemUzorak nasutiprezent naspem naspeš naspe naspemo naspite naspu

aorist nasuh nasu nasu nasitsmo nasitste nasuše i nasuše

imperativ naspi naspimo naspite

prilog prošlinasuvšipridjev radninausonasulanasulopridjev trpninasutnasutaČetvrti razred1 Jednake su prezentska i infinitivna osnova koje završavaju na k g i h Infinitivzavršava na -ii Navedeni suglasnici alterniraj u sa čžš u 2 3 l jedn aorista imperfektupridjevu trpnom i u prezentu osim u 3 1 mn a sa c z s u imperativu i imperfektupeći -pečem peku-peci sjeći - siječem Nesloženi oblici glagola vući prezentvučemvučešaoristvukohvučeimperfektvucijahvucijaše I vucijahu vučah

4

imperativvucivucimoprilog sadašnjivukućiprilog prošlivukavšipridjev radnivukao vuklapridjev trpnivučenvučena 1 Glagolu moći (i moći) 1 lice jedn glasi mogu a u ostalim licima nastavci su skratkim morfom e možeš može možemo možete moguSloženice od toga glagola imaju prezent prema d r u g o j vrsti pomognem pomognuprema inf pomoći i pomoći Uzmognem Uzmognu prema uzmoći itdImperativ glagola moćii rijedak je mogni a od pomoći imp glasi pomogni ipomozi pomognimo i pomozimo pomozite2 Glagoli leći i reći imaju prezent i po d r u g o j vrstiRečemreknu reku reknemležem legu i običnije legnem legnu3 Glagol vrči glasi u infinitivu i vrijeći (vrijeći) U ostalim oblicima korijenima alomorfe vrh vrš i vrsprezentvršemaoristvrkohvršeimperfektvrsijahvrsahimperativvrsiprilog sadašnjivrhućiprilog prošlivrhavšipridjev radnivrhaovrhlapridjev trpnivršen4 Dosta glagola ima oblike koji se tvore od infinitivne osnove po p rv o j jd r u g oj vrsti a prezent imperativ i pridjev trpni samo po d r u g o j vrstiUzorak je- oblici od dviju osnovainfinitivdići I dignutiaoristdigohdižeprilog prošlidigavši I dignuvšipridjev radnidigao I dignuooblici od jedne osnoveprezentdignemdignešimperativddignidignimopridjev trpnidignutDrugi su glagolicići (zast )ciknuti pući puknuticrćicrknuti sećisegnutikleći (zast lkleknuti stići stignutiklići (zast)kliknuti taćitaknutimaći maknuti vrćivrgnutinićiniknuti5 N a g I a s n i t i P teći- tečem isti je kao tip plesti iz 1 raza tip sjeći - siječem kao gristi iz 2 razredaNaglasak u glagola leći moći (i moći) reći (i reći)prezent lezem (i legnem ) mogu možeš rečem aorist legoh leže mogoh može rekoh rečeimperativ lezi lezimo reci recimo

prilog prošli legavši mogavši rekavšipridjev radni legao legla mogao mogla rekao rekla

Peti razred

Prezentska osnova završava na n i m a infinitivna na e i u Glagoli su kleti

5

kunem (i kunem ) žiti - žmem oteti - otmem uzeti uzmem naduti -nadmem glagoli s korijenom čečn (načeti - načnem početi -počnem itd) s korijenompepn (napeti - napnem zapeti zapnem itd) i glagoli složeni od njih U taj se razreduvrštavaju i neki glagoli koji odstupaju od tih pravila To su peti se -penjemse žeti - žnjem i žanjem i njihove složeniceNesloženi oblici glagola kleli glaseprezentkunemaoristklehklesmoimperfektkunijahkunijasmoimperativkunikunimoprilog sadašnjikunućiprilog prošliklevšipridjev radnikleopridjev trpnikletkleta1 Glagol peti se -penjem se ima osim prezenta i imperativ (navedena dvaoblika jedino tako) i infinitiv (penjati se) po p e t o j vrsti 2 Glagol žeti (o žitu) ima također dvije alternante prezentske osnove žnjžanj idvije infinitivne žežnje3 Glagol žiti o rublju i sl) ima prezent žmem imperativ žmiimperfekt žmah prilogsadašnji žmući prilog prošli ževši pridjev radni žeo -žela pridjev trpni žet žita itdGlagoli s predmecima s istim korijenom sprežu se ovako inf sažeti prez sažmemsažmeš sažmu imp sažmi itd4 Glagol naduti se - nadmem se ima dvojake oblike trpnoga pridjeva nadut -naduta i naduven - naduvenanaduvena itd5 a Glagoli s n a g l a s k o m kao oteti - otmem istog su naglasnog tipa kao nasuti- naspem iz 5 razredab Složeni glagoli ovoga razreda imaju u oblicima pridjeva radnog i pridjeva trpnogsa sufiksom -t kratkosilazni naglasak čelnog tipa npr prokleo - proklela zakleo -zaklela

Šesti razred

Glagoli ovoga razreda imaju u prezentskoj osnovi korijenske morfe na r i lj a uinfinitivnoj na rijere i supletivne morfe To su drijeti (rj drijeli) - drem kliiti koljemmljeti - meljim Nesloženi oblici glagola drijiti glaseprezentdremdrešaoristdrijehdrijeimperfektdrahdrašeimperativdridrimoprilog sadašnj idrućiprilog prošlidrijevšidrvšipridjev radnidrodrlapridjev trpnidrtdrta1 Glagoli na rer sprežu se kao i oni na rijer nazreti - nazreh - nazre nazrevšinazreo se nazrela se 2 Glagol zreti (sazrijevati) i njegove složenice imaju dva prezenta po ovomrazredu zrem -zreš -zre dozrem - dozreš - dozri - dozrimo -

i po 1 razredu t r e ć e vrste zrim - zriš dozrem - dozriš Potrebno je obratiti pažnju nanaglasak prostog i složenog glagola tj na odstupanje s obzirom na prenošenje naglaska(složeni glagoli imaju isti naglasak u svim licima) Pridjev radni ima također dvaoblika zreo i zrio3 Glagol trti i njegove složenice imaju dvije prezentske osnove - s alomorfima tr i

6

tar trem i tarem - Za naglasak prezenta vrijedi ono što je rečeno uz glagol zreti4 Glagolima klati i mljeti prezentske su osnove kolj i melj a infinitivne kla i mljePridjev trpni glasi im klan - klana i kat - klata mljeven - mljevenaOd glagola drijiti i ždrijeti i njihovih složenica (prodrijeti - prodrem proždrijeti -proždrem itd) običniji su glagoli istoga značenja po 3 razredu p e t e vrste derati ižderati poderati i požderati i sl5 a U aoristu mogu neki glagoli imati dubletne n a g l a s n e oblike npr 2 3 l jedn kla i klii - kliiti pokla i poklii - poklati u množini mrijesmo i mrijesmo -mrijetimrijetib U pridjevu radnom složeni glagoli imaju kratkosilazni naglasak čelnoga tipaumro - umrla odro - odrla proždro -proždrla prostro -prostrla

Sedmi razredJednake su infinitivna i prezentska osnova koja završava na i u jei Glagoli s osnovama na i bIti - bIjem bIii -jesam i budem liti - lijem miti - mljem piti - pijem i njihove složeniceGlagoli s osnovom na u duti - dujem (zast duhati) obuti - obujem glagoli skorijenom zu (iz ti - Izujem nazuti - nazujem i dr) i njihove složeniceGlagoli s osnovom najeli djeti - djenem smjeti - smijem umjeti - umijem glagolisloženi s korijenom sp (dospjeti - dospijem i dr) i njihove složenice (npr razumjeti razumijem) U oblicima s nastavcima koji počinju s j i o dolazi alternanta osnove na i au ostalim oblicima alternanta na jeNesloženi oblici glagola piti glaseprezentpijemaoristpihimperfektpijahimperativpijprilog sadašnjipijućiprilog prošlipivšipridjev radnipiopridjev trpnipijen1 Pridjev trpni tvori se trima sufiksima -t -jen -ven bljen kriven i krit iven i lit miven šiven i šit vijen i vit obuven i obut nadut i naduvenOblici sa -jen- i -ven- običniji su256 Morfologija2 Oblici glagola biti -jesam navode se u sect 7503 Glagol djeti i složenice imaju i druge oblike prema d r u g o j vrsti infinitivdjenuti i djenuti aor djenuh i djenuh prilog prošli djenuvši i djeniivši pridjev radnidjenuo i djenuo pridjev trpni djenut4 Aorist glagola smjeti glasi smjeh - smje i smjedoh - smjede impf smjedijahi smijah5 a U 2 3 l jedn aorista n a g I a s a k je čelni npr popi I nali osim u glagola čutii šiti gdje ti oblici glase ču i ši ali u složenica su dublete dočuti doču našiti -naši b Većina složenih glagola ovoga razreda ima u prezentu na jednosložnom predmetkukratkosilazni naglasak npr razbijem uvijem izlijem pokrijem lspijem sašijemGlagoli složeni s čuti imaju prema pravilu o prenošenju naglasaka uvijek naglasak npr dočujem začujemc U pridjevu radnom složeni glagoli imaju naglasak čelnoga tipa popio -popila(pio -pila) zavio - zavila (vio - vila) itdd Oblici trpnog pridjeva na -t imaju također čelni naglasak npr obavit opit(obavijen opijen )

7

DRUGA VRSTAD r u g u vrstu čine glagoli s morfom nu (-nuti) u infinitivnoj i n u prezentskojosnovi U imperfektu se provodi alternacija nnj to-nu-ti - to-n-em to-nj-iih1 Mnogi glagoli mogu imati jedne oblike po d r u g o j vrsti a druge po 4 razredup r v e vrste ili i po jednoj i po drugoj vrsti Primjeri su navedeni kod glagola p r v e vrste 2 N a g l a s n I su tipovi u d r u g oj vrsti dignuti - dignem venuti - venemviknuti - viknema dignuti - dignem U svim je oblicima isti naglasakb venuti - venemNesloženi su obliciprezent venem veneš vene venemo venete venuaorist vimuh venu venu venusmo venuste venuše i venušeimperfekt venjiih venjiiše venjiiše venjiismo venjiiste venjiihU i venjiihuimperativ venivenimo veniteprilog sadašnji venućiprilog prošli venuvšipridjev radni venuo venula venulo venuli venule venulapridjev trpni (glagola uvenuti) u venut u venula itdc viknuti - viknemNesloženi su obliciprezentviknemaoristviknuhimperfektnemaimperativvikniprilog sadašnjinemaprilog prošliviknuvšipridjev radniviknuopridjev trpniviknutSloženi glagoli imaju dugosilazni naglasak na istom mjestu a prema dugosilaznomnaglasku nesloženih glagola imaju pravilno kratkouzlazni naglasak na prethodnomslogu i dužinu na mjestu dugosilaznog naglaska U 2 3 1 jedn aorista imaju dubletnelikove zaviknu i zaviknu

TREĆA VRSTAPrezentski nastavci imaju morf i (-im ) a infinitiv završava ( 1) na -eti ili -ati

Prvi razredU ovaj razred idu glagoli na -eti s morfom je i glagoli s osnovom na lje nje reUprezentskoj osnovi j avlja se alternacij a ljl I njnNesloženi oblici glagola željeti glaseprezentželimaoristželjehimperfektželjahimperativželiprilog sadašnjiželećiprilog prošliželjevšipridjev radniželiopridjev trpniželjen1 U imperfektu i u pridjevu trpnom dolazi jotirana alternanta osnove s (alternaci-jom dd) viđahh ndash viđen v i d i m vrćah vrćen v r t i m plavljah -plavlj-en -plavimp l a vj e t i (postajati plav)2 U obliku za m r jedn pridjeva radnog sufiks osnove ima alomorf- i (- je) nprvidio -vidjela plavio -plavjela živio -živjela itd3 Glagol vreti ima 3 lice množine i prilog sadašnji po p rv o j vrsti vrim - vriš -

8

vri - vrimo - vrite vru prilog sadašnji vrući i vrući pridjev radni vreo rj vrio vrelavrelo vrelivrele vrela4 Glagol bdjeti ima neke oblike po p r v o j vrstiprezent bdimaorist bdjehimperfekt bdah i bdijahimperativ bdi i bdijprilog sadašnji bdeći prilog prošli bdjevšipridjev radni bdio bdjela 5 Glagol velimveliš vele ima samo prezent prilog sadašnji veleći i imperfektVeljahveljaše6 N a g l a s n i su tipovi ovoga razreda željeti - želim vidjeti-vidimvreti-vrima željeti - želim Nesloženi glagoli s uzlaznim naglascima imaju isti naglasak u svimoblicima Složeni glagoli u prezentu obično naglašuju prethodni slog Takvi su boljetibolim zaboljeti -zabolim letjeti -letim preletjeti -preletim Glagol voljeti u prezentu imperfektu i prilogu sadašnjem ima kratkosilazni naglasakVolim-vole voljah voleći b vidjeti - vidim Nesloženi glagoli s dvosložnom infinitivnom osnovom s kratkosilaznimnaglaskom imaju taj naglasak u svim oblicimaNesloženi oblici glagola vidjetiprezent vidimaorist vidjehimperfekt vidah vidašeimperativ vidiprilog sadašnji videćiprilog prošlividjevšipridjev radnivideovidjelapridjev trpni viđen viđena Takvi su npr starjeti - starim svidjeti se - svidim se visjeti - visimSloženice su glagola naglasnoga tipa željeti -želim npr predvidjeti - predvidimzastarjeti - zastarim

Drugi razred Drugi razred čine glagoli s morfom a kojima osnova završava palatalima čž j iskupovima št žd a u prezentu imaju nastavke s alomorfom -i- npr čučati - čučimdržati - držim blejati - blejim pljuštati -pljuštim zviždati - zviždimNesloženi oblici glagola držatiprezentdržimaoristdržahimperfektdržahdržašeimperativdržiprilog sadašnjidržećiprilog prošlidržavšipridjev radnidržaopridjev trpnidržandržanaGlagoli s prezentskom osnovom na- oj tvore imperativ nastavcima oslash- -mo -te ialternacijom kratko o - dugo o tako da j e na njemu dugosilazni naglasak boJ se -bojmo se - bojte se stoj prestoj itd2 Glagol stajati stojim i složenice ima alternaciju samoglasnika ao u korijenua u infinitivnoj -o u prezentskoj osnovi 3 N a g l a s n i su tipovi a držati - držim b čučati - čučima držati-držim Drugi su glagoli toga tipa bježati - bježim ležati - ležim stajati(uz stajati) - stojim i složenice odležati - odležim b čučati - čučim Najviše je glagola ovog razreda s dvosložnom infinitivnom

9

osnovom i dugouzlaznim naglaskom u prvom slogu u svim oblicima To je zapravo istitip kao držati držim s razlikom u dužini korijenskoga sloga Takvi su blejati - blejimklečati -klečim pljuštati -pljušti m režati - režim vrištati -vrištim zviždati - zviždim i drSloženice imaju isti naglasak osim u pridjevu radnom i trpnom gdje je kratkosilazninaglasak čelnoga tipa izviždati - izviždim

ČETVRTA VRSTAInfinitivna osnova ima morf i infinitiv završava na -itiNesloženi oblici glagola vozitiprezentvozimaoristvozihimperfektvožahvožašeimperativvoziprilog sadašnjivozećiprilog prošlivozivšipridjev radnivoziovozilapridjev trpnivoženvožena1 a U imperfektu i pridjevu trpnom prezentska osnova je jotirana nošah- nošen - n o s i m mlaćah - mlaćen ndash mlatim ljubljah - ljubljen - l j u b l m itdb Jedni glagoli skup st zamjenjuju sa št drugi sa šć treći i s jednim i s drugimskupom npr častim - čašćah - čašćen koristim - korišćah - korišten krstim - krštahi kršćah - kršten itd2 Glagoli s prezentskom osnovom na oj mogu imati dvostruke oblike u imperativu snastavcima -l -imo -ite i s nastavcima -oslash-mo -te npr b roj i m -brOoi -brojimo brojitei broj - brojmo - brojte k r oj im - kroji - krojimo - krojite i kroj - krojmo - krojte3 N a g I a s n i su tipovi voziti- vozim brojiti - brojim ljubiti - ljubim tumačiti-tumačim i žuriti - žurima voziti - vozim Istog su tipa goniti - gonim moliti - molim nositi -nosimskočiti - skočim Složeni glagoli imaju prema kratkouzlaznom naglasku taj naglasak uistom slogu a prema kratkosilaznom naglasku imaju kratkouzlazni naglasak na predmetkuU 2 3 L jedn aorista imaju opet kratkosilazni čelnoga tipa donositi -donosim - donošen ali donosih- donosi - donosi - donosismo itdb brojiti - brojim Skupina glagola s dvosložnom infinitivnom osnovom ima u prvom slogu osnove kratkouzlazni naglasak u svim oblicima osim u 2 3 L jedn aorista i u pridjevutrpnom gdje je kratkosilazni naglasak čelnoga tipa nprprezentbrojimbrojeaoristbrojihbrojiimperfektbrojahhellipbrojahuimperativbrojibrojimoprilog sadašnjibrojećiprilog prošlibrojivšipridjev radnibrojiopridjev trpnibrojenTako i gostiti - gostim loviti - Lovim noćiti -noćim ploviti - plovim trošiti -trošim i drc ljubiti - ljubim Najveći broj glagola četvrte vrste s dvosložnom infinitivnomosnovom ima u infinitivu dugouzlazni naglasak a u prezentu dugosilazni Kao prezentnaglašen je imperfekt i dubleta priloga prošlog a u 2 3 I jedn aorista naglasak 1049600

čelnoga je tipa u ostalim oblicima dolazi infinitivni naglasakprezentljubimhellipljube

10

aoristljubihljubiimperfektljubljahhellipljubljahuimperativljubiljubimoprilog sadašnjiljubećiprilog prošliljubivšipridjev radniljubioljubilapridjev trpniljubljenljubljenaTako i baciti - biicim braniti branim graditi - gradim hvaliti - hvalim d tumačiti - tumačim Složeni glagoli tipa c kao i glagoli s trosložnom infinitivnomosnovom mijenjaju se

prezenttumačimtumačeaoristtumačihimperfekttumačahhelliptumačahuimperativtumačitumačimoprilog sadašnjitumačećiprilog prošlitumačivšipridjev radnitumačiopridjev trpnitumačentumačenaTako i zabaciti- zabacim poljubiti - poljubim jednačiti -jednačim i dr Bezobzira na broj slogova naglasak je na istom mjestu a u 2 3 1 jedn aorista uvijek jekratkosilazni čelnoga tipa s dužinom u zadnjem slogu protumačiti - protumačim -protumačih -protumači ispozabraniti - ispozdbranim - ispozabranih -ispozabranl e žuriti - žurim U skupini glagola s dvosložnom infinitivnom osnovom i dugouzlaznimnaglaskom u prvom slogu osnove naglasak se mijenja samo u 2 3 l jednaorista i to tako da nesloženi glagoli imaju dugosilazni naglasak a složeni kratkosilazninaglasak čelnoga tipa i dužinu u zadnjem slogu žuriti ndash žurim- žurih - žuri - žuri -žurismo požuriti -požurim -požurih -požuri -požuri - požuriše i požuriše Takvisu curiti - curim gnjiliti - gnjilim i dr

PETA VRSTAP e t o j vrsti pripadaju oni glagoli kojima infinitivna osnova ima morf a (infinitiv na-ati) osim onih koji u prezentu imaju nastavke s morfom i (v 2 razred t r e ć e vrste)Ovoj vrsti upravo 1 razredu pripadaju neki glagoli na -evati i -irati koji inače iduII VL vrstu Prema tvorbi prezenta glagoli te vrste svrstavaju se u četiri razreda

Prvi razredU 1 razredu glagoli su koji imaju prezentske nastavke s morfom a (am ) Pripadaju mu između ostaloga glagoli na -ijevati (npr polijevati - polijevam)-ivati i to a) koji su nastali sufiksom -va- (dakle gdje -i- pripada korijenu) nprdobivati prebivati pokrivati umirati počivati b) izvedenice od tkati (npr otkivati -otkivam) c) nastali od glagola š e s t e vrste npr darivati laquo darovati) - darivampotkivati ( ltpotkovati) - potkivam osnivati ( ltosnovati) - osnivamNeki glagoli idu u 1 i 2 razred ali se prezent na -am i -jem ne upotrebljavapodjednako npr štipati - štipijem i štipam škakljati škakljem i škakljamNesvršeni glagoli tipa odiz-abirati imaju dva naglasna lika npr izabiratiizabirem i izabirati - izabiram Nesloženi oblici glagola pitatiprezentpitampitašhellippitamoaoristpitah2i 3 Pitapitasmopitasteimperfektpitahprilog sadašnjipitajućiprilog prošlipitavši

11

pridjev radnipitaopridjev trpnipitanpitana1 a Glagoli dati znati imati u nekim oblicima imaju dvojake likove s dubletnim osnovama da- i dad- im- i imad-oGlagol dati tvori prezent i prema d r u g o j vrstiOblici suPresentdamdatedademdadui dadnemdadnuhellipimam I imadnemimaduhellipznamznamoznateznajznademznaduaoristdahdadadasmodadehellipimahimadohimadehellipznahznaznaznasmo I znadihznadeimperfektdahdaše I dadijahdadijašehelliphellipimahimaše I imadijahimadijašehellipznahznaše I znadijahznadijašeimperativdaj I dadnihellipimajimadnihellipznajznadipril saddajucihellipimajucihellipznajucipri prošlidavšidadnuvšihellipimavšihellipznavšiprid radnidaodalahelliphellipimaoimalahelliphellipznaoznalaprid trpnidandanarj(dat data)hellipznanznanai rjeđeSloženice od tih glagola sprežu seinfinitiv dodatihelliphellip nematihelliphellip saznatiprezent dodam dodamohelliphelliphellip nemamnemajuhelliphelliphellip Saznamsaznamoaorist dodah 2 i 3 Dodahelliphelliphelliphellip nemah 2 i 3 helliphelliphellipsaznah 2 i 3

imperfekt nemah i nemađahimperativ dodaj i dodadni helliphelliphellipnemaj helliphellipsaznaj i saznadipri sad nemajućipri proš dodavši hellipnemavši helliphellipsaznavšipri radni dodaododala nemaonemala saznao saznala prid trpni dodan dodana bull saznan saznana 2 Glagol stati (i složenice) ima u prezentu i imperativu alternantu osnove premad r u g o j vrsti u aoristu dvije dubletne osnove sta- i stad- a u ostalim oblicima dolazialternanta sta-prezent stamenstanuhellip Nestanemnestanuaorist stah sta sta stasmo nestah nesta nesta nestasmo imperativ stani stanimo stanite helliphelliphellipnestan i nestaj pril proš stavši helliphelliphellipnestavšiprid radni stao stala nestao nestala 3 Glagol tkati ima oblikeprezenttkamhelliptamo tkatehelliptkemotketeaoristtkahtkatkaimperfekttkahtkašeimperativtkajtkajmoprilog sadašnjitkajućitkućiprilog prošlitkavšipridjev radnitkaotkalapridjev trpnitkantkana4 N a g I a s n i su tipovi pitati - pitam spašavati - spašavam igrati - igramzaigrati - zaigram jačati -jačam komadati - komadam kuhati - kuham zakuhati -zakuhama pitati - pitam U tome razredu (kao i u cijeloj vrsti) glagoli s dvosložnominfinitivnom osnovom s dugouzlaznim naglaskom u prvom slogu osnove u infinitivuimaju u prezentu dugosilazni naglasak To ih u naglasku povezuje s glagolima tipa baciti -bacimiz četvrte vrste ali je raspodjela naglasaka dugouzlaznog I dugosilaznog nešto drukčija Takvi su također čuvati- čuvam kupati - kupam spavati - spavam i drb spašavati - spašavam Glagoli kojima dugouzlazni naglasak nije u prvom slogu infinitiva (uvijek je u trećem od kraja) zadržavaju taj naglasak u onim oblicima ukojima i glagoli tipa pitati - pitam U oblicima u kojima taj tip ima dugosilazni naglasak glagoli

12

imaju kratkouzlazni naglasak na prethodnom slogu a prema dugosilaznom imaju duljinu U 2 3 ljedn aorista i tih glagola običniji je čelni naglasakUzorak jeprezentspašavamaoristspašavahimperfektspašavahimperativspašavajprilog sadašnjispašavajućiprilog prošlispašavavšipridjev radnispašavaopridjev trpnispašavanspašavao spašavala spašavan spašavana Takvi su i dobivati - dobivam lišavati - lišavam odobravati - odobravam razumijevatic igrati - igram Glagoli s dvosložnom infinitivnom osnovom i s naglaskom kratkouzlaznimprvom slogu infinitiva i s naglaskom kratkosilaznim u prezentu imaju raspodjelu silaznih i uzlaznihnaglasaka istu kao glagoli s dugim korijenom tipa pitati -pitaminfinitiv igratiprezent igramaorist igrahimperfekt igrahigrašeimperativigrajigrajmoprilog sadašnji igrajući prilog prošli igravšipridjev radni igrao igrala pridjev trpni igranTakvi su i glagoli kopati ndash kopam češljati - češljam d zaigrati - zaigram Složenice tipa e c imaju prema naglasku krtakosilaznom nesloženih glagola taj naglasak na istome mjestu a prema naglasku dugouzlaznom imaju kratkouzlazni u prethodnomslogu osim u 2 3 l jedn aorista i oba pridjeva gdje imaju čelni naglasak s dugimzadnjim slogominfinitivzaigratiprezentzaigramaoristzaigrahimperativzaigrajprilog prošlizaigravšipridjev radnizaigraopridjev trpnizaigran ejačati -jačam Glagoli s dvosložnom infinitivnom osnovom s naglaskom u istomslogu infinitiva i prezenta imaju taj naglasak u svim oblicima osim u 2 3 l jedn aoristai pridjevu trpnom gdje imaju čelni naglasak s dugim zadnjim slogominfinitivjačatiprezentjačamaoristjačahimperfektjačahimperativjačajprilog sadašnjijačajućiprilog prošlijačavšipridjev radnijačaopridjev trpnijačan f komadati - komadam Složenice glagola tipa jačati - jačam kao i svi glagoli s

13

trosložnom infinitivnom osnovom i kratkouzlaznim naglaskom u trećem slogu od kraja imaju istinaglasak u svim oblicima osim u 2 3 1 jedn aorista i oba pridjeva gdje imaju kratkosilazninaglasak čelnoga tipa s dugim zadnjim slogominfinitive(is)komadatihelliphellippročitatiprezent (is)komadamhellippročitamaorist iskomadahhellippročitahimperativ iskomadajpročitajimperfectkomadahprilsadašnjikomadajućipri prošli (is)komadavšihellippročitavšiprid radni komadaopročitaoprid trpni komadanpročitan

Drugi razredDrugi razred čine glagoli s morfom e u prezentskim nastavcima i s jotiranom osnovom u prezentu imperativu i prilogu sadašnjem glodati glođem lagati - lažemdihati - dišem micati -mičem vezati -vežem brisati- brišem zobati - zobljem sipati- Sipljem drijemati - drijemljem dozivati - dozivljemNesloženi oblici glagola pisati glaseprezentpišemaoristpisahimperfektpisahimperativpišiprilog sadašnjipišućiprilog prošlipisavšipridjev radnipisaopridjev trpnipisan1 Neki glagoli sprežu se po 1 i po 2 razredu gibati - gibam i gibljem dozivati - dozivam i dozivljem drijemati - drijemam i drijemljem pljeskati - pljeskam i plješćemsipati sipam i sipljem sisati sisam i sišem šetati - šetam i šećem zidati zidam iziđem uzimati - uzimam i Uzimljem i dr2 Glagol iskati ima prezent išćem išću (razg) i Ištem lštu (viši stil)3 Glagoli dahtati i drhtati imaju prezent dašćem dašću dršćem dršćuN a g l a s n i su tipovi pisati- pišem srkUutati - srkućem metati -mećem micati -mičema pisati - pišem Glagola ovoga naglasnoga tipa ima dosta Takvi su npr disatidišem nizati - nižem skakati - skačem vezati - vežem vikati -vičem idr Ovaj tip odgovara tipu pitati -pitamSloženice tih glagola imaju dugouzlazni naglasak u istom slogu a prema dugosilaznomnaglasku prema pravilu o prenošenju naglaska imaju dužinu na mjestu silaznognaglaska i kratkouzlazni naglasak u prethodnom slogu U 2 3 L jedn aorista obično ječelni naglasak n ap is a t i - napišem - napisah - napisa i naplsa - napisan p o k az a ti - pokažem zavezati - zavežem itdb srkutati-srkućem Glagoli s trosložnom infinitivnom osnovom i s kratkouzlaznim naglaskom u drugom slogu osnove u infinitivu imaju u prezentu imperfektu i uprilogu sadašnjem isti naglasak u prethodnom slogu U 2 3 1 jedn aorista i u pridjevutrpnom imaju kratkosilazni naglasak čelnoga tipa što se vidi iz uzorkainfinitivsrkutatiprezentsrkućemaoristsrkutahimperfektsrkutahimperativsrkućiprilog sadašnjisrkućićiprilog prošli srkutavšipridjev radni srkutao

14

pridjev trpni sfkutanTakvi su glagoli cvrkutati - cvrkućem cvokotati - cvokoćem skakutatiskakućem i dr c metati - mećem Nesloženi glagoli s dvosložnom infinitivnom osnovom i skratkouzlaznim naglaskom u prvom slogu infinitiva imaju kratkosilazni naglasak uprezentu u imperfektu prilogu sadašnjem i pridjevu trpnom U 2 3 L jedn aorista upridjevu radnom dubletni su oblici s naglaskom infinitiva i s čelnim naglaskominfinitiv metatiprezent mećem mećuaorist metah metii i metaimperfekt metah metašeimperativ meći mećiteprilog sadašnji mećući i mećućiprilog prošli metavšipridjev radni metao metala i metao metala pridjev trpni metan metana itdIstog su tipa glodati -glođem lagati ndash lsžrm šaptati - šapćem zobati - zobljem i drNeki od tih glagola nemaju dubletne naglasne likove u pridjevu radnom nprglagolu lagati - lažem pridjev radni glasi samo lagao i lagalad micati - mičem Glagoli s kratkosilaznim naglaskom u infinitivu imaju istinaglasak u svim oblicima a u 2 3 1 jedn aorista čelni naglasak uz dug zadnji slogmicati-mičem-micadizatidižem-dizajahatijašemjahaSloženice imaju prema pravilima o prenošenju naglasaka kratkouzlazni naglasakII prethodnom slogu osim u 2 3 1 jedn aorista gdje je opet kratkosilazni čelninaglasak uz dužinu zadnjega sloga pomicati -pomičem -pomica uzjahati Uzjašem- uzjaha namazati - namažem - namaza oplakati oplačem - oplaka itd

Treći razredU prezentskim nastavcima dolazi morf ndashe Dvije su skupine glagola U p r v ojkorijen ima fonemski isti morf u objema osnovama Čine je glagoli derati - derem (h )rvatise - (h )rvem se orati - orem revati - revem žderati -žderem i njihove složeniceU d r u g o j su skupini glagoli kojima korijenski alomorf u infinitivnoj osnovi imadva suglasnika a alomorfu u prezentskoj je osnova proširena samoglasnikom međunjima U tri korijena suglasnici su isti u oba alomorfa brati - berem prati -perem zvati - zovem U dva glagola i oni alterniraju a alomorfi su daklesupletivni gnati - ženem slati - šaljemNesloženi oblici glagola pratiprezentperemaoristprahimperfektprahimperativperiprilog sadašnjiperućiprilog prošlipravšipridjev radnipraopridjev trpnipran1 Glagol gnati ima prezent ženem - ženeš - žene - ženemo - ženete - ženu i običnije gnam gnaju imp ženi - ženimo - ženite i gnaj - gnajmo - gnajte prilogsadašnji ženući i gnajući Složenice također imaju dubletne oblike izagnati - iženem iob izgnam- iženi izgnaj izagnaj itd2 Glagol slati ima prezent šaljem šalju i (zast) šljem šlju I složenice imajudublete poslati - (zast) pošljem pošlju i pošaljem pošalju3 N a g l a s a k je glagola prve skupine po tipu c 2 razreda ove vrste (metati -mećem)

Četvrti razred

15

Četvrti razred čine glagoli s infiksima -j(a)- i -v(a)- u infinitivnoj osnovi (infinitiv na -jati -vati) Prezentska osnova (dolazi u prezentu imperativu i prilogu sadašnjem)nema sufiksa a nastavci uz nju počinju s j npr si-ja-ti - si-jem klju-va-ti - klju-jemNesloženi oblici glagola klju vatiprezentkljujemaoristkljuvahimperfektkljuvahimperativkljujprilog sadašnjikljujućiprilog prošlikljuvavšipridjev radnikljuvaopridjev trpnikljuvan1 Glagol davati i složenice od njega tvore oblike od dviju alternanti dava prema 1 razredu i da prema ovomeSlično se sprežu i glagoli s osnovom znaznava npr doznavati poznavatipriznavatiNesloženi su oblici glagola davati i poznavatiprezent dajem i dajem hellipdaju i daju helliphelliphelliphellippoznajem poznajuaorist davah 2 i 3 dava helliphelliphellip poznavah I poznavaimperfekt davah i davah poznavah poznavaše imperativ daj i davaj hellippoznavaj pril sadaš dajući helliphelliphellip poznajući i poznavajućipri prošli davavšihelliphelliphelliphelliphelliphellip poznavavšiprid radni davao davala poznavao poznavala prid trpni davan davana poznavan poznavana 2 N a g l a s n i su tipovi kljuvati - kljujem grIjati - grijem smijati se - smijem se a klju vati - kljujem Uzorak sprezanja v naprijed Istoga su naglasnoga tipaglagoli brijati - brijem bljuvati - bljujem pljuvati -pljujem i drSloženi glagoli imaju prema silaznim naglascima nesloženih kratkouzlazni napredmetku na mjestu dugosilaznog naglaska duljinu osim u 2 3 1 jedn aorista i oba pridjeva gdjeje čelni naglasak s popratnim duljinamaUzorak je infinitivprokljuvatiprezentprokljujemaoristprokljuvahprilog prošliprokljuvavšipridjev radniprokljuvaopridjev trpniprokljuvan b grijati-grijem Glagoli s dvosložnom infinitivnom osnovom i kratkosilaznimnaglaskom u infinitivu imaju taj naglasak u svim oblicima osim u imperativu gdje je uistom slogu naglasak dugosilazni U 2 3 1 jedn aorista naglasak je obično čelnoga tipa spopratnom duljinomSloženi glagoli imaju prema pravilu kratkouzlazni naglasak na prethodnom slogua u 2 3 1 jedn aorista obične su inačice s čelnim naglaskom Nesloženi su obliciglagola griati i zagrijatiprezentgrijemhellipzagrijemaoristgrijahhellipzagrijahimperfektgrijahhellipzagrijaimperativgrijhellipzagrijDrugi su glagoli npr kajati se - kajem se lajati - lajem stajati - stajem (zastajati)sijati - sijem trajati - trajemc smijati se - smijem se Manja skupina nesloženih glagola imakratkouzlazni naglasak u infinitivu i u nekim drugim oblicima osim u 2 3 1 jednaorista i oba pridjeva gdje je čelni naglasak s popratnom duljinom i u imperativu gdje

16

je dugouzlazni Prezentski su nastavci s duljinom i bez njeSloženice imaju kratkouzlazni naglasak na istom mjestu prema dugosilaznomnaglasku nesloženih glagola imaju duljinu s naglaskom krtakouzlazni na predmetku U 2 3 1 jednaorista i pridjevima naglasak je čelniUzorci suinfinitivsmijati sehellipnasmijati seprezentsmijem sehellipnasmijem seaoristsmijah sehellipnasmijah seimperfektsmijah seimperativsmij sehellipnasmij sepri sadsmijući sepri prošlismijavši sehellipnasmijavši seprid radnismijao sehellipnasmijao seprid trpninemahellipnasmijanDrugi su glagoli ovoga tipa npr pojati -pojem -zapojati - zapojem

ŠESTA VRSTAŠestu vrstu čine glagoli koji tvore infinitivnu osnovu morfima ova eva iva (infinitiv na ndashoei-vati) a prezentsku (dolazi u prezentu imperativu i prilogu sadašnjem) morfomu dar-ova-ti - dar-u-jem voj-eva-ti - voj-u-jem kaz-iva-ti - kaz-u-jem itdKoji glagoli na -ivati pripadaju p e t o j vrsti Nesloženi oblici glagola trgovatiprezenttrgujemaoristtrgovahimperfekttrgovahimperativtrgujprilog sadašnjitrgujućiprilog prošlitrgovavšipridjev radnitrgovaopridjev trpnitrgovan1 Alomorf -eva- dolazi iza korijena na prednjonepčani suglasnik bičevati prijateljevatiučiteljevati itd2 N a g l a s n i su tipovi kovati - kujem trgovati - trgujem vjerovati - vjerujem napredovati - napredujem kazivati - kazujem razlikovati - razlikujema kovati - kujem Glagoli s kratkouzlaznim naglaskom u infinitivu i s kratkosilaznimu prezentu imaju uzorakinfinitivkovatiprezentkujemaoristkovahkovaimperfektkovahimperativkujkujteprilog sadašnjikujućiprilog prošlikovavšipridjev radnikovaopridjev trpnikovanU 2 3 1 jedn aorista i u pridjevima naglasci su čelni Tako i npr psovati -psujem

17

snovati - snujem štovati - štujem trovati - trujemb trgovati - trgujem Složenice tipa kovati - kUjem i drugi glagoli s osnovom od četiri i više slogova s kratkouzlaznim naglaskom na pretpredzadnjem slogu ovoga sutipaUzorak je složenoga glagolainfinitiviskovatiprezentiskujemaoristiskovahimperativiskujprilog prošliiskovavšipridjev radniiskovaopridjev trpniiskovanTako i opsovati opsujem osnovati osnujem zatrovati - zatrujem blagovati -blagujem bolovati bolujem gladovati - gladujem mirovati - mirujem putovatiputujem hajdukovati - hajdukujem junakovati -junakujem i drNeki glagoli imaju naglasne dublete npr hajdukovati - hajdukujemc vjerovati - vjerujem Glagoli s kratkosilaznim naglaskom u infinitivu imaju tajnaglasak u svim oblicima U 2 3 l jedn aorista supostoje i oblici s čelnim naglaskom ipopratnom duljinomUzorak jeprezentvjerujemaoristvjerovahimperfektvjerovahimperativvjerujprilog sadašnjivjerujućiprilog prošlivjerovavšipridjev radnivjerovanpridjev trpniTakvi su gazdovati - gazdujem milovati - milujem njegovati - njegujem radovati(se) - radujem imenovati - imenujem kiimenovati - kiimenujem prstenovati - prstenujemi drNeki glagoli imaju i naglasne dublete npr imenovati - imenujem kamenovatikamenujem d napredovati - napredujem Glagoli s kratkouzlaznim naglaskom u petom sloguod kraja riječi u infinitivu glagola bez predmetka i s predmetkom složenice od tipavjerovati - vjerujem imaju isti naglasak u svim oblicima osim u 2 3 l jedn aorista gdjeje naglasak čelnog a tipaUzorak jeprezentnapredujemaoristnapredovahimperfektnapredovahimperativnapredujprilog sadašnjinapredujućiprilog prošlinapredovavšipridjev radninapredovao (Taj glagol ima i dubletu napredovati)Tako i doručkovati - doručkujem jadikovati- jadikujem obradovati - obradujemobjedovati - objedujem uzrokovati -uzrokujem i dre kazivati - kiizujem Glagoli s dugouzlaznim naglaskom u infinitivu koji nije uprvom slogu nego je u trećem slogu od kraja imaju u prezentu kratkouzlazni naglasaku prethodnom sloguUzorak jeinfinitivkazivatiprezentkazujemaoristkazivahimperfektkazivah

18

imperativkazujprilog sadašnjikazujućiprilog prošlikazivavšipridjev radnikazivaopridjev trpnikazivanTakvih glagola ima mnogo pokazivati -pokazujem darivati - darujem dobaciati- dobacujem objavljivati- objavljujem pobjeđivati - pobjeđujem pozlaćivati -pozlaćujem svanjivati -svanjujem zadirkivali - zadirkujem zamjenjivati - zamjenjujemoplakivali -oplakujem strovaljivati - strovaljujem istovarivati - istovarujemopamećivati- opamećujem itdf razlikovati --razlikujem Glagoli s dugouzlaznim naglaskom na petom slogu od kraj a imaju taj naglasak u svim oblicimaUzorakinfinitiv razlikovatiprezent razlikujem razlikujuaorist razlikovah 2 3 razlikova razlikovaše i razlikovašeimperfekt razlikovah razlikovahuimperativ razlikujprilog sadašnji razlikujućiprilog prošli razlikovavšipridjev radni razlikovao razlikovala pridjev trpni razlikovan razlikovana itdTakvi su glagoli nalikovati - nalikujem posavjetovati -posavjetujem prilikovatiprilikujem zavjetovati - zavjetujem i dr

19

prezent donesem donesu aorist donesoh 2 i 3 donese i donijeh 2 i 3 donijeimperativ donesi donesimo prilog prošli donijevši i rj donesavšipridjev radni donio donijela i rjeđe donesaopridjev trpni donesen donesena - neodređeni donesenidonesena određeni i donijet Takvi su i glagoli nanijeti (nanesti i nanesti) - nanesem (i nanesem ) Odnijeti(Odnesti i odnesti) - odnesem (i odnesem) i dr4 N a g i a s n I su tipovi ovoga razreda (a) gristi - grizem dovesti dovedem koji je isti kao plesti - pletem u 1razredu i (b) vesti - vezem isti kao cfpsti - crpem iz 3 Razreda

Treći razredJednake su prezentska i infinitivna osnova i završavaju na b i p a infinitiv završava na -sti Glagoli su crpsti (rj cfpsti) - crpem (i crpem) dupsti) dubem grepsti - grebem tepsti se (rj tepsti se) tepem se (i tepemse) zepsti- zebem i složeniceU ovaj razred dijelom tvorbe oblika (prezent imperativ naglasak) ulaze i glagolis korijenom spsu koji imaju različitu prezentsku i infinitivnu osnovu i s kojima nemaneprefigiranoga glagola (nasiiti - naspem usuti - uspem itd)1 Nesloženi oblici glagola crpsti glaseprezentcrpemcrpešcrpecrpemocrpetecrpuaoristcrpohcrpecrpecrposmocrpostecrpošeimperfektcrpahcrpašecrpašecrpasmocrpastecrpahu I crpijahcrpijašecrpijahuimperativcrpicrpimocrpiteprilog sadašnjicrpućiprilog prošlicrpavšipridjev radnicrpaocrplacrplopridjev trpnicrpencrpenanedr Crpeni -određ2 U glagola s korijenom spsu prvi alomorf dolazi samo u prezentu i imperativenaspem pospem uspem naspi pospi uspi U ostalim je oblicima alomorf su nasuhnasuo - nasula nasuvši nasut3 N a g I a s n I su tipovi crpsti - crpem grepsti ndashgrebemkao plesti-pletem I iz 1 Razreda nasuti-naspemUzorak nasutiprezent naspem naspeš naspe naspemo naspite naspu

aorist nasuh nasu nasu nasitsmo nasitste nasuše i nasuše

imperativ naspi naspimo naspite

prilog prošlinasuvšipridjev radninausonasulanasulopridjev trpninasutnasutaČetvrti razred1 Jednake su prezentska i infinitivna osnova koje završavaju na k g i h Infinitivzavršava na -ii Navedeni suglasnici alterniraj u sa čžš u 2 3 l jedn aorista imperfektupridjevu trpnom i u prezentu osim u 3 1 mn a sa c z s u imperativu i imperfektupeći -pečem peku-peci sjeći - siječem Nesloženi oblici glagola vući prezentvučemvučešaoristvukohvučeimperfektvucijahvucijaše I vucijahu vučah

4

imperativvucivucimoprilog sadašnjivukućiprilog prošlivukavšipridjev radnivukao vuklapridjev trpnivučenvučena 1 Glagolu moći (i moći) 1 lice jedn glasi mogu a u ostalim licima nastavci su skratkim morfom e možeš može možemo možete moguSloženice od toga glagola imaju prezent prema d r u g o j vrsti pomognem pomognuprema inf pomoći i pomoći Uzmognem Uzmognu prema uzmoći itdImperativ glagola moćii rijedak je mogni a od pomoći imp glasi pomogni ipomozi pomognimo i pomozimo pomozite2 Glagoli leći i reći imaju prezent i po d r u g o j vrstiRečemreknu reku reknemležem legu i običnije legnem legnu3 Glagol vrči glasi u infinitivu i vrijeći (vrijeći) U ostalim oblicima korijenima alomorfe vrh vrš i vrsprezentvršemaoristvrkohvršeimperfektvrsijahvrsahimperativvrsiprilog sadašnjivrhućiprilog prošlivrhavšipridjev radnivrhaovrhlapridjev trpnivršen4 Dosta glagola ima oblike koji se tvore od infinitivne osnove po p rv o j jd r u g oj vrsti a prezent imperativ i pridjev trpni samo po d r u g o j vrstiUzorak je- oblici od dviju osnovainfinitivdići I dignutiaoristdigohdižeprilog prošlidigavši I dignuvšipridjev radnidigao I dignuooblici od jedne osnoveprezentdignemdignešimperativddignidignimopridjev trpnidignutDrugi su glagolicići (zast )ciknuti pući puknuticrćicrknuti sećisegnutikleći (zast lkleknuti stići stignutiklići (zast)kliknuti taćitaknutimaći maknuti vrćivrgnutinićiniknuti5 N a g I a s n i t i P teći- tečem isti je kao tip plesti iz 1 raza tip sjeći - siječem kao gristi iz 2 razredaNaglasak u glagola leći moći (i moći) reći (i reći)prezent lezem (i legnem ) mogu možeš rečem aorist legoh leže mogoh može rekoh rečeimperativ lezi lezimo reci recimo

prilog prošli legavši mogavši rekavšipridjev radni legao legla mogao mogla rekao rekla

Peti razred

Prezentska osnova završava na n i m a infinitivna na e i u Glagoli su kleti

5

kunem (i kunem ) žiti - žmem oteti - otmem uzeti uzmem naduti -nadmem glagoli s korijenom čečn (načeti - načnem početi -počnem itd) s korijenompepn (napeti - napnem zapeti zapnem itd) i glagoli složeni od njih U taj se razreduvrštavaju i neki glagoli koji odstupaju od tih pravila To su peti se -penjemse žeti - žnjem i žanjem i njihove složeniceNesloženi oblici glagola kleli glaseprezentkunemaoristklehklesmoimperfektkunijahkunijasmoimperativkunikunimoprilog sadašnjikunućiprilog prošliklevšipridjev radnikleopridjev trpnikletkleta1 Glagol peti se -penjem se ima osim prezenta i imperativ (navedena dvaoblika jedino tako) i infinitiv (penjati se) po p e t o j vrsti 2 Glagol žeti (o žitu) ima također dvije alternante prezentske osnove žnjžanj idvije infinitivne žežnje3 Glagol žiti o rublju i sl) ima prezent žmem imperativ žmiimperfekt žmah prilogsadašnji žmući prilog prošli ževši pridjev radni žeo -žela pridjev trpni žet žita itdGlagoli s predmecima s istim korijenom sprežu se ovako inf sažeti prez sažmemsažmeš sažmu imp sažmi itd4 Glagol naduti se - nadmem se ima dvojake oblike trpnoga pridjeva nadut -naduta i naduven - naduvenanaduvena itd5 a Glagoli s n a g l a s k o m kao oteti - otmem istog su naglasnog tipa kao nasuti- naspem iz 5 razredab Složeni glagoli ovoga razreda imaju u oblicima pridjeva radnog i pridjeva trpnogsa sufiksom -t kratkosilazni naglasak čelnog tipa npr prokleo - proklela zakleo -zaklela

Šesti razred

Glagoli ovoga razreda imaju u prezentskoj osnovi korijenske morfe na r i lj a uinfinitivnoj na rijere i supletivne morfe To su drijeti (rj drijeli) - drem kliiti koljemmljeti - meljim Nesloženi oblici glagola drijiti glaseprezentdremdrešaoristdrijehdrijeimperfektdrahdrašeimperativdridrimoprilog sadašnj idrućiprilog prošlidrijevšidrvšipridjev radnidrodrlapridjev trpnidrtdrta1 Glagoli na rer sprežu se kao i oni na rijer nazreti - nazreh - nazre nazrevšinazreo se nazrela se 2 Glagol zreti (sazrijevati) i njegove složenice imaju dva prezenta po ovomrazredu zrem -zreš -zre dozrem - dozreš - dozri - dozrimo -

i po 1 razredu t r e ć e vrste zrim - zriš dozrem - dozriš Potrebno je obratiti pažnju nanaglasak prostog i složenog glagola tj na odstupanje s obzirom na prenošenje naglaska(složeni glagoli imaju isti naglasak u svim licima) Pridjev radni ima također dvaoblika zreo i zrio3 Glagol trti i njegove složenice imaju dvije prezentske osnove - s alomorfima tr i

