Godina XXXIV. U Zagrebu, 15. t ravnja 1912. Broj 4.

LIJEČNIČKI V I J E S N I K

Kazuistika. Refer i ra ju p r i m . dr . M a š e k i dr . B u t o r a c .

Iz urologije. S t r a n o t i j e l o (Lefort-ova bougie-a) u m j e h u r u .

I . B . 72 g. s t a r iz T r n o v a , p r i m j e n u bo ln icu 26. s i ječnja 1 9 1 2 . r a d i c o m p l e t n e r e t enc i j e m o k r a ć e . Bo les tn ik je b io ope r i r an u j edno j drugoj boln ic i r a d i p r o s t a t e u n o v e m b r u 1909. D o p r e d 7 mjeseci s p o n t a n o u r i n i r ao , t a d a m u se s t a l a v o d a z a t v a r a t i , t e se m o r a l o v i še p u t a k a t h e t e r o m pomoć i , k o d t o g a g d j e k a d a k r v a r i l o Od d v a d a n a m o ž e s a m o p o gdjekoju k a p v o d e p u s t i t i . P o k u s i k a t h e t e r i z o v a n j a b e z u s p j e š n i .

Čvrs t s t a r a c , m j e h u r do bl izu p u p k a , n a d s y m p h y s o m 3 cm. d u g a č k a za ra ­st ica sa d i a s t a z o m r e c t u s a . R e c t a l n o p i p a se n a mje s tu p r o s t a t e t v r d a res i s tenc i ja . U p red je lu p a r s m e m b r a n a c e e zap in je s v a k a s o n d a u h r a p a v o m t k i v u iza sond i ­r a n j a do laz i n j e š to k r v i .

Na le Fort-ov način sondiranja sa više filiformnih bougie-a uspije jednu uvesti, na nju katheter našarafiti i mjehur izpražnjivati. U mjehuru se urin nadomjesti sa nješto tekućine za izpiranje — da ne dodje do haemorhagije ex vacuo — kathe­ter se izvadi sa filif. bougie-om. Drugi dan isti postupak, ali kad se izvadi ka­theter nema na njemu filif. bougie-e. Bolestnik medjutim ne osjeti nikako vili tegoba, a striktura, koja je po svoj prilici nastala stezanjem zaraslice poslije izljuštenja prostate pred 3 godine, dala se je po malo razširivati, tako da se je moglo 5. II. već ući sa metalnom sondom ehar. 24. Bolestnik je tada već njekoliko dana spon­tano urinirao, retencija je bila neznatna, a urin nješto mutan bez težih promjena. Bougie filiforme je zato ostala u mjehuru jer imademo na odjelu dvie garniture sa raznim kaliberom vijka. Drugi dan htjelo se je na uvedenu bougie-u našarafiti deblji katheter, a taj je imao za ovu bougie-u premaleni vijak, koji je toliko pri­stajao, da se je mogla bougie-a uturati a kod vadjena su se ta dva diela razsta. vila. Treba dakle prije uporabe dobro pogledati jeli jedno uz drugo pristaje kako valja ! Kad je bila Urethra dovoljno razširena pokušali smo lithotriptorom vaditi bougie-u Radilo se bez anaesthezije. da bolestnik upozori, kad bi mu se uštinula sluznica. Poslije oduljeg traženja osjeti se nješto u razstavljenom kljunu lithotrip-tora te se taj rukom čvrsto zatvori i oprezno izvuče — bez bougije, ali u zatvo­renom kljunu dva komada bougie-e, koje je bio oštri instrumenat pregrizao. Po­novno traženje opet se nješto osjeti ali ovaj puta šarafom polagano i samo djelo­mično zatvori lithotriptor. Sad se je dao teže izvući i s njime izadju dva du­gačka komada bougie-je, koja su sastavljena odgovarala cieloj bougie-i samo je

1

Strana 130. LIJEČNIČKI VIJESNIK 1912 Broj 4.

falila glavica sa kovnom maticom. Ova je dva dana kasnije dok se je još dalje dila-tiralo i zašla spontano. Bolestnik je 8. II. 1912- odpušten dilatiran do 26 char. sa nješto mutnim urinom i neznatnom retencijom od 50 cm. 3

Iz otologije. O t i t i s m e d i a d. m a s t o i d i t i s . S i n u s t h r o m b o s i s . Bolesn ik M. O , 27 g. s t a r , p r im l j en 23. s i ječnja 1 9 1 2 . n a I V . odjel, obol io je

n a d e s n o m u h u p r e d 6 t j e d n i . I z a p e t d a n a , p o š t o je obol io p rocur i lo m u u h o

1 nakon- .3 t j e d n a već p r e s t a l o cur i t i , d o k se je bo l poveća l a i p r e š l a u za t i l j ak . P r i j e 8 d a n a i m a o g r o z n i c u s p o v i š e n o m t o p l i n o m .

S t a t u s p r a e s e n s . L i j e v i b u b n j i ć u r e d a n . P red je l i z a d e s n o g a p r o c e s a m a s t o i d . n e z n a t n o o t ečen . D e s n i p roces , m a s t o i d . t e k n a j a k i p r i t i s a k osje t l j iv . 2 p r s t a i za cl. p roces , m a s t o i d . u za t i l jku j a k o os je t l j iva t o č k a . U m e a t u s u s a sv im m a l o d e t r i t u s a , n e m a gnjoja . N u t a r n j i dio m e a t u s a j a k o c rven . S t r a ž n j a i go rn ja s t i j e n k a izbočene , osob i to s t r a ž n j a s t i j enka . S t r u k t u r a b u b n j i ć a n e j a s n a ; s e k r e t a n e i m a d e . P u p i l e r eag i r a ju u r e d n o . F u n d u s oculi u r e d a n . Kern ig neg . P a t e l a r n i ref leksi ž i v a h n i . H o d n e š t o n e s i g u r a n . Opće s t a n j e b o l e s t n i k a je s l abo : b l i j ed i z n e m o g a o . P l u ć a i srce b e z n a p a d n e p r o m j e n e . U r i n b e z a l b u m e n a i s a h a r u m a . T e m p . 36 .8—37.8 , bilo oko 88.

F u n k c i j o n a l n o i s p i t i v a n j e d e s n o g u h a . Š a p a t čuje n a 3 dm. , u r u n a 20 cm., ve l ik i C i a čuje s k r a ć e n o 04 z n a t n o sk r aćeno , g lasn i govor n a i m . W e b e r l a t e r a r i z i r a desno, R i n e e n e g a t i v a n . S p o n t a n i n i s t a g m u s s l abo n a l i jevu s t r a n u , ka lo r i čn i n i s t a g m u s i s p i r a n j e m d . u h a h l a d n o m v o d o m se d a d e u r e d n o i z a z v a t i k a o i r o t a t o r n i n a l i jevu s t r a n u . L i j evo u h o čuje u r e d n o .

Indikacija za trepanaciju proces, mastoid. bila je dovoljna : spuštena gornja i stražnja stijenka meatusa, bolna točka iza uske na proces, mastoid, nešto po­višene topline i napokon općenito loše stanje bolesnika. Na kakvu intrakranijelnu komplikaciju se nije moglo sigurno zaključivati. Bilo je nešto malo spontanog nistagmusa, ali se zato dao uredno izazvati ispiranjem hladnom vodom t. zv. kalorični nistagmus. Važnija je bila jedna groznica još peti tjedan, otkad je bolestnik obolio na desnom uhu. No ni ta nije apsolutno patognomonična morala biti. Tek trepanatio proces, mastoid. koja je kako je obrazloženo bila indicirana otkrila je jedan intrakranijelni proces.

25.1. j e u č i n j e n a t r e p a n a c i j a p r o c e s , m a s t o i d . i r e s e c t i o p a r t i a l s q u a m a e o s s i s t e m p . d e x t . ( P r i m . d r . M a š e k ) : Zarez oko uske i okomito natrag. U celulama granulacije i mutna tekućina. Kost na sinusu omekšana, Sinus trausvers. se raskrije, u d u l j i n i od 3 cm. p o k r i t j e f i b r i n o ž n i m e k s u d a t o m , n e p u l z i r a , i z b o č e n j e i t v r d d o k e m i s a r . m a s t o i d . n e k r v a r i . U antrumu su granulacije, kost stijenke antruma mekana. Jodoformemulsija, laka tamponada bez šavi.

Na opisani nalaz na sinusu se nije nadalo. Niti fundus oka niti opći znakovi nisu dali zaključivati na kaki patološki proces u sinusu, a evo postojala je tromboza sinusa sa zapaljivim procesom na sinusu. Pošto se poslije operacije očekivalo komplikacija od bolesnog sinusa ostavila se rana otvorena, da se može odmah učiniti operacija na sinusu, t. j . sinus razrezati izvaditi mu trombozirani sadržaj uz podvez venae jugularis. Indikacija bi zato bila u prvom redu, da je na­stupila 1 ili 2 puta groznica. Stanje bolestnika poslije operacije prvih dana bilo je jednako dosta loše. Imao je glavobolju, a toplina je bila variirala izmedju 37.5 i 38.5, bilo oko 90—104. Peti dan nakon operacije je bolesnik dobio zimicu uz 39.2

Broj 4. L I J E Č N I Č K I V I J E S N I K 1912. Strana 131.

topline, bol u šiji. Čekalo se još jedan dan. Na večer opet 38.8 (92). Tu se skoro odlučilo na operaciju sinusa no opet se počekalo do drugog dana i zbilja od tada je toplina pala na 36.5—37.4 i bolesnik se počeo subjektivno i objektivno oporavljati te je 9- III. otišao zdrav kući. Kako je u ovom slučaju došlo do sinus tromboze i kako do nje u opće dolazi, najvjerojatnije je, da je to bilo od ostemi-jelitide proces, mastoidea sa direktnim prelazom na stijenku sinusa. To je t. zv. prvotni put. Sekundarni je put, koji je sigurno jako rijedak, da kod otitide trombozira, koja usna vena i onda da trombus raste dalje i dalje sve do u sinus. Simptoni sinustrombozesu ovi: (Boeninghaus) povišena toplina često s tresa-vicama spojena (pijemični karakter) ili septikopijemična bez tresavica.

Dijagnoza na sinustrombozu se dade postaviti iz ovih znakova : 1. ako kod otitide usprkos slobodnog otoka gnjoja potraje povišena toplina,

ili ako ona najednom opet dodje, pošto je prije prestala ili je u opće nije bilo. 2. ako poslije zacijeljele otitide dodje do visoke topline ili groznice, a ne ima

nigdje drugog razloga za tu visoku toplinu, (nešto analognoga bi bilo kod našeg bolesnika).

3. ako poslije operacije dodje najednom do groznice, a za nju drugih znakova nema.

O poremećenju liranitbe kod sisančeta. Predavao dr. O t o n M ü l l e r (Zagreb).

V. G. ! Mi svi, koji smo se ovdje sastali, čuli smo na klinici samo jedno tumačenje

bolesti dječijih probavila i to tumačenje po W i e d e r h o f e r u . Njegov je sistem bio jednostavan i prividno dobro fundiran, pa si je zato stekao brzo sveopće pri­znanje, držao se kroz decenije, buduć da nije bilo boljeg da ga zamjeni.

Wiederhofer je, kako je poznato, razlikovao d i s p e p s i j u kano izraz po­remećene funkcije probavila, e n t e r o k a t a r sa težim lokalnim simptomima j mikroskopskim nalazom na tankom crijevlju, nadaje e n t e r i t i s f o l l i c u ­l a r i s sa izraženom upalom debeloga crijevlja, a najteže oblike nazvao je C h o ­l e r a i n f a n t u m . Wiederhofer i njegova škola držali su sve bolesti probavila kod djece isto tako lih lokalnim oboljenjima, kao što i kod odraslih, samo da su za život opasnija, jer je slabiji ustroj dječjega tijela i slabija otporna njegova snaga. — Tečajem vremena vidilo se, kako je teško, često i nemoguće svrstati konkretne slučajeve u taj sistem, i kako su nesigurni i promjenljivi i sami simptomi, koje se držalo važnim za razlikovanje- Prispodabljanjem kliničkih pojava [sa na­lazom kod obdukcije ispostavilo se, da nalazi nisu uvijek isti kod sličnih kliničkih pojava, a obratno: često se ustanovio isti nalaz kod obdukcije kraj raznolikih pojava za života. Najviše je smetala okolnost, što je upravo kod najtežih slučajeva, koji su brzo svršavali smrću, nalaz znao biti posve negativan. — Povrh toga po­čelo se uvidjati, da fiziološka zadaća crijevlja i probave kod djeteta nije ista, kao što kod odraslog. Kod odraslog imade da hranitba čuva već potpuno razvijeno

Strana 132. LIJEČNIČKI VIJESNIK 1912. Broj 4 .

uslrojstvo, a tvarna izmjena kod djeteta mora da služi apoziciji tijela, koje se nalazi tek u razvitku- Uslijed toga promijenili su se nazori glede tih bolesti, a glavna razlika leži u tom što kod odrasloga ostaje poremećenje probave lokalnom pojavom, dok kod djeteta stradati mora cjelokupni organizam, pošto mu je ošte­ćena intermediarna tvarna izmjena.

C z e r n y i K e l l e r prvi su svratili pozornost na ove odnošaje, oni su posve zabacili stari sistem Wiederhoferov i postavili novi pojam o , . p o r e m e ­ć e n j u h r a n i t b e " (Ernährungsstörung) i tim stekli opće priznanje. — Po­remećenja od hranitbe dijelila su se nadalje u p o r e m e ć e n j a ex i n f e c -t i o n e , ex a l i m e n t a t i o n e i e x c o n s t i t u t i o n e — nu ovom daljnjom razdiobom nisu naišli na opće priznanje. U konkretnom je slučaju teško ustano­viti uzrok oboljenjai a ako se već sjegurno znade, da je hranitba kriva, teško je u daljnjem razvitku bolesti točno razlikovati, u koliko još uplivišu prvobitni uz-oci, u koliko pak sekundarni na pr. infekcije ; a medju ovima da li infekcije potiču izvan tijela ili su endogene naravi. B a k t e r i o l o š k a etiologija pogotovo nije nikoga zadovoljila. Mi do sada ne znamo sjegurno, kada smijemo smatrati koji mikroorganizam uzrokom oboljenja, kada je „patogen", a kada i pod kojim uvje­tima samo nedužan saprofit, s kojim se dade živjeti u simbiozi bez pogibelji za zdravlje i život. Osobito C o c h e r i c h se je mnogo trudio oko toga, da na temelju bakterijologije postavi eksaktnu razdiobu ovih bolesti, ali nije uspio. A kako njegov sistem zadovoljio nije, nije niti ikoji drugi što su ih postavili razni autori. A sad vlada u tom pitanju pravi kaos i slično kako je pred 50 godina imao svaki bolji akušer svoj forceps, tako ima danas svaki pediater svoj sistem hranjenja.

Akoprem C z e r n y i K e l l e r nisu uspjeli svojom teorijom, to su si stekli velike zasluge tim, što su potanje proučili grupu ex a l i m e n t a t i o n e obo­ljelih i što su odijelili od ostalih grupa, grupu t. zv. N ä h r s c h ä d e n - f o r m e oštećenja uslijed hranitbe, gdje već cijeli organizam strada uslijed duljeg preopte-rećivanja kojim štetnim hranivom, ponajviše brašnom i mlijekom.

O š t e ć e n j a od b r a š n a (Mehlnährschäden) opažaju se i kod nas u Zagrebu sada češće, otkad se razna brašna.za djecu nudjaju općinstvu velikom reklamom. Kod ovakovih je bolesnika stolica smedje boje, pomješana sa manje ili više sluzi pa zato i zaudara. Reakcija je k i s e l a . U početku ovakova djeca .dobro izgledaju, tjelesna im težina dobro napreduje, te se roditelji, često i lječnici, lako dadu zavesti, da nastave ovaj način hranitbe. Naskoro se slika promjeni: djete ne spava, ne pije, tjelesna težina ne napreduje a napokon i pada. Käno jedan od prvih znakova vrijedi uvećana podražijivost perifernog živčevlja za galvaničnu struju; a kad bolest napreduje, dolazi do eklamptičnih napadaja. Ovakova su djeca izvrgnuta raznim infekcijama uslijed prevelike ranjavosti kože i sluznica, zato-obole rado i mnogo od flegmona, abscesa, otitida i pneumonija, kojim često i lako podlegnu.

O š t e ć e n j a od m l i j e k a (Milchnährschäden) dolaze nam najčešće u praksi, a nalazimo ih kod djece, koja se hrane u prevelikoj mjeri nemješanim ili premalo razredjenim mlijekom. Ovakovo dijete tjelesno ne napreduje, a ako se nastavi način liječenja, pada mu tjelesna težina. Za ove slučajeve karakteri­stična je suha i tvrda stolica žućkasto-bijele boje, a l k a l i č n e reakcije a zaudara po gnjileži (Fettseifenstühle). Mliječna mast ostaje uslijed preobilne mliječne hrane

Broj 4 LIJEČNIČKI vijesnik 1912. Strana 133

nerezorbirana pa se rastvara u crijevlju, doLse masne kiseline spajaju sa alkalič-, nim sastavinama tijela (Ca i Na) i tim prouzročuju manjak alkalija u tijelu (Al-kalipenija), a kasnije i pravu acidozu u intermedijarnoj tvarnoj izmjeni. Ovakova su djeca blijeda, slaboga turgora, znoje se lako i pate mnogo od tvrde stolice i me­teori zrna.

Oštećenje od mlijeka opažamo većim dijelom kod djece, koja se hrane kravjim mlijekom, a rijedko kada kod djece, koja dobivaju prsnu hranu, a ova potonja i ako već obole, oboljenje je mnogo l a k š e .

Pitanje, zašto da je kravlje mlijeko za djecu toli štetno, raspravljalo se već pred 300 godina, a i danas je još neriješeno. B i e d e r t je misiioi, da je tomu kriv kazein mlijeka, zato što se zgrušava u većim grudama nego i žensko mlijeko, te se toga radi ne prokuha podpuno, ostaje tako neki neprobavljivi „Caseinresf, koji tereti crijevije. Ispostavilo se da ovi nazori ne stoje, da ono što je Biedert držao „Caseinreštom" niti nije bjelančevina već su to mastne kiseline koje na­stanu kano posljedica preobiija masti u kravljem mlijeku. Bjelančevina kravjeg mlijeka samu u toiiko može naškoditi, što treba sa strane dječjeg organizma veću energiju nego žensko miijeko da se podpuno asimilira, a ujedno treba i veću ener­giju da se otpatci izruče iz organizma.

Za drugu važnu sastavinu mlijeka, m a s t , promijenili su takodjer se nazori. B i e d e r t je našao, da žensko mlijeko sadržaje više masti nego kravlje, a pogo­tovo, ako se mlijeko, kako je nužno, razrediti. Da se nadoknadi ovaj prividni ne­dostatak, G a e r t r i e s je mlijeko miješao sa centntugiramm vrhnjem i tim po­većao sadržaj masti u svom preparatu. Deset godina kasnije ustali su S a l g e , C z e r n y i H e l l e r protiv toga i počeli su dokazivati da je upravo mast škodliva i kriva, što se kravlje mlijeko slabije podnaša nego žensko. Sada stojimo na tom stanovištu, da mliječnamast u onoj količini, u kojoj se nalazi u mlijeku, nije štetna kano prvobitni uzrok već istom u savezu sa mliječnim šećerom. F i n k e l s t e i n je prvi upozorio, da se pojedine sastavine mlijeka ne smiju studirati pojedince, već u kombinaciji kako se i nalaze u mlijeku. Istom onda, kad se mliječni šećer rastvara kiselim vrijenjem, te uz povoljne druge uvjete (na pr. nezgodan razmjer sirutke napram bjelančevini u crijevlju, koncentracija sirutke), rastvara se i mliječna mast i oštećuje tako crijevni epitel.

M e y e r u Berlinu, Finkelsteinov suradnik, poduzeo je bioložki eksperimenat, koji je za ovo pitanje od zamašne važnosti. Ako se naime ostale sastavine ženskog mlijeka odijele od svoje sirutke i pomiješaju sa sirutkom od kravljega mlijeka, onda ta kombinacija djeluje pogubno na dojenče ; ako li se obratno sastavine kravljeg mlijeka odijele odsvoje sirutke i pomiješaju sa sirutkom ženskoga mlijeka onda djeca dobro napreduju. Ovim svojim p o k u s n i m i z m j e n j i v a n j e m s i r u t k e (Molken aus tauschversuch) dokazao je Meyer, kako je za pravo sirutka kravljeg mlijeka materia peccäns, a Finkelstein drži, da nisu samo solne sastavine u sirutki štetne, već poglavito mliječni slador, u opće cjelokupni ugljenovodici zato, jer lako kišnu, a kiselim vrijenjem i mliječna se mast oštećuje. Na temelju ovih pokusa sastavio je F i n k e l s t e i n i M e y e r preparat t. zv. E i w e i s -m i l c h , u kojem je velik dio sirutke otstranjen nakon toga što se mlijeko skiselilo i procijedilo. Sirutku se nadoknadjuje sa toliko vode, koliko se oduzelo sirutke Zgrušani se kazein mlijeka dobro promućka, da budu grudice čim manje. Ovaj

Strana 134. L I J E Č N I Č K I V I J E S N I K 1912. Broj 4.

kazein po Finkelsteinovom tumačenju povoljno djeluje na crijevlje zato što zapre­čuje gnjilenje u crijevlju, a još pred 20 godina tvrdio je Biedert uz opće odobra­vanje, da baš kazein mlijeka djeci najviše škodi.

Problem škodljivosti kravljega mlijeka za djecu pokušalo se riješiti ne samo sa kemijskog gledišta, nego i sa bioložkog H a m b u r g e r polaže najveću važ­nost na fakat, da kod hranitbe sa kravljim mlijekom s t r a n a b j e l a n c e -vi n a („artfremdes Eiweiss") slabi otpornu snagu -crijevnog epitela i prodire neasimilirana kroz crijevlje sve do tjelesnih stanica onkraj crijevlja. Stanice time štetuju slično, kao što cijeli organizam štetuje ako se parenteranim putem uštrca, koja strana bjelančevina. Reakcija organizma na strani, surutak zove s e po Pirquetu a n a f i l a k s o m . Medjutim niti ovo Hamburgerovo tumačenje ne stoji, jer u praksi vidimo vrlo često kako mnoga djeca dobro uspjevaju kraj te „afiziološke" hrane. Moramo dakle, misliti kako to Finkelstein razlaže, da dječje ustrojstvo bar donekle svladava i kompenzira sve podražaje i oštećenja svog crijevnog epitela utjecajem afiziološke hrane, ali samo uz potrošak svoje re­zervne snage. Prekorači li se pak stanovita granica, onda nastupa oboljenje- Gra nice, unutar kojih dijete još dobro podnaša afiziološku hranu, Fichelstein na­zivlje „ T o l e r a n z b r e i t e " . Poznato je, kako je znatna ova snošljivost kod sisančeta napram p r s n o j hrani, i koliko se može na teret te snošljivosti grije­šiti, a dijete ipak dobro uspijeva. Čim se dijete hrani k r a v l j i m -mlijekom, onda se postizava povoljan uspjeh samo onda, ako je dijete već starije i dobrog tjelesnog ustroja, a uz to se moraju vrlo oprezno dozirati pojedini obroci.

Na temelju ovih bioloških pretpostava postavio je Finkelstein svoj sistem On poznaje samo jednu jedinu vrst poremećenja hranithe. On promatra pitanje hranitbe sa gledišta, kako cijelokupni organizam reagira na stanovitu pokusnu hranu i na temelju ovog ispitivanja funkcija razlikuje četiri vrsti poremećenja b e z o b z i r a n a e t i o l o g i j u .

1. P o r e m e ć e n j e r a v n o t e ž j a „Bilanzstörung". Amo spadaju slu­čajevi, u kojima kraj besprikorne hrane, primjerene koncentracije i točnih inter­vala niti tjelesna težina ne napreduje, a niti općeniti simptomi ne odgovaraju zdravom stanju, ali se ne mogu još ustanoviti teža poremećenja. Pokuša li se povećati dnevni obrok sa preko 70 kalorija na kilogram tjelesne težine („Er­haltungsdiät po Heubneru), onda težina ne napreduje, nego pada — t. zv.pa­r a d o k s n a r e a k c i j a .

2. Nastavlja li se sa neprikladnom hranom, onda se razvija drugi stepen oboljenja d i s p e p s i j a . Kod ove nastupa proljev, ;kano izražaj lokalnog ošte­ćenja crijeva. Temperatura je u tom stanju povišena, tjelesni napredak vrlo slab, često dapače postepeno nazaduje, ali još nema općih simptoma, koji bi dokazivali, da o r g a n i z a m strada. To stanje nastupa tek onda, kad ošte­ćenje uslijed hranithe nije više ograničeno na crijevlje, nego je zahvatilo i in-termediarnu izmjenu. Ove je slučajeve (Wiederhoferova cholera infantum) Finkel­stein nazvao

3. a l i m e n t a r n o m i n t o k s i k a c i j o m . Klinički izražaj alimentarne intoksikacije je poremećenje senzorija, duboko disanje, glikozurija ; često i kolaps uslijed naglog gubitka tjelesne tekućine poradi obilnih i rijetkih proljeva.

4. D e k o m p o z i c i j o m napokon nazivlje Finkelstein one slučajeve,

Broj 4. LIJEČNIKI VIJESNIK 1912. Strana 135

koji su se prije zvali atrophia infantum. Finkelstein tumači dekompoziciju poslje­dicom toga, što je organizam kroz dulje vremena dobivao neprikladnu hranu, a probavna snaga mu se istrošila u beskorinom probavnom poslu-

Ovo je shvaćanje i tumačenje Finkelsteinovo našlo mnogo pristaša, ali mnogo protivnika. H e u b n e r na pr još uvijek tvrdi, da u crijevlju, u poremećenju p r o b a v e leži uzrok oštećenja, a ne u i n t e r m e d i a r n o j tvarnoj izmjeni. Heubner naglašuje nadalje, — uz podpuno priznanje zasluga što su ih stekli Czerny i Keller i Finkelstein oko poznavanja ovih bolesti, — da su ovi autori opisali samo razvitak i tečaj oboljenja ali prvobitni uzrok oboljenja nije još dovoljno razjašnjen.