6

tar trem i tarem - Za naglasak prezenta vrijedi ono što je rečeno uz glagol zreti4 Glagolima klati i mljeti prezentske su osnove kolj i melj a infinitivne kla i mljePridjev trpni glasi im klan - klana i kat - klata mljeven - mljevenaOd glagola drijiti i ždrijeti i njihovih složenica (prodrijeti - prodrem proždrijeti -proždrem itd) običniji su glagoli istoga značenja po 3 razredu p e t e vrste derati ižderati poderati i požderati i sl5 a U aoristu mogu neki glagoli imati dubletne n a g l a s n e oblike npr 2 3 l jedn kla i klii - kliiti pokla i poklii - poklati u množini mrijesmo i mrijesmo -mrijetimrijetib U pridjevu radnom složeni glagoli imaju kratkosilazni naglasak čelnoga tipaumro - umrla odro - odrla proždro -proždrla prostro -prostrla

Sedmi razredJednake su infinitivna i prezentska osnova koja završava na i u jei Glagoli s osnovama na i bIti - bIjem bIii -jesam i budem liti - lijem miti - mljem piti - pijem i njihove složeniceGlagoli s osnovom na u duti - dujem (zast duhati) obuti - obujem glagoli skorijenom zu (iz ti - Izujem nazuti - nazujem i dr) i njihove složeniceGlagoli s osnovom najeli djeti - djenem smjeti - smijem umjeti - umijem glagolisloženi s korijenom sp (dospjeti - dospijem i dr) i njihove složenice (npr razumjeti razumijem) U oblicima s nastavcima koji počinju s j i o dolazi alternanta osnove na i au ostalim oblicima alternanta na jeNesloženi oblici glagola piti glaseprezentpijemaoristpihimperfektpijahimperativpijprilog sadašnjipijućiprilog prošlipivšipridjev radnipiopridjev trpnipijen1 Pridjev trpni tvori se trima sufiksima -t -jen -ven bljen kriven i krit iven i lit miven šiven i šit vijen i vit obuven i obut nadut i naduvenOblici sa -jen- i -ven- običniji su256 Morfologija2 Oblici glagola biti -jesam navode se u sect 7503 Glagol djeti i složenice imaju i druge oblike prema d r u g o j vrsti infinitivdjenuti i djenuti aor djenuh i djenuh prilog prošli djenuvši i djeniivši pridjev radnidjenuo i djenuo pridjev trpni djenut4 Aorist glagola smjeti glasi smjeh - smje i smjedoh - smjede impf smjedijahi smijah5 a U 2 3 l jedn aorista n a g I a s a k je čelni npr popi I nali osim u glagola čutii šiti gdje ti oblici glase ču i ši ali u složenica su dublete dočuti doču našiti -naši b Većina složenih glagola ovoga razreda ima u prezentu na jednosložnom predmetkukratkosilazni naglasak npr razbijem uvijem izlijem pokrijem lspijem sašijemGlagoli složeni s čuti imaju prema pravilu o prenošenju naglasaka uvijek naglasak npr dočujem začujemc U pridjevu radnom složeni glagoli imaju naglasak čelnoga tipa popio -popila(pio -pila) zavio - zavila (vio - vila) itdd Oblici trpnog pridjeva na -t imaju također čelni naglasak npr obavit opit(obavijen opijen )

7

DRUGA VRSTAD r u g u vrstu čine glagoli s morfom nu (-nuti) u infinitivnoj i n u prezentskojosnovi U imperfektu se provodi alternacija nnj to-nu-ti - to-n-em to-nj-iih1 Mnogi glagoli mogu imati jedne oblike po d r u g o j vrsti a druge po 4 razredup r v e vrste ili i po jednoj i po drugoj vrsti Primjeri su navedeni kod glagola p r v e vrste 2 N a g l a s n I su tipovi u d r u g oj vrsti dignuti - dignem venuti - venemviknuti - viknema dignuti - dignem U svim je oblicima isti naglasakb venuti - venemNesloženi su obliciprezent venem veneš vene venemo venete venuaorist vimuh venu venu venusmo venuste venuše i venušeimperfekt venjiih venjiiše venjiiše venjiismo venjiiste venjiihU i venjiihuimperativ venivenimo veniteprilog sadašnji venućiprilog prošli venuvšipridjev radni venuo venula venulo venuli venule venulapridjev trpni (glagola uvenuti) u venut u venula itdc viknuti - viknemNesloženi su obliciprezentviknemaoristviknuhimperfektnemaimperativvikniprilog sadašnjinemaprilog prošliviknuvšipridjev radniviknuopridjev trpniviknutSloženi glagoli imaju dugosilazni naglasak na istom mjestu a prema dugosilaznomnaglasku nesloženih glagola imaju pravilno kratkouzlazni naglasak na prethodnomslogu i dužinu na mjestu dugosilaznog naglaska U 2 3 1 jedn aorista imaju dubletnelikove zaviknu i zaviknu

TREĆA VRSTAPrezentski nastavci imaju morf i (-im ) a infinitiv završava ( 1) na -eti ili -ati

Prvi razredU ovaj razred idu glagoli na -eti s morfom je i glagoli s osnovom na lje nje reUprezentskoj osnovi j avlja se alternacij a ljl I njnNesloženi oblici glagola željeti glaseprezentželimaoristželjehimperfektželjahimperativželiprilog sadašnjiželećiprilog prošliželjevšipridjev radniželiopridjev trpniželjen1 U imperfektu i u pridjevu trpnom dolazi jotirana alternanta osnove s (alternaci-jom dd) viđahh ndash viđen v i d i m vrćah vrćen v r t i m plavljah -plavlj-en -plavimp l a vj e t i (postajati plav)2 U obliku za m r jedn pridjeva radnog sufiks osnove ima alomorf- i (- je) nprvidio -vidjela plavio -plavjela živio -živjela itd3 Glagol vreti ima 3 lice množine i prilog sadašnji po p rv o j vrsti vrim - vriš -

8

vri - vrimo - vrite vru prilog sadašnji vrući i vrući pridjev radni vreo rj vrio vrelavrelo vrelivrele vrela4 Glagol bdjeti ima neke oblike po p r v o j vrstiprezent bdimaorist bdjehimperfekt bdah i bdijahimperativ bdi i bdijprilog sadašnji bdeći prilog prošli bdjevšipridjev radni bdio bdjela 5 Glagol velimveliš vele ima samo prezent prilog sadašnji veleći i imperfektVeljahveljaše6 N a g l a s n i su tipovi ovoga razreda željeti - želim vidjeti-vidimvreti-vrima željeti - želim Nesloženi glagoli s uzlaznim naglascima imaju isti naglasak u svimoblicima Složeni glagoli u prezentu obično naglašuju prethodni slog Takvi su boljetibolim zaboljeti -zabolim letjeti -letim preletjeti -preletim Glagol voljeti u prezentu imperfektu i prilogu sadašnjem ima kratkosilazni naglasakVolim-vole voljah voleći b vidjeti - vidim Nesloženi glagoli s dvosložnom infinitivnom osnovom s kratkosilaznimnaglaskom imaju taj naglasak u svim oblicimaNesloženi oblici glagola vidjetiprezent vidimaorist vidjehimperfekt vidah vidašeimperativ vidiprilog sadašnji videćiprilog prošlividjevšipridjev radnivideovidjelapridjev trpni viđen viđena Takvi su npr starjeti - starim svidjeti se - svidim se visjeti - visimSloženice su glagola naglasnoga tipa željeti -želim npr predvidjeti - predvidimzastarjeti - zastarim

Drugi razred Drugi razred čine glagoli s morfom a kojima osnova završava palatalima čž j iskupovima št žd a u prezentu imaju nastavke s alomorfom -i- npr čučati - čučimdržati - držim blejati - blejim pljuštati -pljuštim zviždati - zviždimNesloženi oblici glagola držatiprezentdržimaoristdržahimperfektdržahdržašeimperativdržiprilog sadašnjidržećiprilog prošlidržavšipridjev radnidržaopridjev trpnidržandržanaGlagoli s prezentskom osnovom na- oj tvore imperativ nastavcima oslash- -mo -te ialternacijom kratko o - dugo o tako da j e na njemu dugosilazni naglasak boJ se -bojmo se - bojte se stoj prestoj itd2 Glagol stajati stojim i složenice ima alternaciju samoglasnika ao u korijenua u infinitivnoj -o u prezentskoj osnovi 3 N a g l a s n i su tipovi a držati - držim b čučati - čučima držati-držim Drugi su glagoli toga tipa bježati - bježim ležati - ležim stajati(uz stajati) - stojim i složenice odležati - odležim b čučati - čučim Najviše je glagola ovog razreda s dvosložnom infinitivnom

9

osnovom i dugouzlaznim naglaskom u prvom slogu u svim oblicima To je zapravo istitip kao držati držim s razlikom u dužini korijenskoga sloga Takvi su blejati - blejimklečati -klečim pljuštati -pljušti m režati - režim vrištati -vrištim zviždati - zviždim i drSloženice imaju isti naglasak osim u pridjevu radnom i trpnom gdje je kratkosilazninaglasak čelnoga tipa izviždati - izviždim

ČETVRTA VRSTAInfinitivna osnova ima morf i infinitiv završava na -itiNesloženi oblici glagola vozitiprezentvozimaoristvozihimperfektvožahvožašeimperativvoziprilog sadašnjivozećiprilog prošlivozivšipridjev radnivoziovozilapridjev trpnivoženvožena1 a U imperfektu i pridjevu trpnom prezentska osnova je jotirana nošah- nošen - n o s i m mlaćah - mlaćen ndash mlatim ljubljah - ljubljen - l j u b l m itdb Jedni glagoli skup st zamjenjuju sa št drugi sa šć treći i s jednim i s drugimskupom npr častim - čašćah - čašćen koristim - korišćah - korišten krstim - krštahi kršćah - kršten itd2 Glagoli s prezentskom osnovom na oj mogu imati dvostruke oblike u imperativu snastavcima -l -imo -ite i s nastavcima -oslash-mo -te npr b roj i m -brOoi -brojimo brojitei broj - brojmo - brojte k r oj im - kroji - krojimo - krojite i kroj - krojmo - krojte3 N a g I a s n i su tipovi voziti- vozim brojiti - brojim ljubiti - ljubim tumačiti-tumačim i žuriti - žurima voziti - vozim Istog su tipa goniti - gonim moliti - molim nositi -nosimskočiti - skočim Složeni glagoli imaju prema kratkouzlaznom naglasku taj naglasak uistom slogu a prema kratkosilaznom naglasku imaju kratkouzlazni naglasak na predmetkuU 2 3 L jedn aorista imaju opet kratkosilazni čelnoga tipa donositi -donosim - donošen ali donosih- donosi - donosi - donosismo itdb brojiti - brojim Skupina glagola s dvosložnom infinitivnom osnovom ima u prvom slogu osnove kratkouzlazni naglasak u svim oblicima osim u 2 3 L jedn aorista i u pridjevutrpnom gdje je kratkosilazni naglasak čelnoga tipa nprprezentbrojimbrojeaoristbrojihbrojiimperfektbrojahhellipbrojahuimperativbrojibrojimoprilog sadašnjibrojećiprilog prošlibrojivšipridjev radnibrojiopridjev trpnibrojenTako i gostiti - gostim loviti - Lovim noćiti -noćim ploviti - plovim trošiti -trošim i drc ljubiti - ljubim Najveći broj glagola četvrte vrste s dvosložnom infinitivnomosnovom ima u infinitivu dugouzlazni naglasak a u prezentu dugosilazni Kao prezentnaglašen je imperfekt i dubleta priloga prošlog a u 2 3 I jedn aorista naglasak 1049600

čelnoga je tipa u ostalim oblicima dolazi infinitivni naglasakprezentljubimhellipljube

10

aoristljubihljubiimperfektljubljahhellipljubljahuimperativljubiljubimoprilog sadašnjiljubećiprilog prošliljubivšipridjev radniljubioljubilapridjev trpniljubljenljubljenaTako i baciti - biicim braniti branim graditi - gradim hvaliti - hvalim d tumačiti - tumačim Složeni glagoli tipa c kao i glagoli s trosložnom infinitivnomosnovom mijenjaju se

prezenttumačimtumačeaoristtumačihimperfekttumačahhelliptumačahuimperativtumačitumačimoprilog sadašnjitumačećiprilog prošlitumačivšipridjev radnitumačiopridjev trpnitumačentumačenaTako i zabaciti- zabacim poljubiti - poljubim jednačiti -jednačim i dr Bezobzira na broj slogova naglasak je na istom mjestu a u 2 3 1 jedn aorista uvijek jekratkosilazni čelnoga tipa s dužinom u zadnjem slogu protumačiti - protumačim -protumačih -protumači ispozabraniti - ispozdbranim - ispozabranih -ispozabranl e žuriti - žurim U skupini glagola s dvosložnom infinitivnom osnovom i dugouzlaznimnaglaskom u prvom slogu osnove naglasak se mijenja samo u 2 3 l jednaorista i to tako da nesloženi glagoli imaju dugosilazni naglasak a složeni kratkosilazninaglasak čelnoga tipa i dužinu u zadnjem slogu žuriti ndash žurim- žurih - žuri - žuri -žurismo požuriti -požurim -požurih -požuri -požuri - požuriše i požuriše Takvisu curiti - curim gnjiliti - gnjilim i dr

PETA VRSTAP e t o j vrsti pripadaju oni glagoli kojima infinitivna osnova ima morf a (infinitiv na-ati) osim onih koji u prezentu imaju nastavke s morfom i (v 2 razred t r e ć e vrste)Ovoj vrsti upravo 1 razredu pripadaju neki glagoli na -evati i -irati koji inače iduII VL vrstu Prema tvorbi prezenta glagoli te vrste svrstavaju se u četiri razreda

Prvi razredU 1 razredu glagoli su koji imaju prezentske nastavke s morfom a (am ) Pripadaju mu između ostaloga glagoli na -ijevati (npr polijevati - polijevam)-ivati i to a) koji su nastali sufiksom -va- (dakle gdje -i- pripada korijenu) nprdobivati prebivati pokrivati umirati počivati b) izvedenice od tkati (npr otkivati -otkivam) c) nastali od glagola š e s t e vrste npr darivati laquo darovati) - darivampotkivati ( ltpotkovati) - potkivam osnivati ( ltosnovati) - osnivamNeki glagoli idu u 1 i 2 razred ali se prezent na -am i -jem ne upotrebljavapodjednako npr štipati - štipijem i štipam škakljati škakljem i škakljamNesvršeni glagoli tipa odiz-abirati imaju dva naglasna lika npr izabiratiizabirem i izabirati - izabiram Nesloženi oblici glagola pitatiprezentpitampitašhellippitamoaoristpitah2i 3 Pitapitasmopitasteimperfektpitahprilog sadašnjipitajućiprilog prošlipitavši

11

pridjev radnipitaopridjev trpnipitanpitana1 a Glagoli dati znati imati u nekim oblicima imaju dvojake likove s dubletnim osnovama da- i dad- im- i imad-oGlagol dati tvori prezent i prema d r u g o j vrstiOblici suPresentdamdatedademdadui dadnemdadnuhellipimam I imadnemimaduhellipznamznamoznateznajznademznaduaoristdahdadadasmodadehellipimahimadohimadehellipznahznaznaznasmo I znadihznadeimperfektdahdaše I dadijahdadijašehelliphellipimahimaše I imadijahimadijašehellipznahznaše I znadijahznadijašeimperativdaj I dadnihellipimajimadnihellipznajznadipril saddajucihellipimajucihellipznajucipri prošlidavšidadnuvšihellipimavšihellipznavšiprid radnidaodalahelliphellipimaoimalahelliphellipznaoznalaprid trpnidandanarj(dat data)hellipznanznanai rjeđeSloženice od tih glagola sprežu seinfinitiv dodatihelliphellip nematihelliphellip saznatiprezent dodam dodamohelliphelliphellip nemamnemajuhelliphelliphellip Saznamsaznamoaorist dodah 2 i 3 Dodahelliphelliphelliphellip nemah 2 i 3 helliphelliphellipsaznah 2 i 3

imperfekt nemah i nemađahimperativ dodaj i dodadni helliphelliphellipnemaj helliphellipsaznaj i saznadipri sad nemajućipri proš dodavši hellipnemavši helliphellipsaznavšipri radni dodaododala nemaonemala saznao saznala prid trpni dodan dodana bull saznan saznana 2 Glagol stati (i složenice) ima u prezentu i imperativu alternantu osnove premad r u g o j vrsti u aoristu dvije dubletne osnove sta- i stad- a u ostalim oblicima dolazialternanta sta-prezent stamenstanuhellip Nestanemnestanuaorist stah sta sta stasmo nestah nesta nesta nestasmo imperativ stani stanimo stanite helliphelliphellipnestan i nestaj pril proš stavši helliphelliphellipnestavšiprid radni stao stala nestao nestala 3 Glagol tkati ima oblikeprezenttkamhelliptamo tkatehelliptkemotketeaoristtkahtkatkaimperfekttkahtkašeimperativtkajtkajmoprilog sadašnjitkajućitkućiprilog prošlitkavšipridjev radnitkaotkalapridjev trpnitkantkana4 N a g I a s n i su tipovi pitati - pitam spašavati - spašavam igrati - igramzaigrati - zaigram jačati -jačam komadati - komadam kuhati - kuham zakuhati -zakuhama pitati - pitam U tome razredu (kao i u cijeloj vrsti) glagoli s dvosložnominfinitivnom osnovom s dugouzlaznim naglaskom u prvom slogu osnove u infinitivuimaju u prezentu dugosilazni naglasak To ih u naglasku povezuje s glagolima tipa baciti -bacimiz četvrte vrste ali je raspodjela naglasaka dugouzlaznog I dugosilaznog nešto drukčija Takvi su također čuvati- čuvam kupati - kupam spavati - spavam i drb spašavati - spašavam Glagoli kojima dugouzlazni naglasak nije u prvom slogu infinitiva (uvijek je u trećem od kraja) zadržavaju taj naglasak u onim oblicima ukojima i glagoli tipa pitati - pitam U oblicima u kojima taj tip ima dugosilazni naglasak glagoli

12

imaju kratkouzlazni naglasak na prethodnom slogu a prema dugosilaznom imaju duljinu U 2 3 ljedn aorista i tih glagola običniji je čelni naglasakUzorak jeprezentspašavamaoristspašavahimperfektspašavahimperativspašavajprilog sadašnjispašavajućiprilog prošlispašavavšipridjev radnispašavaopridjev trpnispašavanspašavao spašavala spašavan spašavana Takvi su i dobivati - dobivam lišavati - lišavam odobravati - odobravam razumijevatic igrati - igram Glagoli s dvosložnom infinitivnom osnovom i s naglaskom kratkouzlaznimprvom slogu infinitiva i s naglaskom kratkosilaznim u prezentu imaju raspodjelu silaznih i uzlaznihnaglasaka istu kao glagoli s dugim korijenom tipa pitati -pitaminfinitiv igratiprezent igramaorist igrahimperfekt igrahigrašeimperativigrajigrajmoprilog sadašnji igrajući prilog prošli igravšipridjev radni igrao igrala pridjev trpni igranTakvi su i glagoli kopati ndash kopam češljati - češljam d zaigrati - zaigram Složenice tipa e c imaju prema naglasku krtakosilaznom nesloženih glagola taj naglasak na istome mjestu a prema naglasku dugouzlaznom imaju kratkouzlazni u prethodnomslogu osim u 2 3 l jedn aorista i oba pridjeva gdje imaju čelni naglasak s dugimzadnjim slogominfinitivzaigratiprezentzaigramaoristzaigrahimperativzaigrajprilog prošlizaigravšipridjev radnizaigraopridjev trpnizaigran ejačati -jačam Glagoli s dvosložnom infinitivnom osnovom s naglaskom u istomslogu infinitiva i prezenta imaju taj naglasak u svim oblicima osim u 2 3 l jedn aoristai pridjevu trpnom gdje imaju čelni naglasak s dugim zadnjim slogominfinitivjačatiprezentjačamaoristjačahimperfektjačahimperativjačajprilog sadašnjijačajućiprilog prošlijačavšipridjev radnijačaopridjev trpnijačan f komadati - komadam Složenice glagola tipa jačati - jačam kao i svi glagoli s

13

trosložnom infinitivnom osnovom i kratkouzlaznim naglaskom u trećem slogu od kraja imaju istinaglasak u svim oblicima osim u 2 3 1 jedn aorista i oba pridjeva gdje imaju kratkosilazninaglasak čelnoga tipa s dugim zadnjim slogominfinitive(is)komadatihelliphellippročitatiprezent (is)komadamhellippročitamaorist iskomadahhellippročitahimperativ iskomadajpročitajimperfectkomadahprilsadašnjikomadajućipri prošli (is)komadavšihellippročitavšiprid radni komadaopročitaoprid trpni komadanpročitan

Drugi razredDrugi razred čine glagoli s morfom e u prezentskim nastavcima i s jotiranom osnovom u prezentu imperativu i prilogu sadašnjem glodati glođem lagati - lažemdihati - dišem micati -mičem vezati -vežem brisati- brišem zobati - zobljem sipati- Sipljem drijemati - drijemljem dozivati - dozivljemNesloženi oblici glagola pisati glaseprezentpišemaoristpisahimperfektpisahimperativpišiprilog sadašnjipišućiprilog prošlipisavšipridjev radnipisaopridjev trpnipisan1 Neki glagoli sprežu se po 1 i po 2 razredu gibati - gibam i gibljem dozivati - dozivam i dozivljem drijemati - drijemam i drijemljem pljeskati - pljeskam i plješćemsipati sipam i sipljem sisati sisam i sišem šetati - šetam i šećem zidati zidam iziđem uzimati - uzimam i Uzimljem i dr2 Glagol iskati ima prezent išćem išću (razg) i Ištem lštu (viši stil)3 Glagoli dahtati i drhtati imaju prezent dašćem dašću dršćem dršćuN a g l a s n i su tipovi pisati- pišem srkUutati - srkućem metati -mećem micati -mičema pisati - pišem Glagola ovoga naglasnoga tipa ima dosta Takvi su npr disatidišem nizati - nižem skakati - skačem vezati - vežem vikati -vičem idr Ovaj tip odgovara tipu pitati -pitamSloženice tih glagola imaju dugouzlazni naglasak u istom slogu a prema dugosilaznomnaglasku prema pravilu o prenošenju naglaska imaju dužinu na mjestu silaznognaglaska i kratkouzlazni naglasak u prethodnom slogu U 2 3 L jedn aorista obično ječelni naglasak n ap is a t i - napišem - napisah - napisa i naplsa - napisan p o k az a ti - pokažem zavezati - zavežem itdb srkutati-srkućem Glagoli s trosložnom infinitivnom osnovom i s kratkouzlaznim naglaskom u drugom slogu osnove u infinitivu imaju u prezentu imperfektu i uprilogu sadašnjem isti naglasak u prethodnom slogu U 2 3 1 jedn aorista i u pridjevutrpnom imaju kratkosilazni naglasak čelnoga tipa što se vidi iz uzorkainfinitivsrkutatiprezentsrkućemaoristsrkutahimperfektsrkutahimperativsrkućiprilog sadašnjisrkućićiprilog prošli srkutavšipridjev radni srkutao

14

pridjev trpni sfkutanTakvi su glagoli cvrkutati - cvrkućem cvokotati - cvokoćem skakutatiskakućem i dr c metati - mećem Nesloženi glagoli s dvosložnom infinitivnom osnovom i skratkouzlaznim naglaskom u prvom slogu infinitiva imaju kratkosilazni naglasak uprezentu u imperfektu prilogu sadašnjem i pridjevu trpnom U 2 3 L jedn aorista upridjevu radnom dubletni su oblici s naglaskom infinitiva i s čelnim naglaskominfinitiv metatiprezent mećem mećuaorist metah metii i metaimperfekt metah metašeimperativ meći mećiteprilog sadašnji mećući i mećućiprilog prošli metavšipridjev radni metao metala i metao metala pridjev trpni metan metana itdIstog su tipa glodati -glođem lagati ndash lsžrm šaptati - šapćem zobati - zobljem i drNeki od tih glagola nemaju dubletne naglasne likove u pridjevu radnom nprglagolu lagati - lažem pridjev radni glasi samo lagao i lagalad micati - mičem Glagoli s kratkosilaznim naglaskom u infinitivu imaju istinaglasak u svim oblicima a u 2 3 1 jedn aorista čelni naglasak uz dug zadnji slogmicati-mičem-micadizatidižem-dizajahatijašemjahaSloženice imaju prema pravilima o prenošenju naglasaka kratkouzlazni naglasakII prethodnom slogu osim u 2 3 1 jedn aorista gdje je opet kratkosilazni čelninaglasak uz dužinu zadnjega sloga pomicati -pomičem -pomica uzjahati Uzjašem- uzjaha namazati - namažem - namaza oplakati oplačem - oplaka itd

Treći razredU prezentskim nastavcima dolazi morf ndashe Dvije su skupine glagola U p r v ojkorijen ima fonemski isti morf u objema osnovama Čine je glagoli derati - derem (h )rvatise - (h )rvem se orati - orem revati - revem žderati -žderem i njihove složeniceU d r u g o j su skupini glagoli kojima korijenski alomorf u infinitivnoj osnovi imadva suglasnika a alomorfu u prezentskoj je osnova proširena samoglasnikom međunjima U tri korijena suglasnici su isti u oba alomorfa brati - berem prati -perem zvati - zovem U dva glagola i oni alterniraju a alomorfi su daklesupletivni gnati - ženem slati - šaljemNesloženi oblici glagola pratiprezentperemaoristprahimperfektprahimperativperiprilog sadašnjiperućiprilog prošlipravšipridjev radnipraopridjev trpnipran1 Glagol gnati ima prezent ženem - ženeš - žene - ženemo - ženete - ženu i običnije gnam gnaju imp ženi - ženimo - ženite i gnaj - gnajmo - gnajte prilogsadašnji ženući i gnajući Složenice također imaju dubletne oblike izagnati - iženem iob izgnam- iženi izgnaj izagnaj itd2 Glagol slati ima prezent šaljem šalju i (zast) šljem šlju I složenice imajudublete poslati - (zast) pošljem pošlju i pošaljem pošalju3 N a g l a s a k je glagola prve skupine po tipu c 2 razreda ove vrste (metati -mećem)

Četvrti razred

15

Četvrti razred čine glagoli s infiksima -j(a)- i -v(a)- u infinitivnoj osnovi (infinitiv na -jati -vati) Prezentska osnova (dolazi u prezentu imperativu i prilogu sadašnjem)nema sufiksa a nastavci uz nju počinju s j npr si-ja-ti - si-jem klju-va-ti - klju-jemNesloženi oblici glagola klju vatiprezentkljujemaoristkljuvahimperfektkljuvahimperativkljujprilog sadašnjikljujućiprilog prošlikljuvavšipridjev radnikljuvaopridjev trpnikljuvan1 Glagol davati i složenice od njega tvore oblike od dviju alternanti dava prema 1 razredu i da prema ovomeSlično se sprežu i glagoli s osnovom znaznava npr doznavati poznavatipriznavatiNesloženi su oblici glagola davati i poznavatiprezent dajem i dajem hellipdaju i daju helliphelliphelliphellippoznajem poznajuaorist davah 2 i 3 dava helliphelliphellip poznavah I poznavaimperfekt davah i davah poznavah poznavaše imperativ daj i davaj hellippoznavaj pril sadaš dajući helliphelliphellip poznajući i poznavajućipri prošli davavšihelliphelliphelliphelliphelliphellip poznavavšiprid radni davao davala poznavao poznavala prid trpni davan davana poznavan poznavana 2 N a g l a s n i su tipovi kljuvati - kljujem grIjati - grijem smijati se - smijem se a klju vati - kljujem Uzorak sprezanja v naprijed Istoga su naglasnoga tipaglagoli brijati - brijem bljuvati - bljujem pljuvati -pljujem i drSloženi glagoli imaju prema silaznim naglascima nesloženih kratkouzlazni napredmetku na mjestu dugosilaznog naglaska duljinu osim u 2 3 1 jedn aorista i oba pridjeva gdjeje čelni naglasak s popratnim duljinamaUzorak je infinitivprokljuvatiprezentprokljujemaoristprokljuvahprilog prošliprokljuvavšipridjev radniprokljuvaopridjev trpniprokljuvan b grijati-grijem Glagoli s dvosložnom infinitivnom osnovom i kratkosilaznimnaglaskom u infinitivu imaju taj naglasak u svim oblicima osim u imperativu gdje je uistom slogu naglasak dugosilazni U 2 3 1 jedn aorista naglasak je obično čelnoga tipa spopratnom duljinomSloženi glagoli imaju prema pravilu kratkouzlazni naglasak na prethodnom slogua u 2 3 1 jedn aorista obične su inačice s čelnim naglaskom Nesloženi su obliciglagola griati i zagrijatiprezentgrijemhellipzagrijemaoristgrijahhellipzagrijahimperfektgrijahhellipzagrijaimperativgrijhellipzagrijDrugi su glagoli npr kajati se - kajem se lajati - lajem stajati - stajem (zastajati)sijati - sijem trajati - trajemc smijati se - smijem se Manja skupina nesloženih glagola imakratkouzlazni naglasak u infinitivu i u nekim drugim oblicima osim u 2 3 1 jednaorista i oba pridjeva gdje je čelni naglasak s popratnom duljinom i u imperativu gdje

16

je dugouzlazni Prezentski su nastavci s duljinom i bez njeSloženice imaju kratkouzlazni naglasak na istom mjestu prema dugosilaznomnaglasku nesloženih glagola imaju duljinu s naglaskom krtakouzlazni na predmetku U 2 3 1 jednaorista i pridjevima naglasak je čelniUzorci suinfinitivsmijati sehellipnasmijati seprezentsmijem sehellipnasmijem seaoristsmijah sehellipnasmijah seimperfektsmijah seimperativsmij sehellipnasmij sepri sadsmijući sepri prošlismijavši sehellipnasmijavši seprid radnismijao sehellipnasmijao seprid trpninemahellipnasmijanDrugi su glagoli ovoga tipa npr pojati -pojem -zapojati - zapojem

ŠESTA VRSTAŠestu vrstu čine glagoli koji tvore infinitivnu osnovu morfima ova eva iva (infinitiv na ndashoei-vati) a prezentsku (dolazi u prezentu imperativu i prilogu sadašnjem) morfomu dar-ova-ti - dar-u-jem voj-eva-ti - voj-u-jem kaz-iva-ti - kaz-u-jem itdKoji glagoli na -ivati pripadaju p e t o j vrsti Nesloženi oblici glagola trgovatiprezenttrgujemaoristtrgovahimperfekttrgovahimperativtrgujprilog sadašnjitrgujućiprilog prošlitrgovavšipridjev radnitrgovaopridjev trpnitrgovan1 Alomorf -eva- dolazi iza korijena na prednjonepčani suglasnik bičevati prijateljevatiučiteljevati itd2 N a g l a s n i su tipovi kovati - kujem trgovati - trgujem vjerovati - vjerujem napredovati - napredujem kazivati - kazujem razlikovati - razlikujema kovati - kujem Glagoli s kratkouzlaznim naglaskom u infinitivu i s kratkosilaznimu prezentu imaju uzorakinfinitivkovatiprezentkujemaoristkovahkovaimperfektkovahimperativkujkujteprilog sadašnjikujućiprilog prošlikovavšipridjev radnikovaopridjev trpnikovanU 2 3 1 jedn aorista i u pridjevima naglasci su čelni Tako i npr psovati -psujem

17

snovati - snujem štovati - štujem trovati - trujemb trgovati - trgujem Složenice tipa kovati - kUjem i drugi glagoli s osnovom od četiri i više slogova s kratkouzlaznim naglaskom na pretpredzadnjem slogu ovoga sutipaUzorak je složenoga glagolainfinitiviskovatiprezentiskujemaoristiskovahimperativiskujprilog prošliiskovavšipridjev radniiskovaopridjev trpniiskovanTako i opsovati opsujem osnovati osnujem zatrovati - zatrujem blagovati -blagujem bolovati bolujem gladovati - gladujem mirovati - mirujem putovatiputujem hajdukovati - hajdukujem junakovati -junakujem i drNeki glagoli imaju naglasne dublete npr hajdukovati - hajdukujemc vjerovati - vjerujem Glagoli s kratkosilaznim naglaskom u infinitivu imaju tajnaglasak u svim oblicima U 2 3 l jedn aorista supostoje i oblici s čelnim naglaskom ipopratnom duljinomUzorak jeprezentvjerujemaoristvjerovahimperfektvjerovahimperativvjerujprilog sadašnjivjerujućiprilog prošlivjerovavšipridjev radnivjerovanpridjev trpniTakvi su gazdovati - gazdujem milovati - milujem njegovati - njegujem radovati(se) - radujem imenovati - imenujem kiimenovati - kiimenujem prstenovati - prstenujemi drNeki glagoli imaju i naglasne dublete npr imenovati - imenujem kamenovatikamenujem d napredovati - napredujem Glagoli s kratkouzlaznim naglaskom u petom sloguod kraja riječi u infinitivu glagola bez predmetka i s predmetkom složenice od tipavjerovati - vjerujem imaju isti naglasak u svim oblicima osim u 2 3 l jedn aorista gdjeje naglasak čelnog a tipaUzorak jeprezentnapredujemaoristnapredovahimperfektnapredovahimperativnapredujprilog sadašnjinapredujućiprilog prošlinapredovavšipridjev radninapredovao (Taj glagol ima i dubletu napredovati)Tako i doručkovati - doručkujem jadikovati- jadikujem obradovati - obradujemobjedovati - objedujem uzrokovati -uzrokujem i dre kazivati - kiizujem Glagoli s dugouzlaznim naglaskom u infinitivu koji nije uprvom slogu nego je u trećem slogu od kraja imaju u prezentu kratkouzlazni naglasaku prethodnom sloguUzorak jeinfinitivkazivatiprezentkazujemaoristkazivahimperfektkazivah

18

imperativkazujprilog sadašnjikazujućiprilog prošlikazivavšipridjev radnikazivaopridjev trpnikazivanTakvih glagola ima mnogo pokazivati -pokazujem darivati - darujem dobaciati- dobacujem objavljivati- objavljujem pobjeđivati - pobjeđujem pozlaćivati -pozlaćujem svanjivati -svanjujem zadirkivali - zadirkujem zamjenjivati - zamjenjujemoplakivali -oplakujem strovaljivati - strovaljujem istovarivati - istovarujemopamećivati- opamećujem itdf razlikovati --razlikujem Glagoli s dugouzlaznim naglaskom na petom slogu od kraj a imaju taj naglasak u svim oblicimaUzorakinfinitiv razlikovatiprezent razlikujem razlikujuaorist razlikovah 2 3 razlikova razlikovaše i razlikovašeimperfekt razlikovah razlikovahuimperativ razlikujprilog sadašnji razlikujućiprilog prošli razlikovavšipridjev radni razlikovao razlikovala pridjev trpni razlikovan razlikovana itdTakvi su glagoli nalikovati - nalikujem posavjetovati -posavjetujem prilikovatiprilikujem zavjetovati - zavjetujem i dr

19

imperativvucivucimoprilog sadašnjivukućiprilog prošlivukavšipridjev radnivukao vuklapridjev trpnivučenvučena 1 Glagolu moći (i moći) 1 lice jedn glasi mogu a u ostalim licima nastavci su skratkim morfom e možeš može možemo možete moguSloženice od toga glagola imaju prezent prema d r u g o j vrsti pomognem pomognuprema inf pomoći i pomoći Uzmognem Uzmognu prema uzmoći itdImperativ glagola moćii rijedak je mogni a od pomoći imp glasi pomogni ipomozi pomognimo i pomozimo pomozite2 Glagoli leći i reći imaju prezent i po d r u g o j vrstiRečemreknu reku reknemležem legu i običnije legnem legnu3 Glagol vrči glasi u infinitivu i vrijeći (vrijeći) U ostalim oblicima korijenima alomorfe vrh vrš i vrsprezentvršemaoristvrkohvršeimperfektvrsijahvrsahimperativvrsiprilog sadašnjivrhućiprilog prošlivrhavšipridjev radnivrhaovrhlapridjev trpnivršen4 Dosta glagola ima oblike koji se tvore od infinitivne osnove po p rv o j jd r u g oj vrsti a prezent imperativ i pridjev trpni samo po d r u g o j vrstiUzorak je- oblici od dviju osnovainfinitivdići I dignutiaoristdigohdižeprilog prošlidigavši I dignuvšipridjev radnidigao I dignuooblici od jedne osnoveprezentdignemdignešimperativddignidignimopridjev trpnidignutDrugi su glagolicići (zast )ciknuti pući puknuticrćicrknuti sećisegnutikleći (zast lkleknuti stići stignutiklići (zast)kliknuti taćitaknutimaći maknuti vrćivrgnutinićiniknuti5 N a g I a s n i t i P teći- tečem isti je kao tip plesti iz 1 raza tip sjeći - siječem kao gristi iz 2 razredaNaglasak u glagola leći moći (i moći) reći (i reći)prezent lezem (i legnem ) mogu možeš rečem aorist legoh leže mogoh može rekoh rečeimperativ lezi lezimo reci recimo

prilog prošli legavši mogavši rekavšipridjev radni legao legla mogao mogla rekao rekla

Peti razred

Prezentska osnova završava na n i m a infinitivna na e i u Glagoli su kleti

5

kunem (i kunem ) žiti - žmem oteti - otmem uzeti uzmem naduti -nadmem glagoli s korijenom čečn (načeti - načnem početi -počnem itd) s korijenompepn (napeti - napnem zapeti zapnem itd) i glagoli složeni od njih U taj se razreduvrštavaju i neki glagoli koji odstupaju od tih pravila To su peti se -penjemse žeti - žnjem i žanjem i njihove složeniceNesloženi oblici glagola kleli glaseprezentkunemaoristklehklesmoimperfektkunijahkunijasmoimperativkunikunimoprilog sadašnjikunućiprilog prošliklevšipridjev radnikleopridjev trpnikletkleta1 Glagol peti se -penjem se ima osim prezenta i imperativ (navedena dvaoblika jedino tako) i infinitiv (penjati se) po p e t o j vrsti 2 Glagol žeti (o žitu) ima također dvije alternante prezentske osnove žnjžanj idvije infinitivne žežnje3 Glagol žiti o rublju i sl) ima prezent žmem imperativ žmiimperfekt žmah prilogsadašnji žmući prilog prošli ževši pridjev radni žeo -žela pridjev trpni žet žita itdGlagoli s predmecima s istim korijenom sprežu se ovako inf sažeti prez sažmemsažmeš sažmu imp sažmi itd4 Glagol naduti se - nadmem se ima dvojake oblike trpnoga pridjeva nadut -naduta i naduven - naduvenanaduvena itd5 a Glagoli s n a g l a s k o m kao oteti - otmem istog su naglasnog tipa kao nasuti- naspem iz 5 razredab Složeni glagoli ovoga razreda imaju u oblicima pridjeva radnog i pridjeva trpnogsa sufiksom -t kratkosilazni naglasak čelnog tipa npr prokleo - proklela zakleo -zaklela

Šesti razred

Glagoli ovoga razreda imaju u prezentskoj osnovi korijenske morfe na r i lj a uinfinitivnoj na rijere i supletivne morfe To su drijeti (rj drijeli) - drem kliiti koljemmljeti - meljim Nesloženi oblici glagola drijiti glaseprezentdremdrešaoristdrijehdrijeimperfektdrahdrašeimperativdridrimoprilog sadašnj idrućiprilog prošlidrijevšidrvšipridjev radnidrodrlapridjev trpnidrtdrta1 Glagoli na rer sprežu se kao i oni na rijer nazreti - nazreh - nazre nazrevšinazreo se nazrela se 2 Glagol zreti (sazrijevati) i njegove složenice imaju dva prezenta po ovomrazredu zrem -zreš -zre dozrem - dozreš - dozri - dozrimo -

i po 1 razredu t r e ć e vrste zrim - zriš dozrem - dozriš Potrebno je obratiti pažnju nanaglasak prostog i složenog glagola tj na odstupanje s obzirom na prenošenje naglaska(složeni glagoli imaju isti naglasak u svim licima) Pridjev radni ima također dvaoblika zreo i zrio3 Glagol trti i njegove složenice imaju dvije prezentske osnove - s alomorfima tr i

6

tar trem i tarem - Za naglasak prezenta vrijedi ono što je rečeno uz glagol zreti4 Glagolima klati i mljeti prezentske su osnove kolj i melj a infinitivne kla i mljePridjev trpni glasi im klan - klana i kat - klata mljeven - mljevenaOd glagola drijiti i ždrijeti i njihovih složenica (prodrijeti - prodrem proždrijeti -proždrem itd) običniji su glagoli istoga značenja po 3 razredu p e t e vrste derati ižderati poderati i požderati i sl5 a U aoristu mogu neki glagoli imati dubletne n a g l a s n e oblike npr 2 3 l jedn kla i klii - kliiti pokla i poklii - poklati u množini mrijesmo i mrijesmo -mrijetimrijetib U pridjevu radnom složeni glagoli imaju kratkosilazni naglasak čelnoga tipaumro - umrla odro - odrla proždro -proždrla prostro -prostrla

Sedmi razredJednake su infinitivna i prezentska osnova koja završava na i u jei Glagoli s osnovama na i bIti - bIjem bIii -jesam i budem liti - lijem miti - mljem piti - pijem i njihove složeniceGlagoli s osnovom na u duti - dujem (zast duhati) obuti - obujem glagoli skorijenom zu (iz ti - Izujem nazuti - nazujem i dr) i njihove složeniceGlagoli s osnovom najeli djeti - djenem smjeti - smijem umjeti - umijem glagolisloženi s korijenom sp (dospjeti - dospijem i dr) i njihove složenice (npr razumjeti razumijem) U oblicima s nastavcima koji počinju s j i o dolazi alternanta osnove na i au ostalim oblicima alternanta na jeNesloženi oblici glagola piti glaseprezentpijemaoristpihimperfektpijahimperativpijprilog sadašnjipijućiprilog prošlipivšipridjev radnipiopridjev trpnipijen1 Pridjev trpni tvori se trima sufiksima -t -jen -ven bljen kriven i krit iven i lit miven šiven i šit vijen i vit obuven i obut nadut i naduvenOblici sa -jen- i -ven- običniji su256 Morfologija2 Oblici glagola biti -jesam navode se u sect 7503 Glagol djeti i složenice imaju i druge oblike prema d r u g o j vrsti infinitivdjenuti i djenuti aor djenuh i djenuh prilog prošli djenuvši i djeniivši pridjev radnidjenuo i djenuo pridjev trpni djenut4 Aorist glagola smjeti glasi smjeh - smje i smjedoh - smjede impf smjedijahi smijah5 a U 2 3 l jedn aorista n a g I a s a k je čelni npr popi I nali osim u glagola čutii šiti gdje ti oblici glase ču i ši ali u složenica su dublete dočuti doču našiti -naši b Većina složenih glagola ovoga razreda ima u prezentu na jednosložnom predmetkukratkosilazni naglasak npr razbijem uvijem izlijem pokrijem lspijem sašijemGlagoli složeni s čuti imaju prema pravilu o prenošenju naglasaka uvijek naglasak npr dočujem začujemc U pridjevu radnom složeni glagoli imaju naglasak čelnoga tipa popio -popila(pio -pila) zavio - zavila (vio - vila) itdd Oblici trpnog pridjeva na -t imaju također čelni naglasak npr obavit opit(obavijen opijen )

7

DRUGA VRSTAD r u g u vrstu čine glagoli s morfom nu (-nuti) u infinitivnoj i n u prezentskojosnovi U imperfektu se provodi alternacija nnj to-nu-ti - to-n-em to-nj-iih1 Mnogi glagoli mogu imati jedne oblike po d r u g o j vrsti a druge po 4 razredup r v e vrste ili i po jednoj i po drugoj vrsti Primjeri su navedeni kod glagola p r v e vrste 2 N a g l a s n I su tipovi u d r u g oj vrsti dignuti - dignem venuti - venemviknuti - viknema dignuti - dignem U svim je oblicima isti naglasakb venuti - venemNesloženi su obliciprezent venem veneš vene venemo venete venuaorist vimuh venu venu venusmo venuste venuše i venušeimperfekt venjiih venjiiše venjiiše venjiismo venjiiste venjiihU i venjiihuimperativ venivenimo veniteprilog sadašnji venućiprilog prošli venuvšipridjev radni venuo venula venulo venuli venule venulapridjev trpni (glagola uvenuti) u venut u venula itdc viknuti - viknemNesloženi su obliciprezentviknemaoristviknuhimperfektnemaimperativvikniprilog sadašnjinemaprilog prošliviknuvšipridjev radniviknuopridjev trpniviknutSloženi glagoli imaju dugosilazni naglasak na istom mjestu a prema dugosilaznomnaglasku nesloženih glagola imaju pravilno kratkouzlazni naglasak na prethodnomslogu i dužinu na mjestu dugosilaznog naglaska U 2 3 1 jedn aorista imaju dubletnelikove zaviknu i zaviknu

TREĆA VRSTAPrezentski nastavci imaju morf i (-im ) a infinitiv završava ( 1) na -eti ili -ati

Prvi razredU ovaj razred idu glagoli na -eti s morfom je i glagoli s osnovom na lje nje reUprezentskoj osnovi j avlja se alternacij a ljl I njnNesloženi oblici glagola željeti glaseprezentželimaoristželjehimperfektželjahimperativželiprilog sadašnjiželećiprilog prošliželjevšipridjev radniželiopridjev trpniželjen1 U imperfektu i u pridjevu trpnom dolazi jotirana alternanta osnove s (alternaci-jom dd) viđahh ndash viđen v i d i m vrćah vrćen v r t i m plavljah -plavlj-en -plavimp l a vj e t i (postajati plav)2 U obliku za m r jedn pridjeva radnog sufiks osnove ima alomorf- i (- je) nprvidio -vidjela plavio -plavjela živio -živjela itd3 Glagol vreti ima 3 lice množine i prilog sadašnji po p rv o j vrsti vrim - vriš -

8

vri - vrimo - vrite vru prilog sadašnji vrući i vrući pridjev radni vreo rj vrio vrelavrelo vrelivrele vrela4 Glagol bdjeti ima neke oblike po p r v o j vrstiprezent bdimaorist bdjehimperfekt bdah i bdijahimperativ bdi i bdijprilog sadašnji bdeći prilog prošli bdjevšipridjev radni bdio bdjela 5 Glagol velimveliš vele ima samo prezent prilog sadašnji veleći i imperfektVeljahveljaše6 N a g l a s n i su tipovi ovoga razreda željeti - želim vidjeti-vidimvreti-vrima željeti - želim Nesloženi glagoli s uzlaznim naglascima imaju isti naglasak u svimoblicima Složeni glagoli u prezentu obično naglašuju prethodni slog Takvi su boljetibolim zaboljeti -zabolim letjeti -letim preletjeti -preletim Glagol voljeti u prezentu imperfektu i prilogu sadašnjem ima kratkosilazni naglasakVolim-vole voljah voleći b vidjeti - vidim Nesloženi glagoli s dvosložnom infinitivnom osnovom s kratkosilaznimnaglaskom imaju taj naglasak u svim oblicimaNesloženi oblici glagola vidjetiprezent vidimaorist vidjehimperfekt vidah vidašeimperativ vidiprilog sadašnji videćiprilog prošlividjevšipridjev radnivideovidjelapridjev trpni viđen viđena Takvi su npr starjeti - starim svidjeti se - svidim se visjeti - visimSloženice su glagola naglasnoga tipa željeti -želim npr predvidjeti - predvidimzastarjeti - zastarim

Drugi razred Drugi razred čine glagoli s morfom a kojima osnova završava palatalima čž j iskupovima št žd a u prezentu imaju nastavke s alomorfom -i- npr čučati - čučimdržati - držim blejati - blejim pljuštati -pljuštim zviždati - zviždimNesloženi oblici glagola držatiprezentdržimaoristdržahimperfektdržahdržašeimperativdržiprilog sadašnjidržećiprilog prošlidržavšipridjev radnidržaopridjev trpnidržandržanaGlagoli s prezentskom osnovom na- oj tvore imperativ nastavcima oslash- -mo -te ialternacijom kratko o - dugo o tako da j e na njemu dugosilazni naglasak boJ se -bojmo se - bojte se stoj prestoj itd2 Glagol stajati stojim i složenice ima alternaciju samoglasnika ao u korijenua u infinitivnoj -o u prezentskoj osnovi 3 N a g l a s n i su tipovi a držati - držim b čučati - čučima držati-držim Drugi su glagoli toga tipa bježati - bježim ležati - ležim stajati(uz stajati) - stojim i složenice odležati - odležim b čučati - čučim Najviše je glagola ovog razreda s dvosložnom infinitivnom

9

osnovom i dugouzlaznim naglaskom u prvom slogu u svim oblicima To je zapravo istitip kao držati držim s razlikom u dužini korijenskoga sloga Takvi su blejati - blejimklečati -klečim pljuštati -pljušti m režati - režim vrištati -vrištim zviždati - zviždim i drSloženice imaju isti naglasak osim u pridjevu radnom i trpnom gdje je kratkosilazninaglasak čelnoga tipa izviždati - izviždim

ČETVRTA VRSTAInfinitivna osnova ima morf i infinitiv završava na -itiNesloženi oblici glagola vozitiprezentvozimaoristvozihimperfektvožahvožašeimperativvoziprilog sadašnjivozećiprilog prošlivozivšipridjev radnivoziovozilapridjev trpnivoženvožena1 a U imperfektu i pridjevu trpnom prezentska osnova je jotirana nošah- nošen - n o s i m mlaćah - mlaćen ndash mlatim ljubljah - ljubljen - l j u b l m itdb Jedni glagoli skup st zamjenjuju sa št drugi sa šć treći i s jednim i s drugimskupom npr častim - čašćah - čašćen koristim - korišćah - korišten krstim - krštahi kršćah - kršten itd2 Glagoli s prezentskom osnovom na oj mogu imati dvostruke oblike u imperativu snastavcima -l -imo -ite i s nastavcima -oslash-mo -te npr b roj i m -brOoi -brojimo brojitei broj - brojmo - brojte k r oj im - kroji - krojimo - krojite i kroj - krojmo - krojte3 N a g I a s n i su tipovi voziti- vozim brojiti - brojim ljubiti - ljubim tumačiti-tumačim i žuriti - žurima voziti - vozim Istog su tipa goniti - gonim moliti - molim nositi -nosimskočiti - skočim Složeni glagoli imaju prema kratkouzlaznom naglasku taj naglasak uistom slogu a prema kratkosilaznom naglasku imaju kratkouzlazni naglasak na predmetkuU 2 3 L jedn aorista imaju opet kratkosilazni čelnoga tipa donositi -donosim - donošen ali donosih- donosi - donosi - donosismo itdb brojiti - brojim Skupina glagola s dvosložnom infinitivnom osnovom ima u prvom slogu osnove kratkouzlazni naglasak u svim oblicima osim u 2 3 L jedn aorista i u pridjevutrpnom gdje je kratkosilazni naglasak čelnoga tipa nprprezentbrojimbrojeaoristbrojihbrojiimperfektbrojahhellipbrojahuimperativbrojibrojimoprilog sadašnjibrojećiprilog prošlibrojivšipridjev radnibrojiopridjev trpnibrojenTako i gostiti - gostim loviti - Lovim noćiti -noćim ploviti - plovim trošiti -trošim i drc ljubiti - ljubim Najveći broj glagola četvrte vrste s dvosložnom infinitivnomosnovom ima u infinitivu dugouzlazni naglasak a u prezentu dugosilazni Kao prezentnaglašen je imperfekt i dubleta priloga prošlog a u 2 3 I jedn aorista naglasak 1049600

čelnoga je tipa u ostalim oblicima dolazi infinitivni naglasakprezentljubimhellipljube

10

aoristljubihljubiimperfektljubljahhellipljubljahuimperativljubiljubimoprilog sadašnjiljubećiprilog prošliljubivšipridjev radniljubioljubilapridjev trpniljubljenljubljenaTako i baciti - biicim braniti branim graditi - gradim hvaliti - hvalim d tumačiti - tumačim Složeni glagoli tipa c kao i glagoli s trosložnom infinitivnomosnovom mijenjaju se

prezenttumačimtumačeaoristtumačihimperfekttumačahhelliptumačahuimperativtumačitumačimoprilog sadašnjitumačećiprilog prošlitumačivšipridjev radnitumačiopridjev trpnitumačentumačenaTako i zabaciti- zabacim poljubiti - poljubim jednačiti -jednačim i dr Bezobzira na broj slogova naglasak je na istom mjestu a u 2 3 1 jedn aorista uvijek jekratkosilazni čelnoga tipa s dužinom u zadnjem slogu protumačiti - protumačim -protumačih -protumači ispozabraniti - ispozdbranim - ispozabranih -ispozabranl e žuriti - žurim U skupini glagola s dvosložnom infinitivnom osnovom i dugouzlaznimnaglaskom u prvom slogu osnove naglasak se mijenja samo u 2 3 l jednaorista i to tako da nesloženi glagoli imaju dugosilazni naglasak a složeni kratkosilazninaglasak čelnoga tipa i dužinu u zadnjem slogu žuriti ndash žurim- žurih - žuri - žuri -žurismo požuriti -požurim -požurih -požuri -požuri - požuriše i požuriše Takvisu curiti - curim gnjiliti - gnjilim i dr

PETA VRSTAP e t o j vrsti pripadaju oni glagoli kojima infinitivna osnova ima morf a (infinitiv na-ati) osim onih koji u prezentu imaju nastavke s morfom i (v 2 razred t r e ć e vrste)Ovoj vrsti upravo 1 razredu pripadaju neki glagoli na -evati i -irati koji inače iduII VL vrstu Prema tvorbi prezenta glagoli te vrste svrstavaju se u četiri razreda

Prvi razredU 1 razredu glagoli su koji imaju prezentske nastavke s morfom a (am ) Pripadaju mu između ostaloga glagoli na -ijevati (npr polijevati - polijevam)-ivati i to a) koji su nastali sufiksom -va- (dakle gdje -i- pripada korijenu) nprdobivati prebivati pokrivati umirati počivati b) izvedenice od tkati (npr otkivati -otkivam) c) nastali od glagola š e s t e vrste npr darivati laquo darovati) - darivampotkivati ( ltpotkovati) - potkivam osnivati ( ltosnovati) - osnivamNeki glagoli idu u 1 i 2 razred ali se prezent na -am i -jem ne upotrebljavapodjednako npr štipati - štipijem i štipam škakljati škakljem i škakljamNesvršeni glagoli tipa odiz-abirati imaju dva naglasna lika npr izabiratiizabirem i izabirati - izabiram Nesloženi oblici glagola pitatiprezentpitampitašhellippitamoaoristpitah2i 3 Pitapitasmopitasteimperfektpitahprilog sadašnjipitajućiprilog prošlipitavši

11

pridjev radnipitaopridjev trpnipitanpitana1 a Glagoli dati znati imati u nekim oblicima imaju dvojake likove s dubletnim osnovama da- i dad- im- i imad-oGlagol dati tvori prezent i prema d r u g o j vrstiOblici suPresentdamdatedademdadui dadnemdadnuhellipimam I imadnemimaduhellipznamznamoznateznajznademznaduaoristdahdadadasmodadehellipimahimadohimadehellipznahznaznaznasmo I znadihznadeimperfektdahdaše I dadijahdadijašehelliphellipimahimaše I imadijahimadijašehellipznahznaše I znadijahznadijašeimperativdaj I dadnihellipimajimadnihellipznajznadipril saddajucihellipimajucihellipznajucipri prošlidavšidadnuvšihellipimavšihellipznavšiprid radnidaodalahelliphellipimaoimalahelliphellipznaoznalaprid trpnidandanarj(dat data)hellipznanznanai rjeđeSloženice od tih glagola sprežu seinfinitiv dodatihelliphellip nematihelliphellip saznatiprezent dodam dodamohelliphelliphellip nemamnemajuhelliphelliphellip Saznamsaznamoaorist dodah 2 i 3 Dodahelliphelliphelliphellip nemah 2 i 3 helliphelliphellipsaznah 2 i 3

imperfekt nemah i nemađahimperativ dodaj i dodadni helliphelliphellipnemaj helliphellipsaznaj i saznadipri sad nemajućipri proš dodavši hellipnemavši helliphellipsaznavšipri radni dodaododala nemaonemala saznao saznala prid trpni dodan dodana bull saznan saznana 2 Glagol stati (i složenice) ima u prezentu i imperativu alternantu osnove premad r u g o j vrsti u aoristu dvije dubletne osnove sta- i stad- a u ostalim oblicima dolazialternanta sta-prezent stamenstanuhellip Nestanemnestanuaorist stah sta sta stasmo nestah nesta nesta nestasmo imperativ stani stanimo stanite helliphelliphellipnestan i nestaj pril proš stavši helliphelliphellipnestavšiprid radni stao stala nestao nestala 3 Glagol tkati ima oblikeprezenttkamhelliptamo tkatehelliptkemotketeaoristtkahtkatkaimperfekttkahtkašeimperativtkajtkajmoprilog sadašnjitkajućitkućiprilog prošlitkavšipridjev radnitkaotkalapridjev trpnitkantkana4 N a g I a s n i su tipovi pitati - pitam spašavati - spašavam igrati - igramzaigrati - zaigram jačati -jačam komadati - komadam kuhati - kuham zakuhati -zakuhama pitati - pitam U tome razredu (kao i u cijeloj vrsti) glagoli s dvosložnominfinitivnom osnovom s dugouzlaznim naglaskom u prvom slogu osnove u infinitivuimaju u prezentu dugosilazni naglasak To ih u naglasku povezuje s glagolima tipa baciti -bacimiz četvrte vrste ali je raspodjela naglasaka dugouzlaznog I dugosilaznog nešto drukčija Takvi su također čuvati- čuvam kupati - kupam spavati - spavam i drb spašavati - spašavam Glagoli kojima dugouzlazni naglasak nije u prvom slogu infinitiva (uvijek je u trećem od kraja) zadržavaju taj naglasak u onim oblicima ukojima i glagoli tipa pitati - pitam U oblicima u kojima taj tip ima dugosilazni naglasak glagoli

12

imaju kratkouzlazni naglasak na prethodnom slogu a prema dugosilaznom imaju duljinu U 2 3 ljedn aorista i tih glagola običniji je čelni naglasakUzorak jeprezentspašavamaoristspašavahimperfektspašavahimperativspašavajprilog sadašnjispašavajućiprilog prošlispašavavšipridjev radnispašavaopridjev trpnispašavanspašavao spašavala spašavan spašavana Takvi su i dobivati - dobivam lišavati - lišavam odobravati - odobravam razumijevatic igrati - igram Glagoli s dvosložnom infinitivnom osnovom i s naglaskom kratkouzlaznimprvom slogu infinitiva i s naglaskom kratkosilaznim u prezentu imaju raspodjelu silaznih i uzlaznihnaglasaka istu kao glagoli s dugim korijenom tipa pitati -pitaminfinitiv igratiprezent igramaorist igrahimperfekt igrahigrašeimperativigrajigrajmoprilog sadašnji igrajući prilog prošli igravšipridjev radni igrao igrala pridjev trpni igranTakvi su i glagoli kopati ndash kopam češljati - češljam d zaigrati - zaigram Složenice tipa e c imaju prema naglasku krtakosilaznom nesloženih glagola taj naglasak na istome mjestu a prema naglasku dugouzlaznom imaju kratkouzlazni u prethodnomslogu osim u 2 3 l jedn aorista i oba pridjeva gdje imaju čelni naglasak s dugimzadnjim slogominfinitivzaigratiprezentzaigramaoristzaigrahimperativzaigrajprilog prošlizaigravšipridjev radnizaigraopridjev trpnizaigran ejačati -jačam Glagoli s dvosložnom infinitivnom osnovom s naglaskom u istomslogu infinitiva i prezenta imaju taj naglasak u svim oblicima osim u 2 3 l jedn aoristai pridjevu trpnom gdje imaju čelni naglasak s dugim zadnjim slogominfinitivjačatiprezentjačamaoristjačahimperfektjačahimperativjačajprilog sadašnjijačajućiprilog prošlijačavšipridjev radnijačaopridjev trpnijačan f komadati - komadam Složenice glagola tipa jačati - jačam kao i svi glagoli s

13

trosložnom infinitivnom osnovom i kratkouzlaznim naglaskom u trećem slogu od kraja imaju istinaglasak u svim oblicima osim u 2 3 1 jedn aorista i oba pridjeva gdje imaju kratkosilazninaglasak čelnoga tipa s dugim zadnjim slogominfinitive(is)komadatihelliphellippročitatiprezent (is)komadamhellippročitamaorist iskomadahhellippročitahimperativ iskomadajpročitajimperfectkomadahprilsadašnjikomadajućipri prošli (is)komadavšihellippročitavšiprid radni komadaopročitaoprid trpni komadanpročitan

Drugi razredDrugi razred čine glagoli s morfom e u prezentskim nastavcima i s jotiranom osnovom u prezentu imperativu i prilogu sadašnjem glodati glođem lagati - lažemdihati - dišem micati -mičem vezati -vežem brisati- brišem zobati - zobljem sipati- Sipljem drijemati - drijemljem dozivati - dozivljemNesloženi oblici glagola pisati glaseprezentpišemaoristpisahimperfektpisahimperativpišiprilog sadašnjipišućiprilog prošlipisavšipridjev radnipisaopridjev trpnipisan1 Neki glagoli sprežu se po 1 i po 2 razredu gibati - gibam i gibljem dozivati - dozivam i dozivljem drijemati - drijemam i drijemljem pljeskati - pljeskam i plješćemsipati sipam i sipljem sisati sisam i sišem šetati - šetam i šećem zidati zidam iziđem uzimati - uzimam i Uzimljem i dr2 Glagol iskati ima prezent išćem išću (razg) i Ištem lštu (viši stil)3 Glagoli dahtati i drhtati imaju prezent dašćem dašću dršćem dršćuN a g l a s n i su tipovi pisati- pišem srkUutati - srkućem metati -mećem micati -mičema pisati - pišem Glagola ovoga naglasnoga tipa ima dosta Takvi su npr disatidišem nizati - nižem skakati - skačem vezati - vežem vikati -vičem idr Ovaj tip odgovara tipu pitati -pitamSloženice tih glagola imaju dugouzlazni naglasak u istom slogu a prema dugosilaznomnaglasku prema pravilu o prenošenju naglaska imaju dužinu na mjestu silaznognaglaska i kratkouzlazni naglasak u prethodnom slogu U 2 3 L jedn aorista obično ječelni naglasak n ap is a t i - napišem - napisah - napisa i naplsa - napisan p o k az a ti - pokažem zavezati - zavežem itdb srkutati-srkućem Glagoli s trosložnom infinitivnom osnovom i s kratkouzlaznim naglaskom u drugom slogu osnove u infinitivu imaju u prezentu imperfektu i uprilogu sadašnjem isti naglasak u prethodnom slogu U 2 3 1 jedn aorista i u pridjevutrpnom imaju kratkosilazni naglasak čelnoga tipa što se vidi iz uzorkainfinitivsrkutatiprezentsrkućemaoristsrkutahimperfektsrkutahimperativsrkućiprilog sadašnjisrkućićiprilog prošli srkutavšipridjev radni srkutao

14

pridjev trpni sfkutanTakvi su glagoli cvrkutati - cvrkućem cvokotati - cvokoćem skakutatiskakućem i dr c metati - mećem Nesloženi glagoli s dvosložnom infinitivnom osnovom i skratkouzlaznim naglaskom u prvom slogu infinitiva imaju kratkosilazni naglasak uprezentu u imperfektu prilogu sadašnjem i pridjevu trpnom U 2 3 L jedn aorista upridjevu radnom dubletni su oblici s naglaskom infinitiva i s čelnim naglaskominfinitiv metatiprezent mećem mećuaorist metah metii i metaimperfekt metah metašeimperativ meći mećiteprilog sadašnji mećući i mećućiprilog prošli metavšipridjev radni metao metala i metao metala pridjev trpni metan metana itdIstog su tipa glodati -glođem lagati ndash lsžrm šaptati - šapćem zobati - zobljem i drNeki od tih glagola nemaju dubletne naglasne likove u pridjevu radnom nprglagolu lagati - lažem pridjev radni glasi samo lagao i lagalad micati - mičem Glagoli s kratkosilaznim naglaskom u infinitivu imaju istinaglasak u svim oblicima a u 2 3 1 jedn aorista čelni naglasak uz dug zadnji slogmicati-mičem-micadizatidižem-dizajahatijašemjahaSloženice imaju prema pravilima o prenošenju naglasaka kratkouzlazni naglasakII prethodnom slogu osim u 2 3 1 jedn aorista gdje je opet kratkosilazni čelninaglasak uz dužinu zadnjega sloga pomicati -pomičem -pomica uzjahati Uzjašem- uzjaha namazati - namažem - namaza oplakati oplačem - oplaka itd

Treći razredU prezentskim nastavcima dolazi morf ndashe Dvije su skupine glagola U p r v ojkorijen ima fonemski isti morf u objema osnovama Čine je glagoli derati - derem (h )rvatise - (h )rvem se orati - orem revati - revem žderati -žderem i njihove složeniceU d r u g o j su skupini glagoli kojima korijenski alomorf u infinitivnoj osnovi imadva suglasnika a alomorfu u prezentskoj je osnova proširena samoglasnikom međunjima U tri korijena suglasnici su isti u oba alomorfa brati - berem prati -perem zvati - zovem U dva glagola i oni alterniraju a alomorfi su daklesupletivni gnati - ženem slati - šaljemNesloženi oblici glagola pratiprezentperemaoristprahimperfektprahimperativperiprilog sadašnjiperućiprilog prošlipravšipridjev radnipraopridjev trpnipran1 Glagol gnati ima prezent ženem - ženeš - žene - ženemo - ženete - ženu i običnije gnam gnaju imp ženi - ženimo - ženite i gnaj - gnajmo - gnajte prilogsadašnji ženući i gnajući Složenice također imaju dubletne oblike izagnati - iženem iob izgnam- iženi izgnaj izagnaj itd2 Glagol slati ima prezent šaljem šalju i (zast) šljem šlju I složenice imajudublete poslati - (zast) pošljem pošlju i pošaljem pošalju3 N a g l a s a k je glagola prve skupine po tipu c 2 razreda ove vrste (metati -mećem)

Četvrti razred

15

Četvrti razred čine glagoli s infiksima -j(a)- i -v(a)- u infinitivnoj osnovi (infinitiv na -jati -vati) Prezentska osnova (dolazi u prezentu imperativu i prilogu sadašnjem)nema sufiksa a nastavci uz nju počinju s j npr si-ja-ti - si-jem klju-va-ti - klju-jemNesloženi oblici glagola klju vatiprezentkljujemaoristkljuvahimperfektkljuvahimperativkljujprilog sadašnjikljujućiprilog prošlikljuvavšipridjev radnikljuvaopridjev trpnikljuvan1 Glagol davati i složenice od njega tvore oblike od dviju alternanti dava prema 1 razredu i da prema ovomeSlično se sprežu i glagoli s osnovom znaznava npr doznavati poznavatipriznavatiNesloženi su oblici glagola davati i poznavatiprezent dajem i dajem hellipdaju i daju helliphelliphelliphellippoznajem poznajuaorist davah 2 i 3 dava helliphelliphellip poznavah I poznavaimperfekt davah i davah poznavah poznavaše imperativ daj i davaj hellippoznavaj pril sadaš dajući helliphelliphellip poznajući i poznavajućipri prošli davavšihelliphelliphelliphelliphelliphellip poznavavšiprid radni davao davala poznavao poznavala prid trpni davan davana poznavan poznavana 2 N a g l a s n i su tipovi kljuvati - kljujem grIjati - grijem smijati se - smijem se a klju vati - kljujem Uzorak sprezanja v naprijed Istoga su naglasnoga tipaglagoli brijati - brijem bljuvati - bljujem pljuvati -pljujem i drSloženi glagoli imaju prema silaznim naglascima nesloženih kratkouzlazni napredmetku na mjestu dugosilaznog naglaska duljinu osim u 2 3 1 jedn aorista i oba pridjeva gdjeje čelni naglasak s popratnim duljinamaUzorak je infinitivprokljuvatiprezentprokljujemaoristprokljuvahprilog prošliprokljuvavšipridjev radniprokljuvaopridjev trpniprokljuvan b grijati-grijem Glagoli s dvosložnom infinitivnom osnovom i kratkosilaznimnaglaskom u infinitivu imaju taj naglasak u svim oblicima osim u imperativu gdje je uistom slogu naglasak dugosilazni U 2 3 1 jedn aorista naglasak je obično čelnoga tipa spopratnom duljinomSloženi glagoli imaju prema pravilu kratkouzlazni naglasak na prethodnom slogua u 2 3 1 jedn aorista obične su inačice s čelnim naglaskom Nesloženi su obliciglagola griati i zagrijatiprezentgrijemhellipzagrijemaoristgrijahhellipzagrijahimperfektgrijahhellipzagrijaimperativgrijhellipzagrijDrugi su glagoli npr kajati se - kajem se lajati - lajem stajati - stajem (zastajati)sijati - sijem trajati - trajemc smijati se - smijem se Manja skupina nesloženih glagola imakratkouzlazni naglasak u infinitivu i u nekim drugim oblicima osim u 2 3 1 jednaorista i oba pridjeva gdje je čelni naglasak s popratnom duljinom i u imperativu gdje

16

je dugouzlazni Prezentski su nastavci s duljinom i bez njeSloženice imaju kratkouzlazni naglasak na istom mjestu prema dugosilaznomnaglasku nesloženih glagola imaju duljinu s naglaskom krtakouzlazni na predmetku U 2 3 1 jednaorista i pridjevima naglasak je čelniUzorci suinfinitivsmijati sehellipnasmijati seprezentsmijem sehellipnasmijem seaoristsmijah sehellipnasmijah seimperfektsmijah seimperativsmij sehellipnasmij sepri sadsmijući sepri prošlismijavši sehellipnasmijavši seprid radnismijao sehellipnasmijao seprid trpninemahellipnasmijanDrugi su glagoli ovoga tipa npr pojati -pojem -zapojati - zapojem

ŠESTA VRSTAŠestu vrstu čine glagoli koji tvore infinitivnu osnovu morfima ova eva iva (infinitiv na ndashoei-vati) a prezentsku (dolazi u prezentu imperativu i prilogu sadašnjem) morfomu dar-ova-ti - dar-u-jem voj-eva-ti - voj-u-jem kaz-iva-ti - kaz-u-jem itdKoji glagoli na -ivati pripadaju p e t o j vrsti Nesloženi oblici glagola trgovatiprezenttrgujemaoristtrgovahimperfekttrgovahimperativtrgujprilog sadašnjitrgujućiprilog prošlitrgovavšipridjev radnitrgovaopridjev trpnitrgovan1 Alomorf -eva- dolazi iza korijena na prednjonepčani suglasnik bičevati prijateljevatiučiteljevati itd2 N a g l a s n i su tipovi kovati - kujem trgovati - trgujem vjerovati - vjerujem napredovati - napredujem kazivati - kazujem razlikovati - razlikujema kovati - kujem Glagoli s kratkouzlaznim naglaskom u infinitivu i s kratkosilaznimu prezentu imaju uzorakinfinitivkovatiprezentkujemaoristkovahkovaimperfektkovahimperativkujkujteprilog sadašnjikujućiprilog prošlikovavšipridjev radnikovaopridjev trpnikovanU 2 3 1 jedn aorista i u pridjevima naglasci su čelni Tako i npr psovati -psujem

17

snovati - snujem štovati - štujem trovati - trujemb trgovati - trgujem Složenice tipa kovati - kUjem i drugi glagoli s osnovom od četiri i više slogova s kratkouzlaznim naglaskom na pretpredzadnjem slogu ovoga sutipaUzorak je složenoga glagolainfinitiviskovatiprezentiskujemaoristiskovahimperativiskujprilog prošliiskovavšipridjev radniiskovaopridjev trpniiskovanTako i opsovati opsujem osnovati osnujem zatrovati - zatrujem blagovati -blagujem bolovati bolujem gladovati - gladujem mirovati - mirujem putovatiputujem hajdukovati - hajdukujem junakovati -junakujem i drNeki glagoli imaju naglasne dublete npr hajdukovati - hajdukujemc vjerovati - vjerujem Glagoli s kratkosilaznim naglaskom u infinitivu imaju tajnaglasak u svim oblicima U 2 3 l jedn aorista supostoje i oblici s čelnim naglaskom ipopratnom duljinomUzorak jeprezentvjerujemaoristvjerovahimperfektvjerovahimperativvjerujprilog sadašnjivjerujućiprilog prošlivjerovavšipridjev radnivjerovanpridjev trpniTakvi su gazdovati - gazdujem milovati - milujem njegovati - njegujem radovati(se) - radujem imenovati - imenujem kiimenovati - kiimenujem prstenovati - prstenujemi drNeki glagoli imaju i naglasne dublete npr imenovati - imenujem kamenovatikamenujem d napredovati - napredujem Glagoli s kratkouzlaznim naglaskom u petom sloguod kraja riječi u infinitivu glagola bez predmetka i s predmetkom složenice od tipavjerovati - vjerujem imaju isti naglasak u svim oblicima osim u 2 3 l jedn aorista gdjeje naglasak čelnog a tipaUzorak jeprezentnapredujemaoristnapredovahimperfektnapredovahimperativnapredujprilog sadašnjinapredujućiprilog prošlinapredovavšipridjev radninapredovao (Taj glagol ima i dubletu napredovati)Tako i doručkovati - doručkujem jadikovati- jadikujem obradovati - obradujemobjedovati - objedujem uzrokovati -uzrokujem i dre kazivati - kiizujem Glagoli s dugouzlaznim naglaskom u infinitivu koji nije uprvom slogu nego je u trećem slogu od kraja imaju u prezentu kratkouzlazni naglasaku prethodnom sloguUzorak jeinfinitivkazivatiprezentkazujemaoristkazivahimperfektkazivah

18

imperativkazujprilog sadašnjikazujućiprilog prošlikazivavšipridjev radnikazivaopridjev trpnikazivanTakvih glagola ima mnogo pokazivati -pokazujem darivati - darujem dobaciati- dobacujem objavljivati- objavljujem pobjeđivati - pobjeđujem pozlaćivati -pozlaćujem svanjivati -svanjujem zadirkivali - zadirkujem zamjenjivati - zamjenjujemoplakivali -oplakujem strovaljivati - strovaljujem istovarivati - istovarujemopamećivati- opamećujem itdf razlikovati --razlikujem Glagoli s dugouzlaznim naglaskom na petom slogu od kraj a imaju taj naglasak u svim oblicimaUzorakinfinitiv razlikovatiprezent razlikujem razlikujuaorist razlikovah 2 3 razlikova razlikovaše i razlikovašeimperfekt razlikovah razlikovahuimperativ razlikujprilog sadašnji razlikujućiprilog prošli razlikovavšipridjev radni razlikovao razlikovala pridjev trpni razlikovan razlikovana itdTakvi su glagoli nalikovati - nalikujem posavjetovati -posavjetujem prilikovatiprilikujem zavjetovati - zavjetujem i dr

19

kunem (i kunem ) žiti - žmem oteti - otmem uzeti uzmem naduti -nadmem glagoli s korijenom čečn (načeti - načnem početi -počnem itd) s korijenompepn (napeti - napnem zapeti zapnem itd) i glagoli složeni od njih U taj se razreduvrštavaju i neki glagoli koji odstupaju od tih pravila To su peti se -penjemse žeti - žnjem i žanjem i njihove složeniceNesloženi oblici glagola kleli glaseprezentkunemaoristklehklesmoimperfektkunijahkunijasmoimperativkunikunimoprilog sadašnjikunućiprilog prošliklevšipridjev radnikleopridjev trpnikletkleta1 Glagol peti se -penjem se ima osim prezenta i imperativ (navedena dvaoblika jedino tako) i infinitiv (penjati se) po p e t o j vrsti 2 Glagol žeti (o žitu) ima također dvije alternante prezentske osnove žnjžanj idvije infinitivne žežnje3 Glagol žiti o rublju i sl) ima prezent žmem imperativ žmiimperfekt žmah prilogsadašnji žmući prilog prošli ževši pridjev radni žeo -žela pridjev trpni žet žita itdGlagoli s predmecima s istim korijenom sprežu se ovako inf sažeti prez sažmemsažmeš sažmu imp sažmi itd4 Glagol naduti se - nadmem se ima dvojake oblike trpnoga pridjeva nadut -naduta i naduven - naduvenanaduvena itd5 a Glagoli s n a g l a s k o m kao oteti - otmem istog su naglasnog tipa kao nasuti- naspem iz 5 razredab Složeni glagoli ovoga razreda imaju u oblicima pridjeva radnog i pridjeva trpnogsa sufiksom -t kratkosilazni naglasak čelnog tipa npr prokleo - proklela zakleo -zaklela

Šesti razred

Glagoli ovoga razreda imaju u prezentskoj osnovi korijenske morfe na r i lj a uinfinitivnoj na rijere i supletivne morfe To su drijeti (rj drijeli) - drem kliiti koljemmljeti - meljim Nesloženi oblici glagola drijiti glaseprezentdremdrešaoristdrijehdrijeimperfektdrahdrašeimperativdridrimoprilog sadašnj idrućiprilog prošlidrijevšidrvšipridjev radnidrodrlapridjev trpnidrtdrta1 Glagoli na rer sprežu se kao i oni na rijer nazreti - nazreh - nazre nazrevšinazreo se nazrela se 2 Glagol zreti (sazrijevati) i njegove složenice imaju dva prezenta po ovomrazredu zrem -zreš -zre dozrem - dozreš - dozri - dozrimo -

i po 1 razredu t r e ć e vrste zrim - zriš dozrem - dozriš Potrebno je obratiti pažnju nanaglasak prostog i složenog glagola tj na odstupanje s obzirom na prenošenje naglaska(složeni glagoli imaju isti naglasak u svim licima) Pridjev radni ima također dvaoblika zreo i zrio3 Glagol trti i njegove složenice imaju dvije prezentske osnove - s alomorfima tr i

6

tar trem i tarem - Za naglasak prezenta vrijedi ono što je rečeno uz glagol zreti4 Glagolima klati i mljeti prezentske su osnove kolj i melj a infinitivne kla i mljePridjev trpni glasi im klan - klana i kat - klata mljeven - mljevenaOd glagola drijiti i ždrijeti i njihovih složenica (prodrijeti - prodrem proždrijeti -proždrem itd) običniji su glagoli istoga značenja po 3 razredu p e t e vrste derati ižderati poderati i požderati i sl5 a U aoristu mogu neki glagoli imati dubletne n a g l a s n e oblike npr 2 3 l jedn kla i klii - kliiti pokla i poklii - poklati u množini mrijesmo i mrijesmo -mrijetimrijetib U pridjevu radnom složeni glagoli imaju kratkosilazni naglasak čelnoga tipaumro - umrla odro - odrla proždro -proždrla prostro -prostrla

Sedmi razredJednake su infinitivna i prezentska osnova koja završava na i u jei Glagoli s osnovama na i bIti - bIjem bIii -jesam i budem liti - lijem miti - mljem piti - pijem i njihove složeniceGlagoli s osnovom na u duti - dujem (zast duhati) obuti - obujem glagoli skorijenom zu (iz ti - Izujem nazuti - nazujem i dr) i njihove složeniceGlagoli s osnovom najeli djeti - djenem smjeti - smijem umjeti - umijem glagolisloženi s korijenom sp (dospjeti - dospijem i dr) i njihove složenice (npr razumjeti razumijem) U oblicima s nastavcima koji počinju s j i o dolazi alternanta osnove na i au ostalim oblicima alternanta na jeNesloženi oblici glagola piti glaseprezentpijemaoristpihimperfektpijahimperativpijprilog sadašnjipijućiprilog prošlipivšipridjev radnipiopridjev trpnipijen1 Pridjev trpni tvori se trima sufiksima -t -jen -ven bljen kriven i krit iven i lit miven šiven i šit vijen i vit obuven i obut nadut i naduvenOblici sa -jen- i -ven- običniji su256 Morfologija2 Oblici glagola biti -jesam navode se u sect 7503 Glagol djeti i složenice imaju i druge oblike prema d r u g o j vrsti infinitivdjenuti i djenuti aor djenuh i djenuh prilog prošli djenuvši i djeniivši pridjev radnidjenuo i djenuo pridjev trpni djenut4 Aorist glagola smjeti glasi smjeh - smje i smjedoh - smjede impf smjedijahi smijah5 a U 2 3 l jedn aorista n a g I a s a k je čelni npr popi I nali osim u glagola čutii šiti gdje ti oblici glase ču i ši ali u složenica su dublete dočuti doču našiti -naši b Većina složenih glagola ovoga razreda ima u prezentu na jednosložnom predmetkukratkosilazni naglasak npr razbijem uvijem izlijem pokrijem lspijem sašijemGlagoli složeni s čuti imaju prema pravilu o prenošenju naglasaka uvijek naglasak npr dočujem začujemc U pridjevu radnom složeni glagoli imaju naglasak čelnoga tipa popio -popila(pio -pila) zavio - zavila (vio - vila) itdd Oblici trpnog pridjeva na -t imaju također čelni naglasak npr obavit opit(obavijen opijen )

7

DRUGA VRSTAD r u g u vrstu čine glagoli s morfom nu (-nuti) u infinitivnoj i n u prezentskojosnovi U imperfektu se provodi alternacija nnj to-nu-ti - to-n-em to-nj-iih1 Mnogi glagoli mogu imati jedne oblike po d r u g o j vrsti a druge po 4 razredup r v e vrste ili i po jednoj i po drugoj vrsti Primjeri su navedeni kod glagola p r v e vrste 2 N a g l a s n I su tipovi u d r u g oj vrsti dignuti - dignem venuti - venemviknuti - viknema dignuti - dignem U svim je oblicima isti naglasakb venuti - venemNesloženi su obliciprezent venem veneš vene venemo venete venuaorist vimuh venu venu venusmo venuste venuše i venušeimperfekt venjiih venjiiše venjiiše venjiismo venjiiste venjiihU i venjiihuimperativ venivenimo veniteprilog sadašnji venućiprilog prošli venuvšipridjev radni venuo venula venulo venuli venule venulapridjev trpni (glagola uvenuti) u venut u venula itdc viknuti - viknemNesloženi su obliciprezentviknemaoristviknuhimperfektnemaimperativvikniprilog sadašnjinemaprilog prošliviknuvšipridjev radniviknuopridjev trpniviknutSloženi glagoli imaju dugosilazni naglasak na istom mjestu a prema dugosilaznomnaglasku nesloženih glagola imaju pravilno kratkouzlazni naglasak na prethodnomslogu i dužinu na mjestu dugosilaznog naglaska U 2 3 1 jedn aorista imaju dubletnelikove zaviknu i zaviknu

TREĆA VRSTAPrezentski nastavci imaju morf i (-im ) a infinitiv završava ( 1) na -eti ili -ati

Prvi razredU ovaj razred idu glagoli na -eti s morfom je i glagoli s osnovom na lje nje reUprezentskoj osnovi j avlja se alternacij a ljl I njnNesloženi oblici glagola željeti glaseprezentželimaoristželjehimperfektželjahimperativželiprilog sadašnjiželećiprilog prošliželjevšipridjev radniželiopridjev trpniželjen1 U imperfektu i u pridjevu trpnom dolazi jotirana alternanta osnove s (alternaci-jom dd) viđahh ndash viđen v i d i m vrćah vrćen v r t i m plavljah -plavlj-en -plavimp l a vj e t i (postajati plav)2 U obliku za m r jedn pridjeva radnog sufiks osnove ima alomorf- i (- je) nprvidio -vidjela plavio -plavjela živio -živjela itd3 Glagol vreti ima 3 lice množine i prilog sadašnji po p rv o j vrsti vrim - vriš -

8

vri - vrimo - vrite vru prilog sadašnji vrući i vrući pridjev radni vreo rj vrio vrelavrelo vrelivrele vrela4 Glagol bdjeti ima neke oblike po p r v o j vrstiprezent bdimaorist bdjehimperfekt bdah i bdijahimperativ bdi i bdijprilog sadašnji bdeći prilog prošli bdjevšipridjev radni bdio bdjela 5 Glagol velimveliš vele ima samo prezent prilog sadašnji veleći i imperfektVeljahveljaše6 N a g l a s n i su tipovi ovoga razreda željeti - želim vidjeti-vidimvreti-vrima željeti - želim Nesloženi glagoli s uzlaznim naglascima imaju isti naglasak u svimoblicima Složeni glagoli u prezentu obično naglašuju prethodni slog Takvi su boljetibolim zaboljeti -zabolim letjeti -letim preletjeti -preletim Glagol voljeti u prezentu imperfektu i prilogu sadašnjem ima kratkosilazni naglasakVolim-vole voljah voleći b vidjeti - vidim Nesloženi glagoli s dvosložnom infinitivnom osnovom s kratkosilaznimnaglaskom imaju taj naglasak u svim oblicimaNesloženi oblici glagola vidjetiprezent vidimaorist vidjehimperfekt vidah vidašeimperativ vidiprilog sadašnji videćiprilog prošlividjevšipridjev radnivideovidjelapridjev trpni viđen viđena Takvi su npr starjeti - starim svidjeti se - svidim se visjeti - visimSloženice su glagola naglasnoga tipa željeti -želim npr predvidjeti - predvidimzastarjeti - zastarim

Drugi razred Drugi razred čine glagoli s morfom a kojima osnova završava palatalima čž j iskupovima št žd a u prezentu imaju nastavke s alomorfom -i- npr čučati - čučimdržati - držim blejati - blejim pljuštati -pljuštim zviždati - zviždimNesloženi oblici glagola držatiprezentdržimaoristdržahimperfektdržahdržašeimperativdržiprilog sadašnjidržećiprilog prošlidržavšipridjev radnidržaopridjev trpnidržandržanaGlagoli s prezentskom osnovom na- oj tvore imperativ nastavcima oslash- -mo -te ialternacijom kratko o - dugo o tako da j e na njemu dugosilazni naglasak boJ se -bojmo se - bojte se stoj prestoj itd2 Glagol stajati stojim i složenice ima alternaciju samoglasnika ao u korijenua u infinitivnoj -o u prezentskoj osnovi 3 N a g l a s n i su tipovi a držati - držim b čučati - čučima držati-držim Drugi su glagoli toga tipa bježati - bježim ležati - ležim stajati(uz stajati) - stojim i složenice odležati - odležim b čučati - čučim Najviše je glagola ovog razreda s dvosložnom infinitivnom

9

osnovom i dugouzlaznim naglaskom u prvom slogu u svim oblicima To je zapravo istitip kao držati držim s razlikom u dužini korijenskoga sloga Takvi su blejati - blejimklečati -klečim pljuštati -pljušti m režati - režim vrištati -vrištim zviždati - zviždim i drSloženice imaju isti naglasak osim u pridjevu radnom i trpnom gdje je kratkosilazninaglasak čelnoga tipa izviždati - izviždim

ČETVRTA VRSTAInfinitivna osnova ima morf i infinitiv završava na -itiNesloženi oblici glagola vozitiprezentvozimaoristvozihimperfektvožahvožašeimperativvoziprilog sadašnjivozećiprilog prošlivozivšipridjev radnivoziovozilapridjev trpnivoženvožena1 a U imperfektu i pridjevu trpnom prezentska osnova je jotirana nošah- nošen - n o s i m mlaćah - mlaćen ndash mlatim ljubljah - ljubljen - l j u b l m itdb Jedni glagoli skup st zamjenjuju sa št drugi sa šć treći i s jednim i s drugimskupom npr častim - čašćah - čašćen koristim - korišćah - korišten krstim - krštahi kršćah - kršten itd2 Glagoli s prezentskom osnovom na oj mogu imati dvostruke oblike u imperativu snastavcima -l -imo -ite i s nastavcima -oslash-mo -te npr b roj i m -brOoi -brojimo brojitei broj - brojmo - brojte k r oj im - kroji - krojimo - krojite i kroj - krojmo - krojte3 N a g I a s n i su tipovi voziti- vozim brojiti - brojim ljubiti - ljubim tumačiti-tumačim i žuriti - žurima voziti - vozim Istog su tipa goniti - gonim moliti - molim nositi -nosimskočiti - skočim Složeni glagoli imaju prema kratkouzlaznom naglasku taj naglasak uistom slogu a prema kratkosilaznom naglasku imaju kratkouzlazni naglasak na predmetkuU 2 3 L jedn aorista imaju opet kratkosilazni čelnoga tipa donositi -donosim - donošen ali donosih- donosi - donosi - donosismo itdb brojiti - brojim Skupina glagola s dvosložnom infinitivnom osnovom ima u prvom slogu osnove kratkouzlazni naglasak u svim oblicima osim u 2 3 L jedn aorista i u pridjevutrpnom gdje je kratkosilazni naglasak čelnoga tipa nprprezentbrojimbrojeaoristbrojihbrojiimperfektbrojahhellipbrojahuimperativbrojibrojimoprilog sadašnjibrojećiprilog prošlibrojivšipridjev radnibrojiopridjev trpnibrojenTako i gostiti - gostim loviti - Lovim noćiti -noćim ploviti - plovim trošiti -trošim i drc ljubiti - ljubim Najveći broj glagola četvrte vrste s dvosložnom infinitivnomosnovom ima u infinitivu dugouzlazni naglasak a u prezentu dugosilazni Kao prezentnaglašen je imperfekt i dubleta priloga prošlog a u 2 3 I jedn aorista naglasak 1049600

čelnoga je tipa u ostalim oblicima dolazi infinitivni naglasakprezentljubimhellipljube

10

aoristljubihljubiimperfektljubljahhellipljubljahuimperativljubiljubimoprilog sadašnjiljubećiprilog prošliljubivšipridjev radniljubioljubilapridjev trpniljubljenljubljenaTako i baciti - biicim braniti branim graditi - gradim hvaliti - hvalim d tumačiti - tumačim Složeni glagoli tipa c kao i glagoli s trosložnom infinitivnomosnovom mijenjaju se

prezenttumačimtumačeaoristtumačihimperfekttumačahhelliptumačahuimperativtumačitumačimoprilog sadašnjitumačećiprilog prošlitumačivšipridjev radnitumačiopridjev trpnitumačentumačenaTako i zabaciti- zabacim poljubiti - poljubim jednačiti -jednačim i dr Bezobzira na broj slogova naglasak je na istom mjestu a u 2 3 1 jedn aorista uvijek jekratkosilazni čelnoga tipa s dužinom u zadnjem slogu protumačiti - protumačim -protumačih -protumači ispozabraniti - ispozdbranim - ispozabranih -ispozabranl e žuriti - žurim U skupini glagola s dvosložnom infinitivnom osnovom i dugouzlaznimnaglaskom u prvom slogu osnove naglasak se mijenja samo u 2 3 l jednaorista i to tako da nesloženi glagoli imaju dugosilazni naglasak a složeni kratkosilazninaglasak čelnoga tipa i dužinu u zadnjem slogu žuriti ndash žurim- žurih - žuri - žuri -žurismo požuriti -požurim -požurih -požuri -požuri - požuriše i požuriše Takvisu curiti - curim gnjiliti - gnjilim i dr

PETA VRSTAP e t o j vrsti pripadaju oni glagoli kojima infinitivna osnova ima morf a (infinitiv na-ati) osim onih koji u prezentu imaju nastavke s morfom i (v 2 razred t r e ć e vrste)Ovoj vrsti upravo 1 razredu pripadaju neki glagoli na -evati i -irati koji inače iduII VL vrstu Prema tvorbi prezenta glagoli te vrste svrstavaju se u četiri razreda

Prvi razredU 1 razredu glagoli su koji imaju prezentske nastavke s morfom a (am ) Pripadaju mu između ostaloga glagoli na -ijevati (npr polijevati - polijevam)-ivati i to a) koji su nastali sufiksom -va- (dakle gdje -i- pripada korijenu) nprdobivati prebivati pokrivati umirati počivati b) izvedenice od tkati (npr otkivati -otkivam) c) nastali od glagola š e s t e vrste npr darivati laquo darovati) - darivampotkivati ( ltpotkovati) - potkivam osnivati ( ltosnovati) - osnivamNeki glagoli idu u 1 i 2 razred ali se prezent na -am i -jem ne upotrebljavapodjednako npr štipati - štipijem i štipam škakljati škakljem i škakljamNesvršeni glagoli tipa odiz-abirati imaju dva naglasna lika npr izabiratiizabirem i izabirati - izabiram Nesloženi oblici glagola pitatiprezentpitampitašhellippitamoaoristpitah2i 3 Pitapitasmopitasteimperfektpitahprilog sadašnjipitajućiprilog prošlipitavši

11

pridjev radnipitaopridjev trpnipitanpitana1 a Glagoli dati znati imati u nekim oblicima imaju dvojake likove s dubletnim osnovama da- i dad- im- i imad-oGlagol dati tvori prezent i prema d r u g o j vrstiOblici suPresentdamdatedademdadui dadnemdadnuhellipimam I imadnemimaduhellipznamznamoznateznajznademznaduaoristdahdadadasmodadehellipimahimadohimadehellipznahznaznaznasmo I znadihznadeimperfektdahdaše I dadijahdadijašehelliphellipimahimaše I imadijahimadijašehellipznahznaše I znadijahznadijašeimperativdaj I dadnihellipimajimadnihellipznajznadipril saddajucihellipimajucihellipznajucipri prošlidavšidadnuvšihellipimavšihellipznavšiprid radnidaodalahelliphellipimaoimalahelliphellipznaoznalaprid trpnidandanarj(dat data)hellipznanznanai rjeđeSloženice od tih glagola sprežu seinfinitiv dodatihelliphellip nematihelliphellip saznatiprezent dodam dodamohelliphelliphellip nemamnemajuhelliphelliphellip Saznamsaznamoaorist dodah 2 i 3 Dodahelliphelliphelliphellip nemah 2 i 3 helliphelliphellipsaznah 2 i 3

imperfekt nemah i nemađahimperativ dodaj i dodadni helliphelliphellipnemaj helliphellipsaznaj i saznadipri sad nemajućipri proš dodavši hellipnemavši helliphellipsaznavšipri radni dodaododala nemaonemala saznao saznala prid trpni dodan dodana bull saznan saznana 2 Glagol stati (i složenice) ima u prezentu i imperativu alternantu osnove premad r u g o j vrsti u aoristu dvije dubletne osnove sta- i stad- a u ostalim oblicima dolazialternanta sta-prezent stamenstanuhellip Nestanemnestanuaorist stah sta sta stasmo nestah nesta nesta nestasmo imperativ stani stanimo stanite helliphelliphellipnestan i nestaj pril proš stavši helliphelliphellipnestavšiprid radni stao stala nestao nestala 3 Glagol tkati ima oblikeprezenttkamhelliptamo tkatehelliptkemotketeaoristtkahtkatkaimperfekttkahtkašeimperativtkajtkajmoprilog sadašnjitkajućitkućiprilog prošlitkavšipridjev radnitkaotkalapridjev trpnitkantkana4 N a g I a s n i su tipovi pitati - pitam spašavati - spašavam igrati - igramzaigrati - zaigram jačati -jačam komadati - komadam kuhati - kuham zakuhati -zakuhama pitati - pitam U tome razredu (kao i u cijeloj vrsti) glagoli s dvosložnominfinitivnom osnovom s dugouzlaznim naglaskom u prvom slogu osnove u infinitivuimaju u prezentu dugosilazni naglasak To ih u naglasku povezuje s glagolima tipa baciti -bacimiz četvrte vrste ali je raspodjela naglasaka dugouzlaznog I dugosilaznog nešto drukčija Takvi su također čuvati- čuvam kupati - kupam spavati - spavam i drb spašavati - spašavam Glagoli kojima dugouzlazni naglasak nije u prvom slogu infinitiva (uvijek je u trećem od kraja) zadržavaju taj naglasak u onim oblicima ukojima i glagoli tipa pitati - pitam U oblicima u kojima taj tip ima dugosilazni naglasak glagoli

12

imaju kratkouzlazni naglasak na prethodnom slogu a prema dugosilaznom imaju duljinu U 2 3 ljedn aorista i tih glagola običniji je čelni naglasakUzorak jeprezentspašavamaoristspašavahimperfektspašavahimperativspašavajprilog sadašnjispašavajućiprilog prošlispašavavšipridjev radnispašavaopridjev trpnispašavanspašavao spašavala spašavan spašavana Takvi su i dobivati - dobivam lišavati - lišavam odobravati - odobravam razumijevatic igrati - igram Glagoli s dvosložnom infinitivnom osnovom i s naglaskom kratkouzlaznimprvom slogu infinitiva i s naglaskom kratkosilaznim u prezentu imaju raspodjelu silaznih i uzlaznihnaglasaka istu kao glagoli s dugim korijenom tipa pitati -pitaminfinitiv igratiprezent igramaorist igrahimperfekt igrahigrašeimperativigrajigrajmoprilog sadašnji igrajući prilog prošli igravšipridjev radni igrao igrala pridjev trpni igranTakvi su i glagoli kopati ndash kopam češljati - češljam d zaigrati - zaigram Složenice tipa e c imaju prema naglasku krtakosilaznom nesloženih glagola taj naglasak na istome mjestu a prema naglasku dugouzlaznom imaju kratkouzlazni u prethodnomslogu osim u 2 3 l jedn aorista i oba pridjeva gdje imaju čelni naglasak s dugimzadnjim slogominfinitivzaigratiprezentzaigramaoristzaigrahimperativzaigrajprilog prošlizaigravšipridjev radnizaigraopridjev trpnizaigran ejačati -jačam Glagoli s dvosložnom infinitivnom osnovom s naglaskom u istomslogu infinitiva i prezenta imaju taj naglasak u svim oblicima osim u 2 3 l jedn aoristai pridjevu trpnom gdje imaju čelni naglasak s dugim zadnjim slogominfinitivjačatiprezentjačamaoristjačahimperfektjačahimperativjačajprilog sadašnjijačajućiprilog prošlijačavšipridjev radnijačaopridjev trpnijačan f komadati - komadam Složenice glagola tipa jačati - jačam kao i svi glagoli s