Najvažnije je za nas pitanje, kako da postupamo u praksi, u konkretnom slučaju, kraj toliko nesuglasica i prijepornih teorija? Neka mi bude dozvoljeno u kratko ocrtati glavna načela terapije kod onih oblika oboljenja, koja nam najčešće dolaze u praksi.

Liječenjem poremećenja hranitbe želimo postići to da se dijete priuči onoj hranitbi, koju se drži normalnom za dotično doba djetinjstva, tako da se ta hrana dobro iscrpi za povoljan tjelesni napredak. U tom su pitanju svi autori složni, dočim im se mnijenja daleko razilaze glede pitanja, š t o se r a z u m i ­j e v a p o d „ n o r m a l n o m h r a n o m " . K e l l e r je o othranjivanju zdravog sisančeta pobrao upute po evropskoj, a djelomice i amerikanskoj literaturi iz znanstvenih i popularnih knjiga i time pokazao kako su prijeporna mnijenja makar i u pogledu najjednostavnijih stvari na pr. : kada da se djetetu pruža prva hrana, u kojoj koncentraciji, u kojem razmaku, kada može dobivati ne-mješano mlijeko i slično. Svaki je autor čvrsto osvjedočen, da je njegov način hranjenja najbolji i njegovi uspjesi najbolji. Tko objektivno promatra slučajeve iz svoje prakse, naći će, da su — dakako cum grano salis — skoro sve te me­tode dobre i da se sa svima dade postići dobre resultate, a to iz toga razloga što se zdravo dojenče prilagodi svakom redu. Pa ako prema svemu tomu vidimo, da dijete dobro napreduje, a opći simptomi pokazuju, da se dijete i dobro osjeća)

onda ne treba mijenjati ništa na načinu hranjenja. — Imamo li urediti hranjenje od početka ili pokazuje li opće stanje djeteta, da se ono ne nalazi povoljno, onda će nam H e u b n e r o v i podaci najbolje služiti kano temelj za sve naše liječničke propise. Heubner je naime pronašao, da je za dobar napredak dje­teta nuždan stanoviti broj kalorija po kilogramu težine tjelesne, a ovaj kvantum nazvao je „ E n e r g i e q o t i e n t " . Pronašao je, da taj kvocijent za prvo polugodište iznaša 120—100 kalorija, a u drugom polugodištu 90—80 kalorija. Ovaj će nam budget služiti mjerilom za dnevnu hranu. Preporučuju se nadalje kao maksimum ć obroka u 24 sata, a uslijed toga mora im biti koncentracija veća, nego pred 10—15 godina, kad se davala hrana svaka dva sata. Računa, se dakle ovako: 1/3 mlijeka u 1. tjednu, 1/2 mlijeka u 10. tjednu, 2 / 3

u l 5 . tjednu a čisto mlijeko u 7- mjesecu. Cjelokupni dnevni obrok (mlijeko i voda) u prvom tjednu 500 gr., u 8. tjednu 800 gr., počam od 4. mjeseca 1000 gr., a nakon prve godine 1200 gr. Pomoću ovih brojeva lako je naći primjereni kvantum i kon­centraciju za dijete, ali se ne smije zaboraviti, da su to prosječni brojevi i da treba, kao što uvijek, tako i ovdje individualizirati. — Imade mnogo djece, osobito one, koja se na prsima hrane, kod kojih je dosta reducirati hranu na pravu mjeru u slučaju poremećenja, a dijete već dobro napreduje-

Strana 136. L I J E Č N I Č K I V I J E S N I K 1912. Broj 4.

U praksi ponajviše imamo posla sa djecom, koja su se pokvarila nenaravnom hranom. Dolazi nam dijete, kod kojeg anamneza i simptomi pokazuju, da je poremećena hranitba. Prvo je obustaviti svaku daljnju hranu, uz lahki kakav lak-sans, ako se dijete samo nije dovoljno ispraznilo. Preporučuje se kao laksans ol. ricini, syr mannatus, pulv. magnes c. rheo, a ne nikako obljubljeni kalomel. Ka-lomel se mnogo prepisuje, a često u slučajevima, gdje očito škodi, gdje imade sto­lica u obilju i već vrlo rijedkih i bez blata. Ako je crijevni epitel oštećen već uslijed bolesti same, to se još više pokvari kalomelom. Glavna je bila prije indikacija za kalomel „desinfekcija" crijevlja. Monoklorid žive imao bi se u crijevlju pretvoriti u diklorid t. j . u sublimat. Uslijed neznatne količine kalomela, koja se upotrebljava kao laksans, mora da je desinfekciona snaga i koncentracija sublimata preslaba da bi mogla uplivisati na bacile u živom organizmu. A kako je teško, dapače ne­moguće, uništiti mikroorganizme u živom organizmu, znademo iz pokusa sa mnogo jačim raztopinama sublimata. Povrh toga izpostavilo se, da se kalomel ne pre­tvara u crijevlju u sublimat, već u sulfid žive, a ovaj ne djeluje kano antisepticum niti ne u kušaljci a niti u crijevima. Kalomel služit će dakle samo u slučajevima-kod kojih (kao što na pr. kod eklampsije) se želi naglo postići efekt i znatnu hi-peremiju crijevlja.

Za vrijeme posta, da se nadoknadi gubitak tekućine, dobivaju djeca čaj, a mjesto šećera, koji lako vrije, saharin. Ako je nakon 12-24 sati crijevlje ispražnjeno od škodljivog sadržaja, onda postepeno počimamo sa davanjem hrane. Najbolje je početi s onom hranom, koja je protivna hrani, s kojom se dijete pokvarilo. Bu­dući da je mliječna mast uz mliječnu sirutku štetna, to se mora početi sa hranom, koja ne sadržaje masti. U početku dobro služi d e k o k t o d r a ž e n o g b r a š n a i l i od k r u p i c e , a zatim S o x l e t o v N ä h r z u c h e r . Najbolje jest, kad se već počima sa mlijekom, davati centrifugirano mlijeko, jer žlicom obrano sadržaje još uvijek do 2 % masti. Najsjegurnije je bez sumnje prsnom hranom-priučiti dijete na mlijeko, a onda postepeno početi davanjem kravljega mli­jeka. Kod djece ispod 6 mjeseci, pogotovo kod mladjih, prsna je hrana često je­dino sredstvo, da se dijete spasi. Ako nema dojilje na razpolaganje, onda se mo­ramo uteći surogatima t. j . preparatima bez mliječnih sastavina (Soxletov Nähr1

zuker ; Kufeke brašno). Vrlo često ipak stradaju djeca uza svu brigu, a kad­kada i kraj prsne hrane, jer ne podnašaju niti one masti u ženskom mlijeku.

Po gotovo djeca, kod kojih je poremećenje zahvatilo već intermediarnu tvarnu izmjenu, ne podnašaju mlijeka kroz dulje vremena. Takovoj djeci nije dosta pročistiti crijevlje i nakon kratke pauze pružati mliječnu hranu, njima se mora priskrbiti hrana, koja je po svom sadržaju kaloričnom kadra nado­mjestiti kroz dulje vremena mlijeko. U tu se svrhu upotrebljavaju preparati sa sladom i sa dextrinom u obliku „ L o e f l u n d o v o g M a l z s u p p e n e x t r a c t a " po Kelleru i Soxletov Nährzucher ili Liebigsuppe. Ako bi slad prouzročio proljev, valja ga nadomjestiti Soxletovim ili Liebigovim preparatom, čiji dekstrin djeluje poput adstringensa na crijevlje. Kod malene djece terapija je alimentarne intoksikacije vrlo nezahvalan posao, poglavito iz toga razloga, što se ne da točno opredijeliti vrijeme, kako dugo djeca moraju postiti, a niti se ne dade ustanoviti moment, kada im se bez pogibelji smije pružati hrana. Djeca stradaju ili uslijed predugog posta, ili zato, što dobivaju prerano hranu

Broj 4. LIJEČNIČKI V I J E S N I K 1912. Strana 137

Najsjegurnije jest u svakom slučaju ovakovim bolestnicima odmah priskrbiti prsnu hranu, ali otstraniti mast i to davati u malim obrocima i u kratkom razmaku. Početi se smije, kad nema više općih simptoma: sopora, glikozu-rije, kad temperatura jenjava i p r o l j e v popušta. Jača djeca, kod kojih se točnom anamnezom dade ustanoviti, da oboljenje još ne traje dugo i da im usljed toga organizam još nije znatno oslabio, podnašaju obično i dulji post bez zlih posljedica, ali ima i tu neugodnih dogodjaja, i svakako je kritičan mo­menat i za bolesnika i za liječnika, kad će početi sa mliječnom Iranom.

Još teža je zadaća liječiti kronička poremećenja hranitbe, kod onakove djece, koja su uslijed dugotrajne i neprikladne hrane probavila izgubila snagu proku-havanja a i izcrpljivanja hrane makar i normalne. Djeca sa oštećenjem od mli­jeka dobro katkad prolaze, ako im se mlijeko reducira, a manjak nadoknadjuje ili sa kojim od spomenutih ugljenovodika ili sa mlaćenicom naravnom ili u preparatu Holändische Buttermilch). Prsna je hrana i tu najbolje sretstvo ako nije bolest već odviše napredovala.

Kod t. zv oštećenja od brašna (,Mehlnährschäden") organizam se još više istroši, nego kod oštećenja uslijed mliječne hrane, atrofije su znatnije, jer je probavna snaga izcrpljena. Čini se, da organizam treba animalnu bjelančevinu možebit i soli u mlijeku, da dobro uspijeva i da bilinske sastavine ne nado-knadjuju dovoljno. I tu treba čim ranije priskrbiti prsnu hranu, a ako te nema, onda služi svježe vrhnje kano početna hrana ili Ramogen konserva mjesto vrhnja.

U svim slučajevima poremećenja hranitbe bez obzira na uzrok i na Sta­dium bolesti prsna je hrana najbolji lijek, samo ju je težko pribaviti. Da se nadoknadi prsna hrana, preporučili su Finkelstein i Meyer svoj E i w e i s s m i l e h. Prednost ovog preparata jest: 1.) da sadržaje znatno manje mliječnog šećera, nego naravno mlijeko, a mliječni je šećer, kako znamo, prvim uzrokom vrijenju ; 2.) da sadržaje manje soli, koje u naravnom mlijeku pospješuju vri-jenje i 3.) što imade razmjerno mnogo bjelančevine, koja sprječava vrijenje. Indicirati je „Eiweismilch" u svim slučajevima, koji su skopčani sa proljevima, dakle kod dispepsije, kod enterokarata i poglavito kod alimentarne intoksikacije, a kod dekomposicije samo u toiiko, u koliko djeca pate od prolijeva. U početku hranjenja sa ovim preparatom djeca tjelesno ne napreduju, već se samo sto­lice popravljaju. Čim se konstatira poboljšanje, treba odmah pridodati ugljeno-vodike u obliku : S o x i e t o v N ä h r z u c h e r , L i e b i g s u p p e i N ä h r -m a l t o s e . Kod starije se djece mora povisiti dnevni obrok brašna na 4 5—20 gr. makar da stolice nisu još posve u redu, a mora se nastaviti brašno i onda kad se proljev ponovno pojavljuje. Po Finkelsteinu se u ovim slučajevima radi 0 sekundarnim infekcijama koje se najuspješnije pobijaju tim, da se organizam čim brže ojača. Eiweissmilch imade veliku prednost pred drugim preparatima što se njim djeca i dulje vremena (8—10 tjed-) dadu hraniti, dok se dijete pot­puno ne oporavi i dok ne podnaša obične mješavine mlijeka. Ja sam se ovim mlijekom poslužio u nekih desetak slučajeva, u svemu sa dobrim uspjehom ako se uzme u obzir, da su slučajevi bili vrlo teški. Nisam upotrijebio svježe priredjen Eiweissmilch, jer je pripravljanje u kućanstvu odviše, kompliciran posao, već sam davao konservirano mlijeko. Konserva je dosta skupa, zato nije prikladna za opću uporabu.

Strana 138. L I J E Č N I Č K I V I J E S N I K 1912 Broj i.

Glede medikamentoznog liječenja nazori su se tečajem zadnjih godina te­meljito promijenili. Sada se nastoji uplivisati na bolest samo pomoću hrane, a lijekovi služe kano adjuvans. Od adstringentia preporučuju se i bismutovi pre­parati chinin. tann. i spojevi tanina sa bjelančevinom ; opium se malo kada daje. Kod cholere infantum vidi se katkad dobar uspjeh od potkožnog uštrcanja solne otopine i od Heubnerovih kupelji.

Većim dijelom žalibože i liječenje ostaje zato bezuspješno, što se najbolji lijek — prsna hrana — djetetu razmjerno rijedko priskrbiti dade.

Niti imućnim se roditeljima ne može tako lako pomoći, jer je vrlo teško dobiti dobru dojilju kad je treba, a u većini slučajeva, ne može se dobiti u opće, pa djeca umiru bez pomoći.A ipak mislim, da bi se dalo na jedan način po­moći. U zagrebačkom rodilištu imade sigurno rodilja, koje bi kraj svog djeteta mogle hraniti i još koje bolesno dijete, pogotovo kad ovakova djeca ne trebaju mnogo mlijeka i na prsnoj hrani brzo ozdrave. Ako treba mogle bi se rodilje

dulje vremena pridržati u zavodu, a veći trošak rado bi nadoknadili roditelji sub forma koje pristojbe.

Ovo je pitanje od velike važnosti, z a t o m o l i m , s l a v n i l i j e č ­n i č k i z b o r , d a o v a j p r e d l o g u z m e u p r e t r e s i d a o t o m i z ­r a z i s v o j e m n i j e n j e

O Čišćenju pijaće vode ozonom. Priopćuje prof. dr. Mihajlo J o a n o v i ć , pretstojnik higijenskog i bakteriološkog

zavoda na sveučilištu. (Svršetak).

Na istoj pokusnoj osnovi izveli su svoja istraživanja napokon i Schuster te Proskauer u kr. zavodu za kužne bolesti u Berlinu, koji su vodi iz rijeke Spree (V3. i iz vodovoda u Charlottenburgu ( 2/ 3) dodali jednu agarsku kulturu b a c. c o l i a zatim ustanovili broj klica u 1 cm sirove vode. Takova voda sadržavala je 600.000 klica od bac. coli u 1 cm 3, a.iza ozonisanja nije nadjena niti jedna klica od bac.) coli; ma da su ovi iztraživaoci iztražili 20—22 litre ozonisane vode i to pod svim kautelama bakteriološke diagnostike.

Pošto su pak sva ta istraživanja učinjena tek n a p o k u s n o j o s n o v i , to je nabačeno pitanje, da li se tako povoljni rezultati mogu postići i n a s t a l n i m o z o n s k i m o s n o v a m a . Takova stalna ozonska osnova postojala je tada u Schiersteinu kraj Wiesbadena. Na toj osnovi nastavili su Schuder i Proskauer svoja dalnja istraživanja. Pošto je zdenčana voda, koja se upotrebljavala za op­skrbu grada Wiesbadena, onečišćena bila vodom iz rijeke Rajne, te je imala samo 68—7000 klica u 1 cm3, zato su oni kultivirali iz te vode v o d n e b a k t e r i j e , te ih dodali sirovoj vodi tako, da je u 1 cm obogaćene vode sadržano 26.000 —55.000 klica u 1 cm 3. Iza ozonisanja nadjeno je samo 5—12 klica. Schuder i Proskauer su nadalje izolirali iz spomenute vode 2 vrste b a c . c o l i , koje su vrste pokazale istu rezistenciju kao i bac. tifa, zatim su oni izolirali još i 3 vrste v o d n i h vi -b r i o n a sa rezistencijom, koju su imali vibrioni azijatske kolere. S tim vrstama

L I J E Č N I Č K I V I J E S N I K 1912. Strana 139

su obogatili vodu tako, da je ona u 1 cm 3 sadržavala 100.000-600.000 bac. col i 600.000 vodnih vibriona. Na bac. coli iztražili su 20—25 litara, a na vibrione aquatiles 40—55 litara ozonisane vode. Iza ozonisanja nije nadjenau životu niti jedna klica obih vrsta.

Slično povoljne rezultate dobili su napokon i Chlopin, Roschkovvitsch te Dobrc-volski, koji su istraživali vodu iz rijeke Neve. U ozonisanoj vodi rijeke Neve na-djeno je samo 0 do 3 nepatologenih klica u 1 cm3.

Spomenuti mi valja nadalje, da su Ohmuiller i Prali te Schuster i Proskauer do­kazali, da od v o d n i h b a k t e r i j a najveću r e z i s t e n c i j u prema ozonu pokazuju one bakterije, što želatinu otapaju. Tako su nadjeni u životu iza ozo­nisanja od koka: micrococcus agilis, a od bacila: bac. fluorescens liquefaciens i Proteus vulgaris (bact. vulgare). Ovi bacili nemaju trusaka. Od bacila pak, što želatinu otapaju, a imadu truske, nadjeni su u životu : bac. subtilis i bac. mesen-tericus. Sve te bakterije su pak za čovjeka i životinje neškodljive.

A kakovi su rezultati dobiveni sa p a t o g e n i m b a k t e r i j a m a , naime sa kužnim crijevnim bakterijama, koje ovdje jedino mogu u obzir doći i to sa b a c . t i f a , d y s e n t e r i a e i sa v i b r i o n i m a a z i j a t s k e k o l e r e ? O tim rezultatima nam kazuju iztraživanja, što su poduzeta jedino n a p o k u s n o j o s n o v i u Martinikenfelde, a morala su se takova istraživanja samo na pokusnoj ozonskoj osnovi poduzeti, jer se tek imala ispitati vrijednost ozona kao sterili­sacionog sredstva specijalno u pogledu uništenja patogenih bakterija. Tok kada se je tim istraživanjima dobila sigurnost, da ozon i pcd najnepcvoljnijim uvjethra uništuje sve patogene klice, što se u vodi nalaze, tek tada se moglo preporučiti ozon za čišćenje vode u stalnim ozonskim osnovama.

Odnosna istraživanja učinili su Ohlmülller i Prali na taj način, da su vodu iz rijeke Spree, što je bila smješana sa vodom iz charlottenburžkog vodovoda, okužili sa bacilima tifa i vibrionima kolere. Voda, što je bila inficirana sa b a c i -l i m a t i f a , sadržavala je svega 16.000 klica (vodnih bakterija i bacila tifa). Iza ozonisanja pak nadjeno je u njoj samo 9 običnih vodnih klica u 1 cm 3 a od ba­cila tifa nije nadjena niti jedna klica. Voda pak, što je bila okužena v i b r i o ­n i m a k o l e r e , sadržavala je svega 38.330 klica (vodnih bakterija i vibriona kolere). Iza ozonisanja ispostavilo se, da je u 1 cm 3 ozonisane vode bilo u ži­votu 8 klica vodnih bakterija, a niti jedna klica azijatske kolere. U oba slučaja istraženo je 1—1.8 litre ozonisane vode.

Zatim je Schuster sa Proskanerom na istoj vodi učinio pokuse i to tako, da je vodu kod prvog pokusa okužio s a b a c i l i m a t i f a , kod drugog sa b a c . dy-s e n t e r i a e , a kod trećeg sa v i b r i o n i m a a z i j a t s k e k o l e r e , dodavši svaki put po jednu agarsku. kulturu odnosnih nosioca bolesti. Kod sva tri pokusa sadržavao je 1 cm 3 okužene vode uvijek po 600.000 klica odnosnih p a t o ­g e n i h b a k t e r i j a , dakle takova grdna količina, kakovih u vodnoj, tehnici u opće nikad biti ne će. Iza osonisanja bjehu sve klice gornjih kužnih bolesti uniš­tene. Ma da su Schuster i Proskauer kod svakog pokusa iztražili po 20—22 litre ozonisane vode i ma da su kod tog istraživanja upotrijebili najstrožije bakteriološke metode diagnostike (postupak obogaćenja, Conradi-Drigalskijeve pločice i nitro-soindolsku reakciju), ipak im nije pošlo za rukom, da i jednu klicu dokažu.

Tim istraživanjima je ujedno dokazano, da su bac. tifi i s r d o b o l j a kao i

Strana 140. L I J E Č N I Č K I V I J E S N I K 1912. Broj 4.

v i b r i o n i a z i j a t s k e k o l e r e osjetljiviji prema utjecaju, ozona od spome­nutih vodnih bakterija odnosno, da im je r e z i s t e n c i j a manja od one vodnih bakterija kao i, da ih ozon brže uništuje nego li vodne bakterije.

P r o i z v o d i t v a r n e i z m j e n e b a k t e r i j a napokon postaju ozo-nisanjem vode nedjelatnima.

Ako sada sravnimo r e z u l t a t e , što smo ih dobili k o d č i š ć e n j a v o d e o z o n o m sa rezultatima, što ih daje f i l t r a c i j a kroz pijesak, to ćemo dobiti razliku u b a k t e r i o l o š k o m p o g l e d u izmedju tih dviju načina čišćenja vode. Razlika je u prvom redu k v a l i t a t i v n a . Kod pješčane filtracije zadrža­vaju se razne vrste bakterija mehanički na filtru, a oksidacioni postupak, koji kod pješčanih filtra takodjer postoji, igra neznatnu ulogu prema mehaničkom postupku, koji je mnogo važniji. Kod ozonizacije pak radi se o kemijskom postupku, koji se sastoji u oksidaciji odnosno uništenju bakterija. Kod uništenja bakterija važna životna energija bakterije odnosno njihova rezistencija naprama ozonu. Takove bakterije, koje imadu manju rezistenciju, uništit će se, dok će bakte­rije sa većom rezistencijom ostati na životu, a pogotovo one, koje imadu spore, o kojima znamo, da im je rezistencija veća od vegetativnog oblika, To diferencira­nje ne nalazimo kod filtracije kroz pijesak, jer kod nje se sve bakterije, bile one rezi­stentne ili ne, imale one spore ili ne, mehanički zaustavljaju na filtri.

Ali ne samo da postoji kvalitativna razlika, već i k v a n t i t a t i v n a . U vodi što je prošla kroz pješčane filtre, može iznositi broj klica do 100 u 1 cm 3 a mi smo dužni takovu vodu sa higijenskog gledišta označiti besprikornom. U ozonisanoj vodi dobili smo kao najveći broj 24 klice u 1 cm 3. Ako bi uzeli, da se u ozonisanoj vodi nadje i 50 klica, to bi još uvijek za potvrdu manje vodnih bakterija imali u ozonisanoj vodi nego li u vodi, što je prošla kroz pješčane filtre. A do 50 klica u 1 cm. 3

ozonisane vode daje tvrdka sama garanciju. Sve te klice su pak za čovjeka i živo­tinje sasma neškodljive, nedužne vodne bakterije.

Uzmemo li sve to u obzir, naime da se broj nepatogenih klica znatnije smanjuje od ozonisanja nego li kod filtracije kroz pijesak, da se nadalje patogene bakterije potpunoma uništuju odnosno da ih nestaje iz vode, koja je prošla kroz pješčanu cjediljku, to držim, da smo u č i š ć e n j u v o d e o z o n o m u č i n i l i z n a t a n k o r a k n a p r i j e d .

Č i š ć e n j e v o d e o z o n o m n e č i n i o z o n i s a n u v o d u s t e r i l ­n o m t. j . p r o s t o m od nepatogenih klica, kao što sam to već spomenuo, zato nijesam ni dao naslov momu predavanju ,,O sterilizaciji vode ozonom", već sam upotrijebio za oznaku naslova širi pojam, te govorim „ 0 čišćenju vode ozonom". Činio sam to zato, da ne bi kogod maleni broj nepatogenih klica, što su iza ozonisa­nja još u životu ostale, možda upotrijebio kao dokaz nesigurnosti toga postupka odnosno ozonisanja samog. Da li naša pijaca voda mora biti baš sterilna, na to pi­tanje držim, da smijem u niječnom smislu odgovoriti, jer ne smijemo zaboraviti na važnu vlagu, koju vrše nepatogene bakterije u promjeni organskih supstancija, a ta promjena može biti našem zdravlju koristna. Ako bi ipak govorili o sterilizaciji vode, koja je nastala uništenjem patogenih bakterija. Takova se sterilnost dobiva ozonisanjem vode. Tu sterilnost želi postići higijena i to podpunim pravom.

Garanciju, da će ozonska osnova uvijek samo takovu vodu dati, koja je stajala pod utjecajem ozona, daju nam e l e k t r o m a g n e t s k e s i g u r n o s t n e

Broj 4. LIJEČNIČKI VIJESNIK 19.12. Strana 141

u d e s b e , sa kojima je ovako ozonska osnova providjena. One imadu zadaću, da kod smetnja u poslovanju zapriječe pritok sirove vode k sterilizacionim tornje-vima. Takove smetnje mogu nastati u glavnom iz dva razloga i to : 1) ako kompresor slabije radi ili prestane raditi, te tako ne privodi zraka ozonizatorima, i 2) ako elek­trični strojevi slabije rade ili prestanu raditi te uslijed toga padne napetost elek­trične struje ili sasma prestane. Prirodjeni zrak se tada ne bi ozonisao ili samo sasma nedovoljno. U jednom i u drugom slučaju zatvori se tada automatski (elektromag­netskim putem) zalistak, što priječi sirovoj vodi pritok k sterilizacionim tornjevima. Istodobno otpočne električno zvonce zvoniti, a zvoni sve dotle, dok voditelj ozonske osnove ne otstrani nastalu smetnju u poslovanju. Tim udesbama je dakle polučeno, da iz sterilizacionih tornjeva može samo ona voda isticati, što je bila pod utjecajem ozona odnosno što je bila ozonisana.

A sada da pogledamo p r o m j e n e , što su n a s t a l e o z o n i s a n j e m v o d e i to tako one u k e m i j s k o m tako i one u f i z i k a l n o m p o g l e d u.