13

trosložnom infinitivnom osnovom i kratkouzlaznim naglaskom u trećem slogu od kraja imaju istinaglasak u svim oblicima osim u 2 3 1 jedn aorista i oba pridjeva gdje imaju kratkosilazninaglasak čelnoga tipa s dugim zadnjim slogominfinitive(is)komadatihelliphellippročitatiprezent (is)komadamhellippročitamaorist iskomadahhellippročitahimperativ iskomadajpročitajimperfectkomadahprilsadašnjikomadajućipri prošli (is)komadavšihellippročitavšiprid radni komadaopročitaoprid trpni komadanpročitan

Drugi razredDrugi razred čine glagoli s morfom e u prezentskim nastavcima i s jotiranom osnovom u prezentu imperativu i prilogu sadašnjem glodati glođem lagati - lažemdihati - dišem micati -mičem vezati -vežem brisati- brišem zobati - zobljem sipati- Sipljem drijemati - drijemljem dozivati - dozivljemNesloženi oblici glagola pisati glaseprezentpišemaoristpisahimperfektpisahimperativpišiprilog sadašnjipišućiprilog prošlipisavšipridjev radnipisaopridjev trpnipisan1 Neki glagoli sprežu se po 1 i po 2 razredu gibati - gibam i gibljem dozivati - dozivam i dozivljem drijemati - drijemam i drijemljem pljeskati - pljeskam i plješćemsipati sipam i sipljem sisati sisam i sišem šetati - šetam i šećem zidati zidam iziđem uzimati - uzimam i Uzimljem i dr2 Glagol iskati ima prezent išćem išću (razg) i Ištem lštu (viši stil)3 Glagoli dahtati i drhtati imaju prezent dašćem dašću dršćem dršćuN a g l a s n i su tipovi pisati- pišem srkUutati - srkućem metati -mećem micati -mičema pisati - pišem Glagola ovoga naglasnoga tipa ima dosta Takvi su npr disatidišem nizati - nižem skakati - skačem vezati - vežem vikati -vičem idr Ovaj tip odgovara tipu pitati -pitamSloženice tih glagola imaju dugouzlazni naglasak u istom slogu a prema dugosilaznomnaglasku prema pravilu o prenošenju naglaska imaju dužinu na mjestu silaznognaglaska i kratkouzlazni naglasak u prethodnom slogu U 2 3 L jedn aorista obično ječelni naglasak n ap is a t i - napišem - napisah - napisa i naplsa - napisan p o k az a ti - pokažem zavezati - zavežem itdb srkutati-srkućem Glagoli s trosložnom infinitivnom osnovom i s kratkouzlaznim naglaskom u drugom slogu osnove u infinitivu imaju u prezentu imperfektu i uprilogu sadašnjem isti naglasak u prethodnom slogu U 2 3 1 jedn aorista i u pridjevutrpnom imaju kratkosilazni naglasak čelnoga tipa što se vidi iz uzorkainfinitivsrkutatiprezentsrkućemaoristsrkutahimperfektsrkutahimperativsrkućiprilog sadašnjisrkućićiprilog prošli srkutavšipridjev radni srkutao

14

pridjev trpni sfkutanTakvi su glagoli cvrkutati - cvrkućem cvokotati - cvokoćem skakutatiskakućem i dr c metati - mećem Nesloženi glagoli s dvosložnom infinitivnom osnovom i skratkouzlaznim naglaskom u prvom slogu infinitiva imaju kratkosilazni naglasak uprezentu u imperfektu prilogu sadašnjem i pridjevu trpnom U 2 3 L jedn aorista upridjevu radnom dubletni su oblici s naglaskom infinitiva i s čelnim naglaskominfinitiv metatiprezent mećem mećuaorist metah metii i metaimperfekt metah metašeimperativ meći mećiteprilog sadašnji mećući i mećućiprilog prošli metavšipridjev radni metao metala i metao metala pridjev trpni metan metana itdIstog su tipa glodati -glođem lagati ndash lsžrm šaptati - šapćem zobati - zobljem i drNeki od tih glagola nemaju dubletne naglasne likove u pridjevu radnom nprglagolu lagati - lažem pridjev radni glasi samo lagao i lagalad micati - mičem Glagoli s kratkosilaznim naglaskom u infinitivu imaju istinaglasak u svim oblicima a u 2 3 1 jedn aorista čelni naglasak uz dug zadnji slogmicati-mičem-micadizatidižem-dizajahatijašemjahaSloženice imaju prema pravilima o prenošenju naglasaka kratkouzlazni naglasakII prethodnom slogu osim u 2 3 1 jedn aorista gdje je opet kratkosilazni čelninaglasak uz dužinu zadnjega sloga pomicati -pomičem -pomica uzjahati Uzjašem- uzjaha namazati - namažem - namaza oplakati oplačem - oplaka itd

Treći razredU prezentskim nastavcima dolazi morf ndashe Dvije su skupine glagola U p r v ojkorijen ima fonemski isti morf u objema osnovama Čine je glagoli derati - derem (h )rvatise - (h )rvem se orati - orem revati - revem žderati -žderem i njihove složeniceU d r u g o j su skupini glagoli kojima korijenski alomorf u infinitivnoj osnovi imadva suglasnika a alomorfu u prezentskoj je osnova proširena samoglasnikom međunjima U tri korijena suglasnici su isti u oba alomorfa brati - berem prati -perem zvati - zovem U dva glagola i oni alterniraju a alomorfi su daklesupletivni gnati - ženem slati - šaljemNesloženi oblici glagola pratiprezentperemaoristprahimperfektprahimperativperiprilog sadašnjiperućiprilog prošlipravšipridjev radnipraopridjev trpnipran1 Glagol gnati ima prezent ženem - ženeš - žene - ženemo - ženete - ženu i običnije gnam gnaju imp ženi - ženimo - ženite i gnaj - gnajmo - gnajte prilogsadašnji ženući i gnajući Složenice također imaju dubletne oblike izagnati - iženem iob izgnam- iženi izgnaj izagnaj itd2 Glagol slati ima prezent šaljem šalju i (zast) šljem šlju I složenice imajudublete poslati - (zast) pošljem pošlju i pošaljem pošalju3 N a g l a s a k je glagola prve skupine po tipu c 2 razreda ove vrste (metati -mećem)

Četvrti razred

15

Četvrti razred čine glagoli s infiksima -j(a)- i -v(a)- u infinitivnoj osnovi (infinitiv na -jati -vati) Prezentska osnova (dolazi u prezentu imperativu i prilogu sadašnjem)nema sufiksa a nastavci uz nju počinju s j npr si-ja-ti - si-jem klju-va-ti - klju-jemNesloženi oblici glagola klju vatiprezentkljujemaoristkljuvahimperfektkljuvahimperativkljujprilog sadašnjikljujućiprilog prošlikljuvavšipridjev radnikljuvaopridjev trpnikljuvan1 Glagol davati i složenice od njega tvore oblike od dviju alternanti dava prema 1 razredu i da prema ovomeSlično se sprežu i glagoli s osnovom znaznava npr doznavati poznavatipriznavatiNesloženi su oblici glagola davati i poznavatiprezent dajem i dajem hellipdaju i daju helliphelliphelliphellippoznajem poznajuaorist davah 2 i 3 dava helliphelliphellip poznavah I poznavaimperfekt davah i davah poznavah poznavaše imperativ daj i davaj hellippoznavaj pril sadaš dajući helliphelliphellip poznajući i poznavajućipri prošli davavšihelliphelliphelliphelliphelliphellip poznavavšiprid radni davao davala poznavao poznavala prid trpni davan davana poznavan poznavana 2 N a g l a s n i su tipovi kljuvati - kljujem grIjati - grijem smijati se - smijem se a klju vati - kljujem Uzorak sprezanja v naprijed Istoga su naglasnoga tipaglagoli brijati - brijem bljuvati - bljujem pljuvati -pljujem i drSloženi glagoli imaju prema silaznim naglascima nesloženih kratkouzlazni napredmetku na mjestu dugosilaznog naglaska duljinu osim u 2 3 1 jedn aorista i oba pridjeva gdjeje čelni naglasak s popratnim duljinamaUzorak je infinitivprokljuvatiprezentprokljujemaoristprokljuvahprilog prošliprokljuvavšipridjev radniprokljuvaopridjev trpniprokljuvan b grijati-grijem Glagoli s dvosložnom infinitivnom osnovom i kratkosilaznimnaglaskom u infinitivu imaju taj naglasak u svim oblicima osim u imperativu gdje je uistom slogu naglasak dugosilazni U 2 3 1 jedn aorista naglasak je obično čelnoga tipa spopratnom duljinomSloženi glagoli imaju prema pravilu kratkouzlazni naglasak na prethodnom slogua u 2 3 1 jedn aorista obične su inačice s čelnim naglaskom Nesloženi su obliciglagola griati i zagrijatiprezentgrijemhellipzagrijemaoristgrijahhellipzagrijahimperfektgrijahhellipzagrijaimperativgrijhellipzagrijDrugi su glagoli npr kajati se - kajem se lajati - lajem stajati - stajem (zastajati)sijati - sijem trajati - trajemc smijati se - smijem se Manja skupina nesloženih glagola imakratkouzlazni naglasak u infinitivu i u nekim drugim oblicima osim u 2 3 1 jednaorista i oba pridjeva gdje je čelni naglasak s popratnom duljinom i u imperativu gdje

16

je dugouzlazni Prezentski su nastavci s duljinom i bez njeSloženice imaju kratkouzlazni naglasak na istom mjestu prema dugosilaznomnaglasku nesloženih glagola imaju duljinu s naglaskom krtakouzlazni na predmetku U 2 3 1 jednaorista i pridjevima naglasak je čelniUzorci suinfinitivsmijati sehellipnasmijati seprezentsmijem sehellipnasmijem seaoristsmijah sehellipnasmijah seimperfektsmijah seimperativsmij sehellipnasmij sepri sadsmijući sepri prošlismijavši sehellipnasmijavši seprid radnismijao sehellipnasmijao seprid trpninemahellipnasmijanDrugi su glagoli ovoga tipa npr pojati -pojem -zapojati - zapojem

ŠESTA VRSTAŠestu vrstu čine glagoli koji tvore infinitivnu osnovu morfima ova eva iva (infinitiv na ndashoei-vati) a prezentsku (dolazi u prezentu imperativu i prilogu sadašnjem) morfomu dar-ova-ti - dar-u-jem voj-eva-ti - voj-u-jem kaz-iva-ti - kaz-u-jem itdKoji glagoli na -ivati pripadaju p e t o j vrsti Nesloženi oblici glagola trgovatiprezenttrgujemaoristtrgovahimperfekttrgovahimperativtrgujprilog sadašnjitrgujućiprilog prošlitrgovavšipridjev radnitrgovaopridjev trpnitrgovan1 Alomorf -eva- dolazi iza korijena na prednjonepčani suglasnik bičevati prijateljevatiučiteljevati itd2 N a g l a s n i su tipovi kovati - kujem trgovati - trgujem vjerovati - vjerujem napredovati - napredujem kazivati - kazujem razlikovati - razlikujema kovati - kujem Glagoli s kratkouzlaznim naglaskom u infinitivu i s kratkosilaznimu prezentu imaju uzorakinfinitivkovatiprezentkujemaoristkovahkovaimperfektkovahimperativkujkujteprilog sadašnjikujućiprilog prošlikovavšipridjev radnikovaopridjev trpnikovanU 2 3 1 jedn aorista i u pridjevima naglasci su čelni Tako i npr psovati -psujem

17

snovati - snujem štovati - štujem trovati - trujemb trgovati - trgujem Složenice tipa kovati - kUjem i drugi glagoli s osnovom od četiri i više slogova s kratkouzlaznim naglaskom na pretpredzadnjem slogu ovoga sutipaUzorak je složenoga glagolainfinitiviskovatiprezentiskujemaoristiskovahimperativiskujprilog prošliiskovavšipridjev radniiskovaopridjev trpniiskovanTako i opsovati opsujem osnovati osnujem zatrovati - zatrujem blagovati -blagujem bolovati bolujem gladovati - gladujem mirovati - mirujem putovatiputujem hajdukovati - hajdukujem junakovati -junakujem i drNeki glagoli imaju naglasne dublete npr hajdukovati - hajdukujemc vjerovati - vjerujem Glagoli s kratkosilaznim naglaskom u infinitivu imaju tajnaglasak u svim oblicima U 2 3 l jedn aorista supostoje i oblici s čelnim naglaskom ipopratnom duljinomUzorak jeprezentvjerujemaoristvjerovahimperfektvjerovahimperativvjerujprilog sadašnjivjerujućiprilog prošlivjerovavšipridjev radnivjerovanpridjev trpniTakvi su gazdovati - gazdujem milovati - milujem njegovati - njegujem radovati(se) - radujem imenovati - imenujem kiimenovati - kiimenujem prstenovati - prstenujemi drNeki glagoli imaju i naglasne dublete npr imenovati - imenujem kamenovatikamenujem d napredovati - napredujem Glagoli s kratkouzlaznim naglaskom u petom sloguod kraja riječi u infinitivu glagola bez predmetka i s predmetkom složenice od tipavjerovati - vjerujem imaju isti naglasak u svim oblicima osim u 2 3 l jedn aorista gdjeje naglasak čelnog a tipaUzorak jeprezentnapredujemaoristnapredovahimperfektnapredovahimperativnapredujprilog sadašnjinapredujućiprilog prošlinapredovavšipridjev radninapredovao (Taj glagol ima i dubletu napredovati)Tako i doručkovati - doručkujem jadikovati- jadikujem obradovati - obradujemobjedovati - objedujem uzrokovati -uzrokujem i dre kazivati - kiizujem Glagoli s dugouzlaznim naglaskom u infinitivu koji nije uprvom slogu nego je u trećem slogu od kraja imaju u prezentu kratkouzlazni naglasaku prethodnom sloguUzorak jeinfinitivkazivatiprezentkazujemaoristkazivahimperfektkazivah

18

imperativkazujprilog sadašnjikazujućiprilog prošlikazivavšipridjev radnikazivaopridjev trpnikazivanTakvih glagola ima mnogo pokazivati -pokazujem darivati - darujem dobaciati- dobacujem objavljivati- objavljujem pobjeđivati - pobjeđujem pozlaćivati -pozlaćujem svanjivati -svanjujem zadirkivali - zadirkujem zamjenjivati - zamjenjujemoplakivali -oplakujem strovaljivati - strovaljujem istovarivati - istovarujemopamećivati- opamećujem itdf razlikovati --razlikujem Glagoli s dugouzlaznim naglaskom na petom slogu od kraj a imaju taj naglasak u svim oblicimaUzorakinfinitiv razlikovatiprezent razlikujem razlikujuaorist razlikovah 2 3 razlikova razlikovaše i razlikovašeimperfekt razlikovah razlikovahuimperativ razlikujprilog sadašnji razlikujućiprilog prošli razlikovavšipridjev radni razlikovao razlikovala pridjev trpni razlikovan razlikovana itdTakvi su glagoli nalikovati - nalikujem posavjetovati -posavjetujem prilikovatiprilikujem zavjetovati - zavjetujem i dr

19

tar trem i tarem - Za naglasak prezenta vrijedi ono što je rečeno uz glagol zreti4 Glagolima klati i mljeti prezentske su osnove kolj i melj a infinitivne kla i mljePridjev trpni glasi im klan - klana i kat - klata mljeven - mljevenaOd glagola drijiti i ždrijeti i njihovih složenica (prodrijeti - prodrem proždrijeti -proždrem itd) običniji su glagoli istoga značenja po 3 razredu p e t e vrste derati ižderati poderati i požderati i sl5 a U aoristu mogu neki glagoli imati dubletne n a g l a s n e oblike npr 2 3 l jedn kla i klii - kliiti pokla i poklii - poklati u množini mrijesmo i mrijesmo -mrijetimrijetib U pridjevu radnom složeni glagoli imaju kratkosilazni naglasak čelnoga tipaumro - umrla odro - odrla proždro -proždrla prostro -prostrla

Sedmi razredJednake su infinitivna i prezentska osnova koja završava na i u jei Glagoli s osnovama na i bIti - bIjem bIii -jesam i budem liti - lijem miti - mljem piti - pijem i njihove složeniceGlagoli s osnovom na u duti - dujem (zast duhati) obuti - obujem glagoli skorijenom zu (iz ti - Izujem nazuti - nazujem i dr) i njihove složeniceGlagoli s osnovom najeli djeti - djenem smjeti - smijem umjeti - umijem glagolisloženi s korijenom sp (dospjeti - dospijem i dr) i njihove složenice (npr razumjeti razumijem) U oblicima s nastavcima koji počinju s j i o dolazi alternanta osnove na i au ostalim oblicima alternanta na jeNesloženi oblici glagola piti glaseprezentpijemaoristpihimperfektpijahimperativpijprilog sadašnjipijućiprilog prošlipivšipridjev radnipiopridjev trpnipijen1 Pridjev trpni tvori se trima sufiksima -t -jen -ven bljen kriven i krit iven i lit miven šiven i šit vijen i vit obuven i obut nadut i naduvenOblici sa -jen- i -ven- običniji su256 Morfologija2 Oblici glagola biti -jesam navode se u sect 7503 Glagol djeti i složenice imaju i druge oblike prema d r u g o j vrsti infinitivdjenuti i djenuti aor djenuh i djenuh prilog prošli djenuvši i djeniivši pridjev radnidjenuo i djenuo pridjev trpni djenut4 Aorist glagola smjeti glasi smjeh - smje i smjedoh - smjede impf smjedijahi smijah5 a U 2 3 l jedn aorista n a g I a s a k je čelni npr popi I nali osim u glagola čutii šiti gdje ti oblici glase ču i ši ali u složenica su dublete dočuti doču našiti -naši b Većina složenih glagola ovoga razreda ima u prezentu na jednosložnom predmetkukratkosilazni naglasak npr razbijem uvijem izlijem pokrijem lspijem sašijemGlagoli složeni s čuti imaju prema pravilu o prenošenju naglasaka uvijek naglasak npr dočujem začujemc U pridjevu radnom složeni glagoli imaju naglasak čelnoga tipa popio -popila(pio -pila) zavio - zavila (vio - vila) itdd Oblici trpnog pridjeva na -t imaju također čelni naglasak npr obavit opit(obavijen opijen )

7

DRUGA VRSTAD r u g u vrstu čine glagoli s morfom nu (-nuti) u infinitivnoj i n u prezentskojosnovi U imperfektu se provodi alternacija nnj to-nu-ti - to-n-em to-nj-iih1 Mnogi glagoli mogu imati jedne oblike po d r u g o j vrsti a druge po 4 razredup r v e vrste ili i po jednoj i po drugoj vrsti Primjeri su navedeni kod glagola p r v e vrste 2 N a g l a s n I su tipovi u d r u g oj vrsti dignuti - dignem venuti - venemviknuti - viknema dignuti - dignem U svim je oblicima isti naglasakb venuti - venemNesloženi su obliciprezent venem veneš vene venemo venete venuaorist vimuh venu venu venusmo venuste venuše i venušeimperfekt venjiih venjiiše venjiiše venjiismo venjiiste venjiihU i venjiihuimperativ venivenimo veniteprilog sadašnji venućiprilog prošli venuvšipridjev radni venuo venula venulo venuli venule venulapridjev trpni (glagola uvenuti) u venut u venula itdc viknuti - viknemNesloženi su obliciprezentviknemaoristviknuhimperfektnemaimperativvikniprilog sadašnjinemaprilog prošliviknuvšipridjev radniviknuopridjev trpniviknutSloženi glagoli imaju dugosilazni naglasak na istom mjestu a prema dugosilaznomnaglasku nesloženih glagola imaju pravilno kratkouzlazni naglasak na prethodnomslogu i dužinu na mjestu dugosilaznog naglaska U 2 3 1 jedn aorista imaju dubletnelikove zaviknu i zaviknu

TREĆA VRSTAPrezentski nastavci imaju morf i (-im ) a infinitiv završava ( 1) na -eti ili -ati

Prvi razredU ovaj razred idu glagoli na -eti s morfom je i glagoli s osnovom na lje nje reUprezentskoj osnovi j avlja se alternacij a ljl I njnNesloženi oblici glagola željeti glaseprezentželimaoristželjehimperfektželjahimperativželiprilog sadašnjiželećiprilog prošliželjevšipridjev radniželiopridjev trpniželjen1 U imperfektu i u pridjevu trpnom dolazi jotirana alternanta osnove s (alternaci-jom dd) viđahh ndash viđen v i d i m vrćah vrćen v r t i m plavljah -plavlj-en -plavimp l a vj e t i (postajati plav)2 U obliku za m r jedn pridjeva radnog sufiks osnove ima alomorf- i (- je) nprvidio -vidjela plavio -plavjela živio -živjela itd3 Glagol vreti ima 3 lice množine i prilog sadašnji po p rv o j vrsti vrim - vriš -

8

vri - vrimo - vrite vru prilog sadašnji vrući i vrući pridjev radni vreo rj vrio vrelavrelo vrelivrele vrela4 Glagol bdjeti ima neke oblike po p r v o j vrstiprezent bdimaorist bdjehimperfekt bdah i bdijahimperativ bdi i bdijprilog sadašnji bdeći prilog prošli bdjevšipridjev radni bdio bdjela 5 Glagol velimveliš vele ima samo prezent prilog sadašnji veleći i imperfektVeljahveljaše6 N a g l a s n i su tipovi ovoga razreda željeti - želim vidjeti-vidimvreti-vrima željeti - želim Nesloženi glagoli s uzlaznim naglascima imaju isti naglasak u svimoblicima Složeni glagoli u prezentu obično naglašuju prethodni slog Takvi su boljetibolim zaboljeti -zabolim letjeti -letim preletjeti -preletim Glagol voljeti u prezentu imperfektu i prilogu sadašnjem ima kratkosilazni naglasakVolim-vole voljah voleći b vidjeti - vidim Nesloženi glagoli s dvosložnom infinitivnom osnovom s kratkosilaznimnaglaskom imaju taj naglasak u svim oblicimaNesloženi oblici glagola vidjetiprezent vidimaorist vidjehimperfekt vidah vidašeimperativ vidiprilog sadašnji videćiprilog prošlividjevšipridjev radnivideovidjelapridjev trpni viđen viđena Takvi su npr starjeti - starim svidjeti se - svidim se visjeti - visimSloženice su glagola naglasnoga tipa željeti -želim npr predvidjeti - predvidimzastarjeti - zastarim

Drugi razred Drugi razred čine glagoli s morfom a kojima osnova završava palatalima čž j iskupovima št žd a u prezentu imaju nastavke s alomorfom -i- npr čučati - čučimdržati - držim blejati - blejim pljuštati -pljuštim zviždati - zviždimNesloženi oblici glagola držatiprezentdržimaoristdržahimperfektdržahdržašeimperativdržiprilog sadašnjidržećiprilog prošlidržavšipridjev radnidržaopridjev trpnidržandržanaGlagoli s prezentskom osnovom na- oj tvore imperativ nastavcima oslash- -mo -te ialternacijom kratko o - dugo o tako da j e na njemu dugosilazni naglasak boJ se -bojmo se - bojte se stoj prestoj itd2 Glagol stajati stojim i složenice ima alternaciju samoglasnika ao u korijenua u infinitivnoj -o u prezentskoj osnovi 3 N a g l a s n i su tipovi a držati - držim b čučati - čučima držati-držim Drugi su glagoli toga tipa bježati - bježim ležati - ležim stajati(uz stajati) - stojim i složenice odležati - odležim b čučati - čučim Najviše je glagola ovog razreda s dvosložnom infinitivnom

9

osnovom i dugouzlaznim naglaskom u prvom slogu u svim oblicima To je zapravo istitip kao držati držim s razlikom u dužini korijenskoga sloga Takvi su blejati - blejimklečati -klečim pljuštati -pljušti m režati - režim vrištati -vrištim zviždati - zviždim i drSloženice imaju isti naglasak osim u pridjevu radnom i trpnom gdje je kratkosilazninaglasak čelnoga tipa izviždati - izviždim

ČETVRTA VRSTAInfinitivna osnova ima morf i infinitiv završava na -itiNesloženi oblici glagola vozitiprezentvozimaoristvozihimperfektvožahvožašeimperativvoziprilog sadašnjivozećiprilog prošlivozivšipridjev radnivoziovozilapridjev trpnivoženvožena1 a U imperfektu i pridjevu trpnom prezentska osnova je jotirana nošah- nošen - n o s i m mlaćah - mlaćen ndash mlatim ljubljah - ljubljen - l j u b l m itdb Jedni glagoli skup st zamjenjuju sa št drugi sa šć treći i s jednim i s drugimskupom npr častim - čašćah - čašćen koristim - korišćah - korišten krstim - krštahi kršćah - kršten itd2 Glagoli s prezentskom osnovom na oj mogu imati dvostruke oblike u imperativu snastavcima -l -imo -ite i s nastavcima -oslash-mo -te npr b roj i m -brOoi -brojimo brojitei broj - brojmo - brojte k r oj im - kroji - krojimo - krojite i kroj - krojmo - krojte3 N a g I a s n i su tipovi voziti- vozim brojiti - brojim ljubiti - ljubim tumačiti-tumačim i žuriti - žurima voziti - vozim Istog su tipa goniti - gonim moliti - molim nositi -nosimskočiti - skočim Složeni glagoli imaju prema kratkouzlaznom naglasku taj naglasak uistom slogu a prema kratkosilaznom naglasku imaju kratkouzlazni naglasak na predmetkuU 2 3 L jedn aorista imaju opet kratkosilazni čelnoga tipa donositi -donosim - donošen ali donosih- donosi - donosi - donosismo itdb brojiti - brojim Skupina glagola s dvosložnom infinitivnom osnovom ima u prvom slogu osnove kratkouzlazni naglasak u svim oblicima osim u 2 3 L jedn aorista i u pridjevutrpnom gdje je kratkosilazni naglasak čelnoga tipa nprprezentbrojimbrojeaoristbrojihbrojiimperfektbrojahhellipbrojahuimperativbrojibrojimoprilog sadašnjibrojećiprilog prošlibrojivšipridjev radnibrojiopridjev trpnibrojenTako i gostiti - gostim loviti - Lovim noćiti -noćim ploviti - plovim trošiti -trošim i drc ljubiti - ljubim Najveći broj glagola četvrte vrste s dvosložnom infinitivnomosnovom ima u infinitivu dugouzlazni naglasak a u prezentu dugosilazni Kao prezentnaglašen je imperfekt i dubleta priloga prošlog a u 2 3 I jedn aorista naglasak 1049600

čelnoga je tipa u ostalim oblicima dolazi infinitivni naglasakprezentljubimhellipljube

10

aoristljubihljubiimperfektljubljahhellipljubljahuimperativljubiljubimoprilog sadašnjiljubećiprilog prošliljubivšipridjev radniljubioljubilapridjev trpniljubljenljubljenaTako i baciti - biicim braniti branim graditi - gradim hvaliti - hvalim d tumačiti - tumačim Složeni glagoli tipa c kao i glagoli s trosložnom infinitivnomosnovom mijenjaju se

prezenttumačimtumačeaoristtumačihimperfekttumačahhelliptumačahuimperativtumačitumačimoprilog sadašnjitumačećiprilog prošlitumačivšipridjev radnitumačiopridjev trpnitumačentumačenaTako i zabaciti- zabacim poljubiti - poljubim jednačiti -jednačim i dr Bezobzira na broj slogova naglasak je na istom mjestu a u 2 3 1 jedn aorista uvijek jekratkosilazni čelnoga tipa s dužinom u zadnjem slogu protumačiti - protumačim -protumačih -protumači ispozabraniti - ispozdbranim - ispozabranih -ispozabranl e žuriti - žurim U skupini glagola s dvosložnom infinitivnom osnovom i dugouzlaznimnaglaskom u prvom slogu osnove naglasak se mijenja samo u 2 3 l jednaorista i to tako da nesloženi glagoli imaju dugosilazni naglasak a složeni kratkosilazninaglasak čelnoga tipa i dužinu u zadnjem slogu žuriti ndash žurim- žurih - žuri - žuri -žurismo požuriti -požurim -požurih -požuri -požuri - požuriše i požuriše Takvisu curiti - curim gnjiliti - gnjilim i dr

PETA VRSTAP e t o j vrsti pripadaju oni glagoli kojima infinitivna osnova ima morf a (infinitiv na-ati) osim onih koji u prezentu imaju nastavke s morfom i (v 2 razred t r e ć e vrste)Ovoj vrsti upravo 1 razredu pripadaju neki glagoli na -evati i -irati koji inače iduII VL vrstu Prema tvorbi prezenta glagoli te vrste svrstavaju se u četiri razreda

Prvi razredU 1 razredu glagoli su koji imaju prezentske nastavke s morfom a (am ) Pripadaju mu između ostaloga glagoli na -ijevati (npr polijevati - polijevam)-ivati i to a) koji su nastali sufiksom -va- (dakle gdje -i- pripada korijenu) nprdobivati prebivati pokrivati umirati počivati b) izvedenice od tkati (npr otkivati -otkivam) c) nastali od glagola š e s t e vrste npr darivati laquo darovati) - darivampotkivati ( ltpotkovati) - potkivam osnivati ( ltosnovati) - osnivamNeki glagoli idu u 1 i 2 razred ali se prezent na -am i -jem ne upotrebljavapodjednako npr štipati - štipijem i štipam škakljati škakljem i škakljamNesvršeni glagoli tipa odiz-abirati imaju dva naglasna lika npr izabiratiizabirem i izabirati - izabiram Nesloženi oblici glagola pitatiprezentpitampitašhellippitamoaoristpitah2i 3 Pitapitasmopitasteimperfektpitahprilog sadašnjipitajućiprilog prošlipitavši

11

pridjev radnipitaopridjev trpnipitanpitana1 a Glagoli dati znati imati u nekim oblicima imaju dvojake likove s dubletnim osnovama da- i dad- im- i imad-oGlagol dati tvori prezent i prema d r u g o j vrstiOblici suPresentdamdatedademdadui dadnemdadnuhellipimam I imadnemimaduhellipznamznamoznateznajznademznaduaoristdahdadadasmodadehellipimahimadohimadehellipznahznaznaznasmo I znadihznadeimperfektdahdaše I dadijahdadijašehelliphellipimahimaše I imadijahimadijašehellipznahznaše I znadijahznadijašeimperativdaj I dadnihellipimajimadnihellipznajznadipril saddajucihellipimajucihellipznajucipri prošlidavšidadnuvšihellipimavšihellipznavšiprid radnidaodalahelliphellipimaoimalahelliphellipznaoznalaprid trpnidandanarj(dat data)hellipznanznanai rjeđeSloženice od tih glagola sprežu seinfinitiv dodatihelliphellip nematihelliphellip saznatiprezent dodam dodamohelliphelliphellip nemamnemajuhelliphelliphellip Saznamsaznamoaorist dodah 2 i 3 Dodahelliphelliphelliphellip nemah 2 i 3 helliphelliphellipsaznah 2 i 3

imperfekt nemah i nemađahimperativ dodaj i dodadni helliphelliphellipnemaj helliphellipsaznaj i saznadipri sad nemajućipri proš dodavši hellipnemavši helliphellipsaznavšipri radni dodaododala nemaonemala saznao saznala prid trpni dodan dodana bull saznan saznana 2 Glagol stati (i složenice) ima u prezentu i imperativu alternantu osnove premad r u g o j vrsti u aoristu dvije dubletne osnove sta- i stad- a u ostalim oblicima dolazialternanta sta-prezent stamenstanuhellip Nestanemnestanuaorist stah sta sta stasmo nestah nesta nesta nestasmo imperativ stani stanimo stanite helliphelliphellipnestan i nestaj pril proš stavši helliphelliphellipnestavšiprid radni stao stala nestao nestala 3 Glagol tkati ima oblikeprezenttkamhelliptamo tkatehelliptkemotketeaoristtkahtkatkaimperfekttkahtkašeimperativtkajtkajmoprilog sadašnjitkajućitkućiprilog prošlitkavšipridjev radnitkaotkalapridjev trpnitkantkana4 N a g I a s n i su tipovi pitati - pitam spašavati - spašavam igrati - igramzaigrati - zaigram jačati -jačam komadati - komadam kuhati - kuham zakuhati -zakuhama pitati - pitam U tome razredu (kao i u cijeloj vrsti) glagoli s dvosložnominfinitivnom osnovom s dugouzlaznim naglaskom u prvom slogu osnove u infinitivuimaju u prezentu dugosilazni naglasak To ih u naglasku povezuje s glagolima tipa baciti -bacimiz četvrte vrste ali je raspodjela naglasaka dugouzlaznog I dugosilaznog nešto drukčija Takvi su također čuvati- čuvam kupati - kupam spavati - spavam i drb spašavati - spašavam Glagoli kojima dugouzlazni naglasak nije u prvom slogu infinitiva (uvijek je u trećem od kraja) zadržavaju taj naglasak u onim oblicima ukojima i glagoli tipa pitati - pitam U oblicima u kojima taj tip ima dugosilazni naglasak glagoli

12

imaju kratkouzlazni naglasak na prethodnom slogu a prema dugosilaznom imaju duljinu U 2 3 ljedn aorista i tih glagola običniji je čelni naglasakUzorak jeprezentspašavamaoristspašavahimperfektspašavahimperativspašavajprilog sadašnjispašavajućiprilog prošlispašavavšipridjev radnispašavaopridjev trpnispašavanspašavao spašavala spašavan spašavana Takvi su i dobivati - dobivam lišavati - lišavam odobravati - odobravam razumijevatic igrati - igram Glagoli s dvosložnom infinitivnom osnovom i s naglaskom kratkouzlaznimprvom slogu infinitiva i s naglaskom kratkosilaznim u prezentu imaju raspodjelu silaznih i uzlaznihnaglasaka istu kao glagoli s dugim korijenom tipa pitati -pitaminfinitiv igratiprezent igramaorist igrahimperfekt igrahigrašeimperativigrajigrajmoprilog sadašnji igrajući prilog prošli igravšipridjev radni igrao igrala pridjev trpni igranTakvi su i glagoli kopati ndash kopam češljati - češljam d zaigrati - zaigram Složenice tipa e c imaju prema naglasku krtakosilaznom nesloženih glagola taj naglasak na istome mjestu a prema naglasku dugouzlaznom imaju kratkouzlazni u prethodnomslogu osim u 2 3 l jedn aorista i oba pridjeva gdje imaju čelni naglasak s dugimzadnjim slogominfinitivzaigratiprezentzaigramaoristzaigrahimperativzaigrajprilog prošlizaigravšipridjev radnizaigraopridjev trpnizaigran ejačati -jačam Glagoli s dvosložnom infinitivnom osnovom s naglaskom u istomslogu infinitiva i prezenta imaju taj naglasak u svim oblicima osim u 2 3 l jedn aoristai pridjevu trpnom gdje imaju čelni naglasak s dugim zadnjim slogominfinitivjačatiprezentjačamaoristjačahimperfektjačahimperativjačajprilog sadašnjijačajućiprilog prošlijačavšipridjev radnijačaopridjev trpnijačan f komadati - komadam Složenice glagola tipa jačati - jačam kao i svi glagoli s

13

trosložnom infinitivnom osnovom i kratkouzlaznim naglaskom u trećem slogu od kraja imaju istinaglasak u svim oblicima osim u 2 3 1 jedn aorista i oba pridjeva gdje imaju kratkosilazninaglasak čelnoga tipa s dugim zadnjim slogominfinitive(is)komadatihelliphellippročitatiprezent (is)komadamhellippročitamaorist iskomadahhellippročitahimperativ iskomadajpročitajimperfectkomadahprilsadašnjikomadajućipri prošli (is)komadavšihellippročitavšiprid radni komadaopročitaoprid trpni komadanpročitan

Drugi razredDrugi razred čine glagoli s morfom e u prezentskim nastavcima i s jotiranom osnovom u prezentu imperativu i prilogu sadašnjem glodati glođem lagati - lažemdihati - dišem micati -mičem vezati -vežem brisati- brišem zobati - zobljem sipati- Sipljem drijemati - drijemljem dozivati - dozivljemNesloženi oblici glagola pisati glaseprezentpišemaoristpisahimperfektpisahimperativpišiprilog sadašnjipišućiprilog prošlipisavšipridjev radnipisaopridjev trpnipisan1 Neki glagoli sprežu se po 1 i po 2 razredu gibati - gibam i gibljem dozivati - dozivam i dozivljem drijemati - drijemam i drijemljem pljeskati - pljeskam i plješćemsipati sipam i sipljem sisati sisam i sišem šetati - šetam i šećem zidati zidam iziđem uzimati - uzimam i Uzimljem i dr2 Glagol iskati ima prezent išćem išću (razg) i Ištem lštu (viši stil)3 Glagoli dahtati i drhtati imaju prezent dašćem dašću dršćem dršćuN a g l a s n i su tipovi pisati- pišem srkUutati - srkućem metati -mećem micati -mičema pisati - pišem Glagola ovoga naglasnoga tipa ima dosta Takvi su npr disatidišem nizati - nižem skakati - skačem vezati - vežem vikati -vičem idr Ovaj tip odgovara tipu pitati -pitamSloženice tih glagola imaju dugouzlazni naglasak u istom slogu a prema dugosilaznomnaglasku prema pravilu o prenošenju naglaska imaju dužinu na mjestu silaznognaglaska i kratkouzlazni naglasak u prethodnom slogu U 2 3 L jedn aorista obično ječelni naglasak n ap is a t i - napišem - napisah - napisa i naplsa - napisan p o k az a ti - pokažem zavezati - zavežem itdb srkutati-srkućem Glagoli s trosložnom infinitivnom osnovom i s kratkouzlaznim naglaskom u drugom slogu osnove u infinitivu imaju u prezentu imperfektu i uprilogu sadašnjem isti naglasak u prethodnom slogu U 2 3 1 jedn aorista i u pridjevutrpnom imaju kratkosilazni naglasak čelnoga tipa što se vidi iz uzorkainfinitivsrkutatiprezentsrkućemaoristsrkutahimperfektsrkutahimperativsrkućiprilog sadašnjisrkućićiprilog prošli srkutavšipridjev radni srkutao

14

pridjev trpni sfkutanTakvi su glagoli cvrkutati - cvrkućem cvokotati - cvokoćem skakutatiskakućem i dr c metati - mećem Nesloženi glagoli s dvosložnom infinitivnom osnovom i skratkouzlaznim naglaskom u prvom slogu infinitiva imaju kratkosilazni naglasak uprezentu u imperfektu prilogu sadašnjem i pridjevu trpnom U 2 3 L jedn aorista upridjevu radnom dubletni su oblici s naglaskom infinitiva i s čelnim naglaskominfinitiv metatiprezent mećem mećuaorist metah metii i metaimperfekt metah metašeimperativ meći mećiteprilog sadašnji mećući i mećućiprilog prošli metavšipridjev radni metao metala i metao metala pridjev trpni metan metana itdIstog su tipa glodati -glođem lagati ndash lsžrm šaptati - šapćem zobati - zobljem i drNeki od tih glagola nemaju dubletne naglasne likove u pridjevu radnom nprglagolu lagati - lažem pridjev radni glasi samo lagao i lagalad micati - mičem Glagoli s kratkosilaznim naglaskom u infinitivu imaju istinaglasak u svim oblicima a u 2 3 1 jedn aorista čelni naglasak uz dug zadnji slogmicati-mičem-micadizatidižem-dizajahatijašemjahaSloženice imaju prema pravilima o prenošenju naglasaka kratkouzlazni naglasakII prethodnom slogu osim u 2 3 1 jedn aorista gdje je opet kratkosilazni čelninaglasak uz dužinu zadnjega sloga pomicati -pomičem -pomica uzjahati Uzjašem- uzjaha namazati - namažem - namaza oplakati oplačem - oplaka itd

Treći razredU prezentskim nastavcima dolazi morf ndashe Dvije su skupine glagola U p r v ojkorijen ima fonemski isti morf u objema osnovama Čine je glagoli derati - derem (h )rvatise - (h )rvem se orati - orem revati - revem žderati -žderem i njihove složeniceU d r u g o j su skupini glagoli kojima korijenski alomorf u infinitivnoj osnovi imadva suglasnika a alomorfu u prezentskoj je osnova proširena samoglasnikom međunjima U tri korijena suglasnici su isti u oba alomorfa brati - berem prati -perem zvati - zovem U dva glagola i oni alterniraju a alomorfi su daklesupletivni gnati - ženem slati - šaljemNesloženi oblici glagola pratiprezentperemaoristprahimperfektprahimperativperiprilog sadašnjiperućiprilog prošlipravšipridjev radnipraopridjev trpnipran1 Glagol gnati ima prezent ženem - ženeš - žene - ženemo - ženete - ženu i običnije gnam gnaju imp ženi - ženimo - ženite i gnaj - gnajmo - gnajte prilogsadašnji ženući i gnajući Složenice također imaju dubletne oblike izagnati - iženem iob izgnam- iženi izgnaj izagnaj itd2 Glagol slati ima prezent šaljem šalju i (zast) šljem šlju I složenice imajudublete poslati - (zast) pošljem pošlju i pošaljem pošalju3 N a g l a s a k je glagola prve skupine po tipu c 2 razreda ove vrste (metati -mećem)

Četvrti razred

15

Četvrti razred čine glagoli s infiksima -j(a)- i -v(a)- u infinitivnoj osnovi (infinitiv na -jati -vati) Prezentska osnova (dolazi u prezentu imperativu i prilogu sadašnjem)nema sufiksa a nastavci uz nju počinju s j npr si-ja-ti - si-jem klju-va-ti - klju-jemNesloženi oblici glagola klju vatiprezentkljujemaoristkljuvahimperfektkljuvahimperativkljujprilog sadašnjikljujućiprilog prošlikljuvavšipridjev radnikljuvaopridjev trpnikljuvan1 Glagol davati i složenice od njega tvore oblike od dviju alternanti dava prema 1 razredu i da prema ovomeSlično se sprežu i glagoli s osnovom znaznava npr doznavati poznavatipriznavatiNesloženi su oblici glagola davati i poznavatiprezent dajem i dajem hellipdaju i daju helliphelliphelliphellippoznajem poznajuaorist davah 2 i 3 dava helliphelliphellip poznavah I poznavaimperfekt davah i davah poznavah poznavaše imperativ daj i davaj hellippoznavaj pril sadaš dajući helliphelliphellip poznajući i poznavajućipri prošli davavšihelliphelliphelliphelliphelliphellip poznavavšiprid radni davao davala poznavao poznavala prid trpni davan davana poznavan poznavana 2 N a g l a s n i su tipovi kljuvati - kljujem grIjati - grijem smijati se - smijem se a klju vati - kljujem Uzorak sprezanja v naprijed Istoga su naglasnoga tipaglagoli brijati - brijem bljuvati - bljujem pljuvati -pljujem i drSloženi glagoli imaju prema silaznim naglascima nesloženih kratkouzlazni napredmetku na mjestu dugosilaznog naglaska duljinu osim u 2 3 1 jedn aorista i oba pridjeva gdjeje čelni naglasak s popratnim duljinamaUzorak je infinitivprokljuvatiprezentprokljujemaoristprokljuvahprilog prošliprokljuvavšipridjev radniprokljuvaopridjev trpniprokljuvan b grijati-grijem Glagoli s dvosložnom infinitivnom osnovom i kratkosilaznimnaglaskom u infinitivu imaju taj naglasak u svim oblicima osim u imperativu gdje je uistom slogu naglasak dugosilazni U 2 3 1 jedn aorista naglasak je obično čelnoga tipa spopratnom duljinomSloženi glagoli imaju prema pravilu kratkouzlazni naglasak na prethodnom slogua u 2 3 1 jedn aorista obične su inačice s čelnim naglaskom Nesloženi su obliciglagola griati i zagrijatiprezentgrijemhellipzagrijemaoristgrijahhellipzagrijahimperfektgrijahhellipzagrijaimperativgrijhellipzagrijDrugi su glagoli npr kajati se - kajem se lajati - lajem stajati - stajem (zastajati)sijati - sijem trajati - trajemc smijati se - smijem se Manja skupina nesloženih glagola imakratkouzlazni naglasak u infinitivu i u nekim drugim oblicima osim u 2 3 1 jednaorista i oba pridjeva gdje je čelni naglasak s popratnom duljinom i u imperativu gdje

16

je dugouzlazni Prezentski su nastavci s duljinom i bez njeSloženice imaju kratkouzlazni naglasak na istom mjestu prema dugosilaznomnaglasku nesloženih glagola imaju duljinu s naglaskom krtakouzlazni na predmetku U 2 3 1 jednaorista i pridjevima naglasak je čelniUzorci suinfinitivsmijati sehellipnasmijati seprezentsmijem sehellipnasmijem seaoristsmijah sehellipnasmijah seimperfektsmijah seimperativsmij sehellipnasmij sepri sadsmijući sepri prošlismijavši sehellipnasmijavši seprid radnismijao sehellipnasmijao seprid trpninemahellipnasmijanDrugi su glagoli ovoga tipa npr pojati -pojem -zapojati - zapojem

ŠESTA VRSTAŠestu vrstu čine glagoli koji tvore infinitivnu osnovu morfima ova eva iva (infinitiv na ndashoei-vati) a prezentsku (dolazi u prezentu imperativu i prilogu sadašnjem) morfomu dar-ova-ti - dar-u-jem voj-eva-ti - voj-u-jem kaz-iva-ti - kaz-u-jem itdKoji glagoli na -ivati pripadaju p e t o j vrsti Nesloženi oblici glagola trgovatiprezenttrgujemaoristtrgovahimperfekttrgovahimperativtrgujprilog sadašnjitrgujućiprilog prošlitrgovavšipridjev radnitrgovaopridjev trpnitrgovan1 Alomorf -eva- dolazi iza korijena na prednjonepčani suglasnik bičevati prijateljevatiučiteljevati itd2 N a g l a s n i su tipovi kovati - kujem trgovati - trgujem vjerovati - vjerujem napredovati - napredujem kazivati - kazujem razlikovati - razlikujema kovati - kujem Glagoli s kratkouzlaznim naglaskom u infinitivu i s kratkosilaznimu prezentu imaju uzorakinfinitivkovatiprezentkujemaoristkovahkovaimperfektkovahimperativkujkujteprilog sadašnjikujućiprilog prošlikovavšipridjev radnikovaopridjev trpnikovanU 2 3 1 jedn aorista i u pridjevima naglasci su čelni Tako i npr psovati -psujem

17

snovati - snujem štovati - štujem trovati - trujemb trgovati - trgujem Složenice tipa kovati - kUjem i drugi glagoli s osnovom od četiri i više slogova s kratkouzlaznim naglaskom na pretpredzadnjem slogu ovoga sutipaUzorak je složenoga glagolainfinitiviskovatiprezentiskujemaoristiskovahimperativiskujprilog prošliiskovavšipridjev radniiskovaopridjev trpniiskovanTako i opsovati opsujem osnovati osnujem zatrovati - zatrujem blagovati -blagujem bolovati bolujem gladovati - gladujem mirovati - mirujem putovatiputujem hajdukovati - hajdukujem junakovati -junakujem i drNeki glagoli imaju naglasne dublete npr hajdukovati - hajdukujemc vjerovati - vjerujem Glagoli s kratkosilaznim naglaskom u infinitivu imaju tajnaglasak u svim oblicima U 2 3 l jedn aorista supostoje i oblici s čelnim naglaskom ipopratnom duljinomUzorak jeprezentvjerujemaoristvjerovahimperfektvjerovahimperativvjerujprilog sadašnjivjerujućiprilog prošlivjerovavšipridjev radnivjerovanpridjev trpniTakvi su gazdovati - gazdujem milovati - milujem njegovati - njegujem radovati(se) - radujem imenovati - imenujem kiimenovati - kiimenujem prstenovati - prstenujemi drNeki glagoli imaju i naglasne dublete npr imenovati - imenujem kamenovatikamenujem d napredovati - napredujem Glagoli s kratkouzlaznim naglaskom u petom sloguod kraja riječi u infinitivu glagola bez predmetka i s predmetkom složenice od tipavjerovati - vjerujem imaju isti naglasak u svim oblicima osim u 2 3 l jedn aorista gdjeje naglasak čelnog a tipaUzorak jeprezentnapredujemaoristnapredovahimperfektnapredovahimperativnapredujprilog sadašnjinapredujućiprilog prošlinapredovavšipridjev radninapredovao (Taj glagol ima i dubletu napredovati)Tako i doručkovati - doručkujem jadikovati- jadikujem obradovati - obradujemobjedovati - objedujem uzrokovati -uzrokujem i dre kazivati - kiizujem Glagoli s dugouzlaznim naglaskom u infinitivu koji nije uprvom slogu nego je u trećem slogu od kraja imaju u prezentu kratkouzlazni naglasaku prethodnom sloguUzorak jeinfinitivkazivatiprezentkazujemaoristkazivahimperfektkazivah

18

imperativkazujprilog sadašnjikazujućiprilog prošlikazivavšipridjev radnikazivaopridjev trpnikazivanTakvih glagola ima mnogo pokazivati -pokazujem darivati - darujem dobaciati- dobacujem objavljivati- objavljujem pobjeđivati - pobjeđujem pozlaćivati -pozlaćujem svanjivati -svanjujem zadirkivali - zadirkujem zamjenjivati - zamjenjujemoplakivali -oplakujem strovaljivati - strovaljujem istovarivati - istovarujemopamećivati- opamećujem itdf razlikovati --razlikujem Glagoli s dugouzlaznim naglaskom na petom slogu od kraj a imaju taj naglasak u svim oblicimaUzorakinfinitiv razlikovatiprezent razlikujem razlikujuaorist razlikovah 2 3 razlikova razlikovaše i razlikovašeimperfekt razlikovah razlikovahuimperativ razlikujprilog sadašnji razlikujućiprilog prošli razlikovavšipridjev radni razlikovao razlikovala pridjev trpni razlikovan razlikovana itdTakvi su glagoli nalikovati - nalikujem posavjetovati -posavjetujem prilikovatiprilikujem zavjetovati - zavjetujem i dr

19

DRUGA VRSTAD r u g u vrstu čine glagoli s morfom nu (-nuti) u infinitivnoj i n u prezentskojosnovi U imperfektu se provodi alternacija nnj to-nu-ti - to-n-em to-nj-iih1 Mnogi glagoli mogu imati jedne oblike po d r u g o j vrsti a druge po 4 razredup r v e vrste ili i po jednoj i po drugoj vrsti Primjeri su navedeni kod glagola p r v e vrste 2 N a g l a s n I su tipovi u d r u g oj vrsti dignuti - dignem venuti - venemviknuti - viknema dignuti - dignem U svim je oblicima isti naglasakb venuti - venemNesloženi su obliciprezent venem veneš vene venemo venete venuaorist vimuh venu venu venusmo venuste venuše i venušeimperfekt venjiih venjiiše venjiiše venjiismo venjiiste venjiihU i venjiihuimperativ venivenimo veniteprilog sadašnji venućiprilog prošli venuvšipridjev radni venuo venula venulo venuli venule venulapridjev trpni (glagola uvenuti) u venut u venula itdc viknuti - viknemNesloženi su obliciprezentviknemaoristviknuhimperfektnemaimperativvikniprilog sadašnjinemaprilog prošliviknuvšipridjev radniviknuopridjev trpniviknutSloženi glagoli imaju dugosilazni naglasak na istom mjestu a prema dugosilaznomnaglasku nesloženih glagola imaju pravilno kratkouzlazni naglasak na prethodnomslogu i dužinu na mjestu dugosilaznog naglaska U 2 3 1 jedn aorista imaju dubletnelikove zaviknu i zaviknu

TREĆA VRSTAPrezentski nastavci imaju morf i (-im ) a infinitiv završava ( 1) na -eti ili -ati

Prvi razredU ovaj razred idu glagoli na -eti s morfom je i glagoli s osnovom na lje nje reUprezentskoj osnovi j avlja se alternacij a ljl I njnNesloženi oblici glagola željeti glaseprezentželimaoristželjehimperfektželjahimperativželiprilog sadašnjiželećiprilog prošliželjevšipridjev radniželiopridjev trpniželjen1 U imperfektu i u pridjevu trpnom dolazi jotirana alternanta osnove s (alternaci-jom dd) viđahh ndash viđen v i d i m vrćah vrćen v r t i m plavljah -plavlj-en -plavimp l a vj e t i (postajati plav)2 U obliku za m r jedn pridjeva radnog sufiks osnove ima alomorf- i (- je) nprvidio -vidjela plavio -plavjela živio -živjela itd3 Glagol vreti ima 3 lice množine i prilog sadašnji po p rv o j vrsti vrim - vriš -

8

vri - vrimo - vrite vru prilog sadašnji vrući i vrući pridjev radni vreo rj vrio vrelavrelo vrelivrele vrela4 Glagol bdjeti ima neke oblike po p r v o j vrstiprezent bdimaorist bdjehimperfekt bdah i bdijahimperativ bdi i bdijprilog sadašnji bdeći prilog prošli bdjevšipridjev radni bdio bdjela 5 Glagol velimveliš vele ima samo prezent prilog sadašnji veleći i imperfektVeljahveljaše6 N a g l a s n i su tipovi ovoga razreda željeti - želim vidjeti-vidimvreti-vrima željeti - želim Nesloženi glagoli s uzlaznim naglascima imaju isti naglasak u svimoblicima Složeni glagoli u prezentu obično naglašuju prethodni slog Takvi su boljetibolim zaboljeti -zabolim letjeti -letim preletjeti -preletim Glagol voljeti u prezentu imperfektu i prilogu sadašnjem ima kratkosilazni naglasakVolim-vole voljah voleći b vidjeti - vidim Nesloženi glagoli s dvosložnom infinitivnom osnovom s kratkosilaznimnaglaskom imaju taj naglasak u svim oblicimaNesloženi oblici glagola vidjetiprezent vidimaorist vidjehimperfekt vidah vidašeimperativ vidiprilog sadašnji videćiprilog prošlividjevšipridjev radnivideovidjelapridjev trpni viđen viđena Takvi su npr starjeti - starim svidjeti se - svidim se visjeti - visimSloženice su glagola naglasnoga tipa željeti -želim npr predvidjeti - predvidimzastarjeti - zastarim

Drugi razred Drugi razred čine glagoli s morfom a kojima osnova završava palatalima čž j iskupovima št žd a u prezentu imaju nastavke s alomorfom -i- npr čučati - čučimdržati - držim blejati - blejim pljuštati -pljuštim zviždati - zviždimNesloženi oblici glagola držatiprezentdržimaoristdržahimperfektdržahdržašeimperativdržiprilog sadašnjidržećiprilog prošlidržavšipridjev radnidržaopridjev trpnidržandržanaGlagoli s prezentskom osnovom na- oj tvore imperativ nastavcima oslash- -mo -te ialternacijom kratko o - dugo o tako da j e na njemu dugosilazni naglasak boJ se -bojmo se - bojte se stoj prestoj itd2 Glagol stajati stojim i složenice ima alternaciju samoglasnika ao u korijenua u infinitivnoj -o u prezentskoj osnovi 3 N a g l a s n i su tipovi a držati - držim b čučati - čučima držati-držim Drugi su glagoli toga tipa bježati - bježim ležati - ležim stajati(uz stajati) - stojim i složenice odležati - odležim b čučati - čučim Najviše je glagola ovog razreda s dvosložnom infinitivnom

9

osnovom i dugouzlaznim naglaskom u prvom slogu u svim oblicima To je zapravo istitip kao držati držim s razlikom u dužini korijenskoga sloga Takvi su blejati - blejimklečati -klečim pljuštati -pljušti m režati - režim vrištati -vrištim zviždati - zviždim i drSloženice imaju isti naglasak osim u pridjevu radnom i trpnom gdje je kratkosilazninaglasak čelnoga tipa izviždati - izviždim

ČETVRTA VRSTAInfinitivna osnova ima morf i infinitiv završava na -itiNesloženi oblici glagola vozitiprezentvozimaoristvozihimperfektvožahvožašeimperativvoziprilog sadašnjivozećiprilog prošlivozivšipridjev radnivoziovozilapridjev trpnivoženvožena1 a U imperfektu i pridjevu trpnom prezentska osnova je jotirana nošah- nošen - n o s i m mlaćah - mlaćen ndash mlatim ljubljah - ljubljen - l j u b l m itdb Jedni glagoli skup st zamjenjuju sa št drugi sa šć treći i s jednim i s drugimskupom npr častim - čašćah - čašćen koristim - korišćah - korišten krstim - krštahi kršćah - kršten itd2 Glagoli s prezentskom osnovom na oj mogu imati dvostruke oblike u imperativu snastavcima -l -imo -ite i s nastavcima -oslash-mo -te npr b roj i m -brOoi -brojimo brojitei broj - brojmo - brojte k r oj im - kroji - krojimo - krojite i kroj - krojmo - krojte3 N a g I a s n i su tipovi voziti- vozim brojiti - brojim ljubiti - ljubim tumačiti-tumačim i žuriti - žurima voziti - vozim Istog su tipa goniti - gonim moliti - molim nositi -nosimskočiti - skočim Složeni glagoli imaju prema kratkouzlaznom naglasku taj naglasak uistom slogu a prema kratkosilaznom naglasku imaju kratkouzlazni naglasak na predmetkuU 2 3 L jedn aorista imaju opet kratkosilazni čelnoga tipa donositi -donosim - donošen ali donosih- donosi - donosi - donosismo itdb brojiti - brojim Skupina glagola s dvosložnom infinitivnom osnovom ima u prvom slogu osnove kratkouzlazni naglasak u svim oblicima osim u 2 3 L jedn aorista i u pridjevutrpnom gdje je kratkosilazni naglasak čelnoga tipa nprprezentbrojimbrojeaoristbrojihbrojiimperfektbrojahhellipbrojahuimperativbrojibrojimoprilog sadašnjibrojećiprilog prošlibrojivšipridjev radnibrojiopridjev trpnibrojenTako i gostiti - gostim loviti - Lovim noćiti -noćim ploviti - plovim trošiti -trošim i drc ljubiti - ljubim Najveći broj glagola četvrte vrste s dvosložnom infinitivnomosnovom ima u infinitivu dugouzlazni naglasak a u prezentu dugosilazni Kao prezentnaglašen je imperfekt i dubleta priloga prošlog a u 2 3 I jedn aorista naglasak 1049600

čelnoga je tipa u ostalim oblicima dolazi infinitivni naglasakprezentljubimhellipljube

10

aoristljubihljubiimperfektljubljahhellipljubljahuimperativljubiljubimoprilog sadašnjiljubećiprilog prošliljubivšipridjev radniljubioljubilapridjev trpniljubljenljubljenaTako i baciti - biicim braniti branim graditi - gradim hvaliti - hvalim d tumačiti - tumačim Složeni glagoli tipa c kao i glagoli s trosložnom infinitivnomosnovom mijenjaju se

prezenttumačimtumačeaoristtumačihimperfekttumačahhelliptumačahuimperativtumačitumačimoprilog sadašnjitumačećiprilog prošlitumačivšipridjev radnitumačiopridjev trpnitumačentumačenaTako i zabaciti- zabacim poljubiti - poljubim jednačiti -jednačim i dr Bezobzira na broj slogova naglasak je na istom mjestu a u 2 3 1 jedn aorista uvijek jekratkosilazni čelnoga tipa s dužinom u zadnjem slogu protumačiti - protumačim -protumačih -protumači ispozabraniti - ispozdbranim - ispozabranih -ispozabranl e žuriti - žurim U skupini glagola s dvosložnom infinitivnom osnovom i dugouzlaznimnaglaskom u prvom slogu osnove naglasak se mijenja samo u 2 3 l jednaorista i to tako da nesloženi glagoli imaju dugosilazni naglasak a složeni kratkosilazninaglasak čelnoga tipa i dužinu u zadnjem slogu žuriti ndash žurim- žurih - žuri - žuri -žurismo požuriti -požurim -požurih -požuri -požuri - požuriše i požuriše Takvisu curiti - curim gnjiliti - gnjilim i dr

PETA VRSTAP e t o j vrsti pripadaju oni glagoli kojima infinitivna osnova ima morf a (infinitiv na-ati) osim onih koji u prezentu imaju nastavke s morfom i (v 2 razred t r e ć e vrste)Ovoj vrsti upravo 1 razredu pripadaju neki glagoli na -evati i -irati koji inače iduII VL vrstu Prema tvorbi prezenta glagoli te vrste svrstavaju se u četiri razreda

Prvi razredU 1 razredu glagoli su koji imaju prezentske nastavke s morfom a (am ) Pripadaju mu između ostaloga glagoli na -ijevati (npr polijevati - polijevam)-ivati i to a) koji su nastali sufiksom -va- (dakle gdje -i- pripada korijenu) nprdobivati prebivati pokrivati umirati počivati b) izvedenice od tkati (npr otkivati -otkivam) c) nastali od glagola š e s t e vrste npr darivati laquo darovati) - darivampotkivati ( ltpotkovati) - potkivam osnivati ( ltosnovati) - osnivamNeki glagoli idu u 1 i 2 razred ali se prezent na -am i -jem ne upotrebljavapodjednako npr štipati - štipijem i štipam škakljati škakljem i škakljamNesvršeni glagoli tipa odiz-abirati imaju dva naglasna lika npr izabiratiizabirem i izabirati - izabiram Nesloženi oblici glagola pitatiprezentpitampitašhellippitamoaoristpitah2i 3 Pitapitasmopitasteimperfektpitahprilog sadašnjipitajućiprilog prošlipitavši

11

pridjev radnipitaopridjev trpnipitanpitana1 a Glagoli dati znati imati u nekim oblicima imaju dvojake likove s dubletnim osnovama da- i dad- im- i imad-oGlagol dati tvori prezent i prema d r u g o j vrstiOblici suPresentdamdatedademdadui dadnemdadnuhellipimam I imadnemimaduhellipznamznamoznateznajznademznaduaoristdahdadadasmodadehellipimahimadohimadehellipznahznaznaznasmo I znadihznadeimperfektdahdaše I dadijahdadijašehelliphellipimahimaše I imadijahimadijašehellipznahznaše I znadijahznadijašeimperativdaj I dadnihellipimajimadnihellipznajznadipril saddajucihellipimajucihellipznajucipri prošlidavšidadnuvšihellipimavšihellipznavšiprid radnidaodalahelliphellipimaoimalahelliphellipznaoznalaprid trpnidandanarj(dat data)hellipznanznanai rjeđeSloženice od tih glagola sprežu seinfinitiv dodatihelliphellip nematihelliphellip saznatiprezent dodam dodamohelliphelliphellip nemamnemajuhelliphelliphellip Saznamsaznamoaorist dodah 2 i 3 Dodahelliphelliphelliphellip nemah 2 i 3 helliphelliphellipsaznah 2 i 3

imperfekt nemah i nemađahimperativ dodaj i dodadni helliphelliphellipnemaj helliphellipsaznaj i saznadipri sad nemajućipri proš dodavši hellipnemavši helliphellipsaznavšipri radni dodaododala nemaonemala saznao saznala prid trpni dodan dodana bull saznan saznana 2 Glagol stati (i složenice) ima u prezentu i imperativu alternantu osnove premad r u g o j vrsti u aoristu dvije dubletne osnove sta- i stad- a u ostalim oblicima dolazialternanta sta-prezent stamenstanuhellip Nestanemnestanuaorist stah sta sta stasmo nestah nesta nesta nestasmo imperativ stani stanimo stanite helliphelliphellipnestan i nestaj pril proš stavši helliphelliphellipnestavšiprid radni stao stala nestao nestala 3 Glagol tkati ima oblikeprezenttkamhelliptamo tkatehelliptkemotketeaoristtkahtkatkaimperfekttkahtkašeimperativtkajtkajmoprilog sadašnjitkajućitkućiprilog prošlitkavšipridjev radnitkaotkalapridjev trpnitkantkana4 N a g I a s n i su tipovi pitati - pitam spašavati - spašavam igrati - igramzaigrati - zaigram jačati -jačam komadati - komadam kuhati - kuham zakuhati -zakuhama pitati - pitam U tome razredu (kao i u cijeloj vrsti) glagoli s dvosložnominfinitivnom osnovom s dugouzlaznim naglaskom u prvom slogu osnove u infinitivuimaju u prezentu dugosilazni naglasak To ih u naglasku povezuje s glagolima tipa baciti -bacimiz četvrte vrste ali je raspodjela naglasaka dugouzlaznog I dugosilaznog nešto drukčija Takvi su također čuvati- čuvam kupati - kupam spavati - spavam i drb spašavati - spašavam Glagoli kojima dugouzlazni naglasak nije u prvom slogu infinitiva (uvijek je u trećem od kraja) zadržavaju taj naglasak u onim oblicima ukojima i glagoli tipa pitati - pitam U oblicima u kojima taj tip ima dugosilazni naglasak glagoli

12

imaju kratkouzlazni naglasak na prethodnom slogu a prema dugosilaznom imaju duljinu U 2 3 ljedn aorista i tih glagola običniji je čelni naglasakUzorak jeprezentspašavamaoristspašavahimperfektspašavahimperativspašavajprilog sadašnjispašavajućiprilog prošlispašavavšipridjev radnispašavaopridjev trpnispašavanspašavao spašavala spašavan spašavana Takvi su i dobivati - dobivam lišavati - lišavam odobravati - odobravam razumijevatic igrati - igram Glagoli s dvosložnom infinitivnom osnovom i s naglaskom kratkouzlaznimprvom slogu infinitiva i s naglaskom kratkosilaznim u prezentu imaju raspodjelu silaznih i uzlaznihnaglasaka istu kao glagoli s dugim korijenom tipa pitati -pitaminfinitiv igratiprezent igramaorist igrahimperfekt igrahigrašeimperativigrajigrajmoprilog sadašnji igrajući prilog prošli igravšipridjev radni igrao igrala pridjev trpni igranTakvi su i glagoli kopati ndash kopam češljati - češljam d zaigrati - zaigram Složenice tipa e c imaju prema naglasku krtakosilaznom nesloženih glagola taj naglasak na istome mjestu a prema naglasku dugouzlaznom imaju kratkouzlazni u prethodnomslogu osim u 2 3 l jedn aorista i oba pridjeva gdje imaju čelni naglasak s dugimzadnjim slogominfinitivzaigratiprezentzaigramaoristzaigrahimperativzaigrajprilog prošlizaigravšipridjev radnizaigraopridjev trpnizaigran ejačati -jačam Glagoli s dvosložnom infinitivnom osnovom s naglaskom u istomslogu infinitiva i prezenta imaju taj naglasak u svim oblicima osim u 2 3 l jedn aoristai pridjevu trpnom gdje imaju čelni naglasak s dugim zadnjim slogominfinitivjačatiprezentjačamaoristjačahimperfektjačahimperativjačajprilog sadašnjijačajućiprilog prošlijačavšipridjev radnijačaopridjev trpnijačan f komadati - komadam Složenice glagola tipa jačati - jačam kao i svi glagoli s

13

trosložnom infinitivnom osnovom i kratkouzlaznim naglaskom u trećem slogu od kraja imaju istinaglasak u svim oblicima osim u 2 3 1 jedn aorista i oba pridjeva gdje imaju kratkosilazninaglasak čelnoga tipa s dugim zadnjim slogominfinitive(is)komadatihelliphellippročitatiprezent (is)komadamhellippročitamaorist iskomadahhellippročitahimperativ iskomadajpročitajimperfectkomadahprilsadašnjikomadajućipri prošli (is)komadavšihellippročitavšiprid radni komadaopročitaoprid trpni komadanpročitan

Drugi razredDrugi razred čine glagoli s morfom e u prezentskim nastavcima i s jotiranom osnovom u prezentu imperativu i prilogu sadašnjem glodati glođem lagati - lažemdihati - dišem micati -mičem vezati -vežem brisati- brišem zobati - zobljem sipati- Sipljem drijemati - drijemljem dozivati - dozivljemNesloženi oblici glagola pisati glaseprezentpišemaoristpisahimperfektpisahimperativpišiprilog sadašnjipišućiprilog prošlipisavšipridjev radnipisaopridjev trpnipisan1 Neki glagoli sprežu se po 1 i po 2 razredu gibati - gibam i gibljem dozivati - dozivam i dozivljem drijemati - drijemam i drijemljem pljeskati - pljeskam i plješćemsipati sipam i sipljem sisati sisam i sišem šetati - šetam i šećem zidati zidam iziđem uzimati - uzimam i Uzimljem i dr2 Glagol iskati ima prezent išćem išću (razg) i Ištem lštu (viši stil)3 Glagoli dahtati i drhtati imaju prezent dašćem dašću dršćem dršćuN a g l a s n i su tipovi pisati- pišem srkUutati - srkućem metati -mećem micati -mičema pisati - pišem Glagola ovoga naglasnoga tipa ima dosta Takvi su npr disatidišem nizati - nižem skakati - skačem vezati - vežem vikati -vičem idr Ovaj tip odgovara tipu pitati -pitamSloženice tih glagola imaju dugouzlazni naglasak u istom slogu a prema dugosilaznomnaglasku prema pravilu o prenošenju naglaska imaju dužinu na mjestu silaznognaglaska i kratkouzlazni naglasak u prethodnom slogu U 2 3 L jedn aorista obično ječelni naglasak n ap is a t i - napišem - napisah - napisa i naplsa - napisan p o k az a ti - pokažem zavezati - zavežem itdb srkutati-srkućem Glagoli s trosložnom infinitivnom osnovom i s kratkouzlaznim naglaskom u drugom slogu osnove u infinitivu imaju u prezentu imperfektu i uprilogu sadašnjem isti naglasak u prethodnom slogu U 2 3 1 jedn aorista i u pridjevutrpnom imaju kratkosilazni naglasak čelnoga tipa što se vidi iz uzorkainfinitivsrkutatiprezentsrkućemaoristsrkutahimperfektsrkutahimperativsrkućiprilog sadašnjisrkućićiprilog prošli srkutavšipridjev radni srkutao

14

pridjev trpni sfkutanTakvi su glagoli cvrkutati - cvrkućem cvokotati - cvokoćem skakutatiskakućem i dr c metati - mećem Nesloženi glagoli s dvosložnom infinitivnom osnovom i skratkouzlaznim naglaskom u prvom slogu infinitiva imaju kratkosilazni naglasak uprezentu u imperfektu prilogu sadašnjem i pridjevu trpnom U 2 3 L jedn aorista upridjevu radnom dubletni su oblici s naglaskom infinitiva i s čelnim naglaskominfinitiv metatiprezent mećem mećuaorist metah metii i metaimperfekt metah metašeimperativ meći mećiteprilog sadašnji mećući i mećućiprilog prošli metavšipridjev radni metao metala i metao metala pridjev trpni metan metana itdIstog su tipa glodati -glođem lagati ndash lsžrm šaptati - šapćem zobati - zobljem i drNeki od tih glagola nemaju dubletne naglasne likove u pridjevu radnom nprglagolu lagati - lažem pridjev radni glasi samo lagao i lagalad micati - mičem Glagoli s kratkosilaznim naglaskom u infinitivu imaju istinaglasak u svim oblicima a u 2 3 1 jedn aorista čelni naglasak uz dug zadnji slogmicati-mičem-micadizatidižem-dizajahatijašemjahaSloženice imaju prema pravilima o prenošenju naglasaka kratkouzlazni naglasakII prethodnom slogu osim u 2 3 1 jedn aorista gdje je opet kratkosilazni čelninaglasak uz dužinu zadnjega sloga pomicati -pomičem -pomica uzjahati Uzjašem- uzjaha namazati - namažem - namaza oplakati oplačem - oplaka itd

Treći razredU prezentskim nastavcima dolazi morf ndashe Dvije su skupine glagola U p r v ojkorijen ima fonemski isti morf u objema osnovama Čine je glagoli derati - derem (h )rvatise - (h )rvem se orati - orem revati - revem žderati -žderem i njihove složeniceU d r u g o j su skupini glagoli kojima korijenski alomorf u infinitivnoj osnovi imadva suglasnika a alomorfu u prezentskoj je osnova proširena samoglasnikom međunjima U tri korijena suglasnici su isti u oba alomorfa brati - berem prati -perem zvati - zovem U dva glagola i oni alterniraju a alomorfi su daklesupletivni gnati - ženem slati - šaljemNesloženi oblici glagola pratiprezentperemaoristprahimperfektprahimperativperiprilog sadašnjiperućiprilog prošlipravšipridjev radnipraopridjev trpnipran1 Glagol gnati ima prezent ženem - ženeš - žene - ženemo - ženete - ženu i običnije gnam gnaju imp ženi - ženimo - ženite i gnaj - gnajmo - gnajte prilogsadašnji ženući i gnajući Složenice također imaju dubletne oblike izagnati - iženem iob izgnam- iženi izgnaj izagnaj itd2 Glagol slati ima prezent šaljem šalju i (zast) šljem šlju I složenice imajudublete poslati - (zast) pošljem pošlju i pošaljem pošalju3 N a g l a s a k je glagola prve skupine po tipu c 2 razreda ove vrste (metati -mećem)

Četvrti razred

15

Četvrti razred čine glagoli s infiksima -j(a)- i -v(a)- u infinitivnoj osnovi (infinitiv na -jati -vati) Prezentska osnova (dolazi u prezentu imperativu i prilogu sadašnjem)nema sufiksa a nastavci uz nju počinju s j npr si-ja-ti - si-jem klju-va-ti - klju-jemNesloženi oblici glagola klju vatiprezentkljujemaoristkljuvahimperfektkljuvahimperativkljujprilog sadašnjikljujućiprilog prošlikljuvavšipridjev radnikljuvaopridjev trpnikljuvan1 Glagol davati i složenice od njega tvore oblike od dviju alternanti dava prema 1 razredu i da prema ovomeSlično se sprežu i glagoli s osnovom znaznava npr doznavati poznavatipriznavatiNesloženi su oblici glagola davati i poznavatiprezent dajem i dajem hellipdaju i daju helliphelliphelliphellippoznajem poznajuaorist davah 2 i 3 dava helliphelliphellip poznavah I poznavaimperfekt davah i davah poznavah poznavaše imperativ daj i davaj hellippoznavaj pril sadaš dajući helliphelliphellip poznajući i poznavajućipri prošli davavšihelliphelliphelliphelliphelliphellip poznavavšiprid radni davao davala poznavao poznavala prid trpni davan davana poznavan poznavana 2 N a g l a s n i su tipovi kljuvati - kljujem grIjati - grijem smijati se - smijem se a klju vati - kljujem Uzorak sprezanja v naprijed Istoga su naglasnoga tipaglagoli brijati - brijem bljuvati - bljujem pljuvati -pljujem i drSloženi glagoli imaju prema silaznim naglascima nesloženih kratkouzlazni napredmetku na mjestu dugosilaznog naglaska duljinu osim u 2 3 1 jedn aorista i oba pridjeva gdjeje čelni naglasak s popratnim duljinamaUzorak je infinitivprokljuvatiprezentprokljujemaoristprokljuvahprilog prošliprokljuvavšipridjev radniprokljuvaopridjev trpniprokljuvan b grijati-grijem Glagoli s dvosložnom infinitivnom osnovom i kratkosilaznimnaglaskom u infinitivu imaju taj naglasak u svim oblicima osim u imperativu gdje je uistom slogu naglasak dugosilazni U 2 3 1 jedn aorista naglasak je obično čelnoga tipa spopratnom duljinomSloženi glagoli imaju prema pravilu kratkouzlazni naglasak na prethodnom slogua u 2 3 1 jedn aorista obične su inačice s čelnim naglaskom Nesloženi su obliciglagola griati i zagrijatiprezentgrijemhellipzagrijemaoristgrijahhellipzagrijahimperfektgrijahhellipzagrijaimperativgrijhellipzagrijDrugi su glagoli npr kajati se - kajem se lajati - lajem stajati - stajem (zastajati)sijati - sijem trajati - trajemc smijati se - smijem se Manja skupina nesloženih glagola imakratkouzlazni naglasak u infinitivu i u nekim drugim oblicima osim u 2 3 1 jednaorista i oba pridjeva gdje je čelni naglasak s popratnom duljinom i u imperativu gdje

16

je dugouzlazni Prezentski su nastavci s duljinom i bez njeSloženice imaju kratkouzlazni naglasak na istom mjestu prema dugosilaznomnaglasku nesloženih glagola imaju duljinu s naglaskom krtakouzlazni na predmetku U 2 3 1 jednaorista i pridjevima naglasak je čelniUzorci suinfinitivsmijati sehellipnasmijati seprezentsmijem sehellipnasmijem seaoristsmijah sehellipnasmijah seimperfektsmijah seimperativsmij sehellipnasmij sepri sadsmijući sepri prošlismijavši sehellipnasmijavši seprid radnismijao sehellipnasmijao seprid trpninemahellipnasmijanDrugi su glagoli ovoga tipa npr pojati -pojem -zapojati - zapojem

ŠESTA VRSTAŠestu vrstu čine glagoli koji tvore infinitivnu osnovu morfima ova eva iva (infinitiv na ndashoei-vati) a prezentsku (dolazi u prezentu imperativu i prilogu sadašnjem) morfomu dar-ova-ti - dar-u-jem voj-eva-ti - voj-u-jem kaz-iva-ti - kaz-u-jem itdKoji glagoli na -ivati pripadaju p e t o j vrsti Nesloženi oblici glagola trgovatiprezenttrgujemaoristtrgovahimperfekttrgovahimperativtrgujprilog sadašnjitrgujućiprilog prošlitrgovavšipridjev radnitrgovaopridjev trpnitrgovan1 Alomorf -eva- dolazi iza korijena na prednjonepčani suglasnik bičevati prijateljevatiučiteljevati itd2 N a g l a s n i su tipovi kovati - kujem trgovati - trgujem vjerovati - vjerujem napredovati - napredujem kazivati - kazujem razlikovati - razlikujema kovati - kujem Glagoli s kratkouzlaznim naglaskom u infinitivu i s kratkosilaznimu prezentu imaju uzorakinfinitivkovatiprezentkujemaoristkovahkovaimperfektkovahimperativkujkujteprilog sadašnjikujućiprilog prošlikovavšipridjev radnikovaopridjev trpnikovanU 2 3 1 jedn aorista i u pridjevima naglasci su čelni Tako i npr psovati -psujem

17

snovati - snujem štovati - štujem trovati - trujemb trgovati - trgujem Složenice tipa kovati - kUjem i drugi glagoli s osnovom od četiri i više slogova s kratkouzlaznim naglaskom na pretpredzadnjem slogu ovoga sutipaUzorak je složenoga glagolainfinitiviskovatiprezentiskujemaoristiskovahimperativiskujprilog prošliiskovavšipridjev radniiskovaopridjev trpniiskovanTako i opsovati opsujem osnovati osnujem zatrovati - zatrujem blagovati -blagujem bolovati bolujem gladovati - gladujem mirovati - mirujem putovatiputujem hajdukovati - hajdukujem junakovati -junakujem i drNeki glagoli imaju naglasne dublete npr hajdukovati - hajdukujemc vjerovati - vjerujem Glagoli s kratkosilaznim naglaskom u infinitivu imaju tajnaglasak u svim oblicima U 2 3 l jedn aorista supostoje i oblici s čelnim naglaskom ipopratnom duljinomUzorak jeprezentvjerujemaoristvjerovahimperfektvjerovahimperativvjerujprilog sadašnjivjerujućiprilog prošlivjerovavšipridjev radnivjerovanpridjev trpniTakvi su gazdovati - gazdujem milovati - milujem njegovati - njegujem radovati(se) - radujem imenovati - imenujem kiimenovati - kiimenujem prstenovati - prstenujemi drNeki glagoli imaju i naglasne dublete npr imenovati - imenujem kamenovatikamenujem d napredovati - napredujem Glagoli s kratkouzlaznim naglaskom u petom sloguod kraja riječi u infinitivu glagola bez predmetka i s predmetkom složenice od tipavjerovati - vjerujem imaju isti naglasak u svim oblicima osim u 2 3 l jedn aorista gdjeje naglasak čelnog a tipaUzorak jeprezentnapredujemaoristnapredovahimperfektnapredovahimperativnapredujprilog sadašnjinapredujućiprilog prošlinapredovavšipridjev radninapredovao (Taj glagol ima i dubletu napredovati)Tako i doručkovati - doručkujem jadikovati- jadikujem obradovati - obradujemobjedovati - objedujem uzrokovati -uzrokujem i dre kazivati - kiizujem Glagoli s dugouzlaznim naglaskom u infinitivu koji nije uprvom slogu nego je u trećem slogu od kraja imaju u prezentu kratkouzlazni naglasaku prethodnom sloguUzorak jeinfinitivkazivatiprezentkazujemaoristkazivahimperfektkazivah

18

imperativkazujprilog sadašnjikazujućiprilog prošlikazivavšipridjev radnikazivaopridjev trpnikazivanTakvih glagola ima mnogo pokazivati -pokazujem darivati - darujem dobaciati- dobacujem objavljivati- objavljujem pobjeđivati - pobjeđujem pozlaćivati -pozlaćujem svanjivati -svanjujem zadirkivali - zadirkujem zamjenjivati - zamjenjujemoplakivali -oplakujem strovaljivati - strovaljujem istovarivati - istovarujemopamećivati- opamećujem itdf razlikovati --razlikujem Glagoli s dugouzlaznim naglaskom na petom slogu od kraj a imaju taj naglasak u svim oblicimaUzorakinfinitiv razlikovatiprezent razlikujem razlikujuaorist razlikovah 2 3 razlikova razlikovaše i razlikovašeimperfekt razlikovah razlikovahuimperativ razlikujprilog sadašnji razlikujućiprilog prošli razlikovavšipridjev radni razlikovao razlikovala pridjev trpni razlikovan razlikovana itdTakvi su glagoli nalikovati - nalikujem posavjetovati -posavjetujem prilikovatiprilikujem zavjetovati - zavjetujem i dr

19

vri - vrimo - vrite vru prilog sadašnji vrući i vrući pridjev radni vreo rj vrio vrelavrelo vrelivrele vrela4 Glagol bdjeti ima neke oblike po p r v o j vrstiprezent bdimaorist bdjehimperfekt bdah i bdijahimperativ bdi i bdijprilog sadašnji bdeći prilog prošli bdjevšipridjev radni bdio bdjela 5 Glagol velimveliš vele ima samo prezent prilog sadašnji veleći i imperfektVeljahveljaše6 N a g l a s n i su tipovi ovoga razreda željeti - želim vidjeti-vidimvreti-vrima željeti - želim Nesloženi glagoli s uzlaznim naglascima imaju isti naglasak u svimoblicima Složeni glagoli u prezentu obično naglašuju prethodni slog Takvi su boljetibolim zaboljeti -zabolim letjeti -letim preletjeti -preletim Glagol voljeti u prezentu imperfektu i prilogu sadašnjem ima kratkosilazni naglasakVolim-vole voljah voleći b vidjeti - vidim Nesloženi glagoli s dvosložnom infinitivnom osnovom s kratkosilaznimnaglaskom imaju taj naglasak u svim oblicimaNesloženi oblici glagola vidjetiprezent vidimaorist vidjehimperfekt vidah vidašeimperativ vidiprilog sadašnji videćiprilog prošlividjevšipridjev radnivideovidjelapridjev trpni viđen viđena Takvi su npr starjeti - starim svidjeti se - svidim se visjeti - visimSloženice su glagola naglasnoga tipa željeti -želim npr predvidjeti - predvidimzastarjeti - zastarim

Drugi razred Drugi razred čine glagoli s morfom a kojima osnova završava palatalima čž j iskupovima št žd a u prezentu imaju nastavke s alomorfom -i- npr čučati - čučimdržati - držim blejati - blejim pljuštati -pljuštim zviždati - zviždimNesloženi oblici glagola držatiprezentdržimaoristdržahimperfektdržahdržašeimperativdržiprilog sadašnjidržećiprilog prošlidržavšipridjev radnidržaopridjev trpnidržandržanaGlagoli s prezentskom osnovom na- oj tvore imperativ nastavcima oslash- -mo -te ialternacijom kratko o - dugo o tako da j e na njemu dugosilazni naglasak boJ se -bojmo se - bojte se stoj prestoj itd2 Glagol stajati stojim i složenice ima alternaciju samoglasnika ao u korijenua u infinitivnoj -o u prezentskoj osnovi 3 N a g l a s n i su tipovi a držati - držim b čučati - čučima držati-držim Drugi su glagoli toga tipa bježati - bježim ležati - ležim stajati(uz stajati) - stojim i složenice odležati - odležim b čučati - čučim Najviše je glagola ovog razreda s dvosložnom infinitivnom

9

osnovom i dugouzlaznim naglaskom u prvom slogu u svim oblicima To je zapravo istitip kao držati držim s razlikom u dužini korijenskoga sloga Takvi su blejati - blejimklečati -klečim pljuštati -pljušti m režati - režim vrištati -vrištim zviždati - zviždim i drSloženice imaju isti naglasak osim u pridjevu radnom i trpnom gdje je kratkosilazninaglasak čelnoga tipa izviždati - izviždim

ČETVRTA VRSTAInfinitivna osnova ima morf i infinitiv završava na -itiNesloženi oblici glagola vozitiprezentvozimaoristvozihimperfektvožahvožašeimperativvoziprilog sadašnjivozećiprilog prošlivozivšipridjev radnivoziovozilapridjev trpnivoženvožena1 a U imperfektu i pridjevu trpnom prezentska osnova je jotirana nošah- nošen - n o s i m mlaćah - mlaćen ndash mlatim ljubljah - ljubljen - l j u b l m itdb Jedni glagoli skup st zamjenjuju sa št drugi sa šć treći i s jednim i s drugimskupom npr častim - čašćah - čašćen koristim - korišćah - korišten krstim - krštahi kršćah - kršten itd2 Glagoli s prezentskom osnovom na oj mogu imati dvostruke oblike u imperativu snastavcima -l -imo -ite i s nastavcima -oslash-mo -te npr b roj i m -brOoi -brojimo brojitei broj - brojmo - brojte k r oj im - kroji - krojimo - krojite i kroj - krojmo - krojte3 N a g I a s n i su tipovi voziti- vozim brojiti - brojim ljubiti - ljubim tumačiti-tumačim i žuriti - žurima voziti - vozim Istog su tipa goniti - gonim moliti - molim nositi -nosimskočiti - skočim Složeni glagoli imaju prema kratkouzlaznom naglasku taj naglasak uistom slogu a prema kratkosilaznom naglasku imaju kratkouzlazni naglasak na predmetkuU 2 3 L jedn aorista imaju opet kratkosilazni čelnoga tipa donositi -donosim - donošen ali donosih- donosi - donosi - donosismo itdb brojiti - brojim Skupina glagola s dvosložnom infinitivnom osnovom ima u prvom slogu osnove kratkouzlazni naglasak u svim oblicima osim u 2 3 L jedn aorista i u pridjevutrpnom gdje je kratkosilazni naglasak čelnoga tipa nprprezentbrojimbrojeaoristbrojihbrojiimperfektbrojahhellipbrojahuimperativbrojibrojimoprilog sadašnjibrojećiprilog prošlibrojivšipridjev radnibrojiopridjev trpnibrojenTako i gostiti - gostim loviti - Lovim noćiti -noćim ploviti - plovim trošiti -trošim i drc ljubiti - ljubim Najveći broj glagola četvrte vrste s dvosložnom infinitivnomosnovom ima u infinitivu dugouzlazni naglasak a u prezentu dugosilazni Kao prezentnaglašen je imperfekt i dubleta priloga prošlog a u 2 3 I jedn aorista naglasak 1049600

čelnoga je tipa u ostalim oblicima dolazi infinitivni naglasakprezentljubimhellipljube

10

aoristljubihljubiimperfektljubljahhellipljubljahuimperativljubiljubimoprilog sadašnjiljubećiprilog prošliljubivšipridjev radniljubioljubilapridjev trpniljubljenljubljenaTako i baciti - biicim braniti branim graditi - gradim hvaliti - hvalim d tumačiti - tumačim Složeni glagoli tipa c kao i glagoli s trosložnom infinitivnomosnovom mijenjaju se

prezenttumačimtumačeaoristtumačihimperfekttumačahhelliptumačahuimperativtumačitumačimoprilog sadašnjitumačećiprilog prošlitumačivšipridjev radnitumačiopridjev trpnitumačentumačenaTako i zabaciti- zabacim poljubiti - poljubim jednačiti -jednačim i dr Bezobzira na broj slogova naglasak je na istom mjestu a u 2 3 1 jedn aorista uvijek jekratkosilazni čelnoga tipa s dužinom u zadnjem slogu protumačiti - protumačim -protumačih -protumači ispozabraniti - ispozdbranim - ispozabranih -ispozabranl e žuriti - žurim U skupini glagola s dvosložnom infinitivnom osnovom i dugouzlaznimnaglaskom u prvom slogu osnove naglasak se mijenja samo u 2 3 l jednaorista i to tako da nesloženi glagoli imaju dugosilazni naglasak a složeni kratkosilazninaglasak čelnoga tipa i dužinu u zadnjem slogu žuriti ndash žurim- žurih - žuri - žuri -žurismo požuriti -požurim -požurih -požuri -požuri - požuriše i požuriše Takvisu curiti - curim gnjiliti - gnjilim i dr

PETA VRSTAP e t o j vrsti pripadaju oni glagoli kojima infinitivna osnova ima morf a (infinitiv na-ati) osim onih koji u prezentu imaju nastavke s morfom i (v 2 razred t r e ć e vrste)Ovoj vrsti upravo 1 razredu pripadaju neki glagoli na -evati i -irati koji inače iduII VL vrstu Prema tvorbi prezenta glagoli te vrste svrstavaju se u četiri razreda

Prvi razredU 1 razredu glagoli su koji imaju prezentske nastavke s morfom a (am ) Pripadaju mu između ostaloga glagoli na -ijevati (npr polijevati - polijevam)-ivati i to a) koji su nastali sufiksom -va- (dakle gdje -i- pripada korijenu) nprdobivati prebivati pokrivati umirati počivati b) izvedenice od tkati (npr otkivati -otkivam) c) nastali od glagola š e s t e vrste npr darivati laquo darovati) - darivampotkivati ( ltpotkovati) - potkivam osnivati ( ltosnovati) - osnivamNeki glagoli idu u 1 i 2 razred ali se prezent na -am i -jem ne upotrebljavapodjednako npr štipati - štipijem i štipam škakljati škakljem i škakljamNesvršeni glagoli tipa odiz-abirati imaju dva naglasna lika npr izabiratiizabirem i izabirati - izabiram Nesloženi oblici glagola pitatiprezentpitampitašhellippitamoaoristpitah2i 3 Pitapitasmopitasteimperfektpitahprilog sadašnjipitajućiprilog prošlipitavši

11

pridjev radnipitaopridjev trpnipitanpitana1 a Glagoli dati znati imati u nekim oblicima imaju dvojake likove s dubletnim osnovama da- i dad- im- i imad-oGlagol dati tvori prezent i prema d r u g o j vrstiOblici suPresentdamdatedademdadui dadnemdadnuhellipimam I imadnemimaduhellipznamznamoznateznajznademznaduaoristdahdadadasmodadehellipimahimadohimadehellipznahznaznaznasmo I znadihznadeimperfektdahdaše I dadijahdadijašehelliphellipimahimaše I imadijahimadijašehellipznahznaše I znadijahznadijašeimperativdaj I dadnihellipimajimadnihellipznajznadipril saddajucihellipimajucihellipznajucipri prošlidavšidadnuvšihellipimavšihellipznavšiprid radnidaodalahelliphellipimaoimalahelliphellipznaoznalaprid trpnidandanarj(dat data)hellipznanznanai rjeđeSloženice od tih glagola sprežu seinfinitiv dodatihelliphellip nematihelliphellip saznatiprezent dodam dodamohelliphelliphellip nemamnemajuhelliphelliphellip Saznamsaznamoaorist dodah 2 i 3 Dodahelliphelliphelliphellip nemah 2 i 3 helliphelliphellipsaznah 2 i 3

imperfekt nemah i nemađahimperativ dodaj i dodadni helliphelliphellipnemaj helliphellipsaznaj i saznadipri sad nemajućipri proš dodavši hellipnemavši helliphellipsaznavšipri radni dodaododala nemaonemala saznao saznala prid trpni dodan dodana bull saznan saznana 2 Glagol stati (i složenice) ima u prezentu i imperativu alternantu osnove premad r u g o j vrsti u aoristu dvije dubletne osnove sta- i stad- a u ostalim oblicima dolazialternanta sta-prezent stamenstanuhellip Nestanemnestanuaorist stah sta sta stasmo nestah nesta nesta nestasmo imperativ stani stanimo stanite helliphelliphellipnestan i nestaj pril proš stavši helliphelliphellipnestavšiprid radni stao stala nestao nestala 3 Glagol tkati ima oblikeprezenttkamhelliptamo tkatehelliptkemotketeaoristtkahtkatkaimperfekttkahtkašeimperativtkajtkajmoprilog sadašnjitkajućitkućiprilog prošlitkavšipridjev radnitkaotkalapridjev trpnitkantkana4 N a g I a s n i su tipovi pitati - pitam spašavati - spašavam igrati - igramzaigrati - zaigram jačati -jačam komadati - komadam kuhati - kuham zakuhati -zakuhama pitati - pitam U tome razredu (kao i u cijeloj vrsti) glagoli s dvosložnominfinitivnom osnovom s dugouzlaznim naglaskom u prvom slogu osnove u infinitivuimaju u prezentu dugosilazni naglasak To ih u naglasku povezuje s glagolima tipa baciti -bacimiz četvrte vrste ali je raspodjela naglasaka dugouzlaznog I dugosilaznog nešto drukčija Takvi su također čuvati- čuvam kupati - kupam spavati - spavam i drb spašavati - spašavam Glagoli kojima dugouzlazni naglasak nije u prvom slogu infinitiva (uvijek je u trećem od kraja) zadržavaju taj naglasak u onim oblicima ukojima i glagoli tipa pitati - pitam U oblicima u kojima taj tip ima dugosilazni naglasak glagoli

12

imaju kratkouzlazni naglasak na prethodnom slogu a prema dugosilaznom imaju duljinu U 2 3 ljedn aorista i tih glagola običniji je čelni naglasakUzorak jeprezentspašavamaoristspašavahimperfektspašavahimperativspašavajprilog sadašnjispašavajućiprilog prošlispašavavšipridjev radnispašavaopridjev trpnispašavanspašavao spašavala spašavan spašavana Takvi su i dobivati - dobivam lišavati - lišavam odobravati - odobravam razumijevatic igrati - igram Glagoli s dvosložnom infinitivnom osnovom i s naglaskom kratkouzlaznimprvom slogu infinitiva i s naglaskom kratkosilaznim u prezentu imaju raspodjelu silaznih i uzlaznihnaglasaka istu kao glagoli s dugim korijenom tipa pitati -pitaminfinitiv igratiprezent igramaorist igrahimperfekt igrahigrašeimperativigrajigrajmoprilog sadašnji igrajući prilog prošli igravšipridjev radni igrao igrala pridjev trpni igranTakvi su i glagoli kopati ndash kopam češljati - češljam d zaigrati - zaigram Složenice tipa e c imaju prema naglasku krtakosilaznom nesloženih glagola taj naglasak na istome mjestu a prema naglasku dugouzlaznom imaju kratkouzlazni u prethodnomslogu osim u 2 3 l jedn aorista i oba pridjeva gdje imaju čelni naglasak s dugimzadnjim slogominfinitivzaigratiprezentzaigramaoristzaigrahimperativzaigrajprilog prošlizaigravšipridjev radnizaigraopridjev trpnizaigran ejačati -jačam Glagoli s dvosložnom infinitivnom osnovom s naglaskom u istomslogu infinitiva i prezenta imaju taj naglasak u svim oblicima osim u 2 3 l jedn aoristai pridjevu trpnom gdje imaju čelni naglasak s dugim zadnjim slogominfinitivjačatiprezentjačamaoristjačahimperfektjačahimperativjačajprilog sadašnjijačajućiprilog prošlijačavšipridjev radnijačaopridjev trpnijačan f komadati - komadam Složenice glagola tipa jačati - jačam kao i svi glagoli s

13

trosložnom infinitivnom osnovom i kratkouzlaznim naglaskom u trećem slogu od kraja imaju istinaglasak u svim oblicima osim u 2 3 1 jedn aorista i oba pridjeva gdje imaju kratkosilazninaglasak čelnoga tipa s dugim zadnjim slogominfinitive(is)komadatihelliphellippročitatiprezent (is)komadamhellippročitamaorist iskomadahhellippročitahimperativ iskomadajpročitajimperfectkomadahprilsadašnjikomadajućipri prošli (is)komadavšihellippročitavšiprid radni komadaopročitaoprid trpni komadanpročitan