Ohlmüller i Prali te Schuster i Proskauer su dokazali, da ozon o t o p l j e n e o r g a n s k e s u p s t a n c i j e u vodi oksidacijom smanjuje odnosno, da se okisi-vost ozonisane vode smanjuje i to za 11 do 34%. Od toga otpada samo 1 — 2 % na djelovanje zraka odnosno njegova kisika, što se osim ozona nalazi u ozonisanom zraku. Dakle samo jedan dio otopljenih organskih supstancija se smanjuje, a ne cijela količina koja se u vodi nalazi. Tim je ujedno ustanovljeno, da izmedju potroš­nje ozona i okisivosti vode postoji odnošaj, koji se ne smije općenito uzeti već prema raznim slučajevima t. j . ima se kod svake ozonske osnove iznova ustanoviti. Što je veća okisivost vode, tim će se više ozona trošiti, a prema tomu će manje ozona ostati za uništenje bakterija, što su u vodisuspenzovane, Okisivost vode nije jedino uvjeto vana otopljenim organskim supstancijama, već i drugim otopljenim stvarima, kao što mogu biti u prvom redu ž e l j e z n i s p o j e v i . Količina željeznih spojeva mora se uzeti u obzir kod ustanovljenja pitanja, koliko se ozona mora proizvodit odnosno kako velika mora biti koncentracija ozona u organizovanom zraku, da se dobije sigurni rezultat u bakteriološkom pogledu.

Gornji istraživaoci su nadalje dokazali, da ozon prvo djeluje na otopljene or­ganske supstancije, a kasnije tek na o r g a n i z o v a n a b i ć a k a o š t o s u b a k t e r i j e , koje ozon, kao što sam već spomenuo, uništuje. Sa nekoje se strane istaknulo, da užitak tjelesa usmrćenih bakterija, pošto su ta tjelesa organske supstan­cije, ne može sasma irelevantno biti po naše zdravlje, pogotovo ne, ako bi količina usmrćenih bakterija bila velika. Da bi se saznalo, koliko organskih supstancija dobivamo u obliku usmrćenih bakterija, to se uzeo slijedeći primjer: Neka je dužina, širina i dubljina neke veoma m a l e n e vrste samo 0.4m, to će 15 bilijuna i 630 milijuna te vrste trebati, da izpune prostor od 1 cm. Računamo li svaku supstanciju tih bakterija sa 20%, to bi morali od prilike 80 litre takove vode piti, koja u 1 cm jedan milijun tih klica sadržaje, da bi i naš organizam tek lmm 3 (1 mg) suhe supstancije unijeli. A mi znamo da sa vodom, što je u higijenskom po­gledu besprikorna, unosimo u naš organizam u većoj količini organske supstancije, nego li što su one, što potiču od usmrćenih bakterija. S toga se i ne može održati tvrdnja, da filtracija kroz pijesak ima prednost pred organizacijom zato, jer ona na pješčanom putu zadržaje bakteriju, da time čini, da organske supstancije od strane bakterija ne dospijevaju u filtriranu vodu.

Strana 142. LIJEČNIČKI VIJESNIK 1912. Broj 4.

Ž e l j e z o , što je u vodi o t o p l j e n o kao n. pr. u obliku željeznog hidro-karbonata, a osobito takovo, što je spojeno u organskim kiselinama kao n. pr. sa h u m i n s k i m k i s e l i n a m a , oksidira ozon, te ga obara u obliku željeznog hidroksida. Stoga i opažamo, da se u takovoj vodi, u kojoj ima otopljena željeza više ozona troši, nego li u vodi bez otopljena željeza. Koncentracija ozona u ozon­skom zraku mora dakle iz tog razloga biti veća. Da se u vodi, u kojoj osim organ­skih supstancija ima i željeza u otopljenom obliku, dobiju sigurni bakteriološki rezultati, te da ozonisana voda ne bude zamućena od istaloženih hrdjavosmedjih pahuljica željeznog hidroksida ili da joj boja kod malenih količina zadnjega ne bude žućkasta, zato je potrebno, da se otopljeno željezo iz sirove vode prije ozonisanja otstrani. U tu svrhu providjene su ozonske osnove, koje imadu ozonisati vodu, što sadržaje otopljena željeza, sa udesbom za odželjezivanje. Ova se osniva na zračenju sirove vode t. j . na oksidaciji željeza atmosferskim zrakom odnosno zrač­nim kisikom. Takvu udesbu nam pokazuje ozonska osnova u Wiesbaden-Schier -steinu, koju su morali naknadno udesiti, jer se količina željeza u zdenčanoj vodi poslije duljeg crpljenja povećavala. Lik br. 3 . nam pokazuje, da je iznad starog Siemensovog steriiizacionog tornja, što je napunjen šljunkom, sagradjen bazen, kroz koji se pomoću ventilatora provodi atmosferski zrak. U gornjem dijelu ba­zena teče surova voda na sito, kroz koje voda dalje prolazi u punim mlazovima. Atmosferski zrak odnosno kisik zraka oksidira otopljeno željezo, te ga pretvara u željezni hidroksid, koji se u vodi ne topi. Od željeznog hidroksida imade se takova voda još prije ozanisanja osloboditi filtracijom kroz pje.šćani filter.

Jaka se udesba za zračenje imade nalaziti na ozonskoj osnovi i onda, ako se uz željezo nalazi u vodi otopljen i m a n g a n , spojen sa mineralnim kiselinama, Otopljene manganske spojeve obara ozon u obliku manganskog superoksida ili superoksidnog hidrata, koji se mora otstraniti iz vode poslije ozanisanja filtra­cijom kroz pijesak.

A m o n i j a k i to p r o s t i oksidiraju samo jače koncentracije ozona, kakovi ne dolaze u obzir kod ozonskih osnova. Tragovi amonijaka, ako bi eventualno bili u sirovoj vodi, ostaju nepromjenjeni. Samo nuzgred spominjem, da dobra pijaca voda ns smije ni traga amonijaka sadržavati. A m o n i j a k s p o j e n kao klorid ili karbonat nipošto se ne mijenja ozonisanjem.

Nasuprot se oksidiraju a n i m a s t i i a l k a l o i d s k i s p o j e v i , koji se u izvanredno rijetkim slučajevima u sirovoj vodi nalaze.

D u š i č n u s u k i s e l i n u oksidira ozon slabije u p r o s t o m nego li u s p o j e n o m obliku, i to na dušičnu kiselinu odnosno na nitrate.

D u š i č n a k i s e l i n a odnosno n i t r a t i u vodi ostaju iza ozonizacije nepromjenjeni. Nekoji su istraživaoci doduše našli nešto veće količine dušične kiseline u ozonisanoj vodi, nego li što je bilo u sirovoj vodi, ali to neznatno pove­ćanje je nastalo odatle, što se je dušik prirodjenog zraka u ozonskom aparatu oksidirao na dušičnu kiselinu, koja se zatim u ozonisanoj vodi otopila. S toga ovo povećanje i nije od higijenskog zamašaja, jer dušična kiselina nije nastala rastvor-bom organskih supstancija.

Količina u g l j i č n e k i s e l i n e , pošto je otopljena u vodi, ne mijenja se kao ni ona b i k a r b o n a t a v o d e .

Broj 4. LIJEČNIČKI VIJESNIK 1912. Strana 143.

Ine soli, što su otopljepe u vodi, kao što su : s u l f a t i , k l o r i d i itd. ostaju nepromijenjeni kao i s t u p a n j t v r d o ć e v o d e .

Nadalje je dokazano, da ozon uništuje s u p s t a n c i j e , š t o v o d u bo­j a d i šu . Takova bojadisanja mogu biti uvjetovana ili čisto organskim supstan­cijama kao što su h u m i n s k e t v a r i iliti spojevima organskih supstancija sa željezom ( h u m i n s k o k i s e l o ž e l j e z o ) . Ozonisanjem gubi voda svoju boju odnosno postaje bezbojna.

S t r a n i o k u s kao i m i r i s (n. pr. močvarni) nestaje iza ozonisanja vode. O z o n i s a n a v o d a n e p r i m a o k u s a n i t i m i r i s a p o o z o n u ,

jer se u vodi otopljeni ozon već poslije 10—20 sekunda rastvara na obični inaktivni kisik. Tim svojim raspadanjem povećaje ozon količinu kisika, što je u vodi otop­ljen, za 36—39 %, od kojega odpada 5% na kisik, što je iz prirodjenog zraka ap­sorbiran.

Zbog brzog raspadanja ozona u vodi ne može proizvesti ozonisana voda nika-kove smetnje po zdravlje, kao što je to prof. Calmette na internacionalnom higi­jenskom kongresu u Parizu istaknuo navodeći, da je on, njegova obitelj i cio njegov zavod dugo pio ozonisanu vodu, a da nijesu nastale TI ikako ve smetnje po njihovo zdravlje.

Ako bi se usprkos tomu htjelo otstraniti neznatni miris po ozonu, koji ozo­nisana voda samo kroz veoma kratko vrijeme može pokazati, to bi se ozonisana voda imala još i prozračiti. Takove udesbe za zračenje ozonisane vode u obliku kaskada pokazuje nam ozonska osnova u Petrogradu (Lik 5) i ona u Paderbornu (Lik 2.).

K a d i č n o g p r i j e k i s a napokon nije nadjeno u ozonisanoj vodi. Uočimo li sve ovo, što je naprijed spomenuto, to dolazimo do zaključka, da

se voda ozonisanjem poboljšava ne samo u bakteriološkom, već i u kemijskom te fizikalnom pogledu, pretpostavljajući uvijek, da iza potrošnje ozona u steriliza-cionom tornju još ostane prostog ozona u ozonisanoj vodi. Taj se p r o s t i o z o n u o z o n i s a n o j v o d i dade jednostavnom reakcijom t. zv. ozonskom reak­cijom d o k a z a t i . Ona se osniva na tomu, da je prosti ozon u stanju iz otopine1

kalijeva jodida, kojoj smo dodali razredjene sumporne kiseline, jod oslobodili te tako vodu žućkasto bojadisali ili ako smo joj dodali nešto malo škrobnog ljepila, to nastaje modro bojadisanje uslijed tvorbe jednog škroba.

Reakcija teče po slijedećoj jednačbi: I. 0 3 + 2 KJ + 2 H 2 S 0 4 = 2 KHS0 4 + J 2 + H 2 0 + 0 2

dil. Jednostavnu ovu reakciju može svaki voditelj ozonske osnove u svako doba

Izvesti, a služi za kontrolu pravilnog poslovanja osnove. Prednost joj je ta, da daje rezultate već iza nekoliko trenutaka, dok kod izvedbe bakteriološkog istraživanja, koja je jedina moguća kod pješčane filtracije, dobivamo rezultate u najboljem slučaju tek poslije dva dana. Za to vrijeme mogu se već desiti okužbe pijacom vo­dom, ako pješčana cjediljka nije zadržala sve patogene klice, što ovdje u obzir dolaze.

Ne trebam tek naglasiti, da se uz ozonsku reakciju i b a k t e r i o l o š k o i s t r a ž i v a n j e o z o n i s a n e v o d e ima u izvjesnim razmacima i z v e s t i i to kao dopunitbena kontrola veće sigurnosti radi. S toga se imade postaviti zah-

Strana. 144. LIJEČNIČKI VIJESNIK 1912. Broj 4.

tjev, da se mora u svakoj ozonskoj osnovi udesiti mali b a k t e r i o l o š k i l a ­b o r a t o r i j , koji bi bio snabdjeven svim sredstvima, što su potrebna za bakte-riološko istraživanje vode, uz ona kušala odnosno otopine, što su potrebne za kvalitativnu i kvantitativnu odredbu ozona u ozonisanoj vodi. Dakako da bi sa, takovim laboratorijem imala upravljati stručna osoba i to higijeničar odnosno bakteriolog.

Ako bi se htjelo, da se o z o n ne samo kvalitativno već i k v a n t i t a t i v n o u ozonisanoj vodi o d r e d i , tada bi se imala uzeti odmjerena količina ozonisane, vode, a otopine, što su potrebne za odredbu ozona, morale bi biti decinormalne Izvedba je u početku kao kod kvalitativne odredbe ozona, a kasnije, kada je ozo­nisana voda već pomodrila od oslobodjenog joda, tada bi joj se imalo sve dotle dodati otopine natrijskog hiposulfita (natrijskog tiosulfata), dok ona ne postane bezbojna.

Reakcija teče lada dalje po slijedećoj jednačbi: II) J 2 + 2Na2 S 2 0 3 = 2Na J + Na2 S 4 0 6 Natrijski tetrationat.

Pri koncu još nekoliko riječi o b o j a z n i m a , što su iznesene povodom ozonisanja vode. Tako je sa nekoje strane iznesena bojazan, da bi maglo doći do oštećenja našega zdravlja ozonisanom vodom uslijed toga, što se u ozonskom apa­ratu iz dušika, prirodjenog iz atmosferskog zraka djelovanjem ozona na iste stvara dušična kiselina, koja će otopiti olovo, što se eventualno nalazi u zaklini glinen-skih cijevi od kamenštine, što vode ozonisani zrak, da tako kao o l o v n i n i ­t r a t u o z o n i s a n u v o d u dospjeti. Naznačio sam već prije, daje tvorba dušične kiseline iz dušika prirodjenog atmosferskog zraka moguća, ali je koli­čina tako tvorene dušične kiseline uvijek nemoguća. Sve i kad bi došlo do tvorbe većih količina dušične kiseline, to bi samo jedan razlog više bio za postavljenje zahtjeva, koji ide za tim, da se caklini na nutrnjoj površini glinenih cijevi obrat što veća pažnja, odnosno da se traži, da ona bude prosta od olova.

Samo mimogred spominjem,, da ni do o k s i d a c i j e o z o n o m n a n u ­t r n j o j p o v r š i n i ž e l j e z n i h c i j e v i , što vode ozonisanu vodu u visoku spremnicu ili u cijevnu mrežu, ne može doći, jer se ozon veoma brzo ras­tvara u obični kisik. Ali ovo da se ozon nebi tako brzo raztvarao, te se ipak nutrnja površina takovih cijevi nebi mogla oksidirati i to iz razloga toga, što su željezne cijevi iznutra asfaltirane. Isto vrijedi i glede o k s i d a c i j e k i ­s i k a , što je nastao raspadom ozona. Ako bi se pak usprkos tomu htjela veća sigurnost postići, to ,bi na ozonisana voda još uvijek mogla naknadno tražiti po­moću kaskada, kao što sam to već spomenuo.

Druga je b o j a z a n izražena povodom toga, što je za poslovanje ozonske osnove potrebna i z m j e n i č n a s t r u j a v i s o k e n a p e t o s t i . Ako pak spomenem, da su transformatori visoko smješteni iznad ozonizatora tako da se njih ne može lako dotaći, da su svi vodovi za električnu struju izoliran, i shodno smješteni, da je željezni stalak, na kojemu se ozonizatori nalaze, u direktnom kontaktu sa zemljom, te da se transformatori zajedno sa ozoniza-torima smješteni u posebnom prostoru, koji je nepristupan za nestručno osoblje, to držim, da je sve učinjeno, da ne dodje do kakavag o š t e ć e n j a z d r a v l j a i l i ž i v o t a .

Broj 4. L I J E Č N I Č K I V I J E S N I K 1912. Strana 145

Spominjem, da je probitačno, da se jedan dio ozonske osnove racii čišćenja li reparatura n a l a z i u p r i č u v i (ca. 30—50%).

Napokon još samo nekoliko riječi na pitanje, k o l i k o s t o j i j e d a n k u ­b i č n i m e t a r o z o n i s a n e v o d e ?

U P a d e r b o r n u stoji l m 3 ozonisane vode 2.1817, t. j . 2.616 {ilira. U ovu svotu uračunano je ukamaćenje i amortizacija. Ozonska osnova u Paderbornu je nešto skuplja od slijedećih zato, jer su se morali uračunati troškovi za dizanje vode u sterilizacione tornjeve, pošto ona nema naravskog pada, a i zato, jer se je morao graditi umjetni fundamenat.

U W i e s s b a d e n u iznose sveukupni troškovi, izračunani na i m 3 ozonisane vode (inkl. ukamaćenje i amortizaciju) 2.017 t. j . 2.4 filira.

U N a g y-S z e i b e n u stoji i m 8 ozonisane vode 2.40 f. t. j . 2.88 filira, uraču-najuć u tu svotu sve poslovne izdatke kao i amortizaciju te ukamaćenje. Pošto pak grad velike pogodnosti dobiva od ondašnje munjare, to zapravo stoji l m 3

ozonisane vode samo I.30 f. t. j . 1.56 filira. U P e t r o g r a d u napokon iznose sveukupni troškovi za 1 m 3 ozonisane

vode 1.6—1.8 f. t. j . I.92—I.216 filira. U tu svotu uračunani su troškovi za pred-bistrenje (stipsanje) kao i za brzu filtraciju. Na samo ozonisanje otpada polovica gornje svote t. j . 0.8—0.1 f. t. j . 0.96—1.08 filira.

Svi troškovi izračunani su po dru. Erlweinu, nadinžiniru tvrtke Siemens i Halske u Berlinu.

0 hrvatskom medicinskom nazivlju. Piše dr. B. P e r i č i ć .

II. Nazivi za gornji i donji ud.

Prama njemačkome „Extremität" stvorila se u nas riječ „okrajnina", koju ja ne nalazim ni u Brozovu, ni u Parčićevu, ni u Dežmanovu rječniku, niti u Jpva-nović-Batutovoj gradji za med. terminologiju, te je smatram kovanicom,'i to bezukusnom. Gdje se ne će upotrebljavati riječi „ruka" i „noga" tu se po mojem sudu najbolje upotrebljavaju nazivi , , g o r n j i u d " i , , d o n j i ud" .

Gornji ud se dijeli u : i . humerus, 2. brachium, 3. antibrachium, i 4. manus. Te nazive ja prevodim: r a m e , m i s n i c a , l a k t a č a (podlaktica), š a k a .

0 „ramenu" nema r sprave. — „Brachium" se u nas obično prevodi: „nad­laktica", a „antibrachium" : „podlaktica". I ove dvije riječi jamačno su kovane bile prama njemačkim : „Oberarm" i „Unterarm". Za „brachium" mi ne trebamo svakako kovanice, jer imademo lijep narodni naziv „misnica". Izvor je ovoj riječi valjda otuda, što se tu vidi najbolje igra „mišića". Broz i Parčić pišu : „mišica", ali ja za „brachium" nijesam nikada čuo tako, već samo „misnica" ; dok „mišica" višeputa sam čuo za „musculus", pa bio taj i na „misnici". Jer se pak riječ „mišica" općenito upotrebljava kao i „mišić" za „musculus", čini mi se najbolje za „bra­chium" pridržati naziv „misnica".

Strana 146 L I J E Č N I Č K I V I J E S N I K 3912. Broj 4.

Mjesto „podlaktica" ja bih volio da se uvede naziv „laktača". Nu ovdje ne mogu biti tako odlučan kao kod riječi „misnica", jer koliko sam se puta ja rapitivao glede nazova za „antibrachium", nijesam mogao doznati siguran, valjan naziv. Čuo sam : „lakat, cijepci, cijevelj, gnjat", ali ti nazivi nijesu mi se svidjeli, jer „lakat" već znači drugo, dok „cijepci", „cijevelj" i „gnjat" kaže narod i za kosti golijeni. Jedan sami put čuo sam riječ „laktnica" za „antibrachium" od pouzdana seljaka ; riječ mi se svidjela, ali lako se miješa sa „laktenica", koju treba da pri-držimo za „ulna", pak bih volio riječ „laktača" iz Brozova riječnika, koja drugo nema ni da znači.

Š a k a se dijeli u : t . z a p e š ć e (carpus), 2. p e s t (metacarpus) i 3 . p r s t e . Mjesto „pest" čita se obično „pešćaj", ali to je bespotrebno kovanje. „Zapešće" i „pest" narodne su riječi, kojima mi stežemo narodno značenje kada ih upotreb­ljavamo samo za „carpus" i „metacarpus", ali bez toga stezanja te bi riječi bile suvišne ili nejasne, a mi bismo opet trebali kovati druge.

Za „os metacarpi" u narodu se čuje dobra riječ , . p r i p r s t i c a ruke". (J. Ivani-šević Poljica).

Dorsum manus = ljeska ; vola = d l a n (bolje nego p o d l a n i c a ) . Za kosti gornjega uda uobičajeni nazivi jesu : r a m e n j a č a ili ti m i š n č k a

k o s t (os humeri), p a l č e n i c a (radius) i l a k t e n i c a (ulna). Možda svi ovi nazivi nijesu narodni, ali boljih ne znam. Nekim auktorima „radius" je „cijepac" ; ali „cijepac" je samo jedan od „cijepaca", kojim nazivom narod krsti obje kosti laktače i obje kosti golijeni.

Dijelovi d o n j e g a u d a jesu : 1 . coxa, 2. femur, 3. crus, i 4; pes, - što ja prevodim : b o k , b e d r a , g o l i j e n (gnjat), i s t o p a (stopalo).

Moj štovani prijatelj Mašek, u svojoj maloj anatomiji, prevodi „coxa" : ku k. Ova se riječ kao anatomički naziv doista često čuje u narodu, a ne manje obična je kao naziv za koji vrh planine. U opće riječ znači uvijek nešto tvrdo izbočeno Izbočenje koje narod najobičnije u našem tijelu krsti tim imenom jest „crista ossis ilei" ; ali ja sam čuo tako nazivati „trochanter major" i „acromion". „Kuk" dakle nije „coxa", „Coxa" se ima prevesti: b o k . Ova riječ znači uopće „strana", ali u užemu smislu znači postranično izbočenje našega tijela ispod pasa.. (Poviše jakih „bokova" imademo „slabobočine").

„Femur" se prevodi: bedra, bedro, stegno, gornji gnjat". „Gnjat" u Dalmaciji obično znači onaj dio što se inače možda bolje zove „golijen" ; ali se ta riječ i u nas i drugovdje često upotrebljava za označivanje kojemudrago cjevaste kosti na nozi i na ruci. Čini mi se, da je najbolje prevesti „femur" : b e d r a , a „os femoris" : b e d r e n j a č a iliti b e d r e n a k o s t .

Za „crus" imademo riječi: golijen, goljenac, gnjat". („Podgoljenica" i „pot­koljenica" su kovanice, koje se gdjekada krivo upotrebljavaju za „crus", dok bi imale drugo da znače). „Golijen" ja nijesam nikada čuo, u nas kažu : „gnjat". Ali kako sam ja čuo upotrebljavati tu riječ, ona znači sada „crus" a sada „tibia", češće možda ovo zadnje. I g o l i j e n i g n j a t čine mi se nazivi vrijedni da ostanu, dok je „goljenac" suvišan.

Premda je narodno „gnjat" i : „tibia", da ne bude zbrke, za tibi ju je najbolje utvrditi narodni naziv : c j e v a n i c a .

„Fibula" je u nas : š i p k a ; i ova riječ mi se čini upravo zgodna, jer fibula

Broj 4. LIJEČNIČKI VIJESNIK 1912. Strana 147.

stoji uz tibiju, kao ono drvo uz pušku, koje se zove „šipka". „Lisnjača" je po svoj prilici kovanica (Wadenbein).

Stopa se dijeli u : 1. „tarsus", 2 . „metatarsus" i 3. „digiti". Mašek, uz druge, prevodi tarsus : „zastoplje", a metatarsus : „stoplje". Dežman kaže za prvo : „predgranje" a za drugo „zaprstje, ljesica, grana, splet". „Zastoplje, stoplje i zapršće" su kovanice, prve dvije neukusne, treća nepotrebna. „Tarsus" ja sam čuo od naroda nazivati : o m o t a č a . Druge, bolje riječi ja nijesam nigdje čitao. „Metarsus" ja prevodim : g r a n a . Doista riječju „grana" narod razumijeva i „me­tatarsus" i „dorsum pedis" ; ali za ovaj zadnji pojam imademo riječ: naplat, (ja sam u ostalom čuo samo : „naplet"), pak mi se stoga čini bolje pridržati naziv „grana" samo za onaj prvi pojam. „Ljesica" neka ostane za ruku ; „splet" je suvišan. — „Os metarsi" = n o ž n a p r i p r s t i c a .

Donji dio stope je t a b a n ili ti poplat, a svod tabana (morsus diaboli) je g l a d n o (gen. gladnoga).

. Da prikupim ; nazivi od mene zagovarani jesu ovi: Rame — humerus. Misnica — brachium. Laktača (ili ti podlaktica) — antibrachium. Šaka — manus. Zapešće carpus. Pest — metacarpus. Ljesica — dorsum manus. Dlan — vola. Ramenjača (ili ti mišnička kost) — os humeri. Cijepci ruke — ossa antibrachii. Palčenica — radius. Laktenica — ulna. Priprstica ruke - os metacafpi-Bok — coxa. Bedra — femur. Golijen (ili ti gnjat) - crus. Stopa (ili ti stopalo) — pes. Bočna kost. — os innominatum. Bočni kuk — crista ossis ilei. Bedreni kuk — trochanter major. Bedrenjača (ili ti bedrena kost) - os femoris. Cijepci noge — ossa cruris: Cjevanica — tibia. Šipka — fibula. Omotača — tarsus-Grana - metatarsus. Naplat — dorsum pedis. Taban (ili ti poplat) — planta pedis. Gladno (oga) — morsus diaboli. Priprstica noge — os metatarsi.

Strana 148. LIJEČNIČKI VIJESNIK 1912. Broj 4.

Iz kr. zem. rodilišta. P r e t s t o j n i k p r o f e s o r d r . D u r s t ) .

Pituitrjg(Pituglandol) kao sretstvo za prouzrokovanje i pojačanje trudova.