Drugi razredDrugi razred čine glagoli s morfom e u prezentskim nastavcima i s jotiranom osnovom u prezentu imperativu i prilogu sadašnjem glodati glođem lagati - lažemdihati - dišem micati -mičem vezati -vežem brisati- brišem zobati - zobljem sipati- Sipljem drijemati - drijemljem dozivati - dozivljemNesloženi oblici glagola pisati glaseprezentpišemaoristpisahimperfektpisahimperativpišiprilog sadašnjipišućiprilog prošlipisavšipridjev radnipisaopridjev trpnipisan1 Neki glagoli sprežu se po 1 i po 2 razredu gibati - gibam i gibljem dozivati - dozivam i dozivljem drijemati - drijemam i drijemljem pljeskati - pljeskam i plješćemsipati sipam i sipljem sisati sisam i sišem šetati - šetam i šećem zidati zidam iziđem uzimati - uzimam i Uzimljem i dr2 Glagol iskati ima prezent išćem išću (razg) i Ištem lštu (viši stil)3 Glagoli dahtati i drhtati imaju prezent dašćem dašću dršćem dršćuN a g l a s n i su tipovi pisati- pišem srkUutati - srkućem metati -mećem micati -mičema pisati - pišem Glagola ovoga naglasnoga tipa ima dosta Takvi su npr disatidišem nizati - nižem skakati - skačem vezati - vežem vikati -vičem idr Ovaj tip odgovara tipu pitati -pitamSloženice tih glagola imaju dugouzlazni naglasak u istom slogu a prema dugosilaznomnaglasku prema pravilu o prenošenju naglaska imaju dužinu na mjestu silaznognaglaska i kratkouzlazni naglasak u prethodnom slogu U 2 3 L jedn aorista obično ječelni naglasak n ap is a t i - napišem - napisah - napisa i naplsa - napisan p o k az a ti - pokažem zavezati - zavežem itdb srkutati-srkućem Glagoli s trosložnom infinitivnom osnovom i s kratkouzlaznim naglaskom u drugom slogu osnove u infinitivu imaju u prezentu imperfektu i uprilogu sadašnjem isti naglasak u prethodnom slogu U 2 3 1 jedn aorista i u pridjevutrpnom imaju kratkosilazni naglasak čelnoga tipa što se vidi iz uzorkainfinitivsrkutatiprezentsrkućemaoristsrkutahimperfektsrkutahimperativsrkućiprilog sadašnjisrkućićiprilog prošli srkutavšipridjev radni srkutao

14

pridjev trpni sfkutanTakvi su glagoli cvrkutati - cvrkućem cvokotati - cvokoćem skakutatiskakućem i dr c metati - mećem Nesloženi glagoli s dvosložnom infinitivnom osnovom i skratkouzlaznim naglaskom u prvom slogu infinitiva imaju kratkosilazni naglasak uprezentu u imperfektu prilogu sadašnjem i pridjevu trpnom U 2 3 L jedn aorista upridjevu radnom dubletni su oblici s naglaskom infinitiva i s čelnim naglaskominfinitiv metatiprezent mećem mećuaorist metah metii i metaimperfekt metah metašeimperativ meći mećiteprilog sadašnji mećući i mećućiprilog prošli metavšipridjev radni metao metala i metao metala pridjev trpni metan metana itdIstog su tipa glodati -glođem lagati ndash lsžrm šaptati - šapćem zobati - zobljem i drNeki od tih glagola nemaju dubletne naglasne likove u pridjevu radnom nprglagolu lagati - lažem pridjev radni glasi samo lagao i lagalad micati - mičem Glagoli s kratkosilaznim naglaskom u infinitivu imaju istinaglasak u svim oblicima a u 2 3 1 jedn aorista čelni naglasak uz dug zadnji slogmicati-mičem-micadizatidižem-dizajahatijašemjahaSloženice imaju prema pravilima o prenošenju naglasaka kratkouzlazni naglasakII prethodnom slogu osim u 2 3 1 jedn aorista gdje je opet kratkosilazni čelninaglasak uz dužinu zadnjega sloga pomicati -pomičem -pomica uzjahati Uzjašem- uzjaha namazati - namažem - namaza oplakati oplačem - oplaka itd

Treći razredU prezentskim nastavcima dolazi morf ndashe Dvije su skupine glagola U p r v ojkorijen ima fonemski isti morf u objema osnovama Čine je glagoli derati - derem (h )rvatise - (h )rvem se orati - orem revati - revem žderati -žderem i njihove složeniceU d r u g o j su skupini glagoli kojima korijenski alomorf u infinitivnoj osnovi imadva suglasnika a alomorfu u prezentskoj je osnova proširena samoglasnikom međunjima U tri korijena suglasnici su isti u oba alomorfa brati - berem prati -perem zvati - zovem U dva glagola i oni alterniraju a alomorfi su daklesupletivni gnati - ženem slati - šaljemNesloženi oblici glagola pratiprezentperemaoristprahimperfektprahimperativperiprilog sadašnjiperućiprilog prošlipravšipridjev radnipraopridjev trpnipran1 Glagol gnati ima prezent ženem - ženeš - žene - ženemo - ženete - ženu i običnije gnam gnaju imp ženi - ženimo - ženite i gnaj - gnajmo - gnajte prilogsadašnji ženući i gnajući Složenice također imaju dubletne oblike izagnati - iženem iob izgnam- iženi izgnaj izagnaj itd2 Glagol slati ima prezent šaljem šalju i (zast) šljem šlju I složenice imajudublete poslati - (zast) pošljem pošlju i pošaljem pošalju3 N a g l a s a k je glagola prve skupine po tipu c 2 razreda ove vrste (metati -mećem)

Četvrti razred

15

Četvrti razred čine glagoli s infiksima -j(a)- i -v(a)- u infinitivnoj osnovi (infinitiv na -jati -vati) Prezentska osnova (dolazi u prezentu imperativu i prilogu sadašnjem)nema sufiksa a nastavci uz nju počinju s j npr si-ja-ti - si-jem klju-va-ti - klju-jemNesloženi oblici glagola klju vatiprezentkljujemaoristkljuvahimperfektkljuvahimperativkljujprilog sadašnjikljujućiprilog prošlikljuvavšipridjev radnikljuvaopridjev trpnikljuvan1 Glagol davati i složenice od njega tvore oblike od dviju alternanti dava prema 1 razredu i da prema ovomeSlično se sprežu i glagoli s osnovom znaznava npr doznavati poznavatipriznavatiNesloženi su oblici glagola davati i poznavatiprezent dajem i dajem hellipdaju i daju helliphelliphelliphellippoznajem poznajuaorist davah 2 i 3 dava helliphelliphellip poznavah I poznavaimperfekt davah i davah poznavah poznavaše imperativ daj i davaj hellippoznavaj pril sadaš dajući helliphelliphellip poznajući i poznavajućipri prošli davavšihelliphelliphelliphelliphelliphellip poznavavšiprid radni davao davala poznavao poznavala prid trpni davan davana poznavan poznavana 2 N a g l a s n i su tipovi kljuvati - kljujem grIjati - grijem smijati se - smijem se a klju vati - kljujem Uzorak sprezanja v naprijed Istoga su naglasnoga tipaglagoli brijati - brijem bljuvati - bljujem pljuvati -pljujem i drSloženi glagoli imaju prema silaznim naglascima nesloženih kratkouzlazni napredmetku na mjestu dugosilaznog naglaska duljinu osim u 2 3 1 jedn aorista i oba pridjeva gdjeje čelni naglasak s popratnim duljinamaUzorak je infinitivprokljuvatiprezentprokljujemaoristprokljuvahprilog prošliprokljuvavšipridjev radniprokljuvaopridjev trpniprokljuvan b grijati-grijem Glagoli s dvosložnom infinitivnom osnovom i kratkosilaznimnaglaskom u infinitivu imaju taj naglasak u svim oblicima osim u imperativu gdje je uistom slogu naglasak dugosilazni U 2 3 1 jedn aorista naglasak je obično čelnoga tipa spopratnom duljinomSloženi glagoli imaju prema pravilu kratkouzlazni naglasak na prethodnom slogua u 2 3 1 jedn aorista obične su inačice s čelnim naglaskom Nesloženi su obliciglagola griati i zagrijatiprezentgrijemhellipzagrijemaoristgrijahhellipzagrijahimperfektgrijahhellipzagrijaimperativgrijhellipzagrijDrugi su glagoli npr kajati se - kajem se lajati - lajem stajati - stajem (zastajati)sijati - sijem trajati - trajemc smijati se - smijem se Manja skupina nesloženih glagola imakratkouzlazni naglasak u infinitivu i u nekim drugim oblicima osim u 2 3 1 jednaorista i oba pridjeva gdje je čelni naglasak s popratnom duljinom i u imperativu gdje

16

je dugouzlazni Prezentski su nastavci s duljinom i bez njeSloženice imaju kratkouzlazni naglasak na istom mjestu prema dugosilaznomnaglasku nesloženih glagola imaju duljinu s naglaskom krtakouzlazni na predmetku U 2 3 1 jednaorista i pridjevima naglasak je čelniUzorci suinfinitivsmijati sehellipnasmijati seprezentsmijem sehellipnasmijem seaoristsmijah sehellipnasmijah seimperfektsmijah seimperativsmij sehellipnasmij sepri sadsmijući sepri prošlismijavši sehellipnasmijavši seprid radnismijao sehellipnasmijao seprid trpninemahellipnasmijanDrugi su glagoli ovoga tipa npr pojati -pojem -zapojati - zapojem

ŠESTA VRSTAŠestu vrstu čine glagoli koji tvore infinitivnu osnovu morfima ova eva iva (infinitiv na ndashoei-vati) a prezentsku (dolazi u prezentu imperativu i prilogu sadašnjem) morfomu dar-ova-ti - dar-u-jem voj-eva-ti - voj-u-jem kaz-iva-ti - kaz-u-jem itdKoji glagoli na -ivati pripadaju p e t o j vrsti Nesloženi oblici glagola trgovatiprezenttrgujemaoristtrgovahimperfekttrgovahimperativtrgujprilog sadašnjitrgujućiprilog prošlitrgovavšipridjev radnitrgovaopridjev trpnitrgovan1 Alomorf -eva- dolazi iza korijena na prednjonepčani suglasnik bičevati prijateljevatiučiteljevati itd2 N a g l a s n i su tipovi kovati - kujem trgovati - trgujem vjerovati - vjerujem napredovati - napredujem kazivati - kazujem razlikovati - razlikujema kovati - kujem Glagoli s kratkouzlaznim naglaskom u infinitivu i s kratkosilaznimu prezentu imaju uzorakinfinitivkovatiprezentkujemaoristkovahkovaimperfektkovahimperativkujkujteprilog sadašnjikujućiprilog prošlikovavšipridjev radnikovaopridjev trpnikovanU 2 3 1 jedn aorista i u pridjevima naglasci su čelni Tako i npr psovati -psujem

17

snovati - snujem štovati - štujem trovati - trujemb trgovati - trgujem Složenice tipa kovati - kUjem i drugi glagoli s osnovom od četiri i više slogova s kratkouzlaznim naglaskom na pretpredzadnjem slogu ovoga sutipaUzorak je složenoga glagolainfinitiviskovatiprezentiskujemaoristiskovahimperativiskujprilog prošliiskovavšipridjev radniiskovaopridjev trpniiskovanTako i opsovati opsujem osnovati osnujem zatrovati - zatrujem blagovati -blagujem bolovati bolujem gladovati - gladujem mirovati - mirujem putovatiputujem hajdukovati - hajdukujem junakovati -junakujem i drNeki glagoli imaju naglasne dublete npr hajdukovati - hajdukujemc vjerovati - vjerujem Glagoli s kratkosilaznim naglaskom u infinitivu imaju tajnaglasak u svim oblicima U 2 3 l jedn aorista supostoje i oblici s čelnim naglaskom ipopratnom duljinomUzorak jeprezentvjerujemaoristvjerovahimperfektvjerovahimperativvjerujprilog sadašnjivjerujućiprilog prošlivjerovavšipridjev radnivjerovanpridjev trpniTakvi su gazdovati - gazdujem milovati - milujem njegovati - njegujem radovati(se) - radujem imenovati - imenujem kiimenovati - kiimenujem prstenovati - prstenujemi drNeki glagoli imaju i naglasne dublete npr imenovati - imenujem kamenovatikamenujem d napredovati - napredujem Glagoli s kratkouzlaznim naglaskom u petom sloguod kraja riječi u infinitivu glagola bez predmetka i s predmetkom složenice od tipavjerovati - vjerujem imaju isti naglasak u svim oblicima osim u 2 3 l jedn aorista gdjeje naglasak čelnog a tipaUzorak jeprezentnapredujemaoristnapredovahimperfektnapredovahimperativnapredujprilog sadašnjinapredujućiprilog prošlinapredovavšipridjev radninapredovao (Taj glagol ima i dubletu napredovati)Tako i doručkovati - doručkujem jadikovati- jadikujem obradovati - obradujemobjedovati - objedujem uzrokovati -uzrokujem i dre kazivati - kiizujem Glagoli s dugouzlaznim naglaskom u infinitivu koji nije uprvom slogu nego je u trećem slogu od kraja imaju u prezentu kratkouzlazni naglasaku prethodnom sloguUzorak jeinfinitivkazivatiprezentkazujemaoristkazivahimperfektkazivah

18

imperativkazujprilog sadašnjikazujućiprilog prošlikazivavšipridjev radnikazivaopridjev trpnikazivanTakvih glagola ima mnogo pokazivati -pokazujem darivati - darujem dobaciati- dobacujem objavljivati- objavljujem pobjeđivati - pobjeđujem pozlaćivati -pozlaćujem svanjivati -svanjujem zadirkivali - zadirkujem zamjenjivati - zamjenjujemoplakivali -oplakujem strovaljivati - strovaljujem istovarivati - istovarujemopamećivati- opamećujem itdf razlikovati --razlikujem Glagoli s dugouzlaznim naglaskom na petom slogu od kraj a imaju taj naglasak u svim oblicimaUzorakinfinitiv razlikovatiprezent razlikujem razlikujuaorist razlikovah 2 3 razlikova razlikovaše i razlikovašeimperfekt razlikovah razlikovahuimperativ razlikujprilog sadašnji razlikujućiprilog prošli razlikovavšipridjev radni razlikovao razlikovala pridjev trpni razlikovan razlikovana itdTakvi su glagoli nalikovati - nalikujem posavjetovati -posavjetujem prilikovatiprilikujem zavjetovati - zavjetujem i dr

19

osnovom i dugouzlaznim naglaskom u prvom slogu u svim oblicima To je zapravo istitip kao držati držim s razlikom u dužini korijenskoga sloga Takvi su blejati - blejimklečati -klečim pljuštati -pljušti m režati - režim vrištati -vrištim zviždati - zviždim i drSloženice imaju isti naglasak osim u pridjevu radnom i trpnom gdje je kratkosilazninaglasak čelnoga tipa izviždati - izviždim

ČETVRTA VRSTAInfinitivna osnova ima morf i infinitiv završava na -itiNesloženi oblici glagola vozitiprezentvozimaoristvozihimperfektvožahvožašeimperativvoziprilog sadašnjivozećiprilog prošlivozivšipridjev radnivoziovozilapridjev trpnivoženvožena1 a U imperfektu i pridjevu trpnom prezentska osnova je jotirana nošah- nošen - n o s i m mlaćah - mlaćen ndash mlatim ljubljah - ljubljen - l j u b l m itdb Jedni glagoli skup st zamjenjuju sa št drugi sa šć treći i s jednim i s drugimskupom npr častim - čašćah - čašćen koristim - korišćah - korišten krstim - krštahi kršćah - kršten itd2 Glagoli s prezentskom osnovom na oj mogu imati dvostruke oblike u imperativu snastavcima -l -imo -ite i s nastavcima -oslash-mo -te npr b roj i m -brOoi -brojimo brojitei broj - brojmo - brojte k r oj im - kroji - krojimo - krojite i kroj - krojmo - krojte3 N a g I a s n i su tipovi voziti- vozim brojiti - brojim ljubiti - ljubim tumačiti-tumačim i žuriti - žurima voziti - vozim Istog su tipa goniti - gonim moliti - molim nositi -nosimskočiti - skočim Složeni glagoli imaju prema kratkouzlaznom naglasku taj naglasak uistom slogu a prema kratkosilaznom naglasku imaju kratkouzlazni naglasak na predmetkuU 2 3 L jedn aorista imaju opet kratkosilazni čelnoga tipa donositi -donosim - donošen ali donosih- donosi - donosi - donosismo itdb brojiti - brojim Skupina glagola s dvosložnom infinitivnom osnovom ima u prvom slogu osnove kratkouzlazni naglasak u svim oblicima osim u 2 3 L jedn aorista i u pridjevutrpnom gdje je kratkosilazni naglasak čelnoga tipa nprprezentbrojimbrojeaoristbrojihbrojiimperfektbrojahhellipbrojahuimperativbrojibrojimoprilog sadašnjibrojećiprilog prošlibrojivšipridjev radnibrojiopridjev trpnibrojenTako i gostiti - gostim loviti - Lovim noćiti -noćim ploviti - plovim trošiti -trošim i drc ljubiti - ljubim Najveći broj glagola četvrte vrste s dvosložnom infinitivnomosnovom ima u infinitivu dugouzlazni naglasak a u prezentu dugosilazni Kao prezentnaglašen je imperfekt i dubleta priloga prošlog a u 2 3 I jedn aorista naglasak 1049600

čelnoga je tipa u ostalim oblicima dolazi infinitivni naglasakprezentljubimhellipljube

10

aoristljubihljubiimperfektljubljahhellipljubljahuimperativljubiljubimoprilog sadašnjiljubećiprilog prošliljubivšipridjev radniljubioljubilapridjev trpniljubljenljubljenaTako i baciti - biicim braniti branim graditi - gradim hvaliti - hvalim d tumačiti - tumačim Složeni glagoli tipa c kao i glagoli s trosložnom infinitivnomosnovom mijenjaju se

prezenttumačimtumačeaoristtumačihimperfekttumačahhelliptumačahuimperativtumačitumačimoprilog sadašnjitumačećiprilog prošlitumačivšipridjev radnitumačiopridjev trpnitumačentumačenaTako i zabaciti- zabacim poljubiti - poljubim jednačiti -jednačim i dr Bezobzira na broj slogova naglasak je na istom mjestu a u 2 3 1 jedn aorista uvijek jekratkosilazni čelnoga tipa s dužinom u zadnjem slogu protumačiti - protumačim -protumačih -protumači ispozabraniti - ispozdbranim - ispozabranih -ispozabranl e žuriti - žurim U skupini glagola s dvosložnom infinitivnom osnovom i dugouzlaznimnaglaskom u prvom slogu osnove naglasak se mijenja samo u 2 3 l jednaorista i to tako da nesloženi glagoli imaju dugosilazni naglasak a složeni kratkosilazninaglasak čelnoga tipa i dužinu u zadnjem slogu žuriti ndash žurim- žurih - žuri - žuri -žurismo požuriti -požurim -požurih -požuri -požuri - požuriše i požuriše Takvisu curiti - curim gnjiliti - gnjilim i dr

PETA VRSTAP e t o j vrsti pripadaju oni glagoli kojima infinitivna osnova ima morf a (infinitiv na-ati) osim onih koji u prezentu imaju nastavke s morfom i (v 2 razred t r e ć e vrste)Ovoj vrsti upravo 1 razredu pripadaju neki glagoli na -evati i -irati koji inače iduII VL vrstu Prema tvorbi prezenta glagoli te vrste svrstavaju se u četiri razreda

Prvi razredU 1 razredu glagoli su koji imaju prezentske nastavke s morfom a (am ) Pripadaju mu između ostaloga glagoli na -ijevati (npr polijevati - polijevam)-ivati i to a) koji su nastali sufiksom -va- (dakle gdje -i- pripada korijenu) nprdobivati prebivati pokrivati umirati počivati b) izvedenice od tkati (npr otkivati -otkivam) c) nastali od glagola š e s t e vrste npr darivati laquo darovati) - darivampotkivati ( ltpotkovati) - potkivam osnivati ( ltosnovati) - osnivamNeki glagoli idu u 1 i 2 razred ali se prezent na -am i -jem ne upotrebljavapodjednako npr štipati - štipijem i štipam škakljati škakljem i škakljamNesvršeni glagoli tipa odiz-abirati imaju dva naglasna lika npr izabiratiizabirem i izabirati - izabiram Nesloženi oblici glagola pitatiprezentpitampitašhellippitamoaoristpitah2i 3 Pitapitasmopitasteimperfektpitahprilog sadašnjipitajućiprilog prošlipitavši

11

pridjev radnipitaopridjev trpnipitanpitana1 a Glagoli dati znati imati u nekim oblicima imaju dvojake likove s dubletnim osnovama da- i dad- im- i imad-oGlagol dati tvori prezent i prema d r u g o j vrstiOblici suPresentdamdatedademdadui dadnemdadnuhellipimam I imadnemimaduhellipznamznamoznateznajznademznaduaoristdahdadadasmodadehellipimahimadohimadehellipznahznaznaznasmo I znadihznadeimperfektdahdaše I dadijahdadijašehelliphellipimahimaše I imadijahimadijašehellipznahznaše I znadijahznadijašeimperativdaj I dadnihellipimajimadnihellipznajznadipril saddajucihellipimajucihellipznajucipri prošlidavšidadnuvšihellipimavšihellipznavšiprid radnidaodalahelliphellipimaoimalahelliphellipznaoznalaprid trpnidandanarj(dat data)hellipznanznanai rjeđeSloženice od tih glagola sprežu seinfinitiv dodatihelliphellip nematihelliphellip saznatiprezent dodam dodamohelliphelliphellip nemamnemajuhelliphelliphellip Saznamsaznamoaorist dodah 2 i 3 Dodahelliphelliphelliphellip nemah 2 i 3 helliphelliphellipsaznah 2 i 3

imperfekt nemah i nemađahimperativ dodaj i dodadni helliphelliphellipnemaj helliphellipsaznaj i saznadipri sad nemajućipri proš dodavši hellipnemavši helliphellipsaznavšipri radni dodaododala nemaonemala saznao saznala prid trpni dodan dodana bull saznan saznana 2 Glagol stati (i složenice) ima u prezentu i imperativu alternantu osnove premad r u g o j vrsti u aoristu dvije dubletne osnove sta- i stad- a u ostalim oblicima dolazialternanta sta-prezent stamenstanuhellip Nestanemnestanuaorist stah sta sta stasmo nestah nesta nesta nestasmo imperativ stani stanimo stanite helliphelliphellipnestan i nestaj pril proš stavši helliphelliphellipnestavšiprid radni stao stala nestao nestala 3 Glagol tkati ima oblikeprezenttkamhelliptamo tkatehelliptkemotketeaoristtkahtkatkaimperfekttkahtkašeimperativtkajtkajmoprilog sadašnjitkajućitkućiprilog prošlitkavšipridjev radnitkaotkalapridjev trpnitkantkana4 N a g I a s n i su tipovi pitati - pitam spašavati - spašavam igrati - igramzaigrati - zaigram jačati -jačam komadati - komadam kuhati - kuham zakuhati -zakuhama pitati - pitam U tome razredu (kao i u cijeloj vrsti) glagoli s dvosložnominfinitivnom osnovom s dugouzlaznim naglaskom u prvom slogu osnove u infinitivuimaju u prezentu dugosilazni naglasak To ih u naglasku povezuje s glagolima tipa baciti -bacimiz četvrte vrste ali je raspodjela naglasaka dugouzlaznog I dugosilaznog nešto drukčija Takvi su također čuvati- čuvam kupati - kupam spavati - spavam i drb spašavati - spašavam Glagoli kojima dugouzlazni naglasak nije u prvom slogu infinitiva (uvijek je u trećem od kraja) zadržavaju taj naglasak u onim oblicima ukojima i glagoli tipa pitati - pitam U oblicima u kojima taj tip ima dugosilazni naglasak glagoli

12

imaju kratkouzlazni naglasak na prethodnom slogu a prema dugosilaznom imaju duljinu U 2 3 ljedn aorista i tih glagola običniji je čelni naglasakUzorak jeprezentspašavamaoristspašavahimperfektspašavahimperativspašavajprilog sadašnjispašavajućiprilog prošlispašavavšipridjev radnispašavaopridjev trpnispašavanspašavao spašavala spašavan spašavana Takvi su i dobivati - dobivam lišavati - lišavam odobravati - odobravam razumijevatic igrati - igram Glagoli s dvosložnom infinitivnom osnovom i s naglaskom kratkouzlaznimprvom slogu infinitiva i s naglaskom kratkosilaznim u prezentu imaju raspodjelu silaznih i uzlaznihnaglasaka istu kao glagoli s dugim korijenom tipa pitati -pitaminfinitiv igratiprezent igramaorist igrahimperfekt igrahigrašeimperativigrajigrajmoprilog sadašnji igrajući prilog prošli igravšipridjev radni igrao igrala pridjev trpni igranTakvi su i glagoli kopati ndash kopam češljati - češljam d zaigrati - zaigram Složenice tipa e c imaju prema naglasku krtakosilaznom nesloženih glagola taj naglasak na istome mjestu a prema naglasku dugouzlaznom imaju kratkouzlazni u prethodnomslogu osim u 2 3 l jedn aorista i oba pridjeva gdje imaju čelni naglasak s dugimzadnjim slogominfinitivzaigratiprezentzaigramaoristzaigrahimperativzaigrajprilog prošlizaigravšipridjev radnizaigraopridjev trpnizaigran ejačati -jačam Glagoli s dvosložnom infinitivnom osnovom s naglaskom u istomslogu infinitiva i prezenta imaju taj naglasak u svim oblicima osim u 2 3 l jedn aoristai pridjevu trpnom gdje imaju čelni naglasak s dugim zadnjim slogominfinitivjačatiprezentjačamaoristjačahimperfektjačahimperativjačajprilog sadašnjijačajućiprilog prošlijačavšipridjev radnijačaopridjev trpnijačan f komadati - komadam Složenice glagola tipa jačati - jačam kao i svi glagoli s

13

trosložnom infinitivnom osnovom i kratkouzlaznim naglaskom u trećem slogu od kraja imaju istinaglasak u svim oblicima osim u 2 3 1 jedn aorista i oba pridjeva gdje imaju kratkosilazninaglasak čelnoga tipa s dugim zadnjim slogominfinitive(is)komadatihelliphellippročitatiprezent (is)komadamhellippročitamaorist iskomadahhellippročitahimperativ iskomadajpročitajimperfectkomadahprilsadašnjikomadajućipri prošli (is)komadavšihellippročitavšiprid radni komadaopročitaoprid trpni komadanpročitan

Drugi razredDrugi razred čine glagoli s morfom e u prezentskim nastavcima i s jotiranom osnovom u prezentu imperativu i prilogu sadašnjem glodati glođem lagati - lažemdihati - dišem micati -mičem vezati -vežem brisati- brišem zobati - zobljem sipati- Sipljem drijemati - drijemljem dozivati - dozivljemNesloženi oblici glagola pisati glaseprezentpišemaoristpisahimperfektpisahimperativpišiprilog sadašnjipišućiprilog prošlipisavšipridjev radnipisaopridjev trpnipisan1 Neki glagoli sprežu se po 1 i po 2 razredu gibati - gibam i gibljem dozivati - dozivam i dozivljem drijemati - drijemam i drijemljem pljeskati - pljeskam i plješćemsipati sipam i sipljem sisati sisam i sišem šetati - šetam i šećem zidati zidam iziđem uzimati - uzimam i Uzimljem i dr2 Glagol iskati ima prezent išćem išću (razg) i Ištem lštu (viši stil)3 Glagoli dahtati i drhtati imaju prezent dašćem dašću dršćem dršćuN a g l a s n i su tipovi pisati- pišem srkUutati - srkućem metati -mećem micati -mičema pisati - pišem Glagola ovoga naglasnoga tipa ima dosta Takvi su npr disatidišem nizati - nižem skakati - skačem vezati - vežem vikati -vičem idr Ovaj tip odgovara tipu pitati -pitamSloženice tih glagola imaju dugouzlazni naglasak u istom slogu a prema dugosilaznomnaglasku prema pravilu o prenošenju naglaska imaju dužinu na mjestu silaznognaglaska i kratkouzlazni naglasak u prethodnom slogu U 2 3 L jedn aorista obično ječelni naglasak n ap is a t i - napišem - napisah - napisa i naplsa - napisan p o k az a ti - pokažem zavezati - zavežem itdb srkutati-srkućem Glagoli s trosložnom infinitivnom osnovom i s kratkouzlaznim naglaskom u drugom slogu osnove u infinitivu imaju u prezentu imperfektu i uprilogu sadašnjem isti naglasak u prethodnom slogu U 2 3 1 jedn aorista i u pridjevutrpnom imaju kratkosilazni naglasak čelnoga tipa što se vidi iz uzorkainfinitivsrkutatiprezentsrkućemaoristsrkutahimperfektsrkutahimperativsrkućiprilog sadašnjisrkućićiprilog prošli srkutavšipridjev radni srkutao

14

pridjev trpni sfkutanTakvi su glagoli cvrkutati - cvrkućem cvokotati - cvokoćem skakutatiskakućem i dr c metati - mećem Nesloženi glagoli s dvosložnom infinitivnom osnovom i skratkouzlaznim naglaskom u prvom slogu infinitiva imaju kratkosilazni naglasak uprezentu u imperfektu prilogu sadašnjem i pridjevu trpnom U 2 3 L jedn aorista upridjevu radnom dubletni su oblici s naglaskom infinitiva i s čelnim naglaskominfinitiv metatiprezent mećem mećuaorist metah metii i metaimperfekt metah metašeimperativ meći mećiteprilog sadašnji mećući i mećućiprilog prošli metavšipridjev radni metao metala i metao metala pridjev trpni metan metana itdIstog su tipa glodati -glođem lagati ndash lsžrm šaptati - šapćem zobati - zobljem i drNeki od tih glagola nemaju dubletne naglasne likove u pridjevu radnom nprglagolu lagati - lažem pridjev radni glasi samo lagao i lagalad micati - mičem Glagoli s kratkosilaznim naglaskom u infinitivu imaju istinaglasak u svim oblicima a u 2 3 1 jedn aorista čelni naglasak uz dug zadnji slogmicati-mičem-micadizatidižem-dizajahatijašemjahaSloženice imaju prema pravilima o prenošenju naglasaka kratkouzlazni naglasakII prethodnom slogu osim u 2 3 1 jedn aorista gdje je opet kratkosilazni čelninaglasak uz dužinu zadnjega sloga pomicati -pomičem -pomica uzjahati Uzjašem- uzjaha namazati - namažem - namaza oplakati oplačem - oplaka itd

Treći razredU prezentskim nastavcima dolazi morf ndashe Dvije su skupine glagola U p r v ojkorijen ima fonemski isti morf u objema osnovama Čine je glagoli derati - derem (h )rvatise - (h )rvem se orati - orem revati - revem žderati -žderem i njihove složeniceU d r u g o j su skupini glagoli kojima korijenski alomorf u infinitivnoj osnovi imadva suglasnika a alomorfu u prezentskoj je osnova proširena samoglasnikom međunjima U tri korijena suglasnici su isti u oba alomorfa brati - berem prati -perem zvati - zovem U dva glagola i oni alterniraju a alomorfi su daklesupletivni gnati - ženem slati - šaljemNesloženi oblici glagola pratiprezentperemaoristprahimperfektprahimperativperiprilog sadašnjiperućiprilog prošlipravšipridjev radnipraopridjev trpnipran1 Glagol gnati ima prezent ženem - ženeš - žene - ženemo - ženete - ženu i običnije gnam gnaju imp ženi - ženimo - ženite i gnaj - gnajmo - gnajte prilogsadašnji ženući i gnajući Složenice također imaju dubletne oblike izagnati - iženem iob izgnam- iženi izgnaj izagnaj itd2 Glagol slati ima prezent šaljem šalju i (zast) šljem šlju I složenice imajudublete poslati - (zast) pošljem pošlju i pošaljem pošalju3 N a g l a s a k je glagola prve skupine po tipu c 2 razreda ove vrste (metati -mećem)

Četvrti razred

15

Četvrti razred čine glagoli s infiksima -j(a)- i -v(a)- u infinitivnoj osnovi (infinitiv na -jati -vati) Prezentska osnova (dolazi u prezentu imperativu i prilogu sadašnjem)nema sufiksa a nastavci uz nju počinju s j npr si-ja-ti - si-jem klju-va-ti - klju-jemNesloženi oblici glagola klju vatiprezentkljujemaoristkljuvahimperfektkljuvahimperativkljujprilog sadašnjikljujućiprilog prošlikljuvavšipridjev radnikljuvaopridjev trpnikljuvan1 Glagol davati i složenice od njega tvore oblike od dviju alternanti dava prema 1 razredu i da prema ovomeSlično se sprežu i glagoli s osnovom znaznava npr doznavati poznavatipriznavatiNesloženi su oblici glagola davati i poznavatiprezent dajem i dajem hellipdaju i daju helliphelliphelliphellippoznajem poznajuaorist davah 2 i 3 dava helliphelliphellip poznavah I poznavaimperfekt davah i davah poznavah poznavaše imperativ daj i davaj hellippoznavaj pril sadaš dajući helliphelliphellip poznajući i poznavajućipri prošli davavšihelliphelliphelliphelliphelliphellip poznavavšiprid radni davao davala poznavao poznavala prid trpni davan davana poznavan poznavana 2 N a g l a s n i su tipovi kljuvati - kljujem grIjati - grijem smijati se - smijem se a klju vati - kljujem Uzorak sprezanja v naprijed Istoga su naglasnoga tipaglagoli brijati - brijem bljuvati - bljujem pljuvati -pljujem i drSloženi glagoli imaju prema silaznim naglascima nesloženih kratkouzlazni napredmetku na mjestu dugosilaznog naglaska duljinu osim u 2 3 1 jedn aorista i oba pridjeva gdjeje čelni naglasak s popratnim duljinamaUzorak je infinitivprokljuvatiprezentprokljujemaoristprokljuvahprilog prošliprokljuvavšipridjev radniprokljuvaopridjev trpniprokljuvan b grijati-grijem Glagoli s dvosložnom infinitivnom osnovom i kratkosilaznimnaglaskom u infinitivu imaju taj naglasak u svim oblicima osim u imperativu gdje je uistom slogu naglasak dugosilazni U 2 3 1 jedn aorista naglasak je obično čelnoga tipa spopratnom duljinomSloženi glagoli imaju prema pravilu kratkouzlazni naglasak na prethodnom slogua u 2 3 1 jedn aorista obične su inačice s čelnim naglaskom Nesloženi su obliciglagola griati i zagrijatiprezentgrijemhellipzagrijemaoristgrijahhellipzagrijahimperfektgrijahhellipzagrijaimperativgrijhellipzagrijDrugi su glagoli npr kajati se - kajem se lajati - lajem stajati - stajem (zastajati)sijati - sijem trajati - trajemc smijati se - smijem se Manja skupina nesloženih glagola imakratkouzlazni naglasak u infinitivu i u nekim drugim oblicima osim u 2 3 1 jednaorista i oba pridjeva gdje je čelni naglasak s popratnom duljinom i u imperativu gdje

16

je dugouzlazni Prezentski su nastavci s duljinom i bez njeSloženice imaju kratkouzlazni naglasak na istom mjestu prema dugosilaznomnaglasku nesloženih glagola imaju duljinu s naglaskom krtakouzlazni na predmetku U 2 3 1 jednaorista i pridjevima naglasak je čelniUzorci suinfinitivsmijati sehellipnasmijati seprezentsmijem sehellipnasmijem seaoristsmijah sehellipnasmijah seimperfektsmijah seimperativsmij sehellipnasmij sepri sadsmijući sepri prošlismijavši sehellipnasmijavši seprid radnismijao sehellipnasmijao seprid trpninemahellipnasmijanDrugi su glagoli ovoga tipa npr pojati -pojem -zapojati - zapojem

ŠESTA VRSTAŠestu vrstu čine glagoli koji tvore infinitivnu osnovu morfima ova eva iva (infinitiv na ndashoei-vati) a prezentsku (dolazi u prezentu imperativu i prilogu sadašnjem) morfomu dar-ova-ti - dar-u-jem voj-eva-ti - voj-u-jem kaz-iva-ti - kaz-u-jem itdKoji glagoli na -ivati pripadaju p e t o j vrsti Nesloženi oblici glagola trgovatiprezenttrgujemaoristtrgovahimperfekttrgovahimperativtrgujprilog sadašnjitrgujućiprilog prošlitrgovavšipridjev radnitrgovaopridjev trpnitrgovan1 Alomorf -eva- dolazi iza korijena na prednjonepčani suglasnik bičevati prijateljevatiučiteljevati itd2 N a g l a s n i su tipovi kovati - kujem trgovati - trgujem vjerovati - vjerujem napredovati - napredujem kazivati - kazujem razlikovati - razlikujema kovati - kujem Glagoli s kratkouzlaznim naglaskom u infinitivu i s kratkosilaznimu prezentu imaju uzorakinfinitivkovatiprezentkujemaoristkovahkovaimperfektkovahimperativkujkujteprilog sadašnjikujućiprilog prošlikovavšipridjev radnikovaopridjev trpnikovanU 2 3 1 jedn aorista i u pridjevima naglasci su čelni Tako i npr psovati -psujem

17

snovati - snujem štovati - štujem trovati - trujemb trgovati - trgujem Složenice tipa kovati - kUjem i drugi glagoli s osnovom od četiri i više slogova s kratkouzlaznim naglaskom na pretpredzadnjem slogu ovoga sutipaUzorak je složenoga glagolainfinitiviskovatiprezentiskujemaoristiskovahimperativiskujprilog prošliiskovavšipridjev radniiskovaopridjev trpniiskovanTako i opsovati opsujem osnovati osnujem zatrovati - zatrujem blagovati -blagujem bolovati bolujem gladovati - gladujem mirovati - mirujem putovatiputujem hajdukovati - hajdukujem junakovati -junakujem i drNeki glagoli imaju naglasne dublete npr hajdukovati - hajdukujemc vjerovati - vjerujem Glagoli s kratkosilaznim naglaskom u infinitivu imaju tajnaglasak u svim oblicima U 2 3 l jedn aorista supostoje i oblici s čelnim naglaskom ipopratnom duljinomUzorak jeprezentvjerujemaoristvjerovahimperfektvjerovahimperativvjerujprilog sadašnjivjerujućiprilog prošlivjerovavšipridjev radnivjerovanpridjev trpniTakvi su gazdovati - gazdujem milovati - milujem njegovati - njegujem radovati(se) - radujem imenovati - imenujem kiimenovati - kiimenujem prstenovati - prstenujemi drNeki glagoli imaju i naglasne dublete npr imenovati - imenujem kamenovatikamenujem d napredovati - napredujem Glagoli s kratkouzlaznim naglaskom u petom sloguod kraja riječi u infinitivu glagola bez predmetka i s predmetkom složenice od tipavjerovati - vjerujem imaju isti naglasak u svim oblicima osim u 2 3 l jedn aorista gdjeje naglasak čelnog a tipaUzorak jeprezentnapredujemaoristnapredovahimperfektnapredovahimperativnapredujprilog sadašnjinapredujućiprilog prošlinapredovavšipridjev radninapredovao (Taj glagol ima i dubletu napredovati)Tako i doručkovati - doručkujem jadikovati- jadikujem obradovati - obradujemobjedovati - objedujem uzrokovati -uzrokujem i dre kazivati - kiizujem Glagoli s dugouzlaznim naglaskom u infinitivu koji nije uprvom slogu nego je u trećem slogu od kraja imaju u prezentu kratkouzlazni naglasaku prethodnom sloguUzorak jeinfinitivkazivatiprezentkazujemaoristkazivahimperfektkazivah

18

imperativkazujprilog sadašnjikazujućiprilog prošlikazivavšipridjev radnikazivaopridjev trpnikazivanTakvih glagola ima mnogo pokazivati -pokazujem darivati - darujem dobaciati- dobacujem objavljivati- objavljujem pobjeđivati - pobjeđujem pozlaćivati -pozlaćujem svanjivati -svanjujem zadirkivali - zadirkujem zamjenjivati - zamjenjujemoplakivali -oplakujem strovaljivati - strovaljujem istovarivati - istovarujemopamećivati- opamećujem itdf razlikovati --razlikujem Glagoli s dugouzlaznim naglaskom na petom slogu od kraj a imaju taj naglasak u svim oblicimaUzorakinfinitiv razlikovatiprezent razlikujem razlikujuaorist razlikovah 2 3 razlikova razlikovaše i razlikovašeimperfekt razlikovah razlikovahuimperativ razlikujprilog sadašnji razlikujućiprilog prošli razlikovavšipridjev radni razlikovao razlikovala pridjev trpni razlikovan razlikovana itdTakvi su glagoli nalikovati - nalikujem posavjetovati -posavjetujem prilikovatiprilikujem zavjetovati - zavjetujem i dr

19

aoristljubihljubiimperfektljubljahhellipljubljahuimperativljubiljubimoprilog sadašnjiljubećiprilog prošliljubivšipridjev radniljubioljubilapridjev trpniljubljenljubljenaTako i baciti - biicim braniti branim graditi - gradim hvaliti - hvalim d tumačiti - tumačim Složeni glagoli tipa c kao i glagoli s trosložnom infinitivnomosnovom mijenjaju se

prezenttumačimtumačeaoristtumačihimperfekttumačahhelliptumačahuimperativtumačitumačimoprilog sadašnjitumačećiprilog prošlitumačivšipridjev radnitumačiopridjev trpnitumačentumačenaTako i zabaciti- zabacim poljubiti - poljubim jednačiti -jednačim i dr Bezobzira na broj slogova naglasak je na istom mjestu a u 2 3 1 jedn aorista uvijek jekratkosilazni čelnoga tipa s dužinom u zadnjem slogu protumačiti - protumačim -protumačih -protumači ispozabraniti - ispozdbranim - ispozabranih -ispozabranl e žuriti - žurim U skupini glagola s dvosložnom infinitivnom osnovom i dugouzlaznimnaglaskom u prvom slogu osnove naglasak se mijenja samo u 2 3 l jednaorista i to tako da nesloženi glagoli imaju dugosilazni naglasak a složeni kratkosilazninaglasak čelnoga tipa i dužinu u zadnjem slogu žuriti ndash žurim- žurih - žuri - žuri -žurismo požuriti -požurim -požurih -požuri -požuri - požuriše i požuriše Takvisu curiti - curim gnjiliti - gnjilim i dr

PETA VRSTAP e t o j vrsti pripadaju oni glagoli kojima infinitivna osnova ima morf a (infinitiv na-ati) osim onih koji u prezentu imaju nastavke s morfom i (v 2 razred t r e ć e vrste)Ovoj vrsti upravo 1 razredu pripadaju neki glagoli na -evati i -irati koji inače iduII VL vrstu Prema tvorbi prezenta glagoli te vrste svrstavaju se u četiri razreda

Prvi razredU 1 razredu glagoli su koji imaju prezentske nastavke s morfom a (am ) Pripadaju mu između ostaloga glagoli na -ijevati (npr polijevati - polijevam)-ivati i to a) koji su nastali sufiksom -va- (dakle gdje -i- pripada korijenu) nprdobivati prebivati pokrivati umirati počivati b) izvedenice od tkati (npr otkivati -otkivam) c) nastali od glagola š e s t e vrste npr darivati laquo darovati) - darivampotkivati ( ltpotkovati) - potkivam osnivati ( ltosnovati) - osnivamNeki glagoli idu u 1 i 2 razred ali se prezent na -am i -jem ne upotrebljavapodjednako npr štipati - štipijem i štipam škakljati škakljem i škakljamNesvršeni glagoli tipa odiz-abirati imaju dva naglasna lika npr izabiratiizabirem i izabirati - izabiram Nesloženi oblici glagola pitatiprezentpitampitašhellippitamoaoristpitah2i 3 Pitapitasmopitasteimperfektpitahprilog sadašnjipitajućiprilog prošlipitavši

11

pridjev radnipitaopridjev trpnipitanpitana1 a Glagoli dati znati imati u nekim oblicima imaju dvojake likove s dubletnim osnovama da- i dad- im- i imad-oGlagol dati tvori prezent i prema d r u g o j vrstiOblici suPresentdamdatedademdadui dadnemdadnuhellipimam I imadnemimaduhellipznamznamoznateznajznademznaduaoristdahdadadasmodadehellipimahimadohimadehellipznahznaznaznasmo I znadihznadeimperfektdahdaše I dadijahdadijašehelliphellipimahimaše I imadijahimadijašehellipznahznaše I znadijahznadijašeimperativdaj I dadnihellipimajimadnihellipznajznadipril saddajucihellipimajucihellipznajucipri prošlidavšidadnuvšihellipimavšihellipznavšiprid radnidaodalahelliphellipimaoimalahelliphellipznaoznalaprid trpnidandanarj(dat data)hellipznanznanai rjeđeSloženice od tih glagola sprežu seinfinitiv dodatihelliphellip nematihelliphellip saznatiprezent dodam dodamohelliphelliphellip nemamnemajuhelliphelliphellip Saznamsaznamoaorist dodah 2 i 3 Dodahelliphelliphelliphellip nemah 2 i 3 helliphelliphellipsaznah 2 i 3

imperfekt nemah i nemađahimperativ dodaj i dodadni helliphelliphellipnemaj helliphellipsaznaj i saznadipri sad nemajućipri proš dodavši hellipnemavši helliphellipsaznavšipri radni dodaododala nemaonemala saznao saznala prid trpni dodan dodana bull saznan saznana 2 Glagol stati (i složenice) ima u prezentu i imperativu alternantu osnove premad r u g o j vrsti u aoristu dvije dubletne osnove sta- i stad- a u ostalim oblicima dolazialternanta sta-prezent stamenstanuhellip Nestanemnestanuaorist stah sta sta stasmo nestah nesta nesta nestasmo imperativ stani stanimo stanite helliphelliphellipnestan i nestaj pril proš stavši helliphelliphellipnestavšiprid radni stao stala nestao nestala 3 Glagol tkati ima oblikeprezenttkamhelliptamo tkatehelliptkemotketeaoristtkahtkatkaimperfekttkahtkašeimperativtkajtkajmoprilog sadašnjitkajućitkućiprilog prošlitkavšipridjev radnitkaotkalapridjev trpnitkantkana4 N a g I a s n i su tipovi pitati - pitam spašavati - spašavam igrati - igramzaigrati - zaigram jačati -jačam komadati - komadam kuhati - kuham zakuhati -zakuhama pitati - pitam U tome razredu (kao i u cijeloj vrsti) glagoli s dvosložnominfinitivnom osnovom s dugouzlaznim naglaskom u prvom slogu osnove u infinitivuimaju u prezentu dugosilazni naglasak To ih u naglasku povezuje s glagolima tipa baciti -bacimiz četvrte vrste ali je raspodjela naglasaka dugouzlaznog I dugosilaznog nešto drukčija Takvi su također čuvati- čuvam kupati - kupam spavati - spavam i drb spašavati - spašavam Glagoli kojima dugouzlazni naglasak nije u prvom slogu infinitiva (uvijek je u trećem od kraja) zadržavaju taj naglasak u onim oblicima ukojima i glagoli tipa pitati - pitam U oblicima u kojima taj tip ima dugosilazni naglasak glagoli

12

imaju kratkouzlazni naglasak na prethodnom slogu a prema dugosilaznom imaju duljinu U 2 3 ljedn aorista i tih glagola običniji je čelni naglasakUzorak jeprezentspašavamaoristspašavahimperfektspašavahimperativspašavajprilog sadašnjispašavajućiprilog prošlispašavavšipridjev radnispašavaopridjev trpnispašavanspašavao spašavala spašavan spašavana Takvi su i dobivati - dobivam lišavati - lišavam odobravati - odobravam razumijevatic igrati - igram Glagoli s dvosložnom infinitivnom osnovom i s naglaskom kratkouzlaznimprvom slogu infinitiva i s naglaskom kratkosilaznim u prezentu imaju raspodjelu silaznih i uzlaznihnaglasaka istu kao glagoli s dugim korijenom tipa pitati -pitaminfinitiv igratiprezent igramaorist igrahimperfekt igrahigrašeimperativigrajigrajmoprilog sadašnji igrajući prilog prošli igravšipridjev radni igrao igrala pridjev trpni igranTakvi su i glagoli kopati ndash kopam češljati - češljam d zaigrati - zaigram Složenice tipa e c imaju prema naglasku krtakosilaznom nesloženih glagola taj naglasak na istome mjestu a prema naglasku dugouzlaznom imaju kratkouzlazni u prethodnomslogu osim u 2 3 l jedn aorista i oba pridjeva gdje imaju čelni naglasak s dugimzadnjim slogominfinitivzaigratiprezentzaigramaoristzaigrahimperativzaigrajprilog prošlizaigravšipridjev radnizaigraopridjev trpnizaigran ejačati -jačam Glagoli s dvosložnom infinitivnom osnovom s naglaskom u istomslogu infinitiva i prezenta imaju taj naglasak u svim oblicima osim u 2 3 l jedn aoristai pridjevu trpnom gdje imaju čelni naglasak s dugim zadnjim slogominfinitivjačatiprezentjačamaoristjačahimperfektjačahimperativjačajprilog sadašnjijačajućiprilog prošlijačavšipridjev radnijačaopridjev trpnijačan f komadati - komadam Složenice glagola tipa jačati - jačam kao i svi glagoli s

13

trosložnom infinitivnom osnovom i kratkouzlaznim naglaskom u trećem slogu od kraja imaju istinaglasak u svim oblicima osim u 2 3 1 jedn aorista i oba pridjeva gdje imaju kratkosilazninaglasak čelnoga tipa s dugim zadnjim slogominfinitive(is)komadatihelliphellippročitatiprezent (is)komadamhellippročitamaorist iskomadahhellippročitahimperativ iskomadajpročitajimperfectkomadahprilsadašnjikomadajućipri prošli (is)komadavšihellippročitavšiprid radni komadaopročitaoprid trpni komadanpročitan