Sigurno je od velike važnosti, da liječniku stoje na raspolaganje sretstva prouzrokovanje i pojačanje trudova, na koja može nekom sigurnošću računati. Takovih je sretstava bilo malo ili nikako. Za pojačanje trudova upotrebljavala se vruća istrčavanja, tople kupelji itd. Ova su se sretstva doista tu i tamo pokazala uspješnima, ali većim se dijelom izjaloviše ili im je djelovanje bilo nedostatno. Već boljim rezultatom se upotrebljavao, a i danas se upotrebljava kinin. I mi — u našem zavodu — imali smo prilike vidjeti, da nam kinin često pruža izdašne pomoći. Kod preslabih trudova običavali smo davati kinin u dozama od 0.5 grama, tri puta, u intenvalima od pol sata. Tako, da smo u roku od 1 sata dali u svemu 1.5 grama. Često mogli smo konstatirati, da se trudovi češće pojav­ljuju nego li prije ove medikacije, da su žešći i da dulje traju. Kod te prilike bi odmah spomenuo, da kinin u mnogim slučajevima nije pružio nikakove pomoći, te se trudovi nisu nimalo pojačali ili učestali.

Secale i njegove preparate nismo u prvoj ni u drugoj dobi poroda nigda upo­trebljavali, bojeći se tetanusa utera. U novije doba (Herff u Baselu) hvali Seca-cornin u maloj dozi (pol grama intramuskularno) kao dobro sretstvo u svim do­bama porodjaja. Do danas nemamo o tom obširnijih iskustava, ali ćemo nasto­jati ista steći, te o njima svojedobno izvjestiti. U trećoj dobi — odmah nakon po­roda djeteta — Secacornin je intramuskularno vanredno sigurno sretstvo protiv atonije, a da ne pravi strikture i retencije placente, te se u našem zavodu sa naj­boljim uspjehom upotrebljava redovito u slučajevima, kod kojih se je bojati atonije.

Zato se sa velikim veseljem pozdravio P i t u i t r i n , kao sretstvo za pojačanje i pospješivanje trudova.

Mnogo poroda je učinjeno sa kliještima, jer se porod dugo zatezao, bilo da su trudovi iz početka bili slabi, ili da su trudovi tijekom poroda bivali sve slabiji, te eventualno napokon sasma izostali.

Čitajući referate u stranoj literaturi o uspjesima sa novim sretstvom za poja­čanje trudova, odlučismo se i mi, da ga pokušamo, usprkos nekoj dvojbi, koju čovjek imade protiv toliko novih raznih sretstava, koja se velikom reklamom turaju u promet.

P i t u i t r i n je ekstrakt iz infundibularnog dijela glandule pituitarije. To je tekućina, bez boje, kao voda, te se dobiva u bočicama od 20 yrama. Medjutim već tvornica „La Roche" u Baselu razašilje P i t u g l a n d o l , sretstvo isto kao što i Pituitrin, samo pod drugim tvorničkim imenom, u malenim fiolama od l.l cm.3-Tekućina ta je posve sterilna, te se odmah iz bočice može injicirati.

Mnogi daju P i t u i t r i n , per os, drugi opet subkutano ili intramuskularno. Mi ga u našem zavodu dajemo intramuskularno i to u pojedinoj dozi od 1 cm , te moram reći do sada sa vrlo dobrim rezultatom. Najveća doza do sada bila je 4 puta po 1 cm . Kao primjer naveo bi kratko samo nekoliko slučajeva :

I . S lučaj , I I . p a r a , 25 god. s t a r a . P r v i p o r o d p r ed 1 i po l god. n a v o d n o j a k o t e ž a k • žena r ad j a l a je k roz t r i d a n a , d i je te asf ik t ično rod jeno . P r v i t r u d o v i 24 .

Pište Dr. L j u d e v i t F i s c h e r , asistent zavoda.

Broj 4. LIJEČNIČKI VIJESNIK 1912. Strana 149

vel jače 2 s a t a posli je p o d n e v r lo žes tok i . Mjehur p u k a o je u 6 sa t i u večer . Ušće o t v o r e n o za 3 p r s t a , con juga ta d iagona l i s 11 cm. U večer 9 sa t i b iva ju t r u d o v i sve s lab i j i i rjedji, n a p o k o n sa sma i z o s t a n u . P o š t o je mjehur već u 6 sa t i u večer p u k a o , t e da se p o r o d ne zavlač i , d a d e se u 10 sa t i n a večer injekci ja od 1 c m 3 p i t u g l a n -d o l a . Posl i je injekci je dobi je žena već za 8 časova t r u d o v e , koji su dos ta j ak i , t e n 3 s a t a u noći s p o n t a n o po rod i .

Osobito djelovanje P i t u i t r i n a mogli smo opažati u drugoj periodi poroda, kada je dakle ušća već sasvim nestalo, a mjehur je već pukao. Za ilustraciju ovoga neka služi slijedeći slučaj :

P p d r u š t v u za s p a š a v a n j e dovezena j e u 9 s a t i pr i je p o d n e j e d n a žena u n a š zavod , j e r da k r v a r i iz u t e r a . Bolesnica je I I I . p a r a ; u šća je posve nes ta lo , mjehur već p u k a o , g l ava n a u lazu zdjelice. Bi lo u d a r a 90 p u t a , s rednje n a p e t o , bolesnica a n e š t o a n e m i č n a ; kucan je s rca d j e t e t a ne čuje se . Bolesnica k r v a r i k o d n a s posve malo , t e n e m a n i k a k o v i h t r u d o v a . U 9 i č e t v r t s a t i pr i je p o d n e d a d e se 1 c m 3 p i-t u g l a n d o l a ; neko l iko časaka iza toga dobi je žes toke t r u d o v e , koj i se s v a k e 2—3 m i n u t e o p e t u j u . Žena porod i u 10 s a t i s p o n t a n o m r t v o di je te . T u se u j edno r a d i l o i o p r e r a n o m odlupl jen ju p lodve , š to je i b io u z r o k s m r t i d j e t e t a i k r v a r e n j u .

Jedan od najtežih naših slučajeva, gdje je Pituglandol davan već u prvoj dobi je slijedeći :

I . p a r a , 36 god ina s t a r a . P r v i t r u d o v i 1 7 . I I I . 8 s a t i u j u t r o . T r u d o v i su dos ta j a k i , do laze s v a k i h 20—30 m i n u t a . Od 4 s a t a posli je p o d n e t r u d o v i b iva ju sve sla­bij i i r jedj i . T e m p e r a t u r a 36.4 ; kucan je s rca d j e t e t a u r e d n o ; sveopće s t an je dob ro .

18 . I I I . 9 s a t i pr i je p o d n e su t r u d o v i v r lo s labi , za t o se d a d e 1 c m 3 p i t u ­g l a n d o l a , i n t r a m u s k u l a r n o . Već 6 m i n u t a posli je t e injekci je po jav i še se žes tok i t r u d o v i , koji t r a ju p o 40 s e k u n d a . O podne b u d u t r u d o v i ope t slabi , t e se p o n o v n o d a d e 1 c m 3 p i t u g l a n d o l a. Posl i je toga do laze t r u d o v i z n a t n o žešći, t e se o p e t u j u s v a k a 3—4 časa . Ovo pojačanje t r u d o v a poslije injekci je t r a j a lo je skoro s v a k i p u t a 2—3 s a t a . N a večer u 10 s a t i o p e t t r u d o v i i zos t anu , t e žena dobi je t reću in jekc i ju . T r u d o v i se n a p a d n o pojača ju , žena s t a d e t i s k a t i , t e u 3 s a t a u noći spon­t a n o u z i z d a š n u ep i s io tomi ju i ekspres i ju po R i t g e n u porod i zamrlo , dobro izno-šeno d i je te , ko je se u b r z o ož iv i .

U ovom smo slučaju upotrebili 3 puta po 1 cm p i t u g l a n d o l a , bez ika-kove štete po majku ili dijete. Spomenuo bi samo, da je taj porod dulje vre­mena trajao ne samo radi slabih trudova, nego i stoga, što je to bila 36 godišnja I. para, pak je uslijed toga bilo ušće tako oporo i nepopustljivo, da se na 4 strane moralo discindirati. Konstatirati smo mogli, da su se poslije svake injekcije p i t u g l a n d o l a trudovi napadno pojačali i pojačanje da je trajalo svaki puta oko 1 - 2 sata, te su trudovi nakon incisije rigidnog ušća isto razširili i tijesnu opom vaginu raztegnuli. Bez p i t u g l a n d o l a došlo bi u ovom slučaju ili do kranio-tomije ili do vanredno teškog visokog forcepsa, sa svim pogibeljima rupture vagine.

Spomenemo li samo još jedan slučaj 32-god. stare prviskinje, gdje nas je P i t u i t r i n izjalovio, te nismo došli do željenog rezultata.

P r v i t r u d o v i 28. I I I . D o l a z a k u n a š zavod 29. I I I . 5 s a t i posli je p o d n e . Mjehur p u k a o već u 6 s a t i u j u r o . U t e r u s u l ako j kon t rakc i j i , ali v id l j iv ih t r u d o v a n e m a . Van j sko ušće o t v o r e n o za 1 p r s t , g lava f iks i rana n a u lazu zdjelice. 7 s. u večer p r v a in jekc i ja p i t u g l a n d o l a 1 c m . 3 T r u d o v i se d o d u š e v id l j ivo pojačaju, ali o p e t p o p u š t a j u i p r e k o noći s a s v i m i z o s t a n u . 30. I I I . 8 sa t i u j u t r o p o n o v n a inekci ja p i-t u g l a n d o l a . Već 5 m i n u t a i za injekcije po jav i se p r v i jači t rud , ist i t r a j e 40 s e k u n d a . U 10 sa t i pr i je p o d n e počnu ope t t r u d o v i p o p u š t a t i . U 12 sa t i o p o d n e : u šće o t v o r e n o za 2 p r s t a , vr lo oporo, t e se i s to na 3 s t r a n e inc id i ra . T e m p e r a t u r a 3S.0 ; bi lo 88. p i t u g l a n d o l 1 c m 3 . Poroci sveudil j ne napredu je . U 3 s a t a po-

Strana 150. L I J E Č N I Č K I V I J E S N I K 1912. Broj 4.

sli je p o d n e č e t v r t a in jekci ja p i t u g l a n d o l a . T r u d o v i se ope tu ju u in te r ­v a l i m a od i o — 1 2 časova . Ušća p o m a l o nes ta j e . U 4 s a t a t e m p e r a t u r a 38.4 ; b i lo 84. Ušća nes ta lo , p r i l i čan og lavn ik , g lava na u lazu zdjelice sa ve l ik im s e g m e t o m . u i s tu un i š l a . O b z i r o m n a dobro b i lo čeka se još u n a t o č t e m p e r a t u r e , ne b i li t ru ­dovi glavu u zdjelicu sprav i l i . U 5 s a t i dobije žena t r e sav icu sa 39.2 t e m p . Odluči se p o k u š a t i forceps . Glava f ik s i r ana u s v o m p o p r e č n o m p romje ru u zd je l i š tu . K u ­canje srca d j e t e t a sad b r z o (140) — sad po lagano (100), iz laz i m e k o n i u m . P o š t o sa k l i j e š t ima ne uspi je g lavu ok renu t i , t o se uč in i k r a n i o t o m i j a .

U ovom slučaju, dakle, nije pituitrin imao onakav učinak, kako smo to obi­čavali vidjeti kod drugih slučajeva. Činjenica je ali ta, da su se trudovi ipak poslije svake injekcije barem na neko vrijeme pojačali. Radilo se t u o rigidnom spolovilu i nešto opće suženoj zdjelici.

Ovakovih slučajeva, kod kojih smo p i t u g l a n d o l upotrijebili u porodu imademo oko 15, a iz privatne prakse prof. dra. Dursta mogu još 6 slučajeva pri­dodati — u svemu 21, a da u nijednom nije p i t u g l a n d o l ( i l i p i t u i t r i n ostao bez svakog djelovanja, dapače u velikoj većini slučajeva bilo je djelovanje upravo vidljivo i napadno, te vanredno povoljno. Najjače i najeklatantnije je dje­lovanje kod sekundarno slabih trudova na koncu druge dobe, gdje nam p i t u ­g l a n d o l eventualno u savezu sa episiotomijom kod prviskinja uštedi forceps.

Nekoji liječnici naglašuju, da bi se P i t u i t r i n upotrijebio samo kod ured­nog kucanja srca djeteta, jer da se pokazalo, da tim sretstvom, ne samo da se tru­dovi pojačaju, već u nekojim slučajevima neprestano drže ( t e t a n u s u t e r i ) . Kod jake kontrakcije utera nakupi se u krvi djeteta ugljična kiselina, a kad trud popusti, dobije krv opet svoj kisik. Neprestanim, te jakim trudovima, moglo bi se dogoditi, da se ovakovo dijete asfiktično — eventualno mrtvo rodi. Medjutim mi kod naših slučajeva nismo opažali napadno poremećenje kucanja djedinjeg srca, već se isto nakon nekoliko žestokih trudova opet posvema popravilo.

Čini se, da će se p i t u i t r i n moći upotrebljavati i tamo, gdje trudova još u opće nema, a bilo bi za željeti, da se isti pojave. Interesantan ovakav jedan slučaj opisan je iz klinike heidelberške:

R a d i se o j edno j ženi, 24 g. s t a ro j , I . p u t a nosećoj sa n e p h r i t i s . Žena bi la j e l i ječena m e d i k a m e n t i m a i d i j e t e t i čno . U 38 t j e d n u n jenog nošen ja se n jeno s t an j e

z n a t n o pogorša lo . Bolesnica dobi la je g lavobol ju i v r tog lav icu , t a k o da se bi lo b o ­j a t i ek l amps i j e . Odluči lo se n a p a r t u s p r a e m a t u r u s . Posl i je p r v e injekci je p i t u i ­t r i n a dobi je žena o d m a h t r u d o v e u i n t e v a l i m a od 3—30 m i n u t a . To je t r a j a lo 4 s a t a . Posl i je toga p o n o v n a in jekci ja . T r u d o v i nisu b a š bili v r lo žestoki , ali žena spon­t a n o porod i i za 2 d a n a živo di je te .

A i kod drugih sličnih slučajeva — gdje trudovi u opće još nisu počeli — upo­trijebio se Pituitrin sa dobrim rezultatom. Hegar opisao je slijedeći slučaj :

Žena 28 god ina s t a r a , rod i la je p rv i p u t a m r t v o dijete, jer da je bilo p r e n o š e n o ( U e b e r t r a g e n ) . I s t a žena zanosi la je opet , t e je i z r a č u n a v a n j e m po m e n s t r u a c i j i i po m i c a n j u d je t e t a bilo j asno , d a je p lod o p e t p renošen . Žena želila je živo di je te , t e se odluči nošenje p r e k i n u t i . U j u t r o dobi je bo les tn ica 0.6 c m . 3 p i t u i t r i n a, već k r a t k o iza toga oćut i la je s labe t r u d o v e . 7 sa t i poslije p r v e injekcije p o n o v n o 0.6 c m 3 p i t u i t r i n a . K r a t k o iza d ruge injekci je p u k n e mjehur , t r u d o v i pos t a l i su sve jači i jač i i žena porod i 1 1/4 s a t a posl i je d ruge injekci je ž ivo di je te 4.225 g r a m a t e ško , 55 cm. dugo .

Vidimo dakle, da p i t u i t r i n ne djeluje samo u II. periodi, već da se tu upotriebio sa dobrim uspjehom kao sredstvo za izazivanje, a u drugom redu za po­jačanje trudova.

Broj 4. L I J E Č N I Č K I V I J E S N I K 1912. Strana 151

Do sada poznat je jedan slučaj osteomalacije, na kojeg je P i t u i t r i n tako­djer vrlo dobro djelovao. Kod osteomalacije učinjeni su pokusi sa produktima od žlijezda sa nutarnjom sekrecijom, tako n. pr. adrenalinom. Ta medikacija donijela je vrlo različite i- nejednake rezultate. Osteomalacija je kod nas tako rijedka bolest, da pojedinac ne će doći u priliku svoje konačno mnijenje o liječenju iste izreći. Stoga je dobro, da se na ovakove činjenice upozori, pa da i drugi u sličnim slu­čaju postupaju, ne bi li se došlo do povoljnog rezultata.

Drugi opet su preporučivali p i t u i t r i n i kod krvarenj u III. periodi poroda, kod atomije utera itd. Šta se toga tiče, ne imademo dosta iskustva, jer do sada smo kod preslabe kontrakcije utera u III. dobi i s tim spojenog krvarenja vrlo dobro uspjevali sa Secacorninom, kojeg smo dali u dozi od 1—2 cm 3 intramuskularno, kako je to već u uvodu spomenuto.

U slučajevima, u kojima bi P i t u i t r i n slabo djelovao, a porod se mora da dovrši, bilo bi zgodno, da se upotrebi uz p i t u i t r i n još jedan mehanički podražaj (Colpeurhysa, metreurhysa itd.), te da će se tako mnogi porod brže i povoljno svršiti.

Ako resumiramo, proizlazi iz svega, d a j e P i t u i t r i n z a i s t a d o b r o s r e t s t v o z a p o j a č a n j e i p r o u z r o k o v a n j e t r u d o v a , t e d a u n i j e d n o m s l u č a j u n i j e o p a ž a n š t e t a n u č i n a k n i p o m a j k u n i p o d i j e t e , p a k ga s t o g a m o ž e m o z a p r a k s u n a j ­t o p l i j e p r e p o r u č i t i .

Napadač iz obmana. P s i h o p a t o l o š k a c r t i c a . *

Priopćuje Dr. Ž i r o v č i ć , ravnatelj kr. zem. zavoda za umobolne.

I. Napomena. T o m o Mihal ić , 36 god. s ta r , oženjen, sel jak, r k t . , iz K a j g a n e , opć . Garešn ica ,

d o š a o je 1 1 . l ipn ja 1909. s a m s r e v o l v e r o m u ruc i na o ružn i čku p o s t a j u u Garešn ic i i j a v i o je , da je t oga j u t r a d v a h i t c a i zpa l io n a se l jaka F i l i p a R i e t k o v i ć a , ali nije p o godio , da l je je šk l jocao, ali r evo lve r n i je s a s t av io , a odlučio je s v a k a k o u s m r t i t i t oga čov jeka , j e r ga je on sa P a v l o m Š u k a l j e m i M a r t i n o m P o ž e ž a n c e m 3. ve l jače 1909. t a k o izb io , d a j e od t o g a ležao bo le s t an , m o r a o je u Zag reb u bolnicu , t e ću t i , da n e će već d u g o ž iv je t i , al i p r i j e će n j ih p o u b i j a t i .

Ta j i s t i i s k a z p o t v r d i o je on i p r ed k o t a r s k i m s u d o m u Garešnic i , gdje je pres lu­šan 1 2 . VI . 1909 . N a p a d n u t i F i l ip R i e t k o v i ć p r ipov i j eda suglasno, k a k o je T o m o Mihal ić n a nj p u c a o , al i por iče , da b i on T o m u k a d a bio z los tav l jao u d r u š t v u sa gore i m e n o v a n i m i .

N a g lavnoj r a z p r a v i k o d k r . s u d b . s to la u B e l o v a r u 9. k o l o v o z a 1909. p r o m i e n i o je T o m o Mihal ić svoj p r i j a šn j i i z k a z : on nije u i s t inu h t i o F i l i pa R i e t k o v i ć a ub i t i , već je p u c a o i z n a d njega, i t o s a m o za to , da dodje do s u d a r a d i on ih ozleda , š to m u ih je R i e t k o v i ć sa n a v e d e n o m dvo j i com z a d a o . Oni su m u n a i m e , ,g rk l j an zdrobi l i , s t r a g a k o s t odlupi l i , p r sa po t rupa l i , j a j a p o m r v i l i " .

B ran i t e l j n jegov t v r d i o je, da okr iv l jen i , ,n i je n o r m a l a n čovjek, on i m a d e neku fiksu ideju, i t o od ozledjenja , t v r d i , da i m a s m r t n e o z l e d e " i t d .

* XXI. u nizu ovdje priobćenih.

Strana 152 L I J E Č N I Č K I V I J E S N I K 1912. Broj 4.

Okriv l jen i sud jen je na 5 g o d i n a t a m n i c e r a d i p o k u š a n o g u m o r s t v a . Kr . s to l sedmor ice u k i n u o je t u o s u d u i odred io d a se okr iv l j en i p o d v r g n e ps i -

h i a t r i č n o m m o t r e n j u Z a g r e b a č k a bo ln ica mi lo s rdne b r a ć e odgovor i la je n a u p i t k r . s u d b . s to l a be lo-

v a r s k o g a d v a p u t , d a T o m o Mihal ić n i je b io u t o j boln ic i n i t i 1908. n i t i 1909. , doč im T o m o Mihal ić t v r d i , d a j e on t a m o d o š a o 1 1 . I I I . 09. u 8 s a t i u j u t r o , a d n e 24 . I I I . 09. b io je p r e d v e d e n n a g r a d s k o p o g l a v a r s t v o , gdje je u p i t a n b io , t k o je i o d a k l e je, a j o š iz bo ln ice da je b r z o j a v i o s v o m e obć . p o g l a v a r s t v u , n e k a neša l j u n i k o g a p o njega, je r će s a m kuć i doći .

I z t r a ž n i m sp i som pr i loženi s u r a z p r a v n i sp i s i k o t . s u d a u Ga re šn i c i iz p r i j a ­šnjeg v r e m e n a .

1 4 . I X . 1905 . sud jen je T o m o Mihal ić n a z a t v o r od 2 d a n a , j e r je P e t r a Ma leko v ića oz ledio , u d a r i o ga š i l jkom po r u k a m a .

1 6 . X I . 1907. o p e t n a d v a d a n a , je r je E v u G o j a k š a k a m a t u k a o p o g l av i i p o r e b r i h ;

24. X I I . 1908. sud jen n a 3 d a n a , je r je M a r u Aržek č u š n u o . N a p o k o n jo š p r i j a v a T o m e Miha l ića od 6. I I . 1909. k o d k o t . s u d a u Garešn ic i

p r o t i M a r t i n u P o ž e ž a n c u i F i l i pu R i e t k o v i ć u , j e r d a su ga ovi , k a d je i š a o j e d n e s r iede noćju iz b i r t i j e , t u k l i . Tuž i te l j ni je l iečnički p r e g l e d a n . U s t m e n a r a z p r a v a 1 9 . V. 1909. b u d e odgod jena , je r sv jedoc i n i su p r i s t u p i l i , a n a r a z p r a v i 3. I X . i z r ečena je od r i e šu juća osuda , j e r s a m tuž i t e l j n i je p r i s t u p i o .

J e r u s u d b e n i h spis ih ni je b i lo n i k a k o v i h p o d a t a k a o p r e d ž i v o t u h e r e d i t e t u , v l a d a n j u i g lasu m o t r e n i k a , t o je r a v n a t e l j s t v o z a v o d a 2. X I I . 1909. u z p o v r a t spisa zamol i lo , da se o t o m p re s lu ša ju sus jedi i znanc i .

K r . s u d b . s t o l p o v r a t i o je 18 . I I . 1 9 1 0 . n a d o p u n j e n e spise , gdje p r e s l u š a n i su­sjedi i skazu ju , d a im ni je n i š t a p o z n a t o o k a k v o m d u š e v n o m p o r e m e ć e n j u m o t r e ­n i k a ; j ed ino m a t i n jegova veli , d a on od 1 5 . svo je god ine n i je p r a v o d u š e v n o z d r a v , d a je b io uv i j ek nesnos l j iv i da su i m a l i s n j im g o r k i h č a s o v a p rož iv j e t i .

II. Motrenje u zavodu. T o m o Miha l ić p r e d a n je u k r . zem. z a v o d za u m o b o l n e 29. X I . 1909 . iz u z i š t a

k r . s u d b . s to la b e l o v a r s k o g po j e d n o m o r u ž n i k u . T o m o Mihal ić je b l ied, m r š a v , s redn jeg s t a sa , p r i m j e r e n o g k o s t u r a i m l o h a v o g

miš ič ja . L u b a n j a je okrug la , za t i l j nača u cielost i s p l o š t e n a . O b j a m 5 7 ; d u l j . 1 8 . 5 ; šir. 16 cm. ; k o s a pods t r i ž ena , j a k i crni b r k , u s k e n e j e d n a k e , l ieva k l a p a s t a i veća za t r e ć i n u od desne . Zub i žut i , i z b r u š e n i , d je lomice t r o š n i . N a g rk l j anu , l ievo od ca r t i l ago cr icoidea, j e d n o na dod i r bo lno m j e s t o b e z o sob i tog n a l a z a . N a t r e ć e m l i evom i d e s n o m r e b r u s obe s t r a n e d v a p r s t a od k o s t i g r u d n i c e u d a l j e n o p i p a se i v id i se n e k a odebl ja los t , ko j a j e n e s u m n j i v o r a h i t i č n o g por i e t l a , doč im Miha l ić t v r d i , da su t o pos l jed ice z los t ave od R j e t k o v i ć a i P o ž e ž a n c a . Zjenice su i spod s rednje vel ičine, l i eva n e š t o koso ja jo l ika , obje j e d n a k o vel ike , r eag i ra ju s p r e m n o n a sv je t lo i a k o m o d a c i j u Vedje d rhću , k a d z a t v o r i oči, i s to t a k o i i zp lažen i j ez ik i i z p r u ž e n e r u k e . P . R . j ednomje rn i , t e g o t o v o do k l o n u s a p o v i š e n i . R o m b e r g n a z n a ­čen. De rmogra f i j a i z r a z i t a . I n a č e n i š t a neob ičnog .

Bo le s tn ik je mjesno i v r e m e n o s a s v i m u p u ć e n . I z r a ž a j l ica z a b r i n u t . K o d i zp i t i -v a n j a je v r lo u č t i v i pos lu šan , r a zgovor l j i v . Tuž i se n a r a z n e b o l o v e p o t ie lu , t a k o u g rk l j anu , p r s i m a i ledj ima, a misl i , d a m u je i m o š n j a povr i ed jena , jer ga n e š t o u n u t r i bo l i . S to l ica m u je uv j ek zapečena . P r i z n a j e , d a je p o t a t o r , da pi je ob i čno v ino , a k a d k a d a i r a k i j e . Veli, da do laz i iz u z a k r . s u d b . s to la u Be lova ru , k a m o j e dosp io za to , š to je p u c a o n a j ednog suse l jana , k a d j e i s t i p r o l a z i o m i m o n jegovog p o s j e d a . Por iče , da ga je h t i o ub i t i , je r je p u c a o i s t o m onda , k a d je ovaj m i m o n jega p r o š a o , a os im t o g a ni je ci l jao u njega, nego i z n a d n jega . T i m je p u c a n j e m h t i o po luč i t i , d a dodje n a sud, p a da sudu može d o k a z a t i i dob i t i svoje p r avo , koje m u je u z k r a -ćeno bilo, k a d je ovog is tog i još d r u g u dvoj icu t už io r ad i z los tave . P o č e t a k ove

Broj 4, LIJEČNIČKI V I J E S N I K 1912. Strana 153.

z a v a d e d a t i r a 5 god. u n a t r a g , k a d j e bo les tn ik svjedočio p r o t i v d v a n a e s t o r i c e se­l jaka , r a d i t ežkog z los tav l jan ja j e d n o g umobolnog , koj i j e t i m o z l e d a m a i p o d l e g a o . Medju t o m d v a n a e s t o r i c e m na laz i l a su se i t a t ro j ica n jegovih n a p a d a č a : P o ž e ž a n a c R i e t k o v i ć F i l ip i Šuka l j P a v e l . D n e 3. I I . 1909. došao je Mihal ić u k r č m u u K a j g a n i i n a š a o t a m o gornju t ro j icu . Oni ga pozva l i k sebi i ponud i l i m u p i t i , nu on je odbio , n a r u č i o si r ak i ju i sjeo za drugi s to l . Pi l i su do 11 sa t i , k a d k r e n u š e kuć i ; nap io se, 3 bočice p o 2 decija je pop io r ak i j e . O n a t ro j ica odoše napred , a on p o l a k o za n j ima , n i š t a zla ne s lu teć i . I z n e n a d a skoč iše iz zas jede n a n jega . Požežanac ga u d a r i t r i p u t a š a k o m po glavi, a Mihal ić se s ruš io n a zeml ju ; sad pr iskočiše d ruga dvoj ica i u d a r a š e i gaz i še po njem, d o k nije i zgubio sv ies t . Svjedoci su t o m u bili F r k a č V i n k o i R i b a r i ć M a n d a iz K a j g a n e . K a k o je dugo ležao, nezna , k a d se p robud io , ću t io je j a k e boli po č i t a v o m t i je lu i j e d v a se u noći d o v u k a o do kuće . Žena ga o d m a h spre ­mi la u poste l ju , a k a k o je b io p i jan , t o j e o d m a h i z a spao . To je bi lo u sr iedu, a k a k o j e s a m o u s u b o t u u redovn i d a n za t u ž b e ove vrs t i , t o se on i s t o m u s u b o t u o d p u t i o u Garešn icu , ,k s t a r o m g. s u d c u " . Ovaj ga u p i t a o , jesu li ga gdje uboli , r azpor i l i ili š t o s l i č n o ' P o š t o t o nije m o g a o p o k a z a t i , reče m u sudac , d a n e m a š to u r edova t i , već je uzeo s a m o p r i j avu u zapisnik , a n j emu d a o cedulju n a g. l iečnika . L iečn ik ga m e d j u t i m nije h t i o pregleda t i , jer d a n e m a na loga od „ p o g l a v . g. s u d c a " , ( sudac j e n a cedulji nap i sao , da ga n e t r e b a preg leda t i ) , p a t a k o o s t a d e j a d a n bez sudca , d o k t o r a i p r a v d e . R a z o č a r a n o t i š ao je u Zagreb u bo ln icu mi lo s rdne braće , gdje su m u dava l i „ s a m e med ic ine p i t i " , Tu je b io 13 d a n a . V r a t i v š i se kući u l ipn ju o. g., odluč i poč in i t i m a k a r š to, s a m o da dodje n a sud, pa da dobi je svoje p r a v o . N a sud doći m u j e uspjelo, n u d a li će i , , svoje p r a v o " dob i t i , u t o k a o d a i s a m v i še ne v jeru je .

4. X I I . U r e d a n , čist, p o m a ž e bo ln i ča rom. J ede , s p a v a . N a p i t a n j e k a k o m u je , o d g o v a r a , da se ću t i n j e š to bolje, t e se tuž i s amo , da ga j o š po p r s i m a bol i od onog „ z los tav l j an ja" . Moli d u h a n a za c igarete , je r da je v i čan p u š i t i .

7. X I I . H i p o h o n d r i č n e t egobe uv iek iste, inače s t a t u s i dem. 10. X I I . Tuž i se, da su m u ruke , k a d s t i sne šaku, n e k a k o ukočene , t a k o , d a ne-

može ni k r u h lomi t i ; misli , da t o po t iče odat le , š to je u veljači o. g., k a d su ga zlo s tav l ja l i , ležao u sniegu, t e ozebao .

14 . X I I . U g o d n o osjeća, d a m u je u t r b u h u odlanulo , o d k a d a u z i m a p r a š a k (Pu lv . l iquir. comp.) , je r sad od njega v i še ne ide k a o k a m e n .

Osta le h ipohondr i čne t egobe pos to je i nada l je , t e oči tuje b o j a z a n , da ne će za n i k a k a v r a d v iše b i t i n i k a d a sposoban .

N a p i t a n j e za š to je ovdje, odgovara , da su m u u u z a m a rekl i , da j e lud, i z a to ga s imo poslal i , nu on znade , d a m u je g lava č is ta i da ni je lud .

1 7 . X I I . N e tuž i se ni n a š t o , d a p a č e veli, da m u je z n a t n o bolje, i da se ovdje već posve u d o m i o . S p a v a dobro , u r e d a n je i čist .

20. X I I . Moli, da bi smio kući p i sa t i , d a m u poša l ju n o v a c a za d u h a n . T o p i s m o n jegovo se je izgubi lo , ne zna se, k o m u ga je p r e d a o .

.24. X I I . Zadovol jan , u r edan , u p i t a n , da li b i h t i o š to č i ta t i , veli, d a bi č i tao mol i ­t v e n i k .

3.1. X I I . Tuž i se, da m u k roz d a n ot iču noge, inače j e s a sv im zadovo l j an . 5. I . 10. Moli l ieka p ro t i kaš l ju . P r e t r a g o m us t anov l j en n e z n a t n i b ronch ia l ,

k a t a r h — P y r e n o l 6. : 150 . 10. I . 10 : K a t a r h i kaša l j n e s t a o . 1 3 . 1 . 10 : U r a z g o v o r u k u š a l o ga se navesti , , da bi m o ž d a odao k a k o v u ha luc ina ­

ciju, nu on to odlučno nieče, i čudi se, d a se t a k o v a š to k o d njega može p r e d m n i e v a t i . 1 7 . I . K a d r azd j e lom pro laz i koj i l iečnik, h v a t a se n jega i hoće, d a m u i z j a d a

svo je nevolje , u v i e k iste, ko je već svi dob ro z n a d u . 25 . I . Neko l iko p u t a je u j u t r o p o m a g a o bo ln i ča rom kod redjenja , n u već je t o

n a p u s t i o , jer, veli, da ga l i s t an jk i bole, t e sada cio d a n sjedi n a svom m j e s t u i n e r a d i n i š t a .

Strana 154. L I J E Č N I Č K I V I J E S N I K 1912. Broj 4.

28. I . S p a v a i j ede u r e d n o , m i r a n je t i h i zadovol jan , al i m u je obličje uv i ek n e k a k o nar r u r n o .

11. I I . N a p i s a o je p i smo svojoj ženi, d a je ovdje sad već b l izu 3 mjeseca os lo­bod io se je Mi t rov ice i Lepog lave , t e su ga n a n jegovu sreću da l i u S ten jevac , gdje je ozd rav io , inače b i v a l j d a bio pog inuo . Moli ženu, da dodje a m o po njega, m o ž d a se r a v n a t e l j smiluje njegovoj djeci , t e će ga p u s t i t i kuć i .

1 3 . I I . P r i z v a n u p i sa rnu n a r a z g o v o r . R o d j e n je 1 8 7 3 . u K l o k o č e v c u . O t a c i m a t i m u živu, oba s ta r i , al i zdrav i , s a m o m a t i je „ k r a t k o g a v i d a " . Nj ihove r o d b i n e n e p o z n a , je r su se rodi te l j i iz dal jn jeg sela doselili u K lokočevac , a ni je čuo, d a bi t k o u r o d u bio lud ili inače i z v a n r e d a n . N u misl i , d a očev b r a t , Vujo P r v o n o ž a c (i o t a c se po r i e t l om zove P r v o n o ž a c , ali se doselio n a zemlj iš te Mihal ića) , ni je pr i zd ravo j p a m e t i , , je r je o s t av io ženu i d ie te i g run t , p a je o t i š a o d r u g o m u s l u ž i t i " . I t o , ve l i , d a služi b e z plaće, s a m o za h r a n u , je r j e s t a r .

Mihal ić i šao je u školu u T o m a š e v c u . Vo jn i č tvo odslužio je 8 t j e d a n a k a o d o k ­n a d n i p r i čuvn ik , oženio se p red 17 godina od Malekov ića iz K a j g a n e . P r i j e 5 god ina i z p l a t i o je ženinu b r a ć u i p r euzeo n jez in pos jed u K a j g a n i i presel io se t a m o . I m a j u t ro j e djece. Sa ženom dobro živi . K a k o to , d a ona nije n i k a d za njega p i ta la? V a l j d a h e z n a , gdje je .

U rodi te l ja je on jed inac , b raće ni s e s t a r a ni je i m a o . U n jegovom ž ivo tu n i je se n i k a d n i š t a v a ž n a dogodilo, osim sadašn j e r a z p r a v e , nit i t ež ih boles t i nije p r e p a i o . Godine 1907. bio je u Americi , za godinu d a n a m o r a o se v r a t i t i , je r nije bilo z a r a d e .

Glede n a v e d e n i h t r i ju k a z n a r ad i P e t r a Malekov ića , E v e Gojek i Mare Aržek r az j a šn ju j e r a z p r e . P r v i je b io race za t j e rao u n jegovu t r a v u , p a su se p o č u p a l i ; d r u g a ga je po tvor i l a , d a je u k r a o l uka ; a t r eća je s i lom ht je la o t j e ra t i p ras icu svoju, ko ju je on p r i tvor io , je r j u je n a š a o pod svo jom j a b u k o m u k v a r u . L ju t i se n a K a j -gančane , je r su oni l judi nesnoslj ivi i svadl j ivi , t e su m u bili n e n a v i d n i , a u Kloko­čevcu k roz 30 godina nije i m a o ni sk im n i k a k o v a spora .

Na jv i š e m u je b io p r o t i v a n M a r t i n P o ž e ž a n a c , o p o s t a n k u n jegove p r o t i m b e p r i p o v i e d a obš i rno , ali u b i t n o s t i s l iedeće : U selu živio s l a b o u m a n č o vjek, Miško Gjurović , pov ra t i l i ga iz Lepoglave , gdje j e b io r ad i u m o r s t v a . Selo ga m o r a l o h r a ni t i , s t a n o v a o "u s t r a ž i " u se l skom s t a n u . Tuži l i se n a njega, da k r a d e , n a m a m i l i ga u j e d n u k u ć u i ubi l i ga . Bilo ih sud j eno 12 , od nj ih 9 r o d j a k a M a r t i n a P o ž e ž a n c a T o m o Mihal ić b io sv jedok očevidac , s toga M a r t i n n a nj z a m r z i o . T r a ž ' o p r i g o d u , d a se s n j i m z a v a d i . K a d se s a s t a n u s n j im u b i r t i j i s p o č i t a v a on T o m i , š to j e o s t a v i o oca i dosel o se amo , što je t a k o je f t ino g r u n t kup io , i i nače „ n a v a d j a ga n a s v a k o j a k i n a č i n .

D a n a 3. I I . 1909. u bi r t i j i doš lo j e do s u k o b a s M a r t i n o m i j o š o n o m dvo j i com, o čemu p r i p o v i e d a k a o gore ( 1 . X I I , 1909.) .

K a d je i š ao k s u d u tuž i t , d o š a o je na jp r i j e k l iečniku, al i on ga ni je h t i o pregle­da t i , dok ne donese cedul ju od sudca . S u d a c ga j e p r i m i o u zapisn ik , al i je r e k a o , d a l iečničkog p reg ledan ja ne t r eba , p o š t o n e i m a r a n e . A m o t r e n i k t v r d i iz r ično , d a m u j e b i la k r v uda r i l a u o č i " i oko očiju b i lo sve crno, t o se je m o r a l o v id i t i , i nače s u d a c ne bi p r imio ni p r i j a v e .

Sad je , k a ž e m o t r e n i k , o d m a h znao , da od t o g a neće n i š t a bi t i , k a d ga s u d a c neće d a t i p o l iečniku p reg leda t i . Bi la r a z p r a v a 1 9 . V. 1909. Tu se je Miha l ić t e k po­z v a o n a sv jedoke , i r a z p r a v a b u d e odgod jena . N a r a z p r a v u 3. I X . 1909 . nije m o g a o doći, je r j e bio u z a t v o r u , p a nije ni znao za n ju . On je n a i m e m e d j u t i m p u c a o n a R i e t k o v i ć a . Ni je on n a R i e t k o v i ć a v r e b a o , već ga je zag ledao k r o z p rozor , k a d j e s i šao m i m o kuće , uzeo j e r evo lve r sa s t iene , j e r on od v a j k a d a i m a n a b i t r evo lve r u kući , i p u c a o j e d v a p u t n a njega, ali nije ciljao, nije ga k a n i o ub i t i . Z a š t o s t e o ruž-n i k o m rekl i , d a ga hoće te ubi t i? Kaže , da je bo t i o s a m o i z a z v a t i sudben i p o s t u p a k , da n j i h o v a s t a r a r a z p r a ope t dodje p r e d sud, a nije t a d a pomisl io , k a k o v e će t o za n jega posl jedice i m a t i ; „ t o s v a k i m o ž e uv id i t i , d a j a o n d a n i s a m bio pri p r a v o m t a l e n t u , k a d s a m t a k o govorio, da s a m ga h t i o ub i t i ; da s a m o n d a b io pr i t a k v o m

Broj 4. L I J E Č N I Č K I V I J E S N I K 1912. Strana 155.

t a l e n t u , k a o sada , ne bi t o r ad io — bio s a m smućen , jer su mi oni m o z a g s m u t i l i " . P r i t o m do laz i u a f ek t z ac rven i se u licu, govor i g lasno i u z v i š e n i m t o n o m , l ju t i se, z a š t o ga n isu o d m a h posla l i o v a m o , k a k o je b ran i t e l j predložio, v r ied ja lo ga je , k a d m u j e s u d a c č i t ao n jegove p r i j a šn j e k a z n e , a t o su bile s i tn ice , z a t v o r je b io p r e t v o r e n u globu, i on ju je p l a t io , p a o t o m nije t r e b a l o v i še govor i t i .

Od z los t av l j an ja po onoj t roj ic i ću t io se j e s a sv im s a t r v e n i m i bio j e uv je ren , da će sko ro i imrie t i . I š a o je t r a ž i t i p o m o ć p r o d a o k r a v u , i . z a p u t i o se u Zagreb u bo l ­n icu mi los rd . b raće . Čudi se, k a k o je bo ln ica mogla sudu d v a p u t odgovor i t i , da ga t a m o ni je bi lo . On je 10. ožu jka 1909. sa v l a k o m u pol dese t n a večer d o š a o iz B a n o v e j a r u g e u Zagreb , noćio n a n o v o m k o l o d v o r u , u j u t r o d o š a o u bo ln icu . P r e ­g leda la su ga t r i l iečnika, ko j ima i m e n a nezna , (ali t o č n o opisuje p r i m a r i j a d ra . Sla-dovića) , oni su m u rekl i , d a m u ne m o g u pomoći , d a je p r e k a s n o d o š a o . D o b i v a o je s v a k o j a k e medic ine , s v a k i d a n , , d ruge fele ", c rvene , zelene, biele. I s p r v a je b io n a br . 15 , kasn i j e ga premjes t i l i n a 9. N a p o k o n su pisa l i općini , d a ga kući o d p r a t i . N a t o je Mihal ić oč i tovao , da može i s a m ići. — R e k o š e m u , n e k a j o š koji d a n os t ane , d o k o b a v i e s t e obć inu , da ne t r e b a po njega s l a t i . A zar se nebi moglo b r zo j av i t i , p i t a Miha l ić . D a , a k o i m a t e n o v a c a . I m a m . I odve l i ga 23. ili 24. ožu jka u p i sa rnu , gdje j e b rzo jav l j eno , d a ne t r e b a za njega do laz i t i . Onoga d a n a bilo je iz bo ln ice o d p u š t e n o i v i še d rug ih m u š k i h i ženska . Odvel i su ih n a m a g i s t r a t , gdje su za s v a k o g a popisa l i , o d k u d i š to j e . To su n a i m e bili oni, koji su oč i tov li, d a će s a m i bo ln icu p l a t i t i . Vi s t e p r ed s u d o m razloži l i svoju bolest , ko ju su v a m ona t ro j ica nanes l a , t o vel i te , d a su v a m „ g r k l j a n zdrob i l i " , t a k o je u zapisn iku?

N i s a m b a š r e k a o t a k o , ali od o n d a je moj g rk l jan , evo t v r d k o drvo , v a l j d a m o r a b i t i n e š t o p o k v a r e n o , j e r m e gr ize s l ieve s t r a n e , k a d v r u ć e ili h l a d n o pi jem, i u v i e k ć u t i m n a to j s t r a n i , d a m e n e š t a d i ra — doduše , s a d a n e t a k o j a k o , k a o pr i je .

Rek l i s te , d a su v a m „ s t r a g a k o s t od lup i l i " , k a k o s t e t o mislili.? To n i s a m t a k o r ekao , nego, d a su m i žile pokvar i l i s t r a g a n a glavi (pokazu je n a

za t i l jn i cu ) .

A jesu li v a m „ p r s a p o t r u p a l "? Jesu , boli ga j o š i d a n a s , a k o leži, p a se o k r e n e ili s a m o m a l o sg iba ; o d m a h ćut i , misl i ; d a je p o t r t a kos t , i t o s desne s t r a n e . N a j e d n o m mjes tu (pokazu je n a med ju kos t i i h r u s t a v c a 3. desnoga r eb ra ) , ć u t i u n u t r a sve jedno , k a o da bi u s i j an im žel jezom p a l i o " . „ D a m e i l ievo t a k o boli, k a o desno, b io bi već d a v n o m r t a v " . N a p r s i m a se v i d i i p ipa , da je 3. desni rebren i h r u s t a v a c odebl jan , i on se žacne, k a d čovjek t u d i rne p r s t o m . Ali i s to t a k o se žacne, k a d ga d i rne p r s t o m n a ko j em d r u g o m mjes tu p r s i š t a , ne s a m o n a desnoj , nego i n a l ievoj s t r a n i .

R e k l i s te , da su v a m i „ j a j a p o m r v i l i " . „ P o m r v i l i b a š nisu, ali p o k v a r e n a jesu, j a t o dob ro znam, dal i vi v je rova l i

ili ne ; Ovdje , gdje se drže žile za ja ja , ondje su b a š p o m r v l j e n a , a d a su sva p o m r v i l jena, b i la bi se već p r e s u š i l a " .

III. Mnienje. Za v r i e m e d u g o t r a j n o g a zavodskog m o t r e n j a T o m e Mihal ića p r i k a z i v a o se je

on uv i ek j edno l ično k a o čovjek t ih , mi ran , po t i š t en , sa s t e r e o t i p n i m p i t a j u ć i m i z r a z o m s n u ž d e n e z a b r i n u t o s t i na l icu.

V ladao se je v a z d a p r i s to jno , o d g o v a r a o je na ob ična p i t a n j a r a z u m n o ni je n i k a d dospio u jač i efekat , p o m a g a o bi gd ješ to kod k u ć n i h pos lova , ali već inom je s jedio n e p o m i č n o n a svo jem mjes tu , zadub l jen u svoje misl i , koje su se uv iek i u v i e k v r t i l e s a m o oko toga , d a j e n jegovo zd rav l j e un i š t eno , o d k a d su ga 3. I I . 1 9 1 0 . M a r t i n P o ž e ž a n a c sa j o š dvo j icom do nesvjes t i i z lupa l i . To on p r i pov i eda s v a k o m e , h v a t a l iečnike, k a d s luča jno p ro l aze r azd je lom i u p o t r e b l j a v a s v a k u zgodu , d a i m i z j a d a svoje m u k e i boli : da se po tuž i n a svoju s u d b i n u .

Strana 156. L I J E Č N I Č K I V I J E S N I K 1912. Broj 4.

Čovjek se od viših životinja, kojim je gradnjom svoga tiela sličan ne razlikuje samo vanjskim svojim obličjem, nego osobito neizmjerno kompliciranim ustroj­stvom svoga živčevlja, naročito ogromnm razvitkom velikih možgjana, gdje se po put gora jedna nad drugom podižu i prekrivaju gromade tanahno ustrojenih moz­govnih skupina i gdje stoluje misliteljni aparat čovjeka, koji uslijed vriednijeg svojeg sastava i podpada raznovrstnom obolenju.

Iz centralnog živčevlja, iz velikih možgjana i hrbtenjače, proizlazi bezbroj živčanih niti, koje se po čitavom tielu razpliću i prepliću, te su sve pojedine ustroje proniču. Ako si pomislimo čovječje lielo bez mesa i kosti i bez svega drugoga osim živčevlja, to bi živčani sistem za sebe još prikazivao podpuni oblik ljudskog tiela. Periferno živčevlje spaja možgjane s vanjskim svietom i ujedno sa svim tjelesnimi ustroji, te odatle privadja možgjanom dojmove koje oni na svoj način obradjuju Svaki dodir na površini tiela odrazuje se u moždjanskom ustrojstvu, te proizvod, tuj neki oćut. Raznovrstni oćuti vrstaju se u dvoje u ugodne i neugodne. Viši stepen neugodnoh oćuta jest bol. Kad se nabodemo na prst, ćutimo bol u prstu, ali u istinu je bol duševni prolazak i zbiva se u centralnom možgjanskom ustroju, ako čovjeku možgjane omamimo kloroformom, ćutiti će on još možda dodir noža, koji mu reže prst, ali neće osjećati boli, jer je kemički otrov dojam te vrsti u možgjanih iz­brisao.

Osjet za bol može biti različit u raznih ljudi, te, kao što ima slučajeva žavčanog oboljenja, gdje gotovo sasma utrne osjet za bol, tako ma i dosta slučajeva, da su ljudi daleko osjetljiviji za periferne i intraorganske bolne dojmove, nego što to biva kod zdravih ljudi poprečne normalnosti.

Svaki dojam, što izvana dolazi u naše možgjane, ostavlja tu neki utisak, koji uztraje dulje ili kraće vrieme, s većom ili manjom jasnoćom — to jest, mi pamtimo što smo jednom zamislili. Utisak, koji je tako u našem pamćenju zasio, može se budi ponovnom podražicom iz vana, budi samim nutarnjim asociativnim, to jest misli-teljnim zbivanjem obnoviti — m i s e s j e ć a m . Na sreću se mnogo takovih mož-gjanskih utisaka s vremenom sasvim izgubi, mi uživamo blagodat, da možemo za­boraviti. Nu u stanovitih prilikah možgjanske nezdravice mogu stanoviti bolni doj­movi iz vanjštine i iz našeg tijela odveć duboko zasjesti, oni se u našem pamćenju tako uvrieže, da ih se ne možemo riešiti, oni nas ustrajno prate i muče neminovnom snagom i upornošću.

Vrhovni redatelj duševnog sbivanja je razum, na svjetlu njegovom razbistruju se i pročišćuju semisliteljna i čuvstvena komešanja naše duše, razum ih razbira i dovodi do stanovitog čistog rezultata, d o r a z s u d b e . Oslabi li, izgine li vrhovni taj vodja ljudskog uma, kako to redovito biva u duševnom obolenju, tada mogu pre­vladati nametljiva čuvstva, koja zagospoduju ljudskom dušom i obmanjuju njezin razu.n. Već u redovitom duševnom življenju na sve strane vidimo, da je razum ljudski u istinu slab i nepouzdan gazda, jer posvuda, kud se okrenemo, susrećemo bludnje, predrasude i samovarke, koje gospoduju u svih slojeviti nad ljudskim miš­ljenjem.

Bludnje ljudskog razsudjivanja, što se pojavljaju pod dojmom duševnog ne-zdravlja, nazvat ćemo za razliku od običnih ljudskih bludnja riečju : „ o b m a n , koja je istovjetna grčkomu „man-ia" i njemačkom „Wahn", Obmani duševnih bolestnika bivaju dvovrstni, jedni uzvisuju i razveseljuju biće bolestnika, drugi ga

Broj 4. LIJEČNIČKI VIJESNIK 1912. Strana 157

ponizuju i raztužuju Expanzivne lude utvare prvi vrste jesu obmani veličtva, počem si mnobolnici. utvaraju, da su moćni, bogati, carevi, bogovi, obretnici, usrećitelji; protivne, depresivne vrsti obirani bolestnika duboko potiskuju, tako, da sebe bo-lestnici smatraju progonjenimi, nizkimi, nevriednimi, griešnimi, na smrt osudjenimi, mrtvimi, strunutimi i slično. U posliednje spada i obman oboljenja (Krankheits-walm).

Od starine zovu se ljudi, koji sebi umišljaju svakovrstne bolesti h i p o -h o n d r i . Ta rieč znači doslovno : podrebarje, to jest prostor izpod doljnjih rebara; tu je blizu srce, tu su crieva i probavne žliezde, a ovamo, u te organe hipohondri obično postavljaju sielo svojih bolnih osjećaja. Duševne bolesti, u kojih nad čovjekom gospoduju ustaljene lude utvare, obmani bud koje vrsti zovu se tehničkim imenom : p a r a n o i a ; ako je gospodujući obman hipohondričnog obilježja, zove se bolest : p a r a n o i a h y p o h o n d r i c a .