Drugi razredDrugi razred čine glagoli s morfom e u prezentskim nastavcima i s jotiranom osnovom u prezentu imperativu i prilogu sadašnjem glodati glođem lagati - lažemdihati - dišem micati -mičem vezati -vežem brisati- brišem zobati - zobljem sipati- Sipljem drijemati - drijemljem dozivati - dozivljemNesloženi oblici glagola pisati glaseprezentpišemaoristpisahimperfektpisahimperativpišiprilog sadašnjipišućiprilog prošlipisavšipridjev radnipisaopridjev trpnipisan1 Neki glagoli sprežu se po 1 i po 2 razredu gibati - gibam i gibljem dozivati - dozivam i dozivljem drijemati - drijemam i drijemljem pljeskati - pljeskam i plješćemsipati sipam i sipljem sisati sisam i sišem šetati - šetam i šećem zidati zidam iziđem uzimati - uzimam i Uzimljem i dr2 Glagol iskati ima prezent išćem išću (razg) i Ištem lštu (viši stil)3 Glagoli dahtati i drhtati imaju prezent dašćem dašću dršćem dršćuN a g l a s n i su tipovi pisati- pišem srkUutati - srkućem metati -mećem micati -mičema pisati - pišem Glagola ovoga naglasnoga tipa ima dosta Takvi su npr disatidišem nizati - nižem skakati - skačem vezati - vežem vikati -vičem idr Ovaj tip odgovara tipu pitati -pitamSloženice tih glagola imaju dugouzlazni naglasak u istom slogu a prema dugosilaznomnaglasku prema pravilu o prenošenju naglaska imaju dužinu na mjestu silaznognaglaska i kratkouzlazni naglasak u prethodnom slogu U 2 3 L jedn aorista obično ječelni naglasak n ap is a t i - napišem - napisah - napisa i naplsa - napisan p o k az a ti - pokažem zavezati - zavežem itdb srkutati-srkućem Glagoli s trosložnom infinitivnom osnovom i s kratkouzlaznim naglaskom u drugom slogu osnove u infinitivu imaju u prezentu imperfektu i uprilogu sadašnjem isti naglasak u prethodnom slogu U 2 3 1 jedn aorista i u pridjevutrpnom imaju kratkosilazni naglasak čelnoga tipa što se vidi iz uzorkainfinitivsrkutatiprezentsrkućemaoristsrkutahimperfektsrkutahimperativsrkućiprilog sadašnjisrkućićiprilog prošli srkutavšipridjev radni srkutao

14

pridjev trpni sfkutanTakvi su glagoli cvrkutati - cvrkućem cvokotati - cvokoćem skakutatiskakućem i dr c metati - mećem Nesloženi glagoli s dvosložnom infinitivnom osnovom i skratkouzlaznim naglaskom u prvom slogu infinitiva imaju kratkosilazni naglasak uprezentu u imperfektu prilogu sadašnjem i pridjevu trpnom U 2 3 L jedn aorista upridjevu radnom dubletni su oblici s naglaskom infinitiva i s čelnim naglaskominfinitiv metatiprezent mećem mećuaorist metah metii i metaimperfekt metah metašeimperativ meći mećiteprilog sadašnji mećući i mećućiprilog prošli metavšipridjev radni metao metala i metao metala pridjev trpni metan metana itdIstog su tipa glodati -glođem lagati ndash lsžrm šaptati - šapćem zobati - zobljem i drNeki od tih glagola nemaju dubletne naglasne likove u pridjevu radnom nprglagolu lagati - lažem pridjev radni glasi samo lagao i lagalad micati - mičem Glagoli s kratkosilaznim naglaskom u infinitivu imaju istinaglasak u svim oblicima a u 2 3 1 jedn aorista čelni naglasak uz dug zadnji slogmicati-mičem-micadizatidižem-dizajahatijašemjahaSloženice imaju prema pravilima o prenošenju naglasaka kratkouzlazni naglasakII prethodnom slogu osim u 2 3 1 jedn aorista gdje je opet kratkosilazni čelninaglasak uz dužinu zadnjega sloga pomicati -pomičem -pomica uzjahati Uzjašem- uzjaha namazati - namažem - namaza oplakati oplačem - oplaka itd

Treći razredU prezentskim nastavcima dolazi morf ndashe Dvije su skupine glagola U p r v ojkorijen ima fonemski isti morf u objema osnovama Čine je glagoli derati - derem (h )rvatise - (h )rvem se orati - orem revati - revem žderati -žderem i njihove složeniceU d r u g o j su skupini glagoli kojima korijenski alomorf u infinitivnoj osnovi imadva suglasnika a alomorfu u prezentskoj je osnova proširena samoglasnikom međunjima U tri korijena suglasnici su isti u oba alomorfa brati - berem prati -perem zvati - zovem U dva glagola i oni alterniraju a alomorfi su daklesupletivni gnati - ženem slati - šaljemNesloženi oblici glagola pratiprezentperemaoristprahimperfektprahimperativperiprilog sadašnjiperućiprilog prošlipravšipridjev radnipraopridjev trpnipran1 Glagol gnati ima prezent ženem - ženeš - žene - ženemo - ženete - ženu i običnije gnam gnaju imp ženi - ženimo - ženite i gnaj - gnajmo - gnajte prilogsadašnji ženući i gnajući Složenice također imaju dubletne oblike izagnati - iženem iob izgnam- iženi izgnaj izagnaj itd2 Glagol slati ima prezent šaljem šalju i (zast) šljem šlju I složenice imajudublete poslati - (zast) pošljem pošlju i pošaljem pošalju3 N a g l a s a k je glagola prve skupine po tipu c 2 razreda ove vrste (metati -mećem)

Četvrti razred

15

Četvrti razred čine glagoli s infiksima -j(a)- i -v(a)- u infinitivnoj osnovi (infinitiv na -jati -vati) Prezentska osnova (dolazi u prezentu imperativu i prilogu sadašnjem)nema sufiksa a nastavci uz nju počinju s j npr si-ja-ti - si-jem klju-va-ti - klju-jemNesloženi oblici glagola klju vatiprezentkljujemaoristkljuvahimperfektkljuvahimperativkljujprilog sadašnjikljujućiprilog prošlikljuvavšipridjev radnikljuvaopridjev trpnikljuvan1 Glagol davati i složenice od njega tvore oblike od dviju alternanti dava prema 1 razredu i da prema ovomeSlično se sprežu i glagoli s osnovom znaznava npr doznavati poznavatipriznavatiNesloženi su oblici glagola davati i poznavatiprezent dajem i dajem hellipdaju i daju helliphelliphelliphellippoznajem poznajuaorist davah 2 i 3 dava helliphelliphellip poznavah I poznavaimperfekt davah i davah poznavah poznavaše imperativ daj i davaj hellippoznavaj pril sadaš dajući helliphelliphellip poznajući i poznavajućipri prošli davavšihelliphelliphelliphelliphelliphellip poznavavšiprid radni davao davala poznavao poznavala prid trpni davan davana poznavan poznavana 2 N a g l a s n i su tipovi kljuvati - kljujem grIjati - grijem smijati se - smijem se a klju vati - kljujem Uzorak sprezanja v naprijed Istoga su naglasnoga tipaglagoli brijati - brijem bljuvati - bljujem pljuvati -pljujem i drSloženi glagoli imaju prema silaznim naglascima nesloženih kratkouzlazni napredmetku na mjestu dugosilaznog naglaska duljinu osim u 2 3 1 jedn aorista i oba pridjeva gdjeje čelni naglasak s popratnim duljinamaUzorak je infinitivprokljuvatiprezentprokljujemaoristprokljuvahprilog prošliprokljuvavšipridjev radniprokljuvaopridjev trpniprokljuvan b grijati-grijem Glagoli s dvosložnom infinitivnom osnovom i kratkosilaznimnaglaskom u infinitivu imaju taj naglasak u svim oblicima osim u imperativu gdje je uistom slogu naglasak dugosilazni U 2 3 1 jedn aorista naglasak je obično čelnoga tipa spopratnom duljinomSloženi glagoli imaju prema pravilu kratkouzlazni naglasak na prethodnom slogua u 2 3 1 jedn aorista obične su inačice s čelnim naglaskom Nesloženi su obliciglagola griati i zagrijatiprezentgrijemhellipzagrijemaoristgrijahhellipzagrijahimperfektgrijahhellipzagrijaimperativgrijhellipzagrijDrugi su glagoli npr kajati se - kajem se lajati - lajem stajati - stajem (zastajati)sijati - sijem trajati - trajemc smijati se - smijem se Manja skupina nesloženih glagola imakratkouzlazni naglasak u infinitivu i u nekim drugim oblicima osim u 2 3 1 jednaorista i oba pridjeva gdje je čelni naglasak s popratnom duljinom i u imperativu gdje

16

je dugouzlazni Prezentski su nastavci s duljinom i bez njeSloženice imaju kratkouzlazni naglasak na istom mjestu prema dugosilaznomnaglasku nesloženih glagola imaju duljinu s naglaskom krtakouzlazni na predmetku U 2 3 1 jednaorista i pridjevima naglasak je čelniUzorci suinfinitivsmijati sehellipnasmijati seprezentsmijem sehellipnasmijem seaoristsmijah sehellipnasmijah seimperfektsmijah seimperativsmij sehellipnasmij sepri sadsmijući sepri prošlismijavši sehellipnasmijavši seprid radnismijao sehellipnasmijao seprid trpninemahellipnasmijanDrugi su glagoli ovoga tipa npr pojati -pojem -zapojati - zapojem

ŠESTA VRSTAŠestu vrstu čine glagoli koji tvore infinitivnu osnovu morfima ova eva iva (infinitiv na ndashoei-vati) a prezentsku (dolazi u prezentu imperativu i prilogu sadašnjem) morfomu dar-ova-ti - dar-u-jem voj-eva-ti - voj-u-jem kaz-iva-ti - kaz-u-jem itdKoji glagoli na -ivati pripadaju p e t o j vrsti Nesloženi oblici glagola trgovatiprezenttrgujemaoristtrgovahimperfekttrgovahimperativtrgujprilog sadašnjitrgujućiprilog prošlitrgovavšipridjev radnitrgovaopridjev trpnitrgovan1 Alomorf -eva- dolazi iza korijena na prednjonepčani suglasnik bičevati prijateljevatiučiteljevati itd2 N a g l a s n i su tipovi kovati - kujem trgovati - trgujem vjerovati - vjerujem napredovati - napredujem kazivati - kazujem razlikovati - razlikujema kovati - kujem Glagoli s kratkouzlaznim naglaskom u infinitivu i s kratkosilaznimu prezentu imaju uzorakinfinitivkovatiprezentkujemaoristkovahkovaimperfektkovahimperativkujkujteprilog sadašnjikujućiprilog prošlikovavšipridjev radnikovaopridjev trpnikovanU 2 3 1 jedn aorista i u pridjevima naglasci su čelni Tako i npr psovati -psujem

17

snovati - snujem štovati - štujem trovati - trujemb trgovati - trgujem Složenice tipa kovati - kUjem i drugi glagoli s osnovom od četiri i više slogova s kratkouzlaznim naglaskom na pretpredzadnjem slogu ovoga sutipaUzorak je složenoga glagolainfinitiviskovatiprezentiskujemaoristiskovahimperativiskujprilog prošliiskovavšipridjev radniiskovaopridjev trpniiskovanTako i opsovati opsujem osnovati osnujem zatrovati - zatrujem blagovati -blagujem bolovati bolujem gladovati - gladujem mirovati - mirujem putovatiputujem hajdukovati - hajdukujem junakovati -junakujem i drNeki glagoli imaju naglasne dublete npr hajdukovati - hajdukujemc vjerovati - vjerujem Glagoli s kratkosilaznim naglaskom u infinitivu imaju tajnaglasak u svim oblicima U 2 3 l jedn aorista supostoje i oblici s čelnim naglaskom ipopratnom duljinomUzorak jeprezentvjerujemaoristvjerovahimperfektvjerovahimperativvjerujprilog sadašnjivjerujućiprilog prošlivjerovavšipridjev radnivjerovanpridjev trpniTakvi su gazdovati - gazdujem milovati - milujem njegovati - njegujem radovati(se) - radujem imenovati - imenujem kiimenovati - kiimenujem prstenovati - prstenujemi drNeki glagoli imaju i naglasne dublete npr imenovati - imenujem kamenovatikamenujem d napredovati - napredujem Glagoli s kratkouzlaznim naglaskom u petom sloguod kraja riječi u infinitivu glagola bez predmetka i s predmetkom složenice od tipavjerovati - vjerujem imaju isti naglasak u svim oblicima osim u 2 3 l jedn aorista gdjeje naglasak čelnog a tipaUzorak jeprezentnapredujemaoristnapredovahimperfektnapredovahimperativnapredujprilog sadašnjinapredujućiprilog prošlinapredovavšipridjev radninapredovao (Taj glagol ima i dubletu napredovati)Tako i doručkovati - doručkujem jadikovati- jadikujem obradovati - obradujemobjedovati - objedujem uzrokovati -uzrokujem i dre kazivati - kiizujem Glagoli s dugouzlaznim naglaskom u infinitivu koji nije uprvom slogu nego je u trećem slogu od kraja imaju u prezentu kratkouzlazni naglasaku prethodnom sloguUzorak jeinfinitivkazivatiprezentkazujemaoristkazivahimperfektkazivah

18

imperativkazujprilog sadašnjikazujućiprilog prošlikazivavšipridjev radnikazivaopridjev trpnikazivanTakvih glagola ima mnogo pokazivati -pokazujem darivati - darujem dobaciati- dobacujem objavljivati- objavljujem pobjeđivati - pobjeđujem pozlaćivati -pozlaćujem svanjivati -svanjujem zadirkivali - zadirkujem zamjenjivati - zamjenjujemoplakivali -oplakujem strovaljivati - strovaljujem istovarivati - istovarujemopamećivati- opamećujem itdf razlikovati --razlikujem Glagoli s dugouzlaznim naglaskom na petom slogu od kraj a imaju taj naglasak u svim oblicimaUzorakinfinitiv razlikovatiprezent razlikujem razlikujuaorist razlikovah 2 3 razlikova razlikovaše i razlikovašeimperfekt razlikovah razlikovahuimperativ razlikujprilog sadašnji razlikujućiprilog prošli razlikovavšipridjev radni razlikovao razlikovala pridjev trpni razlikovan razlikovana itdTakvi su glagoli nalikovati - nalikujem posavjetovati -posavjetujem prilikovatiprilikujem zavjetovati - zavjetujem i dr

19

pridjev radnipitaopridjev trpnipitanpitana1 a Glagoli dati znati imati u nekim oblicima imaju dvojake likove s dubletnim osnovama da- i dad- im- i imad-oGlagol dati tvori prezent i prema d r u g o j vrstiOblici suPresentdamdatedademdadui dadnemdadnuhellipimam I imadnemimaduhellipznamznamoznateznajznademznaduaoristdahdadadasmodadehellipimahimadohimadehellipznahznaznaznasmo I znadihznadeimperfektdahdaše I dadijahdadijašehelliphellipimahimaše I imadijahimadijašehellipznahznaše I znadijahznadijašeimperativdaj I dadnihellipimajimadnihellipznajznadipril saddajucihellipimajucihellipznajucipri prošlidavšidadnuvšihellipimavšihellipznavšiprid radnidaodalahelliphellipimaoimalahelliphellipznaoznalaprid trpnidandanarj(dat data)hellipznanznanai rjeđeSloženice od tih glagola sprežu seinfinitiv dodatihelliphellip nematihelliphellip saznatiprezent dodam dodamohelliphelliphellip nemamnemajuhelliphelliphellip Saznamsaznamoaorist dodah 2 i 3 Dodahelliphelliphelliphellip nemah 2 i 3 helliphelliphellipsaznah 2 i 3

imperfekt nemah i nemađahimperativ dodaj i dodadni helliphelliphellipnemaj helliphellipsaznaj i saznadipri sad nemajućipri proš dodavši hellipnemavši helliphellipsaznavšipri radni dodaododala nemaonemala saznao saznala prid trpni dodan dodana bull saznan saznana 2 Glagol stati (i složenice) ima u prezentu i imperativu alternantu osnove premad r u g o j vrsti u aoristu dvije dubletne osnove sta- i stad- a u ostalim oblicima dolazialternanta sta-prezent stamenstanuhellip Nestanemnestanuaorist stah sta sta stasmo nestah nesta nesta nestasmo imperativ stani stanimo stanite helliphelliphellipnestan i nestaj pril proš stavši helliphelliphellipnestavšiprid radni stao stala nestao nestala 3 Glagol tkati ima oblikeprezenttkamhelliptamo tkatehelliptkemotketeaoristtkahtkatkaimperfekttkahtkašeimperativtkajtkajmoprilog sadašnjitkajućitkućiprilog prošlitkavšipridjev radnitkaotkalapridjev trpnitkantkana4 N a g I a s n i su tipovi pitati - pitam spašavati - spašavam igrati - igramzaigrati - zaigram jačati -jačam komadati - komadam kuhati - kuham zakuhati -zakuhama pitati - pitam U tome razredu (kao i u cijeloj vrsti) glagoli s dvosložnominfinitivnom osnovom s dugouzlaznim naglaskom u prvom slogu osnove u infinitivuimaju u prezentu dugosilazni naglasak To ih u naglasku povezuje s glagolima tipa baciti -bacimiz četvrte vrste ali je raspodjela naglasaka dugouzlaznog I dugosilaznog nešto drukčija Takvi su također čuvati- čuvam kupati - kupam spavati - spavam i drb spašavati - spašavam Glagoli kojima dugouzlazni naglasak nije u prvom slogu infinitiva (uvijek je u trećem od kraja) zadržavaju taj naglasak u onim oblicima ukojima i glagoli tipa pitati - pitam U oblicima u kojima taj tip ima dugosilazni naglasak glagoli

12

imaju kratkouzlazni naglasak na prethodnom slogu a prema dugosilaznom imaju duljinu U 2 3 ljedn aorista i tih glagola običniji je čelni naglasakUzorak jeprezentspašavamaoristspašavahimperfektspašavahimperativspašavajprilog sadašnjispašavajućiprilog prošlispašavavšipridjev radnispašavaopridjev trpnispašavanspašavao spašavala spašavan spašavana Takvi su i dobivati - dobivam lišavati - lišavam odobravati - odobravam razumijevatic igrati - igram Glagoli s dvosložnom infinitivnom osnovom i s naglaskom kratkouzlaznimprvom slogu infinitiva i s naglaskom kratkosilaznim u prezentu imaju raspodjelu silaznih i uzlaznihnaglasaka istu kao glagoli s dugim korijenom tipa pitati -pitaminfinitiv igratiprezent igramaorist igrahimperfekt igrahigrašeimperativigrajigrajmoprilog sadašnji igrajući prilog prošli igravšipridjev radni igrao igrala pridjev trpni igranTakvi su i glagoli kopati ndash kopam češljati - češljam d zaigrati - zaigram Složenice tipa e c imaju prema naglasku krtakosilaznom nesloženih glagola taj naglasak na istome mjestu a prema naglasku dugouzlaznom imaju kratkouzlazni u prethodnomslogu osim u 2 3 l jedn aorista i oba pridjeva gdje imaju čelni naglasak s dugimzadnjim slogominfinitivzaigratiprezentzaigramaoristzaigrahimperativzaigrajprilog prošlizaigravšipridjev radnizaigraopridjev trpnizaigran ejačati -jačam Glagoli s dvosložnom infinitivnom osnovom s naglaskom u istomslogu infinitiva i prezenta imaju taj naglasak u svim oblicima osim u 2 3 l jedn aoristai pridjevu trpnom gdje imaju čelni naglasak s dugim zadnjim slogominfinitivjačatiprezentjačamaoristjačahimperfektjačahimperativjačajprilog sadašnjijačajućiprilog prošlijačavšipridjev radnijačaopridjev trpnijačan f komadati - komadam Složenice glagola tipa jačati - jačam kao i svi glagoli s

13

trosložnom infinitivnom osnovom i kratkouzlaznim naglaskom u trećem slogu od kraja imaju istinaglasak u svim oblicima osim u 2 3 1 jedn aorista i oba pridjeva gdje imaju kratkosilazninaglasak čelnoga tipa s dugim zadnjim slogominfinitive(is)komadatihelliphellippročitatiprezent (is)komadamhellippročitamaorist iskomadahhellippročitahimperativ iskomadajpročitajimperfectkomadahprilsadašnjikomadajućipri prošli (is)komadavšihellippročitavšiprid radni komadaopročitaoprid trpni komadanpročitan

Drugi razredDrugi razred čine glagoli s morfom e u prezentskim nastavcima i s jotiranom osnovom u prezentu imperativu i prilogu sadašnjem glodati glođem lagati - lažemdihati - dišem micati -mičem vezati -vežem brisati- brišem zobati - zobljem sipati- Sipljem drijemati - drijemljem dozivati - dozivljemNesloženi oblici glagola pisati glaseprezentpišemaoristpisahimperfektpisahimperativpišiprilog sadašnjipišućiprilog prošlipisavšipridjev radnipisaopridjev trpnipisan1 Neki glagoli sprežu se po 1 i po 2 razredu gibati - gibam i gibljem dozivati - dozivam i dozivljem drijemati - drijemam i drijemljem pljeskati - pljeskam i plješćemsipati sipam i sipljem sisati sisam i sišem šetati - šetam i šećem zidati zidam iziđem uzimati - uzimam i Uzimljem i dr2 Glagol iskati ima prezent išćem išću (razg) i Ištem lštu (viši stil)3 Glagoli dahtati i drhtati imaju prezent dašćem dašću dršćem dršćuN a g l a s n i su tipovi pisati- pišem srkUutati - srkućem metati -mećem micati -mičema pisati - pišem Glagola ovoga naglasnoga tipa ima dosta Takvi su npr disatidišem nizati - nižem skakati - skačem vezati - vežem vikati -vičem idr Ovaj tip odgovara tipu pitati -pitamSloženice tih glagola imaju dugouzlazni naglasak u istom slogu a prema dugosilaznomnaglasku prema pravilu o prenošenju naglaska imaju dužinu na mjestu silaznognaglaska i kratkouzlazni naglasak u prethodnom slogu U 2 3 L jedn aorista obično ječelni naglasak n ap is a t i - napišem - napisah - napisa i naplsa - napisan p o k az a ti - pokažem zavezati - zavežem itdb srkutati-srkućem Glagoli s trosložnom infinitivnom osnovom i s kratkouzlaznim naglaskom u drugom slogu osnove u infinitivu imaju u prezentu imperfektu i uprilogu sadašnjem isti naglasak u prethodnom slogu U 2 3 1 jedn aorista i u pridjevutrpnom imaju kratkosilazni naglasak čelnoga tipa što se vidi iz uzorkainfinitivsrkutatiprezentsrkućemaoristsrkutahimperfektsrkutahimperativsrkućiprilog sadašnjisrkućićiprilog prošli srkutavšipridjev radni srkutao

14

pridjev trpni sfkutanTakvi su glagoli cvrkutati - cvrkućem cvokotati - cvokoćem skakutatiskakućem i dr c metati - mećem Nesloženi glagoli s dvosložnom infinitivnom osnovom i skratkouzlaznim naglaskom u prvom slogu infinitiva imaju kratkosilazni naglasak uprezentu u imperfektu prilogu sadašnjem i pridjevu trpnom U 2 3 L jedn aorista upridjevu radnom dubletni su oblici s naglaskom infinitiva i s čelnim naglaskominfinitiv metatiprezent mećem mećuaorist metah metii i metaimperfekt metah metašeimperativ meći mećiteprilog sadašnji mećući i mećućiprilog prošli metavšipridjev radni metao metala i metao metala pridjev trpni metan metana itdIstog su tipa glodati -glođem lagati ndash lsžrm šaptati - šapćem zobati - zobljem i drNeki od tih glagola nemaju dubletne naglasne likove u pridjevu radnom nprglagolu lagati - lažem pridjev radni glasi samo lagao i lagalad micati - mičem Glagoli s kratkosilaznim naglaskom u infinitivu imaju istinaglasak u svim oblicima a u 2 3 1 jedn aorista čelni naglasak uz dug zadnji slogmicati-mičem-micadizatidižem-dizajahatijašemjahaSloženice imaju prema pravilima o prenošenju naglasaka kratkouzlazni naglasakII prethodnom slogu osim u 2 3 1 jedn aorista gdje je opet kratkosilazni čelninaglasak uz dužinu zadnjega sloga pomicati -pomičem -pomica uzjahati Uzjašem- uzjaha namazati - namažem - namaza oplakati oplačem - oplaka itd

Treći razredU prezentskim nastavcima dolazi morf ndashe Dvije su skupine glagola U p r v ojkorijen ima fonemski isti morf u objema osnovama Čine je glagoli derati - derem (h )rvatise - (h )rvem se orati - orem revati - revem žderati -žderem i njihove složeniceU d r u g o j su skupini glagoli kojima korijenski alomorf u infinitivnoj osnovi imadva suglasnika a alomorfu u prezentskoj je osnova proširena samoglasnikom međunjima U tri korijena suglasnici su isti u oba alomorfa brati - berem prati -perem zvati - zovem U dva glagola i oni alterniraju a alomorfi su daklesupletivni gnati - ženem slati - šaljemNesloženi oblici glagola pratiprezentperemaoristprahimperfektprahimperativperiprilog sadašnjiperućiprilog prošlipravšipridjev radnipraopridjev trpnipran1 Glagol gnati ima prezent ženem - ženeš - žene - ženemo - ženete - ženu i običnije gnam gnaju imp ženi - ženimo - ženite i gnaj - gnajmo - gnajte prilogsadašnji ženući i gnajući Složenice također imaju dubletne oblike izagnati - iženem iob izgnam- iženi izgnaj izagnaj itd2 Glagol slati ima prezent šaljem šalju i (zast) šljem šlju I složenice imajudublete poslati - (zast) pošljem pošlju i pošaljem pošalju3 N a g l a s a k je glagola prve skupine po tipu c 2 razreda ove vrste (metati -mećem)

Četvrti razred

15

Četvrti razred čine glagoli s infiksima -j(a)- i -v(a)- u infinitivnoj osnovi (infinitiv na -jati -vati) Prezentska osnova (dolazi u prezentu imperativu i prilogu sadašnjem)nema sufiksa a nastavci uz nju počinju s j npr si-ja-ti - si-jem klju-va-ti - klju-jemNesloženi oblici glagola klju vatiprezentkljujemaoristkljuvahimperfektkljuvahimperativkljujprilog sadašnjikljujućiprilog prošlikljuvavšipridjev radnikljuvaopridjev trpnikljuvan1 Glagol davati i složenice od njega tvore oblike od dviju alternanti dava prema 1 razredu i da prema ovomeSlično se sprežu i glagoli s osnovom znaznava npr doznavati poznavatipriznavatiNesloženi su oblici glagola davati i poznavatiprezent dajem i dajem hellipdaju i daju helliphelliphelliphellippoznajem poznajuaorist davah 2 i 3 dava helliphelliphellip poznavah I poznavaimperfekt davah i davah poznavah poznavaše imperativ daj i davaj hellippoznavaj pril sadaš dajući helliphelliphellip poznajući i poznavajućipri prošli davavšihelliphelliphelliphelliphelliphellip poznavavšiprid radni davao davala poznavao poznavala prid trpni davan davana poznavan poznavana 2 N a g l a s n i su tipovi kljuvati - kljujem grIjati - grijem smijati se - smijem se a klju vati - kljujem Uzorak sprezanja v naprijed Istoga su naglasnoga tipaglagoli brijati - brijem bljuvati - bljujem pljuvati -pljujem i drSloženi glagoli imaju prema silaznim naglascima nesloženih kratkouzlazni napredmetku na mjestu dugosilaznog naglaska duljinu osim u 2 3 1 jedn aorista i oba pridjeva gdjeje čelni naglasak s popratnim duljinamaUzorak je infinitivprokljuvatiprezentprokljujemaoristprokljuvahprilog prošliprokljuvavšipridjev radniprokljuvaopridjev trpniprokljuvan b grijati-grijem Glagoli s dvosložnom infinitivnom osnovom i kratkosilaznimnaglaskom u infinitivu imaju taj naglasak u svim oblicima osim u imperativu gdje je uistom slogu naglasak dugosilazni U 2 3 1 jedn aorista naglasak je obično čelnoga tipa spopratnom duljinomSloženi glagoli imaju prema pravilu kratkouzlazni naglasak na prethodnom slogua u 2 3 1 jedn aorista obične su inačice s čelnim naglaskom Nesloženi su obliciglagola griati i zagrijatiprezentgrijemhellipzagrijemaoristgrijahhellipzagrijahimperfektgrijahhellipzagrijaimperativgrijhellipzagrijDrugi su glagoli npr kajati se - kajem se lajati - lajem stajati - stajem (zastajati)sijati - sijem trajati - trajemc smijati se - smijem se Manja skupina nesloženih glagola imakratkouzlazni naglasak u infinitivu i u nekim drugim oblicima osim u 2 3 1 jednaorista i oba pridjeva gdje je čelni naglasak s popratnom duljinom i u imperativu gdje

16

je dugouzlazni Prezentski su nastavci s duljinom i bez njeSloženice imaju kratkouzlazni naglasak na istom mjestu prema dugosilaznomnaglasku nesloženih glagola imaju duljinu s naglaskom krtakouzlazni na predmetku U 2 3 1 jednaorista i pridjevima naglasak je čelniUzorci suinfinitivsmijati sehellipnasmijati seprezentsmijem sehellipnasmijem seaoristsmijah sehellipnasmijah seimperfektsmijah seimperativsmij sehellipnasmij sepri sadsmijući sepri prošlismijavši sehellipnasmijavši seprid radnismijao sehellipnasmijao seprid trpninemahellipnasmijanDrugi su glagoli ovoga tipa npr pojati -pojem -zapojati - zapojem

ŠESTA VRSTAŠestu vrstu čine glagoli koji tvore infinitivnu osnovu morfima ova eva iva (infinitiv na ndashoei-vati) a prezentsku (dolazi u prezentu imperativu i prilogu sadašnjem) morfomu dar-ova-ti - dar-u-jem voj-eva-ti - voj-u-jem kaz-iva-ti - kaz-u-jem itdKoji glagoli na -ivati pripadaju p e t o j vrsti Nesloženi oblici glagola trgovatiprezenttrgujemaoristtrgovahimperfekttrgovahimperativtrgujprilog sadašnjitrgujućiprilog prošlitrgovavšipridjev radnitrgovaopridjev trpnitrgovan1 Alomorf -eva- dolazi iza korijena na prednjonepčani suglasnik bičevati prijateljevatiučiteljevati itd2 N a g l a s n i su tipovi kovati - kujem trgovati - trgujem vjerovati - vjerujem napredovati - napredujem kazivati - kazujem razlikovati - razlikujema kovati - kujem Glagoli s kratkouzlaznim naglaskom u infinitivu i s kratkosilaznimu prezentu imaju uzorakinfinitivkovatiprezentkujemaoristkovahkovaimperfektkovahimperativkujkujteprilog sadašnjikujućiprilog prošlikovavšipridjev radnikovaopridjev trpnikovanU 2 3 1 jedn aorista i u pridjevima naglasci su čelni Tako i npr psovati -psujem

17

snovati - snujem štovati - štujem trovati - trujemb trgovati - trgujem Složenice tipa kovati - kUjem i drugi glagoli s osnovom od četiri i više slogova s kratkouzlaznim naglaskom na pretpredzadnjem slogu ovoga sutipaUzorak je složenoga glagolainfinitiviskovatiprezentiskujemaoristiskovahimperativiskujprilog prošliiskovavšipridjev radniiskovaopridjev trpniiskovanTako i opsovati opsujem osnovati osnujem zatrovati - zatrujem blagovati -blagujem bolovati bolujem gladovati - gladujem mirovati - mirujem putovatiputujem hajdukovati - hajdukujem junakovati -junakujem i drNeki glagoli imaju naglasne dublete npr hajdukovati - hajdukujemc vjerovati - vjerujem Glagoli s kratkosilaznim naglaskom u infinitivu imaju tajnaglasak u svim oblicima U 2 3 l jedn aorista supostoje i oblici s čelnim naglaskom ipopratnom duljinomUzorak jeprezentvjerujemaoristvjerovahimperfektvjerovahimperativvjerujprilog sadašnjivjerujućiprilog prošlivjerovavšipridjev radnivjerovanpridjev trpniTakvi su gazdovati - gazdujem milovati - milujem njegovati - njegujem radovati(se) - radujem imenovati - imenujem kiimenovati - kiimenujem prstenovati - prstenujemi drNeki glagoli imaju i naglasne dublete npr imenovati - imenujem kamenovatikamenujem d napredovati - napredujem Glagoli s kratkouzlaznim naglaskom u petom sloguod kraja riječi u infinitivu glagola bez predmetka i s predmetkom složenice od tipavjerovati - vjerujem imaju isti naglasak u svim oblicima osim u 2 3 l jedn aorista gdjeje naglasak čelnog a tipaUzorak jeprezentnapredujemaoristnapredovahimperfektnapredovahimperativnapredujprilog sadašnjinapredujućiprilog prošlinapredovavšipridjev radninapredovao (Taj glagol ima i dubletu napredovati)Tako i doručkovati - doručkujem jadikovati- jadikujem obradovati - obradujemobjedovati - objedujem uzrokovati -uzrokujem i dre kazivati - kiizujem Glagoli s dugouzlaznim naglaskom u infinitivu koji nije uprvom slogu nego je u trećem slogu od kraja imaju u prezentu kratkouzlazni naglasaku prethodnom sloguUzorak jeinfinitivkazivatiprezentkazujemaoristkazivahimperfektkazivah

18

imperativkazujprilog sadašnjikazujućiprilog prošlikazivavšipridjev radnikazivaopridjev trpnikazivanTakvih glagola ima mnogo pokazivati -pokazujem darivati - darujem dobaciati- dobacujem objavljivati- objavljujem pobjeđivati - pobjeđujem pozlaćivati -pozlaćujem svanjivati -svanjujem zadirkivali - zadirkujem zamjenjivati - zamjenjujemoplakivali -oplakujem strovaljivati - strovaljujem istovarivati - istovarujemopamećivati- opamećujem itdf razlikovati --razlikujem Glagoli s dugouzlaznim naglaskom na petom slogu od kraj a imaju taj naglasak u svim oblicimaUzorakinfinitiv razlikovatiprezent razlikujem razlikujuaorist razlikovah 2 3 razlikova razlikovaše i razlikovašeimperfekt razlikovah razlikovahuimperativ razlikujprilog sadašnji razlikujućiprilog prošli razlikovavšipridjev radni razlikovao razlikovala pridjev trpni razlikovan razlikovana itdTakvi su glagoli nalikovati - nalikujem posavjetovati -posavjetujem prilikovatiprilikujem zavjetovati - zavjetujem i dr

19

imaju kratkouzlazni naglasak na prethodnom slogu a prema dugosilaznom imaju duljinu U 2 3 ljedn aorista i tih glagola običniji je čelni naglasakUzorak jeprezentspašavamaoristspašavahimperfektspašavahimperativspašavajprilog sadašnjispašavajućiprilog prošlispašavavšipridjev radnispašavaopridjev trpnispašavanspašavao spašavala spašavan spašavana Takvi su i dobivati - dobivam lišavati - lišavam odobravati - odobravam razumijevatic igrati - igram Glagoli s dvosložnom infinitivnom osnovom i s naglaskom kratkouzlaznimprvom slogu infinitiva i s naglaskom kratkosilaznim u prezentu imaju raspodjelu silaznih i uzlaznihnaglasaka istu kao glagoli s dugim korijenom tipa pitati -pitaminfinitiv igratiprezent igramaorist igrahimperfekt igrahigrašeimperativigrajigrajmoprilog sadašnji igrajući prilog prošli igravšipridjev radni igrao igrala pridjev trpni igranTakvi su i glagoli kopati ndash kopam češljati - češljam d zaigrati - zaigram Složenice tipa e c imaju prema naglasku krtakosilaznom nesloženih glagola taj naglasak na istome mjestu a prema naglasku dugouzlaznom imaju kratkouzlazni u prethodnomslogu osim u 2 3 l jedn aorista i oba pridjeva gdje imaju čelni naglasak s dugimzadnjim slogominfinitivzaigratiprezentzaigramaoristzaigrahimperativzaigrajprilog prošlizaigravšipridjev radnizaigraopridjev trpnizaigran ejačati -jačam Glagoli s dvosložnom infinitivnom osnovom s naglaskom u istomslogu infinitiva i prezenta imaju taj naglasak u svim oblicima osim u 2 3 l jedn aoristai pridjevu trpnom gdje imaju čelni naglasak s dugim zadnjim slogominfinitivjačatiprezentjačamaoristjačahimperfektjačahimperativjačajprilog sadašnjijačajućiprilog prošlijačavšipridjev radnijačaopridjev trpnijačan f komadati - komadam Složenice glagola tipa jačati - jačam kao i svi glagoli s

13

trosložnom infinitivnom osnovom i kratkouzlaznim naglaskom u trećem slogu od kraja imaju istinaglasak u svim oblicima osim u 2 3 1 jedn aorista i oba pridjeva gdje imaju kratkosilazninaglasak čelnoga tipa s dugim zadnjim slogominfinitive(is)komadatihelliphellippročitatiprezent (is)komadamhellippročitamaorist iskomadahhellippročitahimperativ iskomadajpročitajimperfectkomadahprilsadašnjikomadajućipri prošli (is)komadavšihellippročitavšiprid radni komadaopročitaoprid trpni komadanpročitan

Drugi razredDrugi razred čine glagoli s morfom e u prezentskim nastavcima i s jotiranom osnovom u prezentu imperativu i prilogu sadašnjem glodati glođem lagati - lažemdihati - dišem micati -mičem vezati -vežem brisati- brišem zobati - zobljem sipati- Sipljem drijemati - drijemljem dozivati - dozivljemNesloženi oblici glagola pisati glaseprezentpišemaoristpisahimperfektpisahimperativpišiprilog sadašnjipišućiprilog prošlipisavšipridjev radnipisaopridjev trpnipisan1 Neki glagoli sprežu se po 1 i po 2 razredu gibati - gibam i gibljem dozivati - dozivam i dozivljem drijemati - drijemam i drijemljem pljeskati - pljeskam i plješćemsipati sipam i sipljem sisati sisam i sišem šetati - šetam i šećem zidati zidam iziđem uzimati - uzimam i Uzimljem i dr2 Glagol iskati ima prezent išćem išću (razg) i Ištem lštu (viši stil)3 Glagoli dahtati i drhtati imaju prezent dašćem dašću dršćem dršćuN a g l a s n i su tipovi pisati- pišem srkUutati - srkućem metati -mećem micati -mičema pisati - pišem Glagola ovoga naglasnoga tipa ima dosta Takvi su npr disatidišem nizati - nižem skakati - skačem vezati - vežem vikati -vičem idr Ovaj tip odgovara tipu pitati -pitamSloženice tih glagola imaju dugouzlazni naglasak u istom slogu a prema dugosilaznomnaglasku prema pravilu o prenošenju naglaska imaju dužinu na mjestu silaznognaglaska i kratkouzlazni naglasak u prethodnom slogu U 2 3 L jedn aorista obično ječelni naglasak n ap is a t i - napišem - napisah - napisa i naplsa - napisan p o k az a ti - pokažem zavezati - zavežem itdb srkutati-srkućem Glagoli s trosložnom infinitivnom osnovom i s kratkouzlaznim naglaskom u drugom slogu osnove u infinitivu imaju u prezentu imperfektu i uprilogu sadašnjem isti naglasak u prethodnom slogu U 2 3 1 jedn aorista i u pridjevutrpnom imaju kratkosilazni naglasak čelnoga tipa što se vidi iz uzorkainfinitivsrkutatiprezentsrkućemaoristsrkutahimperfektsrkutahimperativsrkućiprilog sadašnjisrkućićiprilog prošli srkutavšipridjev radni srkutao

14

pridjev trpni sfkutanTakvi su glagoli cvrkutati - cvrkućem cvokotati - cvokoćem skakutatiskakućem i dr c metati - mećem Nesloženi glagoli s dvosložnom infinitivnom osnovom i skratkouzlaznim naglaskom u prvom slogu infinitiva imaju kratkosilazni naglasak uprezentu u imperfektu prilogu sadašnjem i pridjevu trpnom U 2 3 L jedn aorista upridjevu radnom dubletni su oblici s naglaskom infinitiva i s čelnim naglaskominfinitiv metatiprezent mećem mećuaorist metah metii i metaimperfekt metah metašeimperativ meći mećiteprilog sadašnji mećući i mećućiprilog prošli metavšipridjev radni metao metala i metao metala pridjev trpni metan metana itdIstog su tipa glodati -glođem lagati ndash lsžrm šaptati - šapćem zobati - zobljem i drNeki od tih glagola nemaju dubletne naglasne likove u pridjevu radnom nprglagolu lagati - lažem pridjev radni glasi samo lagao i lagalad micati - mičem Glagoli s kratkosilaznim naglaskom u infinitivu imaju istinaglasak u svim oblicima a u 2 3 1 jedn aorista čelni naglasak uz dug zadnji slogmicati-mičem-micadizatidižem-dizajahatijašemjahaSloženice imaju prema pravilima o prenošenju naglasaka kratkouzlazni naglasakII prethodnom slogu osim u 2 3 1 jedn aorista gdje je opet kratkosilazni čelninaglasak uz dužinu zadnjega sloga pomicati -pomičem -pomica uzjahati Uzjašem- uzjaha namazati - namažem - namaza oplakati oplačem - oplaka itd

Treći razredU prezentskim nastavcima dolazi morf ndashe Dvije su skupine glagola U p r v ojkorijen ima fonemski isti morf u objema osnovama Čine je glagoli derati - derem (h )rvatise - (h )rvem se orati - orem revati - revem žderati -žderem i njihove složeniceU d r u g o j su skupini glagoli kojima korijenski alomorf u infinitivnoj osnovi imadva suglasnika a alomorfu u prezentskoj je osnova proširena samoglasnikom međunjima U tri korijena suglasnici su isti u oba alomorfa brati - berem prati -perem zvati - zovem U dva glagola i oni alterniraju a alomorfi su daklesupletivni gnati - ženem slati - šaljemNesloženi oblici glagola pratiprezentperemaoristprahimperfektprahimperativperiprilog sadašnjiperućiprilog prošlipravšipridjev radnipraopridjev trpnipran1 Glagol gnati ima prezent ženem - ženeš - žene - ženemo - ženete - ženu i običnije gnam gnaju imp ženi - ženimo - ženite i gnaj - gnajmo - gnajte prilogsadašnji ženući i gnajući Složenice također imaju dubletne oblike izagnati - iženem iob izgnam- iženi izgnaj izagnaj itd2 Glagol slati ima prezent šaljem šalju i (zast) šljem šlju I složenice imajudublete poslati - (zast) pošljem pošlju i pošaljem pošalju3 N a g l a s a k je glagola prve skupine po tipu c 2 razreda ove vrste (metati -mećem)

Četvrti razred

15

Četvrti razred čine glagoli s infiksima -j(a)- i -v(a)- u infinitivnoj osnovi (infinitiv na -jati -vati) Prezentska osnova (dolazi u prezentu imperativu i prilogu sadašnjem)nema sufiksa a nastavci uz nju počinju s j npr si-ja-ti - si-jem klju-va-ti - klju-jemNesloženi oblici glagola klju vatiprezentkljujemaoristkljuvahimperfektkljuvahimperativkljujprilog sadašnjikljujućiprilog prošlikljuvavšipridjev radnikljuvaopridjev trpnikljuvan1 Glagol davati i složenice od njega tvore oblike od dviju alternanti dava prema 1 razredu i da prema ovomeSlično se sprežu i glagoli s osnovom znaznava npr doznavati poznavatipriznavatiNesloženi su oblici glagola davati i poznavatiprezent dajem i dajem hellipdaju i daju helliphelliphelliphellippoznajem poznajuaorist davah 2 i 3 dava helliphelliphellip poznavah I poznavaimperfekt davah i davah poznavah poznavaše imperativ daj i davaj hellippoznavaj pril sadaš dajući helliphelliphellip poznajući i poznavajućipri prošli davavšihelliphelliphelliphelliphelliphellip poznavavšiprid radni davao davala poznavao poznavala prid trpni davan davana poznavan poznavana 2 N a g l a s n i su tipovi kljuvati - kljujem grIjati - grijem smijati se - smijem se a klju vati - kljujem Uzorak sprezanja v naprijed Istoga su naglasnoga tipaglagoli brijati - brijem bljuvati - bljujem pljuvati -pljujem i drSloženi glagoli imaju prema silaznim naglascima nesloženih kratkouzlazni napredmetku na mjestu dugosilaznog naglaska duljinu osim u 2 3 1 jedn aorista i oba pridjeva gdjeje čelni naglasak s popratnim duljinamaUzorak je infinitivprokljuvatiprezentprokljujemaoristprokljuvahprilog prošliprokljuvavšipridjev radniprokljuvaopridjev trpniprokljuvan b grijati-grijem Glagoli s dvosložnom infinitivnom osnovom i kratkosilaznimnaglaskom u infinitivu imaju taj naglasak u svim oblicima osim u imperativu gdje je uistom slogu naglasak dugosilazni U 2 3 1 jedn aorista naglasak je obično čelnoga tipa spopratnom duljinomSloženi glagoli imaju prema pravilu kratkouzlazni naglasak na prethodnom slogua u 2 3 1 jedn aorista obične su inačice s čelnim naglaskom Nesloženi su obliciglagola griati i zagrijatiprezentgrijemhellipzagrijemaoristgrijahhellipzagrijahimperfektgrijahhellipzagrijaimperativgrijhellipzagrijDrugi su glagoli npr kajati se - kajem se lajati - lajem stajati - stajem (zastajati)sijati - sijem trajati - trajemc smijati se - smijem se Manja skupina nesloženih glagola imakratkouzlazni naglasak u infinitivu i u nekim drugim oblicima osim u 2 3 1 jednaorista i oba pridjeva gdje je čelni naglasak s popratnom duljinom i u imperativu gdje

16

je dugouzlazni Prezentski su nastavci s duljinom i bez njeSloženice imaju kratkouzlazni naglasak na istom mjestu prema dugosilaznomnaglasku nesloženih glagola imaju duljinu s naglaskom krtakouzlazni na predmetku U 2 3 1 jednaorista i pridjevima naglasak je čelniUzorci suinfinitivsmijati sehellipnasmijati seprezentsmijem sehellipnasmijem seaoristsmijah sehellipnasmijah seimperfektsmijah seimperativsmij sehellipnasmij sepri sadsmijući sepri prošlismijavši sehellipnasmijavši seprid radnismijao sehellipnasmijao seprid trpninemahellipnasmijanDrugi su glagoli ovoga tipa npr pojati -pojem -zapojati - zapojem

ŠESTA VRSTAŠestu vrstu čine glagoli koji tvore infinitivnu osnovu morfima ova eva iva (infinitiv na ndashoei-vati) a prezentsku (dolazi u prezentu imperativu i prilogu sadašnjem) morfomu dar-ova-ti - dar-u-jem voj-eva-ti - voj-u-jem kaz-iva-ti - kaz-u-jem itdKoji glagoli na -ivati pripadaju p e t o j vrsti Nesloženi oblici glagola trgovatiprezenttrgujemaoristtrgovahimperfekttrgovahimperativtrgujprilog sadašnjitrgujućiprilog prošlitrgovavšipridjev radnitrgovaopridjev trpnitrgovan1 Alomorf -eva- dolazi iza korijena na prednjonepčani suglasnik bičevati prijateljevatiučiteljevati itd2 N a g l a s n i su tipovi kovati - kujem trgovati - trgujem vjerovati - vjerujem napredovati - napredujem kazivati - kazujem razlikovati - razlikujema kovati - kujem Glagoli s kratkouzlaznim naglaskom u infinitivu i s kratkosilaznimu prezentu imaju uzorakinfinitivkovatiprezentkujemaoristkovahkovaimperfektkovahimperativkujkujteprilog sadašnjikujućiprilog prošlikovavšipridjev radnikovaopridjev trpnikovanU 2 3 1 jedn aorista i u pridjevima naglasci su čelni Tako i npr psovati -psujem