Od te bolesti pati nedvojbeno i Tomo Mihalić. Sva njegova pozornost, sve nje­govo mišljenje usredotočeno je već godinu dana u stanovite bolne pojave koji ga pate. Te su boli poglavito u grkljanu i u prima, a i spolovilo svoje drži on teško ošte­ćenim. Prem se ni na jenom označenom organu ne nalazi ni najpomnijim istraživanjem nikakve osobite promjene premda ga liečnici uvjeravaju, da tu neima ništa njegovo je uvjerenje ipak nepokolebivo, da je on teško bolestan i da ga čeka neminovna skora smrt.

Takova hipohondra nazvati umišljenim bolestnikom, ne bi bilo pravilno jer on je uistinu bolestan, ali ne ondje, kamo on lokalizuje bolne svoje osjećaje, već je on bolestan u višem svojem misliteljnom ustrojstvu-on je duševno bolestan.

Porietlo teške svoje nevolje nalazi on u zlostavljanju po svojem protivniku Mart inu Požežancu i drugoj dvojici u noći od 3. II. 1909. Taj dogodjaj zastrt je ko­prenom podpune nejzvjestnosti koja nije ni vremenom ni sudbenim postupkom skinuta, te baš i to podržava bolestnika još više u kobnom obmanu, da su ga ti ljudi na smrt isprebijali. On je poslije dogodjaja došao k liečniku, da ga pregleda, liečnik ga je poslao k sudcu. Sudac je primio njegovu tužbu, ali pošto na njem nije bilo valjda vidljivih ozleda, nije ga sudac dao vještački pregledati. Time je u tužitelju već i uzkolebao pouzdanje u pravednost suda. Rasprava pred sudom 19- V. 1909. morala se je odgoditi, jer je tužitelj sada tek imenovao svoje svjedoke, a razprava, koja je oagodjena bila na 3. IX. 1909. prošla je takodjer za tužitelja bezuspješno, jer nije pristupio, a nije ni mogao, jer je bio u zatvoru, a poziv nije mu stigao.

Iza navodnog zlostavljanja smatrao se je Tomo Mihalić teško bolestnim i po­tražio je pomoć u zagrebačkoj bolnici milosrdne braće. Ma da je ravnateljstvo te bolnice na upit suda i dva put uztvrdilo, da Tomo Mihalić nije tamo bio, to je ne­dvojbeno, da je on zaista tamo bio, jer pripovieda takove podrobnosti 0 svojem tamošnjem boravku od 11. do 23. ili 24 . ožujka 1909-, kako može govoriti samo onaj, koji je zbilja tamo bio.

Ako je istina, da su mu liečnici savjetovali, neka ide kući, da mu neima pomoći, da je prekasno došao : onda je to bio koban savjet po razvitak njegovog hipohon­dričnog ludovanja, jer to ga je moralo još više uvjeriti 0 predstojećoj njegovoj pro­pasti. Kako hipohondričan bolestnik živi u vječnom; zlorazpoloženju, u strahu i nemiru, jer oko njega lebdi neprestano sablast teške bolesti i stradanja, to je naravno, da si takav nesretnik nastoji naći neki izlaz iz te vječne napetosti. Često i kakvim

Strana 158. LIJEČNIČKI VIJESNIK 1912. Broj 4.

zdvojnim činom budi na drugom, budi na sebi samom. Jednog dana opazio je, da mimo njegove kuće ide Filip Rietković, koga on takodjer uvršćuje u red svojih zlostavljača: u jedan čas je mogla u njem osvanuti misao, da će na nj pucati i tako probuditi na svjetlo njihov spor, koji je zaspao.

Tomo Mihalić je po svoj prilici pretjeravao, kad je oružnikom javio, da je htio ubiti Rietkovića, ali da je samo slučajno promašio, a pretjeravao je baš zato, da tim sigurnije stvar dodje pred sud. Da će to za njega tako zlo izp sti, toga on tada dakako nije mogao predvidjeti, jer čovjek, kad je tako teško obsjednut jednom mišlju teškim teretom svoje bolesti, lahko će smetnuti s uma moguće posliedice svoga čina, koji već i time izgleda, kao da nije točno promišljen i u napred proračunan.

Stoga je i posve vjerojatan njegov izkaz pred sudom, da on nije naumio Riet­kovića ubiti, nego samo nešto učiniti, da njihova stvar dodje opet pred sud— koji zaista čudni postupak baš takodjer govori zato, da izazovnik nije bio pri pravoj pa meti, kad je takva šta nezgrapna zamislio.

Da li je Mihalić po onoj trojici bio zaista teško zlostavljan, što on tvrdi i o čem je on čvrsto uvjeren: to se nezna. Po svoj prilici je bilo nešto izmed njih, ako i ne baš tako strašno, kako Mihalić tvrdi, a možda je cieli taj tobožnji dogodjaj u noći od 3. II. 1909- takodjer samo obman nezdrave njegove duševnosti. Zlostava, ako je bila jamačno nije bila takva, kako ju Mihalić sebi umišlja, niti je imala po sebi tih posljedica, od kojih on sada pati.

Ako je taj obman teškog obolenja i mogao imati svoje porietlo u zaista pretrplje­nom zlostavljanju, to se ipak čini, da se preokret u duševnosti motrenika nije slučio tako naglo, one noći, nego da se je bolest u njega već od prije pripremala.

Mihalić se je prije pet godina iz svojeg rodnog Klokovčevca preselio u Kajgane, gdje je ponovno došao u sukob sa susjedima, tri put je bio sudjen radi zlostavljanja, što svakako daje misliti na neka razdraženo njegovo duševno stanje. I on sam kaže da 30 godina u svojem selu nije ni skim došao u sukob, a tuj za kratko vrieme ima svakojakih neprilika. Da li je sa strane Martina Požežanca zaista bilo proti Mihalipu neprijateljsko nastrojenje, to nije stalno, možda je i to njegova nezdrava utvara, obman. Sudbeni izkaz njegove rodjene matere, da je Tomo već od 15. svoje godine duševno poremećen, ne može se uvažiti, jer je taj iskaz posve osamljen i valjda pretjeran ali bi u njemu moglo biti ipak sadržano nešto istine, jer su paranoični ljudi često već u djetinjstvu osebujni u svojem duševnom biću.

Kako jedna ljudska bludnja može pobuditi drugu, tako se i bludnje nezdravih moždjana mogu sdružiti, jedan obman može preći u drugi. Iz obmana našeg mo­trenika da je on zlostavljanjem na smrt povriedjen, rodila se uporna želja, da se ta stvar pred sudom razjasni i on je sudbenu razpravu hotio iznuditi sasvim neobičnim nasilnim svojim postupkom, u čem se može nazrievati zarodak ove vrsti ludosti, koja se naziva pravdaškom — paranoia querulans.

Na koncu ovoga razlaganja dolazi se s obzirom na pitanje motrenikove odgo­vornosti za kriminalan čin, do sliedećeg zaključka :

Tomo Mihalić: kad je pucao na Filipa Rietkovića, počinio je to iz nezdravih motiva, koji proizlaze iz njegove duševne bolesti, te je on tako radio pod neodolji­vim dojmom ludog obmana, u kojem živi i od kojeg teško pati da su ga neprijatelji tobož svojim zlostavljanjem fizično uništili.

Broj 4. L I J E Č N I Č K I V I J E S N I K 1912. Strana 159.

Referati. Mikrobiologija.

0 r a k u . R e n t g e n o m , r a d i u m o m i t d . u s p j e š n o j e l i ječen s a m o r a k na periferi j i , ko j i n i je d u b o k o z a h v a t i o . I o v a k o l i ječenje o g r a n i č e n o je s a m o na p o m e n u t u v r s t u t u m o r a , a k o su uz n a v e d e n e osob ine i i n o p e r a b i l n i .

E h r l i c h sa svo jom ško lom p r v i je uspio s p o n t a n i t u m o r m i š e v a p r enos i t i na z d r a v e m i š e v e i d o t j e r a o je do 95 p o s t o t a k a u s p j e h a u p r e n a š a n j u : N o sa moguć ­n o s t i e k s p e r i m e n t a nije mogla poći i t e r a p i j a n a k o n m n o g o g t r u d a b io lošk im p u t e m . K a k o su u n o v i j e v r i j e m e izgledi u l i ječenju inače u med ic in i h e m o t e r a p i j o m z n a t n i j i p o s t a l i , t o j e i ova m e t o d a l i ječenja n a r a v n o i u l i ječenju r a k a p o k u š a n a . Wasse r ­m a n n j e u 49. b r o j u B . Kl in W o c h od ove god ine p u b l i c i r a o svoju z n a m e n i t u (u med i ­cini u o p š t e j e d n u od n a j z n a m e n i t i j i h ) r a d n j a u kojoj refer i ra o u sp j e s ima h e m o -t e r a p a j t i č k i m k o d t u m o r a ž ivo t in j a .

W a s s . n a i m e p o š a o j e od i s h o d n e t a č k e , da pos to j i e l ek t ivn i a f in i t e t i zmed ju soli se lena i t e lu ra , t e ćelijica r a k a , ko jom z g o d o m se da ln j im k e - m i č k i m razv i j a ­n j em u b i t a č n e pos l i jed ice za j e zg ru ćelijice s t v a r a j u . W a s s . ima juć i n a v e d e n e č inje­n i ce n a u m u i zna juć i da su soli se lena i t e l u r a v r lo o t r o v n e , smis l io je , da s in t e t i čno i z v e d e o r g a n s k e spo jeve n a v e d e n i h soli č ime bi t i spo jev i m a n j e o t r o v n i m pos t a l i , a u t u s v r h u m u se spoj se lena sa eos inom p o k a z a o naj zgodni j im. U b r i z g a v a n j e m t o g a spo ja m i š e v i m a na t u m o r u obol je l im moglo se k o n s t a t i r a t i , — da os im t u m o -r o v i h ćelijica ni j e d n o t k i v o in v i v o ni je p o k a z i v a l o a f in i t e t a za selen-eosin. N a k o n t r e ć e in jekc i je (od 2.5 mg. ) u v e n u r e p a mi š j eg moglo se opaz i t i , da je t u m o r pos tao-m e k š i , a i z a da ln j ih in jekc i ja (do 8) n a s t a l a bi od so l idnog t u m o r a c is ta , ko ja bi docni je r e z o r p c i j o m sve m a n j a p o s t a j a l a d o k je ne bi n e s t a l o . Mnogi mišev i su za v r i j e m e r ezo rpc i j e o top l j ene t u m o r n e m a s e t e š k o oboljel i , a oni , koj i su imal i v r l o ve l i ke t u m o r e i ug inu l i ( T u m o r k o d m i š a m o ž e d a r a s t e do po lov ične vel ič ine svog nos ioca ) . Većinom, su ovi t e r a p e u t s k i p o k u š a j i i z v e d e n i sa t r a n s p l a n t i r a n i m t u m o r i m a , al i j e sa i s t i m r e z u l t a t o m e k s p e r i m e n t i r a n o n a m i š e v i m a i sa s p o n t a n i m t u ­m o r o m . W a s s - s a m is t iče , ko l iko je ve l i ka o p r e z n o s t p o t r e b n a u p r i m j e n i n jegovih u s p j e h a n a čovječj i t u m o r .

V. H a n s e m a n n je h i s to lošk i dio ov ih W a s s e r m a n n o v i h e k s p e r i m e n a t a i z r ad io , t e je u s t a n o v i o d a se len-eosin u t j eče d e l e t e r n o na ćelijice t u m o r a n a ta j nač in , da se j e z g r e ćel i j ica r a s p a d a j u . U t j eca j je e l ek t i van , je r s l ičnih p r o m j e n a ni je ni u j e d n o m d r u g o m o r g a n u m o g a o nać i .

U s t a n o v l j e n o j e za j edn ičk i dak l e : D a je m o g u ć e p u t e m k r v n i h s u d o v a izv jes ­n i m k e m i j s k i m s r e t s t v i m a u t j e c a t i n a ćelij ice t u m o r a t a k o , d a se n j ihova j e z g r a r a s p a d a , i d a t u m o r a n e s t a j e .

U s v o m e di je lu za j edn ičke pub l ikac i j e i s t iče v. H a n s e m a n n , j e d a n od n a j v e ć i h p o z n a v a o c a i i s t r a ž i v a č a n o v o t v o r i n a , da ni je m o g u ć e p o v u ć i p a r a l e l u i z m e d j u ž ivo t in j a i čovječjeg r a k a . H e n k e (Münch . M. W o c h . N o . 5.) i A p o l a n t (B . K. W o c h N o . 11.) i z l ažu H a n s e m a n n u p r o t i v n e n a z o r e u r e č e n o m p i t a n j u , poz iva juć i sc i n a t o ( A p o l a n t ) da su sv i p a t o l o z i koji d a n a s v o d e g l a v n u r i ječ i s toga mni j en ja k a o i on i . H a n s e m a n n za b i t n o s t r a z l i k e i z m e d j u t u m o r a m i š a i r a k a k o d čovjeka n a v o d i ove č in jenice .

1. D a t u m o r i m i š a dos ižu to l ike d imenz i j e k a k o v e kod čovjeka n i k a d ne vi-d j a m o .

2. D a n e m a k a h e k s i j e . 3. D a t u m o r ne p r o d i r e u su s j edno t k i v o , da se vr lo l a h k o ope r i r a i da je posl i je

e k s t i r p a c i j e m i š z d r a v i n e m a r ec id iva . 4. D a s p o n t a n i t u m o r i ne p r a v e m e t a s t a z e . 5. D a t u m o r i k a d i k a d s p o n t a n o b u d u r e z o r b i r a n i . 6. D a postoj i v a r i a b i l n o s t s t r u k t u r e na ime , da gd jekoja mje s t a t u m o r a po­

k a z u j u s t r u k t u r u s a r k o m a

Strana 160 LIJEČNIČKI VIJESNIK 1912. Broj 4

7. T u m o r i k o d mi š i ce ne po t j eču uv i j ek i z ml i j ečn ih ž l i j ezda . N a sve n a v e d e n e t v r d n j e H a n s e m a n n a o d g o v a r a A p o l a n t u o b r n u t o m smis lu

t e n a v o d i svoja o p a ž a n j a , i o p a ž a n j a d r u g i h z n a m e n i t i h p a t o l o g a i s t a t i s t i k u i z sv ih d o s a d a n j i h r a d n j a , š to u ovu t e m u zasjecaju r a z u m i j e se u ko l iko se one odnose n a H a n s e m a n n o v e t e z e i n a k o n v r lo uspje log r a z l a g a n j a z a v r š u j e da su t u m o r i m i š e v a r a k o v i i k ra j po n e k i h osobina i t i r a k o v i su r a k o v i ml i ječn ih ž l i jezda .

Dr . R . S t a n k o v i ć . "

Kirurgija.

Gnojna Upa la peritoneuma.* Već za r a n a , posl i je neko l iko sa t i , i z a p o č e t k a t ež ih z n a k o v a boles t i n a l a z i se u t r b u š n o j šuplj ini t a k o z v a n i r a n i e k s u d a t , koj i sadrža je v r lo m a l o ili n i š t a b a k t e r i j a , ko je z d r a v o r g a n i z a m b r z o sv lada , a k o je g lavn i upa l j iv i dio o t s t r a n j e n .

O dul j in i bo les t i , o v i ru lenci j i b a k t e r i j a , r eakc ionoj snaz i o r g a n i z m a zavisi , d a li se r an i e k s u d a t p r e t v a r a u gnojni i d a li se raš i ru je po t r b u š n o j šupl j in i : d i -fuzna gno jna u p a l a p e r i t o n e u m a .

Važni je od r a s p r o s t r a n j e n j a i k v a l i t e t e e k s u d a t a je s t an j e , u ko j em se c r i j eva na laze U p o č e t k u je se roza sus jedn ih c r i jevnih v i j uga j a k o in j ic i rana , a c r i jeva s a m a n e š t o n a d u v e n a . Š to dul je t r a j e Pe r i ton i t i s , t i m su v i še c r i jeva in j i c i r ana sve v i še se f ibr ina sakup l ja n a p o v r š i n i cr i jeva, k o j a se ope t sve v i še n a d u v a j u , k o n a č n o je cijeli cr i jevni t r a k t u s n a d u v e n , a pr i je toga n a s t u p a k l j e n u t . U o v o m z a d n j e m s tad i ju l aka je d i a g n o z a . J e d n o m j e r n o n a d u v e n t r b u h sa m u k l i n o m u s l a b i n a m a , os je t l j ivos t cijelog t r b u h a n a dodi r , upa le oči, m a l o s labo bi lo, p o v i š e n a a l i k a t k a d a i s u b n o r m a l n a top l ina , š tucav ica , b l juvan je , s to l ice i v j e t r o v i n e do laze , m r z l i z n o j , to je p o z n a t a sl ika d i fuzne gnojne upa le p e r i t o n e u m a u z a d n j i m m o m e n t i m a . Mi s m o u t o m s tad i ju sasma n e m o ć n i , za t o m o r a m o Pe r i ton i t i s u p o z n a t i u r a n o m s tad i ju , u o n o m n a i m e , k a d još nije n a s t u p i l a k l j e n u t cr i jeva t . j . d o k još i m a d e o r g a n i z a m dos t a o t p o r n e snage .

N e smije se z a b o r a v i t i , da opće s tan je bo lesn ika m o ž e d o b r o b i t i , b i lo p o l a g a n o i m i r n o , jezik v lažan , t o p l i n a n o r m a l n a s u b j e k t i v n i t r b u š n i z n a k o v i m o g u b i t i n e ­z n a t n i d a p a č e m o g u sasv im n e s t a t i , p a i p a k i m a d e gno jnog sad rža j a u t r b u š n o j šupl j in i .

I z p o č e t k a poslije perforaci je ni je t r b u h n a d u t već n a p r o t i v v i š e ili m a n j e u v u ­čen i n a p e t , š to je od osobi te v a ž n o s t i za d i a g n o z u . N a p e t o s t t r b u š n i h s t i jenki , t e os je t l j ivos t o d n o s n o bol n a p r i t i s a k m o g u b i t i jedini z n a k o v i gno jne u p a l e i p e r f o ­rac i j e .

N a l a z i li se n a desnoj i l i jevoj s t r a n i t r b u h a r e f l ek to rna n a p e t o s t i o s j e t l j i vos t n a p r i t i s a k , t o je ve l ika v j e ro j a tnos t , da je gnojenje z a h v a t i l o veći dio p e r i t o n e u m a s ingu l tus i f r ekven tan pu l s po tk rep l ju ju t u d i a g n o z u . K o d p o m n o g p r o m a t r a n j a t r b u h a v id imo posl i je neko l iko s a t i iza s lobodnog gnojenja u t r b u š n o j šup l j in i , poče tn i m e t e o r i z a m , osob i to u gorn jem dijelu, odgova ra juć i p o p r i j e č n o m k o l o n u , os im toga bo le s tn ik s a m š tedi miš ič je t r b u h a kod d i san ja . Na jvažn i j i z n a k z a r a n u d i a g n o z u u p a l e p e r i t o n e u m a j e s t r e f l e k t o r n a n a p e t o s t t r b u š n i h s t j e n k i , ko j a al i do l azL takod je r k o d d r u g i h boles t i sa m e t e o n i z m o m ili b e z njega.. T a k o k o d k r v o t o k a u t r b u š n o j šuplj ini , k o d t o r k v i r a n o g ovar i j a i o m e n t u m a , k o d boles t i i ozl jeda p lući ju i p leure , a osob i to k o d r e t r o p e r i t o n e a l n i h oz l jeda n.. p r . r u p -t u r e b u b r e g a i ozljede h rp t en j ače .

P r i j e dak l e , nego se Per i ton i t i s d i agnos t i c i r a m o r a m o sve boles t i i sk l juč i t i . A n a m n e z a i ob j ek t i vn i n a l a z dozvol java ju n a m u na jv i še s luča jeva p r a v u d i a g n o z u -I z p o č e t k a ne d a se gnojni e k s u d a t sa pe rkus i jom u s t a n o v i t i , t e k kasn i j e dok i m a d e

Vidi b r . 3. „ L i j . V i j . " 1 9 1 2 . s t r a n a 1 1 7 .

Broj 4. LIJEČNIČKI VIJESNIK 1912. Strana 161

m n o g o gnojnog s a d r ž a j a . Skraćen z v u k u s l a b i n a m a pos to j i d o d u š e k a t k a d a , n o i s t i m o ž e i m a t i svoj u z r o k u g ib iv im cr i j evn im v i j u g a m a sa t e k u ć i m s a d r ž a j e m .

I z m e d j u p r v o g a i pos l i jednjega s t a d i j a i m a d e v iše p r e l a z a u k o j i ma se m o ž e l ako gno jna u p a l a p e r i t o n e u m a u p o z n a t i . T v r d i u v u č e n a b d o m e n pos t a j e sve v i š e m e t e o r i s t i č a n s ingu l tus b i v a češći, b l j uvan je , koje u p o č e t k u sas to j i u ž u ć k a s t o -zelenim m a s a m a b u d e fekalno, s to l ica i v j e t r o v a n e m a , opće s t an j e je s labo, jezik suh, b i lo i t op l ina p o v i š e n a , os je t l j ivos t , a bo l t r b u h a r a s p r o s t r a n j u j e se n a gore i u lum-ba ln i p red je l . Š to se t iče d i ferenci ja lne d iagnoze i zmed ju i leusa i pe r i t on i t i de p r i ­pisuje se p o S o n n e n b u r g u bro jen ju l e u k o c i t a d o s t a ve l ika v a ž n o s t . Broj l e u k o c i t a ne povis i se k o d i leusa t a k o dugo , d o k n e n a s t a n u kompl ikac i j e sa s t r a n e p e r i t o n e u m a ; a b n o r m a l n o m a l o l e u k o c y t a je p r o g n o s t i č n o nepovol jn i , a v i sok bro j povol jn i j i z n a k . U i z n i m n i m s luča jev ima izl i ječi se p rognos t i čk i pos t apend i c i t i čna gno jna upa la p e r i t o n e u m a b e z operac i je , a l i t i m e se n e smi je r a č u n a t i osob i to s ada , k a d a se je t e h n i k a operac i je a p e n d i k s a z n a t n o u s a v r š i l a . Čim se pr i je oper i ra t i m je bolji re ­z u l t a t . A u t o r i d r u g i p reporuču ju ope rac i ju g n o j n e . u p a l e p e r i t o n e u m a čim pr i je d o k j o š n i su n a s t u p i l e k o n t r a i n d i k a c i j e n . p r . embol i j a u p luć ima, a k o se bolesnik ne n a l a z i v e ć in u l t i m i s ; i u o v o m pos l j edn jem s lučaju m o ž e se dogod i t i , da se bo­les tn ik n a k o n operac i je o p o r a v i . P ro t i vn i c i operac i je služe se s a i n t e r n i m li ječenjem koje i m a d e sv rhu bo les t loka l iz i ra t i , d o k se n a č i n e absces i , onda ih s e m o r a o t v o r i t i . H r a n a se i zos t av i , da m o g u cri jeva m i r o v a t i , i sp i r an jem želuca, s t a n e se n a p u t s t a ­gnaci j i i resorpci j i t o k s i n a i p r i t i s a k d i l a t i r a n o g že lučana srce se t a k o d j e r sman ju j e . V o d a i h r a n a dos t av l j a se p e r m a n e n t n o m r e k t a l n o m infuzi joni solne r a s t o p i n e , i t o k a p p o k a k p o K a t z e n s t e i n u . D a se e k s u d a t m o ž e na n a j d u b l j e m m j e s t u s a k u p i t i , n e k a bo lesn ik leži sa u z d i g n u t i m gornj imi d i je lom t i je la . K o d t e š k i h s tol ica daje se n e š t o sode i l i p e r i s t a l t i k h o r m o n u so ln im k l i s t i r i m a . Ne , p o m o g n e li s p o m e n u t o s red­s t v o , a opće s t an j e se p o g o r š a v a , može se k a t k a d a bo lesn ika spas i t i a k o m u se uč in i f i s tu la n a n a d u v e n o m cr i jevu sa l o k a l n o m anes t ez i j om. S p a d n e li t r b u h a pe r i s t a l ­t i k a se p o v r a t i p r o g n o z a nije loša . 35 p o s t o t a k a bo lesn ika koj i b i s igurno podleg l i bo les t i m o ž e se d a n a s spas i t i a k o i h se b r z o i p o m n o ope r i r a .

Dr . J u r i n a c .

Ginekologija. Dr. R. Köhler. Kutanreaction bei Sepsis puerperalis. Aus der gynek . Abte i lung

des Prof. H a i b o n , W i e n . Mona t s schr i f t für Gebur tsh i l fe u n d Gynaekologie . X X X V . B a n d , H e f t 2.