17

snovati - snujem štovati - štujem trovati - trujemb trgovati - trgujem Složenice tipa kovati - kUjem i drugi glagoli s osnovom od četiri i više slogova s kratkouzlaznim naglaskom na pretpredzadnjem slogu ovoga sutipaUzorak je složenoga glagolainfinitiviskovatiprezentiskujemaoristiskovahimperativiskujprilog prošliiskovavšipridjev radniiskovaopridjev trpniiskovanTako i opsovati opsujem osnovati osnujem zatrovati - zatrujem blagovati -blagujem bolovati bolujem gladovati - gladujem mirovati - mirujem putovatiputujem hajdukovati - hajdukujem junakovati -junakujem i drNeki glagoli imaju naglasne dublete npr hajdukovati - hajdukujemc vjerovati - vjerujem Glagoli s kratkosilaznim naglaskom u infinitivu imaju tajnaglasak u svim oblicima U 2 3 l jedn aorista supostoje i oblici s čelnim naglaskom ipopratnom duljinomUzorak jeprezentvjerujemaoristvjerovahimperfektvjerovahimperativvjerujprilog sadašnjivjerujućiprilog prošlivjerovavšipridjev radnivjerovanpridjev trpniTakvi su gazdovati - gazdujem milovati - milujem njegovati - njegujem radovati(se) - radujem imenovati - imenujem kiimenovati - kiimenujem prstenovati - prstenujemi drNeki glagoli imaju i naglasne dublete npr imenovati - imenujem kamenovatikamenujem d napredovati - napredujem Glagoli s kratkouzlaznim naglaskom u petom sloguod kraja riječi u infinitivu glagola bez predmetka i s predmetkom složenice od tipavjerovati - vjerujem imaju isti naglasak u svim oblicima osim u 2 3 l jedn aorista gdjeje naglasak čelnog a tipaUzorak jeprezentnapredujemaoristnapredovahimperfektnapredovahimperativnapredujprilog sadašnjinapredujućiprilog prošlinapredovavšipridjev radninapredovao (Taj glagol ima i dubletu napredovati)Tako i doručkovati - doručkujem jadikovati- jadikujem obradovati - obradujemobjedovati - objedujem uzrokovati -uzrokujem i dre kazivati - kiizujem Glagoli s dugouzlaznim naglaskom u infinitivu koji nije uprvom slogu nego je u trećem slogu od kraja imaju u prezentu kratkouzlazni naglasaku prethodnom sloguUzorak jeinfinitivkazivatiprezentkazujemaoristkazivahimperfektkazivah

18

imperativkazujprilog sadašnjikazujućiprilog prošlikazivavšipridjev radnikazivaopridjev trpnikazivanTakvih glagola ima mnogo pokazivati -pokazujem darivati - darujem dobaciati- dobacujem objavljivati- objavljujem pobjeđivati - pobjeđujem pozlaćivati -pozlaćujem svanjivati -svanjujem zadirkivali - zadirkujem zamjenjivati - zamjenjujemoplakivali -oplakujem strovaljivati - strovaljujem istovarivati - istovarujemopamećivati- opamećujem itdf razlikovati --razlikujem Glagoli s dugouzlaznim naglaskom na petom slogu od kraj a imaju taj naglasak u svim oblicimaUzorakinfinitiv razlikovatiprezent razlikujem razlikujuaorist razlikovah 2 3 razlikova razlikovaše i razlikovašeimperfekt razlikovah razlikovahuimperativ razlikujprilog sadašnji razlikujućiprilog prošli razlikovavšipridjev radni razlikovao razlikovala pridjev trpni razlikovan razlikovana itdTakvi su glagoli nalikovati - nalikujem posavjetovati -posavjetujem prilikovatiprilikujem zavjetovati - zavjetujem i dr

19

trosložnom infinitivnom osnovom i kratkouzlaznim naglaskom u trećem slogu od kraja imaju istinaglasak u svim oblicima osim u 2 3 1 jedn aorista i oba pridjeva gdje imaju kratkosilazninaglasak čelnoga tipa s dugim zadnjim slogominfinitive(is)komadatihelliphellippročitatiprezent (is)komadamhellippročitamaorist iskomadahhellippročitahimperativ iskomadajpročitajimperfectkomadahprilsadašnjikomadajućipri prošli (is)komadavšihellippročitavšiprid radni komadaopročitaoprid trpni komadanpročitan

Drugi razredDrugi razred čine glagoli s morfom e u prezentskim nastavcima i s jotiranom osnovom u prezentu imperativu i prilogu sadašnjem glodati glođem lagati - lažemdihati - dišem micati -mičem vezati -vežem brisati- brišem zobati - zobljem sipati- Sipljem drijemati - drijemljem dozivati - dozivljemNesloženi oblici glagola pisati glaseprezentpišemaoristpisahimperfektpisahimperativpišiprilog sadašnjipišućiprilog prošlipisavšipridjev radnipisaopridjev trpnipisan1 Neki glagoli sprežu se po 1 i po 2 razredu gibati - gibam i gibljem dozivati - dozivam i dozivljem drijemati - drijemam i drijemljem pljeskati - pljeskam i plješćemsipati sipam i sipljem sisati sisam i sišem šetati - šetam i šećem zidati zidam iziđem uzimati - uzimam i Uzimljem i dr2 Glagol iskati ima prezent išćem išću (razg) i Ištem lštu (viši stil)3 Glagoli dahtati i drhtati imaju prezent dašćem dašću dršćem dršćuN a g l a s n i su tipovi pisati- pišem srkUutati - srkućem metati -mećem micati -mičema pisati - pišem Glagola ovoga naglasnoga tipa ima dosta Takvi su npr disatidišem nizati - nižem skakati - skačem vezati - vežem vikati -vičem idr Ovaj tip odgovara tipu pitati -pitamSloženice tih glagola imaju dugouzlazni naglasak u istom slogu a prema dugosilaznomnaglasku prema pravilu o prenošenju naglaska imaju dužinu na mjestu silaznognaglaska i kratkouzlazni naglasak u prethodnom slogu U 2 3 L jedn aorista obično ječelni naglasak n ap is a t i - napišem - napisah - napisa i naplsa - napisan p o k az a ti - pokažem zavezati - zavežem itdb srkutati-srkućem Glagoli s trosložnom infinitivnom osnovom i s kratkouzlaznim naglaskom u drugom slogu osnove u infinitivu imaju u prezentu imperfektu i uprilogu sadašnjem isti naglasak u prethodnom slogu U 2 3 1 jedn aorista i u pridjevutrpnom imaju kratkosilazni naglasak čelnoga tipa što se vidi iz uzorkainfinitivsrkutatiprezentsrkućemaoristsrkutahimperfektsrkutahimperativsrkućiprilog sadašnjisrkućićiprilog prošli srkutavšipridjev radni srkutao

14

pridjev trpni sfkutanTakvi su glagoli cvrkutati - cvrkućem cvokotati - cvokoćem skakutatiskakućem i dr c metati - mećem Nesloženi glagoli s dvosložnom infinitivnom osnovom i skratkouzlaznim naglaskom u prvom slogu infinitiva imaju kratkosilazni naglasak uprezentu u imperfektu prilogu sadašnjem i pridjevu trpnom U 2 3 L jedn aorista upridjevu radnom dubletni su oblici s naglaskom infinitiva i s čelnim naglaskominfinitiv metatiprezent mećem mećuaorist metah metii i metaimperfekt metah metašeimperativ meći mećiteprilog sadašnji mećući i mećućiprilog prošli metavšipridjev radni metao metala i metao metala pridjev trpni metan metana itdIstog su tipa glodati -glođem lagati ndash lsžrm šaptati - šapćem zobati - zobljem i drNeki od tih glagola nemaju dubletne naglasne likove u pridjevu radnom nprglagolu lagati - lažem pridjev radni glasi samo lagao i lagalad micati - mičem Glagoli s kratkosilaznim naglaskom u infinitivu imaju istinaglasak u svim oblicima a u 2 3 1 jedn aorista čelni naglasak uz dug zadnji slogmicati-mičem-micadizatidižem-dizajahatijašemjahaSloženice imaju prema pravilima o prenošenju naglasaka kratkouzlazni naglasakII prethodnom slogu osim u 2 3 1 jedn aorista gdje je opet kratkosilazni čelninaglasak uz dužinu zadnjega sloga pomicati -pomičem -pomica uzjahati Uzjašem- uzjaha namazati - namažem - namaza oplakati oplačem - oplaka itd

Treći razredU prezentskim nastavcima dolazi morf ndashe Dvije su skupine glagola U p r v ojkorijen ima fonemski isti morf u objema osnovama Čine je glagoli derati - derem (h )rvatise - (h )rvem se orati - orem revati - revem žderati -žderem i njihove složeniceU d r u g o j su skupini glagoli kojima korijenski alomorf u infinitivnoj osnovi imadva suglasnika a alomorfu u prezentskoj je osnova proširena samoglasnikom međunjima U tri korijena suglasnici su isti u oba alomorfa brati - berem prati -perem zvati - zovem U dva glagola i oni alterniraju a alomorfi su daklesupletivni gnati - ženem slati - šaljemNesloženi oblici glagola pratiprezentperemaoristprahimperfektprahimperativperiprilog sadašnjiperućiprilog prošlipravšipridjev radnipraopridjev trpnipran1 Glagol gnati ima prezent ženem - ženeš - žene - ženemo - ženete - ženu i običnije gnam gnaju imp ženi - ženimo - ženite i gnaj - gnajmo - gnajte prilogsadašnji ženući i gnajući Složenice također imaju dubletne oblike izagnati - iženem iob izgnam- iženi izgnaj izagnaj itd2 Glagol slati ima prezent šaljem šalju i (zast) šljem šlju I složenice imajudublete poslati - (zast) pošljem pošlju i pošaljem pošalju3 N a g l a s a k je glagola prve skupine po tipu c 2 razreda ove vrste (metati -mećem)

Četvrti razred

15

Četvrti razred čine glagoli s infiksima -j(a)- i -v(a)- u infinitivnoj osnovi (infinitiv na -jati -vati) Prezentska osnova (dolazi u prezentu imperativu i prilogu sadašnjem)nema sufiksa a nastavci uz nju počinju s j npr si-ja-ti - si-jem klju-va-ti - klju-jemNesloženi oblici glagola klju vatiprezentkljujemaoristkljuvahimperfektkljuvahimperativkljujprilog sadašnjikljujućiprilog prošlikljuvavšipridjev radnikljuvaopridjev trpnikljuvan1 Glagol davati i složenice od njega tvore oblike od dviju alternanti dava prema 1 razredu i da prema ovomeSlično se sprežu i glagoli s osnovom znaznava npr doznavati poznavatipriznavatiNesloženi su oblici glagola davati i poznavatiprezent dajem i dajem hellipdaju i daju helliphelliphelliphellippoznajem poznajuaorist davah 2 i 3 dava helliphelliphellip poznavah I poznavaimperfekt davah i davah poznavah poznavaše imperativ daj i davaj hellippoznavaj pril sadaš dajući helliphelliphellip poznajući i poznavajućipri prošli davavšihelliphelliphelliphelliphelliphellip poznavavšiprid radni davao davala poznavao poznavala prid trpni davan davana poznavan poznavana 2 N a g l a s n i su tipovi kljuvati - kljujem grIjati - grijem smijati se - smijem se a klju vati - kljujem Uzorak sprezanja v naprijed Istoga su naglasnoga tipaglagoli brijati - brijem bljuvati - bljujem pljuvati -pljujem i drSloženi glagoli imaju prema silaznim naglascima nesloženih kratkouzlazni napredmetku na mjestu dugosilaznog naglaska duljinu osim u 2 3 1 jedn aorista i oba pridjeva gdjeje čelni naglasak s popratnim duljinamaUzorak je infinitivprokljuvatiprezentprokljujemaoristprokljuvahprilog prošliprokljuvavšipridjev radniprokljuvaopridjev trpniprokljuvan b grijati-grijem Glagoli s dvosložnom infinitivnom osnovom i kratkosilaznimnaglaskom u infinitivu imaju taj naglasak u svim oblicima osim u imperativu gdje je uistom slogu naglasak dugosilazni U 2 3 1 jedn aorista naglasak je obično čelnoga tipa spopratnom duljinomSloženi glagoli imaju prema pravilu kratkouzlazni naglasak na prethodnom slogua u 2 3 1 jedn aorista obične su inačice s čelnim naglaskom Nesloženi su obliciglagola griati i zagrijatiprezentgrijemhellipzagrijemaoristgrijahhellipzagrijahimperfektgrijahhellipzagrijaimperativgrijhellipzagrijDrugi su glagoli npr kajati se - kajem se lajati - lajem stajati - stajem (zastajati)sijati - sijem trajati - trajemc smijati se - smijem se Manja skupina nesloženih glagola imakratkouzlazni naglasak u infinitivu i u nekim drugim oblicima osim u 2 3 1 jednaorista i oba pridjeva gdje je čelni naglasak s popratnom duljinom i u imperativu gdje

16

je dugouzlazni Prezentski su nastavci s duljinom i bez njeSloženice imaju kratkouzlazni naglasak na istom mjestu prema dugosilaznomnaglasku nesloženih glagola imaju duljinu s naglaskom krtakouzlazni na predmetku U 2 3 1 jednaorista i pridjevima naglasak je čelniUzorci suinfinitivsmijati sehellipnasmijati seprezentsmijem sehellipnasmijem seaoristsmijah sehellipnasmijah seimperfektsmijah seimperativsmij sehellipnasmij sepri sadsmijući sepri prošlismijavši sehellipnasmijavši seprid radnismijao sehellipnasmijao seprid trpninemahellipnasmijanDrugi su glagoli ovoga tipa npr pojati -pojem -zapojati - zapojem

ŠESTA VRSTAŠestu vrstu čine glagoli koji tvore infinitivnu osnovu morfima ova eva iva (infinitiv na ndashoei-vati) a prezentsku (dolazi u prezentu imperativu i prilogu sadašnjem) morfomu dar-ova-ti - dar-u-jem voj-eva-ti - voj-u-jem kaz-iva-ti - kaz-u-jem itdKoji glagoli na -ivati pripadaju p e t o j vrsti Nesloženi oblici glagola trgovatiprezenttrgujemaoristtrgovahimperfekttrgovahimperativtrgujprilog sadašnjitrgujućiprilog prošlitrgovavšipridjev radnitrgovaopridjev trpnitrgovan1 Alomorf -eva- dolazi iza korijena na prednjonepčani suglasnik bičevati prijateljevatiučiteljevati itd2 N a g l a s n i su tipovi kovati - kujem trgovati - trgujem vjerovati - vjerujem napredovati - napredujem kazivati - kazujem razlikovati - razlikujema kovati - kujem Glagoli s kratkouzlaznim naglaskom u infinitivu i s kratkosilaznimu prezentu imaju uzorakinfinitivkovatiprezentkujemaoristkovahkovaimperfektkovahimperativkujkujteprilog sadašnjikujućiprilog prošlikovavšipridjev radnikovaopridjev trpnikovanU 2 3 1 jedn aorista i u pridjevima naglasci su čelni Tako i npr psovati -psujem

17

snovati - snujem štovati - štujem trovati - trujemb trgovati - trgujem Složenice tipa kovati - kUjem i drugi glagoli s osnovom od četiri i više slogova s kratkouzlaznim naglaskom na pretpredzadnjem slogu ovoga sutipaUzorak je složenoga glagolainfinitiviskovatiprezentiskujemaoristiskovahimperativiskujprilog prošliiskovavšipridjev radniiskovaopridjev trpniiskovanTako i opsovati opsujem osnovati osnujem zatrovati - zatrujem blagovati -blagujem bolovati bolujem gladovati - gladujem mirovati - mirujem putovatiputujem hajdukovati - hajdukujem junakovati -junakujem i drNeki glagoli imaju naglasne dublete npr hajdukovati - hajdukujemc vjerovati - vjerujem Glagoli s kratkosilaznim naglaskom u infinitivu imaju tajnaglasak u svim oblicima U 2 3 l jedn aorista supostoje i oblici s čelnim naglaskom ipopratnom duljinomUzorak jeprezentvjerujemaoristvjerovahimperfektvjerovahimperativvjerujprilog sadašnjivjerujućiprilog prošlivjerovavšipridjev radnivjerovanpridjev trpniTakvi su gazdovati - gazdujem milovati - milujem njegovati - njegujem radovati(se) - radujem imenovati - imenujem kiimenovati - kiimenujem prstenovati - prstenujemi drNeki glagoli imaju i naglasne dublete npr imenovati - imenujem kamenovatikamenujem d napredovati - napredujem Glagoli s kratkouzlaznim naglaskom u petom sloguod kraja riječi u infinitivu glagola bez predmetka i s predmetkom složenice od tipavjerovati - vjerujem imaju isti naglasak u svim oblicima osim u 2 3 l jedn aorista gdjeje naglasak čelnog a tipaUzorak jeprezentnapredujemaoristnapredovahimperfektnapredovahimperativnapredujprilog sadašnjinapredujućiprilog prošlinapredovavšipridjev radninapredovao (Taj glagol ima i dubletu napredovati)Tako i doručkovati - doručkujem jadikovati- jadikujem obradovati - obradujemobjedovati - objedujem uzrokovati -uzrokujem i dre kazivati - kiizujem Glagoli s dugouzlaznim naglaskom u infinitivu koji nije uprvom slogu nego je u trećem slogu od kraja imaju u prezentu kratkouzlazni naglasaku prethodnom sloguUzorak jeinfinitivkazivatiprezentkazujemaoristkazivahimperfektkazivah

18

imperativkazujprilog sadašnjikazujućiprilog prošlikazivavšipridjev radnikazivaopridjev trpnikazivanTakvih glagola ima mnogo pokazivati -pokazujem darivati - darujem dobaciati- dobacujem objavljivati- objavljujem pobjeđivati - pobjeđujem pozlaćivati -pozlaćujem svanjivati -svanjujem zadirkivali - zadirkujem zamjenjivati - zamjenjujemoplakivali -oplakujem strovaljivati - strovaljujem istovarivati - istovarujemopamećivati- opamećujem itdf razlikovati --razlikujem Glagoli s dugouzlaznim naglaskom na petom slogu od kraj a imaju taj naglasak u svim oblicimaUzorakinfinitiv razlikovatiprezent razlikujem razlikujuaorist razlikovah 2 3 razlikova razlikovaše i razlikovašeimperfekt razlikovah razlikovahuimperativ razlikujprilog sadašnji razlikujućiprilog prošli razlikovavšipridjev radni razlikovao razlikovala pridjev trpni razlikovan razlikovana itdTakvi su glagoli nalikovati - nalikujem posavjetovati -posavjetujem prilikovatiprilikujem zavjetovati - zavjetujem i dr

19

pridjev trpni sfkutanTakvi su glagoli cvrkutati - cvrkućem cvokotati - cvokoćem skakutatiskakućem i dr c metati - mećem Nesloženi glagoli s dvosložnom infinitivnom osnovom i skratkouzlaznim naglaskom u prvom slogu infinitiva imaju kratkosilazni naglasak uprezentu u imperfektu prilogu sadašnjem i pridjevu trpnom U 2 3 L jedn aorista upridjevu radnom dubletni su oblici s naglaskom infinitiva i s čelnim naglaskominfinitiv metatiprezent mećem mećuaorist metah metii i metaimperfekt metah metašeimperativ meći mećiteprilog sadašnji mećući i mećućiprilog prošli metavšipridjev radni metao metala i metao metala pridjev trpni metan metana itdIstog su tipa glodati -glođem lagati ndash lsžrm šaptati - šapćem zobati - zobljem i drNeki od tih glagola nemaju dubletne naglasne likove u pridjevu radnom nprglagolu lagati - lažem pridjev radni glasi samo lagao i lagalad micati - mičem Glagoli s kratkosilaznim naglaskom u infinitivu imaju istinaglasak u svim oblicima a u 2 3 1 jedn aorista čelni naglasak uz dug zadnji slogmicati-mičem-micadizatidižem-dizajahatijašemjahaSloženice imaju prema pravilima o prenošenju naglasaka kratkouzlazni naglasakII prethodnom slogu osim u 2 3 1 jedn aorista gdje je opet kratkosilazni čelninaglasak uz dužinu zadnjega sloga pomicati -pomičem -pomica uzjahati Uzjašem- uzjaha namazati - namažem - namaza oplakati oplačem - oplaka itd

Treći razredU prezentskim nastavcima dolazi morf ndashe Dvije su skupine glagola U p r v ojkorijen ima fonemski isti morf u objema osnovama Čine je glagoli derati - derem (h )rvatise - (h )rvem se orati - orem revati - revem žderati -žderem i njihove složeniceU d r u g o j su skupini glagoli kojima korijenski alomorf u infinitivnoj osnovi imadva suglasnika a alomorfu u prezentskoj je osnova proširena samoglasnikom međunjima U tri korijena suglasnici su isti u oba alomorfa brati - berem prati -perem zvati - zovem U dva glagola i oni alterniraju a alomorfi su daklesupletivni gnati - ženem slati - šaljemNesloženi oblici glagola pratiprezentperemaoristprahimperfektprahimperativperiprilog sadašnjiperućiprilog prošlipravšipridjev radnipraopridjev trpnipran1 Glagol gnati ima prezent ženem - ženeš - žene - ženemo - ženete - ženu i običnije gnam gnaju imp ženi - ženimo - ženite i gnaj - gnajmo - gnajte prilogsadašnji ženući i gnajući Složenice također imaju dubletne oblike izagnati - iženem iob izgnam- iženi izgnaj izagnaj itd2 Glagol slati ima prezent šaljem šalju i (zast) šljem šlju I složenice imajudublete poslati - (zast) pošljem pošlju i pošaljem pošalju3 N a g l a s a k je glagola prve skupine po tipu c 2 razreda ove vrste (metati -mećem)

Četvrti razred

15

Četvrti razred čine glagoli s infiksima -j(a)- i -v(a)- u infinitivnoj osnovi (infinitiv na -jati -vati) Prezentska osnova (dolazi u prezentu imperativu i prilogu sadašnjem)nema sufiksa a nastavci uz nju počinju s j npr si-ja-ti - si-jem klju-va-ti - klju-jemNesloženi oblici glagola klju vatiprezentkljujemaoristkljuvahimperfektkljuvahimperativkljujprilog sadašnjikljujućiprilog prošlikljuvavšipridjev radnikljuvaopridjev trpnikljuvan1 Glagol davati i složenice od njega tvore oblike od dviju alternanti dava prema 1 razredu i da prema ovomeSlično se sprežu i glagoli s osnovom znaznava npr doznavati poznavatipriznavatiNesloženi su oblici glagola davati i poznavatiprezent dajem i dajem hellipdaju i daju helliphelliphelliphellippoznajem poznajuaorist davah 2 i 3 dava helliphelliphellip poznavah I poznavaimperfekt davah i davah poznavah poznavaše imperativ daj i davaj hellippoznavaj pril sadaš dajući helliphelliphellip poznajući i poznavajućipri prošli davavšihelliphelliphelliphelliphelliphellip poznavavšiprid radni davao davala poznavao poznavala prid trpni davan davana poznavan poznavana 2 N a g l a s n i su tipovi kljuvati - kljujem grIjati - grijem smijati se - smijem se a klju vati - kljujem Uzorak sprezanja v naprijed Istoga su naglasnoga tipaglagoli brijati - brijem bljuvati - bljujem pljuvati -pljujem i drSloženi glagoli imaju prema silaznim naglascima nesloženih kratkouzlazni napredmetku na mjestu dugosilaznog naglaska duljinu osim u 2 3 1 jedn aorista i oba pridjeva gdjeje čelni naglasak s popratnim duljinamaUzorak je infinitivprokljuvatiprezentprokljujemaoristprokljuvahprilog prošliprokljuvavšipridjev radniprokljuvaopridjev trpniprokljuvan b grijati-grijem Glagoli s dvosložnom infinitivnom osnovom i kratkosilaznimnaglaskom u infinitivu imaju taj naglasak u svim oblicima osim u imperativu gdje je uistom slogu naglasak dugosilazni U 2 3 1 jedn aorista naglasak je obično čelnoga tipa spopratnom duljinomSloženi glagoli imaju prema pravilu kratkouzlazni naglasak na prethodnom slogua u 2 3 1 jedn aorista obične su inačice s čelnim naglaskom Nesloženi su obliciglagola griati i zagrijatiprezentgrijemhellipzagrijemaoristgrijahhellipzagrijahimperfektgrijahhellipzagrijaimperativgrijhellipzagrijDrugi su glagoli npr kajati se - kajem se lajati - lajem stajati - stajem (zastajati)sijati - sijem trajati - trajemc smijati se - smijem se Manja skupina nesloženih glagola imakratkouzlazni naglasak u infinitivu i u nekim drugim oblicima osim u 2 3 1 jednaorista i oba pridjeva gdje je čelni naglasak s popratnom duljinom i u imperativu gdje

16

je dugouzlazni Prezentski su nastavci s duljinom i bez njeSloženice imaju kratkouzlazni naglasak na istom mjestu prema dugosilaznomnaglasku nesloženih glagola imaju duljinu s naglaskom krtakouzlazni na predmetku U 2 3 1 jednaorista i pridjevima naglasak je čelniUzorci suinfinitivsmijati sehellipnasmijati seprezentsmijem sehellipnasmijem seaoristsmijah sehellipnasmijah seimperfektsmijah seimperativsmij sehellipnasmij sepri sadsmijući sepri prošlismijavši sehellipnasmijavši seprid radnismijao sehellipnasmijao seprid trpninemahellipnasmijanDrugi su glagoli ovoga tipa npr pojati -pojem -zapojati - zapojem

ŠESTA VRSTAŠestu vrstu čine glagoli koji tvore infinitivnu osnovu morfima ova eva iva (infinitiv na ndashoei-vati) a prezentsku (dolazi u prezentu imperativu i prilogu sadašnjem) morfomu dar-ova-ti - dar-u-jem voj-eva-ti - voj-u-jem kaz-iva-ti - kaz-u-jem itdKoji glagoli na -ivati pripadaju p e t o j vrsti Nesloženi oblici glagola trgovatiprezenttrgujemaoristtrgovahimperfekttrgovahimperativtrgujprilog sadašnjitrgujućiprilog prošlitrgovavšipridjev radnitrgovaopridjev trpnitrgovan1 Alomorf -eva- dolazi iza korijena na prednjonepčani suglasnik bičevati prijateljevatiučiteljevati itd2 N a g l a s n i su tipovi kovati - kujem trgovati - trgujem vjerovati - vjerujem napredovati - napredujem kazivati - kazujem razlikovati - razlikujema kovati - kujem Glagoli s kratkouzlaznim naglaskom u infinitivu i s kratkosilaznimu prezentu imaju uzorakinfinitivkovatiprezentkujemaoristkovahkovaimperfektkovahimperativkujkujteprilog sadašnjikujućiprilog prošlikovavšipridjev radnikovaopridjev trpnikovanU 2 3 1 jedn aorista i u pridjevima naglasci su čelni Tako i npr psovati -psujem

17

snovati - snujem štovati - štujem trovati - trujemb trgovati - trgujem Složenice tipa kovati - kUjem i drugi glagoli s osnovom od četiri i više slogova s kratkouzlaznim naglaskom na pretpredzadnjem slogu ovoga sutipaUzorak je složenoga glagolainfinitiviskovatiprezentiskujemaoristiskovahimperativiskujprilog prošliiskovavšipridjev radniiskovaopridjev trpniiskovanTako i opsovati opsujem osnovati osnujem zatrovati - zatrujem blagovati -blagujem bolovati bolujem gladovati - gladujem mirovati - mirujem putovatiputujem hajdukovati - hajdukujem junakovati -junakujem i drNeki glagoli imaju naglasne dublete npr hajdukovati - hajdukujemc vjerovati - vjerujem Glagoli s kratkosilaznim naglaskom u infinitivu imaju tajnaglasak u svim oblicima U 2 3 l jedn aorista supostoje i oblici s čelnim naglaskom ipopratnom duljinomUzorak jeprezentvjerujemaoristvjerovahimperfektvjerovahimperativvjerujprilog sadašnjivjerujućiprilog prošlivjerovavšipridjev radnivjerovanpridjev trpniTakvi su gazdovati - gazdujem milovati - milujem njegovati - njegujem radovati(se) - radujem imenovati - imenujem kiimenovati - kiimenujem prstenovati - prstenujemi drNeki glagoli imaju i naglasne dublete npr imenovati - imenujem kamenovatikamenujem d napredovati - napredujem Glagoli s kratkouzlaznim naglaskom u petom sloguod kraja riječi u infinitivu glagola bez predmetka i s predmetkom složenice od tipavjerovati - vjerujem imaju isti naglasak u svim oblicima osim u 2 3 l jedn aorista gdjeje naglasak čelnog a tipaUzorak jeprezentnapredujemaoristnapredovahimperfektnapredovahimperativnapredujprilog sadašnjinapredujućiprilog prošlinapredovavšipridjev radninapredovao (Taj glagol ima i dubletu napredovati)Tako i doručkovati - doručkujem jadikovati- jadikujem obradovati - obradujemobjedovati - objedujem uzrokovati -uzrokujem i dre kazivati - kiizujem Glagoli s dugouzlaznim naglaskom u infinitivu koji nije uprvom slogu nego je u trećem slogu od kraja imaju u prezentu kratkouzlazni naglasaku prethodnom sloguUzorak jeinfinitivkazivatiprezentkazujemaoristkazivahimperfektkazivah

18

imperativkazujprilog sadašnjikazujućiprilog prošlikazivavšipridjev radnikazivaopridjev trpnikazivanTakvih glagola ima mnogo pokazivati -pokazujem darivati - darujem dobaciati- dobacujem objavljivati- objavljujem pobjeđivati - pobjeđujem pozlaćivati -pozlaćujem svanjivati -svanjujem zadirkivali - zadirkujem zamjenjivati - zamjenjujemoplakivali -oplakujem strovaljivati - strovaljujem istovarivati - istovarujemopamećivati- opamećujem itdf razlikovati --razlikujem Glagoli s dugouzlaznim naglaskom na petom slogu od kraj a imaju taj naglasak u svim oblicimaUzorakinfinitiv razlikovatiprezent razlikujem razlikujuaorist razlikovah 2 3 razlikova razlikovaše i razlikovašeimperfekt razlikovah razlikovahuimperativ razlikujprilog sadašnji razlikujućiprilog prošli razlikovavšipridjev radni razlikovao razlikovala pridjev trpni razlikovan razlikovana itdTakvi su glagoli nalikovati - nalikujem posavjetovati -posavjetujem prilikovatiprilikujem zavjetovati - zavjetujem i dr

19

Četvrti razred čine glagoli s infiksima -j(a)- i -v(a)- u infinitivnoj osnovi (infinitiv na -jati -vati) Prezentska osnova (dolazi u prezentu imperativu i prilogu sadašnjem)nema sufiksa a nastavci uz nju počinju s j npr si-ja-ti - si-jem klju-va-ti - klju-jemNesloženi oblici glagola klju vatiprezentkljujemaoristkljuvahimperfektkljuvahimperativkljujprilog sadašnjikljujućiprilog prošlikljuvavšipridjev radnikljuvaopridjev trpnikljuvan1 Glagol davati i složenice od njega tvore oblike od dviju alternanti dava prema 1 razredu i da prema ovomeSlično se sprežu i glagoli s osnovom znaznava npr doznavati poznavatipriznavatiNesloženi su oblici glagola davati i poznavatiprezent dajem i dajem hellipdaju i daju helliphelliphelliphellippoznajem poznajuaorist davah 2 i 3 dava helliphelliphellip poznavah I poznavaimperfekt davah i davah poznavah poznavaše imperativ daj i davaj hellippoznavaj pril sadaš dajući helliphelliphellip poznajući i poznavajućipri prošli davavšihelliphelliphelliphelliphelliphellip poznavavšiprid radni davao davala poznavao poznavala prid trpni davan davana poznavan poznavana 2 N a g l a s n i su tipovi kljuvati - kljujem grIjati - grijem smijati se - smijem se a klju vati - kljujem Uzorak sprezanja v naprijed Istoga su naglasnoga tipaglagoli brijati - brijem bljuvati - bljujem pljuvati -pljujem i drSloženi glagoli imaju prema silaznim naglascima nesloženih kratkouzlazni napredmetku na mjestu dugosilaznog naglaska duljinu osim u 2 3 1 jedn aorista i oba pridjeva gdjeje čelni naglasak s popratnim duljinamaUzorak je infinitivprokljuvatiprezentprokljujemaoristprokljuvahprilog prošliprokljuvavšipridjev radniprokljuvaopridjev trpniprokljuvan b grijati-grijem Glagoli s dvosložnom infinitivnom osnovom i kratkosilaznimnaglaskom u infinitivu imaju taj naglasak u svim oblicima osim u imperativu gdje je uistom slogu naglasak dugosilazni U 2 3 1 jedn aorista naglasak je obično čelnoga tipa spopratnom duljinomSloženi glagoli imaju prema pravilu kratkouzlazni naglasak na prethodnom slogua u 2 3 1 jedn aorista obične su inačice s čelnim naglaskom Nesloženi su obliciglagola griati i zagrijatiprezentgrijemhellipzagrijemaoristgrijahhellipzagrijahimperfektgrijahhellipzagrijaimperativgrijhellipzagrijDrugi su glagoli npr kajati se - kajem se lajati - lajem stajati - stajem (zastajati)sijati - sijem trajati - trajemc smijati se - smijem se Manja skupina nesloženih glagola imakratkouzlazni naglasak u infinitivu i u nekim drugim oblicima osim u 2 3 1 jednaorista i oba pridjeva gdje je čelni naglasak s popratnom duljinom i u imperativu gdje

16

je dugouzlazni Prezentski su nastavci s duljinom i bez njeSloženice imaju kratkouzlazni naglasak na istom mjestu prema dugosilaznomnaglasku nesloženih glagola imaju duljinu s naglaskom krtakouzlazni na predmetku U 2 3 1 jednaorista i pridjevima naglasak je čelniUzorci suinfinitivsmijati sehellipnasmijati seprezentsmijem sehellipnasmijem seaoristsmijah sehellipnasmijah seimperfektsmijah seimperativsmij sehellipnasmij sepri sadsmijući sepri prošlismijavši sehellipnasmijavši seprid radnismijao sehellipnasmijao seprid trpninemahellipnasmijanDrugi su glagoli ovoga tipa npr pojati -pojem -zapojati - zapojem

ŠESTA VRSTAŠestu vrstu čine glagoli koji tvore infinitivnu osnovu morfima ova eva iva (infinitiv na ndashoei-vati) a prezentsku (dolazi u prezentu imperativu i prilogu sadašnjem) morfomu dar-ova-ti - dar-u-jem voj-eva-ti - voj-u-jem kaz-iva-ti - kaz-u-jem itdKoji glagoli na -ivati pripadaju p e t o j vrsti Nesloženi oblici glagola trgovatiprezenttrgujemaoristtrgovahimperfekttrgovahimperativtrgujprilog sadašnjitrgujućiprilog prošlitrgovavšipridjev radnitrgovaopridjev trpnitrgovan1 Alomorf -eva- dolazi iza korijena na prednjonepčani suglasnik bičevati prijateljevatiučiteljevati itd2 N a g l a s n i su tipovi kovati - kujem trgovati - trgujem vjerovati - vjerujem napredovati - napredujem kazivati - kazujem razlikovati - razlikujema kovati - kujem Glagoli s kratkouzlaznim naglaskom u infinitivu i s kratkosilaznimu prezentu imaju uzorakinfinitivkovatiprezentkujemaoristkovahkovaimperfektkovahimperativkujkujteprilog sadašnjikujućiprilog prošlikovavšipridjev radnikovaopridjev trpnikovanU 2 3 1 jedn aorista i u pridjevima naglasci su čelni Tako i npr psovati -psujem

17

snovati - snujem štovati - štujem trovati - trujemb trgovati - trgujem Složenice tipa kovati - kUjem i drugi glagoli s osnovom od četiri i više slogova s kratkouzlaznim naglaskom na pretpredzadnjem slogu ovoga sutipaUzorak je složenoga glagolainfinitiviskovatiprezentiskujemaoristiskovahimperativiskujprilog prošliiskovavšipridjev radniiskovaopridjev trpniiskovanTako i opsovati opsujem osnovati osnujem zatrovati - zatrujem blagovati -blagujem bolovati bolujem gladovati - gladujem mirovati - mirujem putovatiputujem hajdukovati - hajdukujem junakovati -junakujem i drNeki glagoli imaju naglasne dublete npr hajdukovati - hajdukujemc vjerovati - vjerujem Glagoli s kratkosilaznim naglaskom u infinitivu imaju tajnaglasak u svim oblicima U 2 3 l jedn aorista supostoje i oblici s čelnim naglaskom ipopratnom duljinomUzorak jeprezentvjerujemaoristvjerovahimperfektvjerovahimperativvjerujprilog sadašnjivjerujućiprilog prošlivjerovavšipridjev radnivjerovanpridjev trpniTakvi su gazdovati - gazdujem milovati - milujem njegovati - njegujem radovati(se) - radujem imenovati - imenujem kiimenovati - kiimenujem prstenovati - prstenujemi drNeki glagoli imaju i naglasne dublete npr imenovati - imenujem kamenovatikamenujem d napredovati - napredujem Glagoli s kratkouzlaznim naglaskom u petom sloguod kraja riječi u infinitivu glagola bez predmetka i s predmetkom složenice od tipavjerovati - vjerujem imaju isti naglasak u svim oblicima osim u 2 3 l jedn aorista gdjeje naglasak čelnog a tipaUzorak jeprezentnapredujemaoristnapredovahimperfektnapredovahimperativnapredujprilog sadašnjinapredujućiprilog prošlinapredovavšipridjev radninapredovao (Taj glagol ima i dubletu napredovati)Tako i doručkovati - doručkujem jadikovati- jadikujem obradovati - obradujemobjedovati - objedujem uzrokovati -uzrokujem i dre kazivati - kiizujem Glagoli s dugouzlaznim naglaskom u infinitivu koji nije uprvom slogu nego je u trećem slogu od kraja imaju u prezentu kratkouzlazni naglasaku prethodnom sloguUzorak jeinfinitivkazivatiprezentkazujemaoristkazivahimperfektkazivah

18

imperativkazujprilog sadašnjikazujućiprilog prošlikazivavšipridjev radnikazivaopridjev trpnikazivanTakvih glagola ima mnogo pokazivati -pokazujem darivati - darujem dobaciati- dobacujem objavljivati- objavljujem pobjeđivati - pobjeđujem pozlaćivati -pozlaćujem svanjivati -svanjujem zadirkivali - zadirkujem zamjenjivati - zamjenjujemoplakivali -oplakujem strovaljivati - strovaljujem istovarivati - istovarujemopamećivati- opamećujem itdf razlikovati --razlikujem Glagoli s dugouzlaznim naglaskom na petom slogu od kraj a imaju taj naglasak u svim oblicimaUzorakinfinitiv razlikovatiprezent razlikujem razlikujuaorist razlikovah 2 3 razlikova razlikovaše i razlikovašeimperfekt razlikovah razlikovahuimperativ razlikujprilog sadašnji razlikujućiprilog prošli razlikovavšipridjev radni razlikovao razlikovala pridjev trpni razlikovan razlikovana itdTakvi su glagoli nalikovati - nalikujem posavjetovati -posavjetujem prilikovatiprilikujem zavjetovati - zavjetujem i dr

19

je dugouzlazni Prezentski su nastavci s duljinom i bez njeSloženice imaju kratkouzlazni naglasak na istom mjestu prema dugosilaznomnaglasku nesloženih glagola imaju duljinu s naglaskom krtakouzlazni na predmetku U 2 3 1 jednaorista i pridjevima naglasak je čelniUzorci suinfinitivsmijati sehellipnasmijati seprezentsmijem sehellipnasmijem seaoristsmijah sehellipnasmijah seimperfektsmijah seimperativsmij sehellipnasmij sepri sadsmijući sepri prošlismijavši sehellipnasmijavši seprid radnismijao sehellipnasmijao seprid trpninemahellipnasmijanDrugi su glagoli ovoga tipa npr pojati -pojem -zapojati - zapojem

ŠESTA VRSTAŠestu vrstu čine glagoli koji tvore infinitivnu osnovu morfima ova eva iva (infinitiv na ndashoei-vati) a prezentsku (dolazi u prezentu imperativu i prilogu sadašnjem) morfomu dar-ova-ti - dar-u-jem voj-eva-ti - voj-u-jem kaz-iva-ti - kaz-u-jem itdKoji glagoli na -ivati pripadaju p e t o j vrsti Nesloženi oblici glagola trgovatiprezenttrgujemaoristtrgovahimperfekttrgovahimperativtrgujprilog sadašnjitrgujućiprilog prošlitrgovavšipridjev radnitrgovaopridjev trpnitrgovan1 Alomorf -eva- dolazi iza korijena na prednjonepčani suglasnik bičevati prijateljevatiučiteljevati itd2 N a g l a s n i su tipovi kovati - kujem trgovati - trgujem vjerovati - vjerujem napredovati - napredujem kazivati - kazujem razlikovati - razlikujema kovati - kujem Glagoli s kratkouzlaznim naglaskom u infinitivu i s kratkosilaznimu prezentu imaju uzorakinfinitivkovatiprezentkujemaoristkovahkovaimperfektkovahimperativkujkujteprilog sadašnjikujućiprilog prošlikovavšipridjev radnikovaopridjev trpnikovanU 2 3 1 jedn aorista i u pridjevima naglasci su čelni Tako i npr psovati -psujem

17

snovati - snujem štovati - štujem trovati - trujemb trgovati - trgujem Složenice tipa kovati - kUjem i drugi glagoli s osnovom od četiri i više slogova s kratkouzlaznim naglaskom na pretpredzadnjem slogu ovoga sutipaUzorak je složenoga glagolainfinitiviskovatiprezentiskujemaoristiskovahimperativiskujprilog prošliiskovavšipridjev radniiskovaopridjev trpniiskovanTako i opsovati opsujem osnovati osnujem zatrovati - zatrujem blagovati -blagujem bolovati bolujem gladovati - gladujem mirovati - mirujem putovatiputujem hajdukovati - hajdukujem junakovati -junakujem i drNeki glagoli imaju naglasne dublete npr hajdukovati - hajdukujemc vjerovati - vjerujem Glagoli s kratkosilaznim naglaskom u infinitivu imaju tajnaglasak u svim oblicima U 2 3 l jedn aorista supostoje i oblici s čelnim naglaskom ipopratnom duljinomUzorak jeprezentvjerujemaoristvjerovahimperfektvjerovahimperativvjerujprilog sadašnjivjerujućiprilog prošlivjerovavšipridjev radnivjerovanpridjev trpniTakvi su gazdovati - gazdujem milovati - milujem njegovati - njegujem radovati(se) - radujem imenovati - imenujem kiimenovati - kiimenujem prstenovati - prstenujemi drNeki glagoli imaju i naglasne dublete npr imenovati - imenujem kamenovatikamenujem d napredovati - napredujem Glagoli s kratkouzlaznim naglaskom u petom sloguod kraja riječi u infinitivu glagola bez predmetka i s predmetkom složenice od tipavjerovati - vjerujem imaju isti naglasak u svim oblicima osim u 2 3 l jedn aorista gdjeje naglasak čelnog a tipaUzorak jeprezentnapredujemaoristnapredovahimperfektnapredovahimperativnapredujprilog sadašnjinapredujućiprilog prošlinapredovavšipridjev radninapredovao (Taj glagol ima i dubletu napredovati)Tako i doručkovati - doručkujem jadikovati- jadikujem obradovati - obradujemobjedovati - objedujem uzrokovati -uzrokujem i dre kazivati - kiizujem Glagoli s dugouzlaznim naglaskom u infinitivu koji nije uprvom slogu nego je u trećem slogu od kraja imaju u prezentu kratkouzlazni naglasaku prethodnom sloguUzorak jeinfinitivkazivatiprezentkazujemaoristkazivahimperfektkazivah

18

imperativkazujprilog sadašnjikazujućiprilog prošlikazivavšipridjev radnikazivaopridjev trpnikazivanTakvih glagola ima mnogo pokazivati -pokazujem darivati - darujem dobaciati- dobacujem objavljivati- objavljujem pobjeđivati - pobjeđujem pozlaćivati -pozlaćujem svanjivati -svanjujem zadirkivali - zadirkujem zamjenjivati - zamjenjujemoplakivali -oplakujem strovaljivati - strovaljujem istovarivati - istovarujemopamećivati- opamećujem itdf razlikovati --razlikujem Glagoli s dugouzlaznim naglaskom na petom slogu od kraj a imaju taj naglasak u svim oblicimaUzorakinfinitiv razlikovatiprezent razlikujem razlikujuaorist razlikovah 2 3 razlikova razlikovaše i razlikovašeimperfekt razlikovah razlikovahuimperativ razlikujprilog sadašnji razlikujućiprilog prošli razlikovavšipridjev radni razlikovao razlikovala pridjev trpni razlikovan razlikovana itdTakvi su glagoli nalikovati - nalikujem posavjetovati -posavjetujem prilikovatiprilikujem zavjetovati - zavjetujem i dr

19

snovati - snujem štovati - štujem trovati - trujemb trgovati - trgujem Složenice tipa kovati - kUjem i drugi glagoli s osnovom od četiri i više slogova s kratkouzlaznim naglaskom na pretpredzadnjem slogu ovoga sutipaUzorak je složenoga glagolainfinitiviskovatiprezentiskujemaoristiskovahimperativiskujprilog prošliiskovavšipridjev radniiskovaopridjev trpniiskovanTako i opsovati opsujem osnovati osnujem zatrovati - zatrujem blagovati -blagujem bolovati bolujem gladovati - gladujem mirovati - mirujem putovatiputujem hajdukovati - hajdukujem junakovati -junakujem i drNeki glagoli imaju naglasne dublete npr hajdukovati - hajdukujemc vjerovati - vjerujem Glagoli s kratkosilaznim naglaskom u infinitivu imaju tajnaglasak u svim oblicima U 2 3 l jedn aorista supostoje i oblici s čelnim naglaskom ipopratnom duljinomUzorak jeprezentvjerujemaoristvjerovahimperfektvjerovahimperativvjerujprilog sadašnjivjerujućiprilog prošlivjerovavšipridjev radnivjerovanpridjev trpniTakvi su gazdovati - gazdujem milovati - milujem njegovati - njegujem radovati(se) - radujem imenovati - imenujem kiimenovati - kiimenujem prstenovati - prstenujemi drNeki glagoli imaju i naglasne dublete npr imenovati - imenujem kamenovatikamenujem d napredovati - napredujem Glagoli s kratkouzlaznim naglaskom u petom sloguod kraja riječi u infinitivu glagola bez predmetka i s predmetkom složenice od tipavjerovati - vjerujem imaju isti naglasak u svim oblicima osim u 2 3 l jedn aorista gdjeje naglasak čelnog a tipaUzorak jeprezentnapredujemaoristnapredovahimperfektnapredovahimperativnapredujprilog sadašnjinapredujućiprilog prošlinapredovavšipridjev radninapredovao (Taj glagol ima i dubletu napredovati)Tako i doručkovati - doručkujem jadikovati- jadikujem obradovati - obradujemobjedovati - objedujem uzrokovati -uzrokujem i dre kazivati - kiizujem Glagoli s dugouzlaznim naglaskom u infinitivu koji nije uprvom slogu nego je u trećem slogu od kraja imaju u prezentu kratkouzlazni naglasaku prethodnom sloguUzorak jeinfinitivkazivatiprezentkazujemaoristkazivahimperfektkazivah

18

imperativkazujprilog sadašnjikazujućiprilog prošlikazivavšipridjev radnikazivaopridjev trpnikazivanTakvih glagola ima mnogo pokazivati -pokazujem darivati - darujem dobaciati- dobacujem objavljivati- objavljujem pobjeđivati - pobjeđujem pozlaćivati -pozlaćujem svanjivati -svanjujem zadirkivali - zadirkujem zamjenjivati - zamjenjujemoplakivali -oplakujem strovaljivati - strovaljujem istovarivati - istovarujemopamećivati- opamećujem itdf razlikovati --razlikujem Glagoli s dugouzlaznim naglaskom na petom slogu od kraj a imaju taj naglasak u svim oblicimaUzorakinfinitiv razlikovatiprezent razlikujem razlikujuaorist razlikovah 2 3 razlikova razlikovaše i razlikovašeimperfekt razlikovah razlikovahuimperativ razlikujprilog sadašnji razlikujućiprilog prošli razlikovavšipridjev radni razlikovao razlikovala pridjev trpni razlikovan razlikovana itdTakvi su glagoli nalikovati - nalikujem posavjetovati -posavjetujem prilikovatiprilikujem zavjetovati - zavjetujem i dr

19

imperativkazujprilog sadašnjikazujućiprilog prošlikazivavšipridjev radnikazivaopridjev trpnikazivanTakvih glagola ima mnogo pokazivati -pokazujem darivati - darujem dobaciati- dobacujem objavljivati- objavljujem pobjeđivati - pobjeđujem pozlaćivati -pozlaćujem svanjivati -svanjujem zadirkivali - zadirkujem zamjenjivati - zamjenjujemoplakivali -oplakujem strovaljivati - strovaljujem istovarivati - istovarujemopamećivati- opamećujem itdf razlikovati --razlikujem Glagoli s dugouzlaznim naglaskom na petom slogu od kraj a imaju taj naglasak u svim oblicimaUzorakinfinitiv razlikovatiprezent razlikujem razlikujuaorist razlikovah 2 3 razlikova razlikovaše i razlikovašeimperfekt razlikovah razlikovahuimperativ razlikujprilog sadašnji razlikujućiprilog prošli razlikovavšipridjev radni razlikovao razlikovala pridjev trpni razlikovan razlikovana itdTakvi su glagoli nalikovati - nalikujem posavjetovati -posavjetujem prilikovatiprilikujem zavjetovati - zavjetujem i dr

19