O t k a d a je P i r q u e t i z r a d i o svo ju k u t a n u reakc i ju za d iagnozu tube rku loze , o d o n d a se je p o k u š a l o doći i s t i m p u t e m do d i agnoze k o d mal leusa (Vallee), kod ter« c i je rnog . luesa (F inger i Lands t e ine r ) , k o d dif ter i je (Schick) . R a d i važnos t i r a n e e t i o lo ške d i a g n o z e s e p t i č k i h procesa , osobi to puerpe ra ln ih , k u š a o je Köh le r da n a d j e reakc i ju , ko ju b i m o g a o i p r a k t i č n i l i ječnik l ako izves t i , d a se t a k o osvje­doči o v r s t i in fekc iozn ih kl ica p o r a d i t e rap i j e i p rognoze . Uspjelo m u je dob i t i r eakc i ju kože k o d s e p t i č n i h pue rpe ra ln ih procesa, ko ja je specif ična, je r s a m o o n d a n a s t a j e t a r eakc i j a , a k o i m a d e u k r v i s t r e p t o k o k a , doč im je nema , a k o su u k r v i ili u m a t e r n i c i d ruge k l ice . T e h n i k a reakc i je i s t a je k a o k o d P i r q u e t a , n a i m e i n t r a k u t a n a . Za ci jepl jenje r ab l j ena su r a z n a an t i t j e lesa (ant igeni) , n , p r . k u l t u r e n a bu jon , f i l t r a r t i i t d . U p o č e t k u je K. s a m o one s luča jeve cijepio, k o d ko j ih j e ili u k r v i ili u m a t e r n i c i n a š a o s t r e p t o k o k a , nu kasn i je je pona jp r i j e cijepio, a o n d a i s t o m b a k t e r i o l o š k o m p r e t r a g o m kon t ro l i r ao p o z i t i v n i ili n e g a t i v n i usp jeh r e ­akc i j e . R e a k c i j a r a z v i l a se je ob ično sl i jedećim n a č i n o m : D v a ili t r i s a t a posl i je c i jepl jenja l a k o n a b u b r i mjes to injekcije , š to p re laz i za nekol iko s a t i u u z d i g n u t u kv rž i cu od ve l ič ine leće. D v o r a okol išnjeg obično nema , n u k o d ne­ko l i ko osob i to p r e g n a n t n i h s luča jeva došlo je do vel ike p u s t u l e sa s red i šn jom k r a ­s t o m , k o d sv ih ci jepl jenih d v a d e s e t i p e t s lučajeva došlo je do reakci je , a k o je bilo

3

Strana 162. L I J E Č N I Č K I V I J E S N I K 1912. Broj 4.

s t r e p t o k o k a u k r v i . Kod procesa loka l i z i r anoga n a u t e r u s ili nije doš lo do reakc i je ili s a m o vr io s l abe , u i n t e n z i t e t u N a p a d n e su r az l ike reakc i je k o d r a z n i h s luča jeva , š to je po rad i p r o g n o z e važno , na j j a ča je reakc i ja k o d l ak ih , s labi ja je k o d t e šk ih , a k o d na j tež ih , l e ta ln ih s lučajeva uopće nije doš lo do reakc i je . Ovaj se fenomen slaže sa i s k u s t v o m s t ečen im k o d t u b e r k u l o z e , gdje k o d t e š k i h s luča jeva n e m a reakci je na t u b e r k u l i n , jer je s t v a r a n j e an t i t j e l esa p re s t a lo , t u b e r k u l i n t i t r e je sni­žen ( t u b e r k u l i n t i t r e je ko l ič ina an t i t j e l e sa s t v o r e n a p r o t i t u b e r k u l i n u ) ova j t i t r e p a d a kod ve l ik ih doza t u b e r k u l i n a ili i nko rpo r i r an ih i z v a n a ili od r e z o r b i r a n i h r a s a d i š t a . U m a n j e n j e t i t r e je p rognos t i čk i vr lo zao z n a k . Sve ovo vr i j ed i i za. k u t a n u reakci ju k o d sepse ; čim je slabija reakci ja , t i m je p r o g n o z a gor ja . D a k l e k u t a n i m ci jepl jenjem a n t i g e n o m s t r e p t o k o k a može se dob i t i r e akc i j a n a kož i k o d p u e r p e r a l n e sepse , k o j a je od s t r e p t o k o k a p r o u z r o č e n a . O v a reakc i j a i m a d e d ia -gnos t i čnu i t e r a p e u t s k u v r i j e d n o s t . R e a k c i j a n a s t a n e s a m o onda , a k o s t r e p t o k o k kola u k rv i , t e je n e m a k o d p r o g n o s t i č n o i n f a u s t n i h s luča jeva , m a k a r da s t r e p t o k o k u k r v i ko l a .

Die Röntgentherapie in der Gynaekologie. D r . H . E y m e r : Aus der He ide lbe rge r U n i v e r s i t ä t s f r a u e n k l i n i k Prof. Menge . M o n a t s s c h r i f t B a n d X X X V . He f t 3.

Od p o č e t k a god. 1909 . r a b i se l i ječenje r e n t g e n o v i m z r a k a m a n a k l in ic i u He ide lbe rgu , dosada u 164 s lučaja , i t o k o d 94 m i o m a , 46 slučaja m e t r o p a t i j e , 10 s lučaja k r v a r e n j a k o d bolesn ih a d n e k s a , 2 s luča ja d i smenore je , 1 s lučaj p r u r i t u s vu lvae , i s lučaj k r a u r o s i s vu lvae , 5 s luča ja t u b e r k u l o z e p o t r b u š n i c e , d v a p u t jc p ro f i l ak t i čno r e n t g e n i z o v a n o poslije F r e u n d W e r t h e i m o v e r a d i k a l n e operaci je , i slučaj rec id iva posl i je operac i je , 1 s lučaj ma l ignoga t u m o r a p o t r b u š n i c e , 1 p u t je r e n t g e n i z o v a n o , d a se p r o u z r o č i a b o r t u s . L i ječene m i o m e val ja di jel i t i u čet i r i ka t ego r i j e : 1. T r i n a e s t s luča jeva m i o m a još se liječi, od ov ih j edan dio t a k o k r a t k o v r i j eme , da se o u sp j ehu ne može govor i t i , d rug i je dio m a l o dul je l i ječen, i m a d e već o l igomenore ju ; 2. ova ka tegor i j a o t p a d a , jer su bolesnice iz l i ječenja izo­s ta le ; 3. ovi s lučajevi o t p u š t e n i su, čim je n a s t a l a j a sna o l igomenore j a . P o d ovom r a z u m i j e v a E y m e r uman jen j e k r v a r e n j a , k o d per iode za to l iko , d a je s labi je i k r a t k o t r a j n i j e nego li je bi lo pr i je obolenja i p o s v e m a šno m a n j k a n j e n e u r e d ­noga k r v a r e n j a . P o d a n a š n j e m su i s k u s t v u ovi s luča jev i p r e k r a t k o v r i j eme l i ječeni , jer b i se bez i z n i m k e mogla pos t ić i amenore j a , a s lučaj i su svi iz p r v o g a v r e m e n a , k a d se je i s t o m počelo n a kl in ic i sa l i ječenjem r e n t g e n o v i m z r a k a m a . Ova ol igo­m e n o r e j a t r a je dosad na jv i še 21 mjesec i n a j m a n j e 10 mjeseci . S a m o je k o d jedne 43 godišnje bolesnice poslije t romjesečne o l igomenore je na s t a lo jače k rva ren j e , m i o m je n a i m e p o s t a o t u b e r k u l o z n i m , te je o p e r a t i v n o o t s t r a n j e n . Svi su ovi s lu­čajevi dobi l i n a tež ini t i je la i u m n o ž i o se je p o s t o t a k h e m o g l o b i n a . K o d polovice s lučajeva j a sno se je sman j io t u m o r . 4 . U ovu ka tegor i ju spada ju svi s lučajevi , 49 n a b ro ju , koj i su po d a n a š n j e m i s k u s t v u dos t a dugo l i ječeni. K o d svih je n a ­s t a l a a m e n o r e j a , a doba im je o d 39 do 54 god ine . R e n t g e n i z o v a n j e t r a j a lo je p r o ­sječno 90 do 100 časova ekspozic i je . U j e d n o m je slučaju doš lo do povo l jnog re ­z u l t a t a već za 40 časova, a kod. d rugog j ednog i s t o m posl i je 377 časova ekspoz ic i je . U j e d n o m slučaju od 50 god ina n a s t a l a je a m e n o r e j a već za 24 časova ekspozic i je , a dosad , 18 je mjeseci , nije doš lo do m e n s t r u a c i j e . Čini se da i m a d e A lbe r t Schön­be rg p r a v o sa svo jom t v r d n j o m , da kod žena b l izu k l imak te r i j a , t r e b a s a m o m a l o g u t jeca ja , da se pos t igne k l i m a k s . U z r o k k r v a r e n j u ovih bolesnica bi l i su n a j r a z n o ­vrsni j i miomi , submukozr io -po l ipozn i , u kol iko su d iagnos t i c i ran i , o p e r a t i v n o su l i ječeni . T je lesna je t ež ina u s v a k o m slučaju na ra s l a od n a j m a n j e 0.2 k g . do 10 k g . P o s t o t a k hemog lob ina u k r v i n a r a s a o je, da se nije n i š t a u tu s v r h u rab i lo , i t o n . p r . od 15 na 55 pos to , od 30 na 50 po s to i t d . Š to se t iče u m a n j e n j a t u m o r a ov ih 49 a m e n o r o i č n i h žena, to je ovo k o d 30 nj ih sasv im j a sno b i lo . Na p r i m j e r j e d a n je m i o m s izao do p u p k a , a u m a n j i o se je do vel ič ine m u š k e pes t i , d rug i je s a s v i m i spun jao zdjelicu, te se je u m a n j i o do vel ič ine gušćega j a j e t a . S igurno je, da se je k a t k a d a t u m o r u m a n j i o pr i je , nego je p r e s t a l o k rva ren j e , t . j . u m a n j e n j e je n a s t a l o

Broj 4. L I J E Č N I Č K I V I J E S N I K 1912. Strana 163.

d o k ova r i j još funkcioni ra , š to je d o k a z t o m e , da r e n t g e n o v e z r a k e i z r a v n o djeluju n a t k i v o m i o m a . D o s a d a t r a j e a m e n o r e j a na jdu l j e k o d sv ih s luča jeva 31 mjesec. Sve­opće s t an j e se u ve l iko diže k o d o v o g a l i ječenja. R e n t g e n i z o v a n j e najbol je je p o ­d u z e t i o d m a h iza p r e s t a n k a k r v a r e n j a . No i za vr i jeme k r v a r e n j a je d o p u š t e n o o s o b i t o a k o se r ad i s t an j a bolesnice ne b i moglo dulje čeka t i . J e d n a v r lo debe la žena, 49 godina s t a r a , dodje u b e z n a d n o m s t an j u n a k l i n i k u . U zadnje doba mje ­sečno k r v a r e n j e v e o m a ob i lno . Sada već 7 nedje l ja n e p r e s t a n o k rva ren j e , u zadn je d o b a o sob i to j a k o . 15 po s to h e m o g l o b i n a i j a k a a n e m i č n a d i l a tac i j a s r ca . Ope­r a t i v n o o t s t r a n j e n j e mioma., koj i siže do p u p k a , r ad i ovoga s t an ja i sk l jučeno . Od­m a h r en tgen izovan je , u p o č e t k u jo š jače k rva ren j e , nu ovo za 8 d a n a p r e s t a n e . Posl i je r e n t g e n i z o v a n j a od s v e u k u p n o 160 časova ekspozici je , t u m o r k a o p e s t ve l ik , hemog lob in 55 p o s to , bo lesn ica svježa i za r a d sposobna , i s a d a 17 mjeseci a m e n o r o i č n a . U n jekol iko s luča jeva mog lo se k o n s t a t i r a t i b e z d v o j b e n o pobol j sanje o b j e k t i v n o g a n a l a z a n a srcu, n u čini se, da t o m e t r e b a dulje v r e m e n a . — M e t r o p a t h i a h a e m o r r h a g i c a . P o d ov im i m e n o m s u b s u m i r a E y m e r po P a n k o v u s v a k o k rva ren j e iz m a t e r n i c e usl i jed nema l ignog obolenja bez n o v o t v o r i n a , d a k l e s v e ono š to se je pr i je zvalo m e t r i t i s , e n d o m e t r i t i s h a e m o r r h a g i c a . Ovih je s lučajeva b i lo 45 , u dob i o d 25 do 55 g o d i n a . D v i j e su bolesnice pos ta le o l igomcnoroične , koj im su se u s p j e h o m zadovol j i le , 12 ih je još u liječenju, m e d n j ima 6 već o l igomeno-ro ičn ih , 7 ih je p res t a lo sa l i ječenjem, a 25 ih je dosad a m e n o r o i č n o najdul je 22 m j . K o d većine bolesnica pri je je bezusp j e šno k u r e t i r a n o , t jelesna tež ina i hemoglob in p o s t o t a k r a s t e k a o k o d m i o m a . K o d dese t bolesnica sa t u m o r i m a a d n e k s a u p a -lj ive n a r a v i , k u š a n o je liječenje r e n t g e n o v i m z r a k a m a . U s v a k o m su pogledu usp jes i povol jn i , t u m o r i se uman ju ju , bo lov i p r e s t a n u , fluor b u d e manj i , k r v a ­renje b u d e u r e d n o . D a je ta j usp jeh r e z u l t a t r en tgen izovan ja , p ro iz laz i iz toga , d a su svi t i t u m o r i već pri je dos t a dugo ob ičn im k o n z e r v a t i v n i m li ječenjem b e z ­usp j e šno liječeni b i l i . U d v a slučaja d i smonore je b io je usp jeh s lab, n e g a t i v a n usp jeh , k o d j ednoga s lučaja k r a u r o s i s vu lvae , n u i z v r s t a n k o d jednoga s lučaja p r u r i t u s v u l v a e esencijelne n a r a v i . K o d p e r i t o n e a l n i h t u b e r k u l o z a u sp j eh je u to l iko na ­s t a o , a k o je o p e r a t i v n o o t s t r a n j e n asc i tes , a o n d a r en tgen iz i r ano , t o asc i tes ni je v i še r ec id iv i r ao . D v a slučaja k a r c i n o m a sa v r lo z ločes tom p r o g n o z o m prof i l ak t ično su r e n t g e n i z i r a n i posl i je F r e u n d - W e r t h e i m o v e operac i je : J e d a n je slučaj dosad 1 4 mjeseci bez rec id ive i dobio je 5 k g . t jelesne tež ine , a d rug i je dosad 8 mjeseci b e z r e c i d i v e . U j e d n o m je s lučaju i nope rab i lnog rec id iva k a r c i n o m a bezusp j e šno r e n t g e n i z o v a n o . J e d n a 46 god išn ja bolesnica , ko j a j e , r a d i p r o l a p s a po S c h a u t a -W e r t h e i m u pri je t r i godine oper i rana , s a d a noseća u 3. mjesecu, sa p u r u l e n t n i m c i s t i t i som, r e n t g e n i z o v a n a je 4 d a n a . Zadnj i d a n 38.4 topl ine , k rva ren j e i t r u d o v i n u d v a d a n a iza t oga m o r a o se je u t e rus a b d o m i n a l n o eks t i rp i r a t i . F e t u s u m a ­ternic i f r iško m a c e r i r a n , v j e ro j a tno je da je u t j eca jem r e n t g e n o v i h z raka o b a m r o p l o d i doš lo do t r u d o v a . E y m e r se d rž i t ehn ike po A lbe r t Schönbergu . P o t a n k o s t i öve v i d i u i zvorno j r a d n j i . K o d liječenja pojavi l i su se češće n u z s i m p t o m i . Često se je n a j a v i o t e n e z m u s m j e h u r a , k a t k a d i jač i p ro l jev . Sise su n a b r e k l e . K o d dvi je t r eć ine s lučajeva došlo je do i z r a z i t i h k l i m a k t e r i č k i h po java k a o kod o p e r a t i v n e kas t r ac i j e , a t r i su bolesnice p res ta l e sa l i ječenjem, p o š t o je o l igomenore ja n a s t u ­pi la , i z j av ivš i d a se je u n j ih l ibido n a p a d n o u m a n j i l a .

Indicationsstellung der Röntgentherapie bei Uterusmyom. Profesor C. Menge. M o n a t s s c h r i f t für Geb : u . G y n . B a n d X X X V . He f t 3.

L i ječenjem r e n t g e n o v i m z r a k a m a o t p a d a operac i j a k o d p re t ežnoga b ro j a m i o m a , ko j i p o t r e b u j u l i ječenje, jer je većina ov ih bolesnica i spod 40 god ina . Kir ­u r š k o se liječenje i m a d e ogran ič i t i n a m i o m e mladj ih žena, k o d koj ih t r e b a sa­č u v a t i funkcije ova r i j a . Ko l iko je moguće i m a d e se operac i j a obav i t i a b d o m i n a l -n o m enuk leac i jom mioma , p o š t o je pog ibao sada p res ta la , ko ja je pr i je b i l a ; d a n a i m e posl i je dul jeg v r e m e n a neo t s t r an j en i m i o m n a r a s t e , jer se sada ovoj k o m ­pl ikac i j i m o ž e r e n t g e n i z o v a n j e m doskoč i t i . K i r u r š k i va l ja nada l je l i ječi t i sve r a z -gno jene , sve s u b r n u k o z n e m i o m e , i one koji su dvo jbene n a r a v i u svom a n a t o m s k o m k a r a k t e r u . D r . W e i s s .

Strana 164 LIJEČNIČKI VIJESNIK 1912. Broi 4.

Terapija. Erysipel. L a k i s l u č a j e v i : R p . Acid . ca rbo l . liq. 1,0

01 . T e r e b i n t h 30,0 D . S. s v a k i s a t i z v a n a n a m a z a t i .

Tešk i s l u č a j e v i : Oboljelo mje s to p o k r i t i ve l ik im k o m p r e s a m a v a t e , n a m o ­čenim u a p s o l u t n i a lkohol , p r e k o t o g a C a m b r i d g e p o v o j . I n t e r n o 3 p u t a d n e v n o žlicu kamfe ra , os im t o g a k l i z m e od ko la rgo la 2 p u t d n e v n o .

(Van Velzen : M ü n c h . Med. "Wochseft 1 9 1 2 . b ro j 6.) L o d i u p o t r e b l j a v a već 32 god. l oka lno m a z a n j e č e t k i c o m sa ka rbo lg l i ce -

r i n o m 8 — 1 0 % i t o 2—3 p u t a d n e v n o (namaze se n e š t o p r e k o g ran i ce e r i s i -pi la , p a z i t i se m o r a r a d i oči ju) . Slijedeći d a n n e s t a n e loka ln i p roces i t e m p e r a ­t u r a p a d n e . G a z z . dei o speda l . 1 9 1 1 . b r . 107 . )

B l u m e n a u liječio je 77 t e š k i h s luča jeva er is ipela i n t r a m u s k u l a r n i m i n j e k ­c i j ama od n a t r i u m nuc l e in i cum (i t o 1—2—3 c m 3 1 0 % r a s t o p i n e ) s v a k i d rug i ili t r eć i d a n j e d n u in jekc i ju . K o d čet i r i s ep t i čna s lučaja ni je i m a o n i k a k o v a usp jeha , a k o d sv ih os t a l i h s luča jeva p a l a j e t e m p e r a t u r a t e je n a s t u p i o n e s m e ­t a n i teča j o z d r a v l j e n j a . (Vračebn . Gaz . 1 9 1 1 . b r . 45 . )

Emphysem. M i n k o w s k i p r e p o r u č a k a o najbol j i e k s p e k t o r a n s k o d emf i -zema j o d k a l i j , i t o :

R p . Ka l i i j o d a t i 5,0 Aqu . font i s 150,0 Syr . cor t . a u r a n t 15 ,0 S. : 3 p u t d n e v n o p o j e d n u žlicu.

( T h e r a p . d. G e g e n w a r t 1 9 1 2 . b r . 2.) Reurnatična oboljenja. C h l u m s k y liječi ob loz ima k a m f e r a i k a r b o l n e k i ­

seline : R p . C a m p h o r . t r i t a e 50,0

Acidi c a r b . p u r i s s . 100,0 Špir i t , v in i 5,0 D . S. za v a n j s k u p o r a b u .

I n d i k a c i j e osobi to a k u t n a i s u b a k u t n a obol jenja r e u r n a t i č n a u zglobovima; i miš ič ju , ko j a često n a s t a j u i za k a t a r a nosa i ždr i je la .

( Z e n t r a l b l a t t f. i nne re Med. 1 9 1 2 . b r . 10.) Nosni katar akutni. V o l l a n d da je 1 0 — 1 5 k a p i 1 % r a s t o p i n e m o r f i j a .

To djeluje i za k r a t k o g a v r e m e n a neob ično povo l jno , p r e s t a n e p o d r a ž a j k i h a n j a , i z luč ivan je i neugodni t l a k i bol u čelu. Ne p r e s t a n u li t e g o b e sl i jedeći d a n , da je se posve n e z n a t n e doze morf i ja da l je . ( T h e r a p . M o n a t s c h . 1 9 1 1 . b r . 10. )

Nosni katar kronični. V o l l a n d daje k o d k r o n i č n o g a k a t a r a , koji čes to p re laz i u a k u t n u hun j av i cu m a s t :

R p . E x t r . h a m a m e l . est . 30,0 Acid. bo r i ć . Anaes thes in a a 5,0 L a n o l i n 55,0 D . S. 2—3 p u t d n e v n o n a m a z a t i .

( T h e r a p . M o n a t s c h . 1 9 1 1 . b r . 10.) Liječenje akutne nefritide na klinici prof. Noordena (Beč) . Stadij oligurije.

(Anur i je) : Ležan je u k r e v e t u , 400-600 gr . šećerne v o d e (Zuckerwasse r ) d n e v n o , g u t a n j e k o m a d i ć a leda . O p r e z n o p r o u z r o č i v a n j e znojenja za s m a n j e n j e e d e m a (ne p i loka rp in ! ) . P r i j e t i li u remi ja , o n d a u s p r k o s e d e m a k l i z m e sa n k a p a v a n j e m (Tröpfchenk lys t i e r ) e v e n t u a l n o p u s t i t i žilu i d a t i t e k u ć i n u g rožd janog šećera ( 5 0 % ) i n t r a v e n o z n o , u jedno i l i jekove za posp ješen je i r egu l i r an je s tol ice .

S t a d i j p o b o l j š a n e d i u r e z e : 1 - 1 % l i t re ml i j eka , t r i o s m i n e s k o r u p a (vrhnja ) , z a t i m m a s l a c a t e ka š i ce od zobi i r iže . U ml i jeko se d a j e n a v r š k u noža ugljeno-kiselog v a p n a .

Broj 4. LIJEČNIČKI VIJESNIK 1912. Strana 165

S t a d i j r e k o n v a l e s c e n c i j e : I sp i ran je b u b r e g a sa 2 ^ l i t re ml i ­j e k a , z a t i m sok od groždja , l ak i sir, ja je i ma lo bi jeloga mesa , goruš ica , zob,, l eguminoze , g rozd e, kup ine , kefir . N e smije se d a v a t i možd jana , s lezena , je­t a r a , b u b r e g a , zelenog v a r i v a .

(Schne ider : Ars medic i 1 9 1 2 . b r . 2.) Tuberkulozna djeca po Czernyju ne smiju dobivati više od 2 žlice dnevno

ribljega Ulja ( L e b e r t r a n ) . Cze rny je k u š a o po n a g o v o r u d rug ih l i ječnika d a v a t i djeci do 80 gr. r ib l jega u l ja d n e v n o , te . j e opaz io , da t o p r e n a t r p a v a n je n e m a n i k a k v a up l iva n a opće s t an j e d je te ta , ali su se n a djeci r e d o m javl ja l i s im­p t o m i (iz t u b e r k u l o z n o g odjela p o s t a o je škrofulozni odio) e k s u d a t i v n e d i a t e z e t . j . djeca su r e d o m d o b i v a l a e k z e m e n a licu i glavi , t e je i s t o m n a k o n t je­d a n a — u z p r e s t a n a k d a v a n j a r ib l jega ul ja — nes t a lo t i h t e š k i h i opor ih ek­z e m a (t. j . škrofuloze) . I z t o g a sl i jedi , da o d v i š e V e l i k o d a v a n j e m a s t i i z az iv l j e s i m p t o m e e k s u d a t i v n e d i a t e z e ; p r e m a t o m e j e p o s v e m a k r i v o i zlo, a k o se i m u ć n i j o j d j e c i , k o j a j e d u i o n a k o d o s t a m a s n u h r a n u , d a j e j o š i r i b l j e u l j e . P r e m a o v o m o p a ž a n j u je škrofuloza k o m b i n a ­c i j a t u b e r k u l o z e i e k s u d a t i v n e d i a t e z e . T u b e r k u l o z a z a h t j e v a š to v i še m a s t i , e k s u d a t i v n a d i a t e z a š to m a n j e ; p r e m a t o m e n e k a se da je k o d h r a n e , ko ja je o s k u d n a n a m a s t i , r ib l j e ulje, al i ne v i š e od dv i j e žlice p r o die .

(Ther . d. Gegenwar t 1 9 1 2 . b r . 2.) Nova metoda za umjetno disanje kod djece. S o k o l o v spominje novu

m e t o d u , p o š t o j e Schu l t zeova i p a k pogibel jna : J a k a fleksija donjih u d o v a . i p r i t i s a k b e d a r a n a t r b u h , sa i s t o d o b n o m fleksijom glave . — E k s p i r a o i j a . I z v r n u ć e glave u n a t r a g i eks tenz i j a donjih u d o v a — i n s p i r a c i j a .

(Monatschrf . i. Kinderbe i lk Bd . 32. H . 4.) D l . Š i l o v i ć .

Iz slavenske medicinske literature. Dr. Lad. Syllaba : Prispevek ke klinekemu obrazu tyfu stfevniho. (Časop-

l ek . čes . 1 9 1 2 . č. 1—4. ) . T r b u š n a se p o š a l i n a j a v l j a u v r lo r azno l iko j slici, š to se t iče t r a j a n j a i te ,

ča j a bo les t i . I s t o su t a k o r a z n o v r s n e p r o m j e n e u cr i jev ima. Mnijenje je a u t o r o v o , d a je t a k o zv. t i p i čan , „ š k o l s k i " obl ik t r b u š n e poša l ine m a n j e čest . F i cke rova mo­d i f ikac i j a W i d a l o v e r eakc i j e p o k a z a l a se p o u z d a n i j o m od same W i d a l o v e .

I z s t a t i s t i č k i h p o d a t a k a od 3 1 3 s luča jeva t r b u š n e poša l i ne v id imo , da je bilo t r . po š . , k o d ko j ih je t r a j a l o s t an je v ruć ice 4 t j e d n a s a m o 2 1 , 4 % ; i s to to l ik i p o s t o t a k o t p a d a n a one, k o d ko j ih je v ruć ica t r a j a l a 5—6 t j e d a n a ili j o š više , d o k ih je i m a l o s a m o 3 8 , 3 % v r u ć i c u k r o z 2—3 t j e d n a . D o g o t o v o posve jed­n a k i h b ro jk i d o š a o je i Pfeiffer na kl inic i u Kielu . N a j k r a ć e t r a j a n j e vruć ice b i l o je u , na jdu l j e 65 d a n a (kod Pfeiffera 4 i 83 d a n a ) . Č i t av niz s luča jeva i m a o je v r lo n i sku top l inu . K o d dvi je t reć ine s luča jeva v l a d a o je prol jev, a k o d j e d n e t r eć ine k a d i k a d o p s t i p a c i j a inače n o r m a l n a s to l ica . K o d 6 3 % sluč . bila je o p a ž a n a rozeo la u jačoj ili m a n j o j mjer i . K a k v a ov i snos t i zmedju množ ine ro-zeole i t ež ine bo les t i ni je se opaz i l a . Slezena bi la su p o v e ć a n a u 7 9 % sluč . E p i -s t a x i s n a s t u p i l a je s a m o u 20 s lučajeva , t e ne s to j i da je ovo k a k a v zločest i p r o g n o s t i č k i z n a k . G o t o v o k o d po lov ine s luča jeva b i la je obi lna d iu reza (na j ­češće 2000—3000 c m : ) . K o d 1 4 , 3 % s luč . o p a ž a n je p o s e b a n pojav , na koj i je u p o z o r i o prof. T h o m a y e r : u d r u g o m t j e d n u boles t i n a s t a j e k a t k a d na s u h o m j e z i k u p o p r e č n a r a g a d a r az l i čne vel ičine i dubl j ine . Z n a d e ih se p o j a v i t i i v i še , ili d o k p r v a zacijel juje, t v o r e se n a d r u g o m mjes tu nove . P o j a v a n j ihova n i je u s avezu , k a o š t o n i rozeola , s t e ž inom boles t i .

Od k o m p l i k a c i j a na jčešće su b r o n h i t i d e (ca 1 5 % ) i p n e u m o n i j e (ca 1 2 % ) . K o d s t a r i j i h osoba z n a d u čes to s i m p t o m i p n e u m o n i j e p o s v e m a z a š t i t i t i s l iku

Strana 166 L I J E Č N I Č K I V I J E S N I K 1912. Broj 4.

poša l ine . E n t e r o r a g i j a dogodi lo se 7 . 6 % , a per forac i ja 2 , 2 % . Rec id iv i su n a ­s tup i l i u 4,4% s luč . a u z r o k im va l j a t r a ž i t i obično u n e p o s l u š n o s t i bo lesn ika (grje-šenje u d ie t i . ) . T r o m b o z e i f lebi t ide po jav i le se s a m o u 5 s lučaja , do laze r e ­dov i t o u kasni jo j dobi bo les t i ili u rekonvalescenci j i , ali n a s t u p a j u i k o d l ak ih s luča jeva . De l i r i um je o p a ž a n u 27 sluč. , t e se vidi lo , d a se r az l i ku j e ne s a m o svo jom j a č i n o m i d o b o m svoje p o j a v e — n a p o č e t k u ili ku lminac i j i bo les t i ili t e k u an t i p i r e t i čko j fazi — već d a ni p a t o g e n e z a n jegova nije j e d n a k a , je r s e s a m o k o d 4 s luča ja n a š a o u m o k r a ć i ace ton , kod os ta l ih ga n i je bilo a i p a k su de l i r ium ima l i . P l eu r i t i s se po jav i l a s a m o u 2 s luč . t . j . 0 .6%.

K a t k a d poč in je t r b . p o š . s b o l i m a u i l eoceka lnom predje lu , koj i čes to t r a j u i dul je v r e m e n a , t e o te šća ju r a s p o z n a j u i zmed ju t r b . p o š . i a p e n d i c i t i s o m . Ako se loka l iz i ra t r b . p o š . u debe lo cri jevo, t o se n e š t o r az l iku je svoj im t eča j em od d r u g i h loka l iz i rac i ja u t a n k o m cr i jevu.

U p o o d m a k l o j dobi , k o d s ta r i j ih l judi j av l j a se t r b . p o š . d o s t a r i j e tko , a t u se opaža ju i m n o g o b r o j n e var i jac i je . T ip ičn i teča j v ruć ine čes to m a n j k a k o d nj ih , i s to t a k o i rozeola i povećan je s lezene . N a p r o t i v su češće k o m p l i k a c i j e od s t r a n e u s t r o j a za d i san je i za c i rculaci ju k a o š to i od p r o b a v n o g a t r a k t a . Tu zas t i r e n a j ­češće p n e u m o n i j a sve os ta le s i m p t o m e t r b . p o š . I m a d e s luča jeva , koj i poč in ju sa p l e u r i t i d o m ili s j a k i m i k t e r o m . N a d a l j e se na š lo holec is t i t i sa , abscesa j e t a r a i ž u t a a t rof i ja j e t a r a . Š to se t iče spola , t o su u j e d n a k o m r a z m j e r u n a p a d n u t i od t r b . p o š . oba spo la . U m n o g o m s luča ju m o ž e t e k n a l a z bac i l a t r b . p o š . ili W i d a -lova reakc i ja , da odluči d i agnozu .

Doc. Dr. V. Libensky : Prvni počatky atypickeho novotvofeni v rectu a S ro-manum. (Časop . lek. čes. 1 9 1 2 . č. 1.—5.).

Za č i t av n iz tužb i , s u b j e k t i v n i h os jećaja bo lesn ika k a o n a pr . bol i ili n e u g o d n e senzac i je t l a k a osob i to n a d l i jevom spo jn icom P o u p a r t o v o m u predje lu S r o m a n u m i u k r ižno j kos t i , d u g o t r a j n i t e n e z m u s , r a z n e anomal i j e stolice, ops t ipac i j a , pro l jev , p r imjese gnoja , s luzi i k rv i k stol ici , t j e ran je n a m o k r e n j e i dr. , ni je se obič­n im i s t r a ž i v a n j e m moglo naći o b j e k t i v n i h d o k a z a . I s t o m u p o t r e b o m r e k t o s k o p a r e sp . r e k t o r o m a n o s k o p a dozna lo se za bolest i i zo l i r ane u d i s t a l n r dio debe loga cr i jeva i t a k o došlo do d i agnoze i t e rap i je , ko j a čes to d u g o t r a j n e t e g o b e boles­n i k a u j e d a n m a h o t s t r an ju j e .

Ali po d a n a š n j i m i s k u s t v i m a ne va l j a se zadovol j i t i s a m o s d i a g n o z o m , već r a z v i j e n e boles t i , nego va l ja n a s t o j a t i r a s p o z n a t i bo les t i već u p r v o m p o č e t k u , k o d n j ihove po jave , u p o z n a t i već n a j p r v a š n j e , in ic ia lne p r o m j e n e loka lnoga p r o ­cesa. Osobi to ve l iku v a ž n o s t i v r i j e d n o s t i m a d e k o d u p o z n a j e p r v i h p o j a v a a t i p i č ­noga n o v o t v o r e n j a , da se o b j e k t i v n o u p o z n a j u p r v e p romjene , ko je bi p r u ž a l e m o g u ć n o s t s većom ili m a n j o m v j e r o j a t n o s t i p r e t p o s t a v l j a t i p o č e t a k m a l i g n i h n o v o t v o r i n a — a t o i t r až i u p r v o m r e d u u s p j e š n a t e r ap i j a .

P a c i j e n t dolaz i u ord inac i ju s r a z n o v r s n i m pri je n a v e d e n i m t e g o b a m a , t e ne dolaz i uv i j ek p r e k a s n o , k a d se već ne bi m o g l o pomoć i , već do laz i čes to u s t a ­diju, gdje je još moć i s u sp j ehom r a č u n a t i . Ras t en j e t u m o r a u rec tu m u j e s t v r lo po l agano , bez svake kacheks i j e i o n d a k a d se r a d i o p r a v o m m a l i g n o m t u m o r u . K a h e k s i j a je s i m p t o m često na jpos l j edn j i . A d e n o m i i a d e n o m a t o z n i po l ip i jesu čes to p r v i s t a d i j , u ko j em je posl jednj i k a r c i n o m .

P o k a z a l o se, d a u m n o g i m s luča jev ima ni je n i t i može b i t i h i s t o l o š k i n a l a z e k s t i r p i r a n i h t u m o r a m j e r o d a t n i m za k o n a č n u , def in i t ivnu d i a g n o z u . Za to b i t r eba lo h i s to l . p r e p a r a t iz reseci rane cijele s t i j enke cri jeva u sv im n jez in im v r s t a m a T a k a r a k t e r i s t i k a a t ip ičnoga r a s t en j a j e s t p ro r a š t en j e dub l j ih v r s t a s t i j enke c r i j eva .

Val ja r a z l i k o v a t i a d e n o m a t o z n e pol ipe s d u g i m u s k i m s t r u č k o m , ko j i po la ­g a n o ras tu , l ako k r v a r e i t i m bolesn ike s labe , a po eks t i rpac i j i r i j e tko rec id iv i ra ju i a d e n o m . pol ipe sa š i rokim s t ručkom, š i rokom b a z o m , koj i t a k o r e k u ć samo m a n j e v iše p romin i r a ju n a d n ivo s t i j enke c r i j eva . S t r u č k a g o t o v o ni n e m a , t e sjede n a m a n j e v iše p romjen jeno j s luzn ic i . K o d o v i h se na š lo a d e n o m a t o z n o bu jno r a s t e n j e

Broj 4. LIJEČNIČKI VIJESNIK 1912. Strana 167

ne s a m o n a v r š k u p r o m i n i r a j u ć e g a po l ipa , već i n a b a z i . p a č e i u okol i šn jo j s luz­nici : j e d n o m ri ječi na č i t a v o m p r e r e z u . K o d pol ipa s d u g i m u s k i m s t r u č k o m ogra­ničuje se a d e n o m a t o z n o t k i v o i sk l juč ivo n a v r š a k pol ipa , a s t r u č a k je t v o r e n iz č v r s t e s t r ö m e , g o t o v o iz f ib roznoga t k i v a , t e je p o k r i t po č i t avo j svojoj p o v r š i n i , — a š to je na jg lavni je — n a svojoj b a z i p o t p u n o n o r m a l n o m nep romjen j enom s luzn i com.

K l in i čk i se opaz i l a š i ra b a z a po l ipa b u d o d m a h k o d p r v e p r e t r a g e b u d t e k teča jem v r e m e n a i da l jn j ih p r e t r a g a . Je l i bio t a k a v po l ip s p o n t a n o od lup l jen ili e k s t i r p i r a n , t o je uv i j ek rec id iv i rao , s a m o k a d se eks t i r p i r a l a i s to d o b r o i b a z a l n a s luzn ica r ec id iva nije t a k o b r z o b i l o . Te su rec id ive v r lo n a p a d n o nag lo rasle.- Opa­žan jem t a k i h recidiva n a š l o se, da je n j i h o v dal jnj i i k o n a č n i s t a d i u m k a r c i n o m ili b a r e m des t ru i r a juć i a d e n o m .

Vidjelo se i vr lo m a l e n i h po l ipa k o g r a š a k i koj i su sa š i rokom b a z o m sjedjeli n a s luzn ic i . U p r a v o se k o d o v i h š i roko s jedećiha d e n o m a t o ž n i h p rominenc i j a opa ­zilo u k a s n i j e m s t ad i ju , da b u r n o r a s t u u dubl je slojeve s t i jenke cr i jeva, te se k o d n j ih n a p o v r š i n i naš lo s a m o ben igno a d e n o m a t o z n o t k i v o a . n a p re rezu dub l j ih v r s t a i spod t . zv. ben ignoga a d e n o m a n a š l a se mjes ta de s t ru i r a jućega a d e n o m a ili već k a r c i n o m a .

K o d pol ipa s u s k i m s t r u č k o m nije nigdje nad j eno ovo a t ip i čno ma l igno ra­stenje u dubl je v r s t e . I z t o g a p ro i z l az i , d a j e po l ip sa š i rokom b a z o m za bo lesn ike ozbi l jno oboljenje, koje iz iskuje i ozbil jnu r a d i k a l n u t e r a p i j u .

I z š i rokoga s t r u č k a m o g u ć e je g o t o v o s i zv jesnošću z a k l j u č i v a t i , da po l ip ink l in i r a n a ma l igno ras ten je i d a m o g u b i t i već i dubl je v r s t e m a l i g n i m p r o c e s o m z a h v a ć e n e i onda , k a d je p o k a z a o h i s to lošk i n a l a z eks t i rp i r ana pol ipa b e n i g n u n o v o t v o r i n u . A u t o r ve l i dos lovno : „ N e ću reći , d a m o r a b i t i s v a k i š i roko sjedeći po l ip već k o d p r v o g a opažan ja i sa s t i j e n k o m cri jeva resec i ran , al i je to l iko izv jesno, da poda je n a l a z rec id iva , s t a l n o ras tenje po l ipa n a k o n eks t i rpac i je te inf i l t raci ju s t i ­j enke cr i jeva o p a ž a n u r o m a n o s k o p o m , indikaci ju , ko j a t r až i operaci ju , i t o š to m o g u ć e r a d i k a l n i j u . " S toga va l j a i za n a j m a n j e s u m n j e ( t enezmus , pr imjese gnoja u s tol ici , bo l i ü k r i ž i m a d r . ) p o s e g n u t i za r o m a n o s k o p o m . E k s t i r p i r a . li se pol ip s a m o sa b a z a l n o m s luzn icom to va l ja bo lesn ika još uv i jek i m a t i p o d d a l j n o m p a s k o m . D r . M a c h a č e k .

R a s p r a v n e vijesti. Redovita mjesečna skupština zbora liječnika kraljevine Hrvatske i Slavonije

dne 29. ožujka 1912. P r i s u t n i : D r . Čulumović , dr . G u t s c h y , dr . R i s t o v i ć , d r . S t a n ­ković , d r . Ži rovčić , d r . A l t m a n , d r . L a n g , d r . Fe r i ć , d r . Milan Schwarz , d r . Va l j avec , dr . T rbo jev ić , d r . T h i e r r y , d r . Weiss , d r . J u r i n a c , d r . Herceg , dr . K r a l j , dr . D r a g . Schwarz , d r . H e r z o g , dr . D u r s t , d r . Mašek , d r . F ischer , dr . Scholler, d r . B u t o r a c , dr . L o n č a r e k , dr . B a n d , dr . M a t k o v i ć , dr . Šilović, dr. Simić .

P o d p r e d s j e d n i k dr . Č u l u m u v i ć k a o zamjen ik p r e d s j e d n i k a : I m a li t k o š to p r i g o v o r i t i z a p i s n i k u od zadn je s k u p š t i n e ? — P o š t o n i t k o ne p r i g o v a r a za­p i sn ik se ov je rov l ju je . K a o d r u g u t o č k u d n e v n o g a r e d a mol im g. d r a . M ü l l e r a , d a z a p o č n e svoje p r e d a v a n j e „ Ö po remećen ju h r a n i t b e k o d s i s a n č e t a " (dona-š a m o ga u o v o m bro ju L. V. š t a m p a n o . )

D i skus i j a : Dr . D u r s t : P o š t o j e u zadn j im i z v o d i m a dr . Müller s p o m e n u o rod i l i š t e ,

t o j a mis l im, d a bi da l jn je z a d r ž a v a n j e rodi l ja u rod i l i š tu bilo n e p r o v e d i v o , je r zadn j ih god ina n e m a mje s t a , a i inače mis l im d a bi t o bilo n e p r o v e d i v o r a d i k o m p l i k a c i j e m a n i p u l a c i j e .

Dr . M ü l l e r : J a mis l im, da bi svaki , koji bi doveo t a k o v o d i j e te r a d i ml i j eka , m o r a o i m a t i d o z n a k u od l i ječnika .

Strana 168 LIJEČNIČKI VIJESNIK 1911. Broj 4.

D r . D u r s t : Možda bi se t o d a l o u r e d i t i u bo ln ic i m i l o s r d n i h s e s t a r a , gd je i o n a k o pos to j i dječji odio, a t a m o bi se l ako m o g l o d r ž a t i ko ju doji l ju n e š t o duže , t a m o bi joj se u bo ln ic i m o g a o o d m a h uč in i t i i W a s s e r m a n n r a d i veće si g u r n o s t i da je z d r a v a , a a k o se t o i t a m o ne da, n e k a se t o p i t a n j e p r e t r e s e p r i ­g o d o m g r a d n j e g r a d s k e dječje bo ln ice .

D r . Č u l u m o v i ć : Mis l im, d a će s v a k a i n a j p l e m e n i t i j a ide ja p r o p a s t i n a b o l n o - o p s k r b n i m t r o š k o v i m a .

D r . M ü l l e r : Mis l im, da bi se t r o š k o v i n a m i r i l i n o v c e m o n i h rod i t e l j a , č i ja djeca bi t r e b a l a ml i jeka , a t o bi i za rod i t e l j e b i lo jef t ini je , nego m e d i k a m e n t i

D r . Č u l u m o v i ć : Za t r eću t o č k u e v e n t u a l i j a , s t ig lo j e p i s m o od p r i m . d ra . p l . Č a č k o v i ć a , u k o j e m p i s m u se mol i , da se p r o v e d e ili i z b o r ci jeloga m e d j u s l a v e n s k o g o d b o r a ili s a m o p o p u n j e n j e n e k i h č l a n o v a u o d b o r . D r u š t v e n i odbo r misli , d a j e na jbol je , d a d o s a d a š n j i o d b o r o s t a n e t e d a se p o p u n i n o v i m č l a n o v i m a o d b o r a a t i su : dr . Mašek , dr . G u t s c h y , dr . Tka l č i ć i d r . Š i lović .

Dr . S t a n k o v i ć : N e d a v n o je i z a š l a kn j iga p o p a S o l a r i ć a ,, N a r o d n o z d r a v l j e " , t a j e kn j iga u s t an ju , da širi k r i v e p o j m o v e o b o l e s t i m a , t e d a k v a r i ug led i ča s t l i ječnika, a ču jem d a se j a k o širi, p a mis l im da bi se u t o m smis lu moglo n e š t o uč in i t i p r o t i v t e p o g u b n e knj ige .

Dr . T r b o j e v i ć (S tub i ca ) : P o u z d a n o z n a m , da se t a kn j iga s i lno š i r i li m o m e k r a j u .

D r . R i s t o v i ć : Pos to j i u Aus t r i j i j e d n a n a r e d b a m i n i s t a r s t v a iz god . 1889 k o j o m se t a k o v e i s l ične knj ige z a b r a n j u j u , a t a bi se n a r e d b a mogla i n a ova j s lučaj p r i m j e n i t i .

Dr . D r a g . S c h w a r z : N e k a se u p o z o r i v l a d a n a t u kn j igu i n e k a v l a d a s t a n e na p u t širenju n jenom, i n e k a se p o z o v e n a t u a u s t r . m in i s t r . n a r e d b u od 1 8 8 9 .

D r . R i s t o v i ć p r i p o v i j e d a n e k a p o g l a v l j a iz t e kn j ige . Dr . L a n g : P r e d l a ž e m , da Zbor u p o z o r i v l a d u u formi p r e d s t a v k e i u z p r i l o g

t e knj ige i m i n . n a r e d b e , t e da se v l a d a umol i , d a o n a t o p i t a n j e r i j e š i . D r . H e r z o g : P r i g o d o m ove d e b a t e s t a v i o b i h n a s rce Zboru , d a o n p o p u ­

l a r n i m k n j i g a m a i č l anc ima o zd rav l ju i bo les t i i s t i sku je i pob i ja o v a k o v e knj ige , je r t o je j ed in i p r a v i i na jbol j i p u t .

Dr . Ž i r o v č i ć : S a m o š to bi se t o o n d a m o r a l o p i s a t i p o d p s e u d o n i m o m p o p a , j e r inače ne će n i t k o iz n a r o d a č i t a t i .

Dr . Č u l u m o v i ć : Žel im s p o m e n u t i d r u . H e r z o g u , da pos to j i o d b o r u Zboru pod p r e d s j e d n i k o m d r o m . J o a n o v i ć e m , koj i se ž ivo b a v i p i t a n j e m „ N a ­r o d n o g a z d r a v l j a " .

D r . Š i l o v i ć : Medju r u k o p i s i m a , koj i su st igl i n a u r e d n i š t v o n a l a z i se i spis d r a . K o h o u t (iz Sv. I v a n Ž a b n o ) „ O n a d r i l i j e č n i š t v u " i u t o m č l anku p red laže p isac , da bi se u Zboru m o r a l a o s n o v a t i sekci ja , ko j a bi se ba ­v i la p i t a n j e m nad r i l i j e čn i š tva , t e b i od v r e m e n a do v r e m e n a p o s t u p a l a p r e m a s a k u p l j e n i m p o d a c i m a p r o t i v n a d r i l i j e č n i š t v a .

Dr . S t a n k o v i ć : Mislim, da j e s v a k o p o s t u p a n j e u t o m smje ru s a m o re­k l a m a u p r i log n a d r i l i j e č n i š t v u .

D r . Č u l u m o v i ć : P o š t o i m a m o v l a d i n e n a r e d b e i z a k o n e o n a d r i l i j e č n i š t v u mis l im, da j e d o v o l j n o da s v a k i l i ječnik t a k o v u s t v a r p r i j a v i ob las t i , d a ga da l j e u r edu je . — N a d a l j e j av l j am, da je dr . G u t s c h y p i sao na Zbor p i s m o u k o j e m se tuž i , da je n e t k o bez n jegova znan j a , a i b e z znan j a Zbora pos l ao dop i s u „ N a ­r o d n e N o v i n e " o onom, š to je on n a d r u š t v e n o j s jednici (dr. G u t s c h y ) re fe r i rao P o š t o pos to j i j e d a n zak l j učak odbora , d a sve ono š to je v a ž n o za j a v n o s t o d b o r s a m s lužbeno j av l j a u nov ine , a p o j e d i n i č lan t o g a ne smi je č ini t i , t o m o l i m gospodu, da se t oga zak l jučka m i r a i r e d a r a d i s t rogo drže .

Zak l juču juć d a n a š n j u s k u p š t i n u h v a l i m gospodi n a o d z i v u i p o z i v a m ih d a dodju na večeru, ko ju pr i red ju je Zbor u p o č a s t b i v š e m v r h o v n o m l i ječniku d r u . pl . T h a l l e r u .

Broj 4. LIJEČNIČKI VIJESNIK 1912. Strana 169.

Izkaz uplata gg . članova za I. četvrt (1. siečnja do 31. ožujka) g. 1912.

mjesec, dan Ime i obitavalište Č. P. Up. Ukupno kruna i broj

Siječanj 2. Dr. Drag. Wessely, Irig 20 12 — 32 2. Dr. VI. Arneri, Korčula 10 — — 10 3. Dr. S. Bićanić, Virovitica 10 10 4 24 3. Dr. J. pl. Antolković, Zagreb 12 — — 12 5. Dr. R. Albert, Zemun 10 6 — 16 5. Dr. J. Dobrodolac, Beška . . . . . . . 10 6 — 16 5. Dr. J. Havliček, Zagreb 12 6 — 18 5. Dr. E. Kollay, Ludbreg 10 — — 10 5. Dr. M. Knežević, Varaždinske Toplice . . . 10 — — 10 5. Dr. Ž. Neumann, Orahovica 10 6 — 16 5. Dr. S. Ručević, Sušak 10 — — 10 5. Dr. L. Sor, Kamnik 10 6 — 16 5. Dr. A. Spitzer, Erdevik 10 — — 10 5, Dr. I. Šebesta, Pazin 10 — — 10 5. Dr. A. Scherzer, Senj 10 6 — 16 5. Dr. E. Zavrašćan, Daruvar 10 6 — 16 5. Dr. V. Pollak, Požega 10 10 — 20 7. Dr. M. Lončarek, Čazma 10 6 — 16 7. V. Wondreček, Koprivnica 10 6 — 16 8. Dr. M. Crkvenac, Krapina 10 10 — 20 8. Dr. R. Glücks, Bjelovar 10 — 4 14 8. Dr. L. Hanzel. Kutjevo 10 20 4 34 8. Dr. Š. Mandich, Beč 10 — — 10 8. Dr. M. Brodjovin, Zagreb 12 20 4 36

10. Dr. A. Klemenčić, Lovinac 10 — — 10 10. Dr. I. Hruby, Kostajnica 10 — — 10 10. Dr. A. Culek, Slunj 10 6 — 16 11. Dr. Drag. Barković, Sisak 10 12 — 32 11. Dr. F. Jurčič, Zagreb 12 12 — 24 11. Dr. A. L. Lederer, Vinkovci 16 — — 16 11. Dr. I. Schlick, Zagreb 12 — — 12 11. Dr. I. Škarica, Beč 10 — — 10 12. Dr. F. Voslar, Mače 10 6 4 20 13. Dr. P. Georgević, Županja . . . . . . . 10 — — 10 13. Dr. I. Magdie, Ludbreg 10 6 — 16 15. Dr. O. Krajec, Ljubljana 10 — — 10 15. Dr. I. Štambuk, Jelša 10 — — 10 17. Dr. G. Šlajmer, Ljubljana 10 5 — 15 20. Dr. V. Belič, Petrinja 10 — — 10 20. Dr. S. Grčić, Irig 10 6 4 20 20. Dr. S. Merčelić, Zadar 10 6 — 16 20. Dr. B. Peričić, Zadar 10 — — 10 20. Dr. S. Rogulić, Vukovar 12 — — 12 20. Gj. Hanžek, Karlobag — — 4 4

22. Dr. VI. Dvoržak, Šipanjska luka 10 6 — 16 24. Dr. B. Grčić, Vinkovci 10 — — 10 24. Dr. Gj. Maksimović, Kuzmin 10 — 4 14 24. Dr. V. Dl. Peičić, Bjelovar 10 — — 10 26. Dr. M. Ferić, Slatina 10 10 — 20 26. Dr. F. Gundrum, Križevci 10 2 — 12 26. Dr. M. Kasumović, Koprivnica 10 — — 10 26. Dr. R. Simonovics, Zombor 12 — 12 26. Dr. Drag. Mašek. Zagreb 12 — — 12 26. Dr. V. Scholler, Zagreb 12 8 — 2 0 26. Dr. V. Katičić, Zagreb 12 6 — 18 26. Dr. M. Zec, Zagreb . . . 12 8 4 24 26. Dr. P. Ćulumović, Zagreb 12 — — 12 26. Dr. M. pl. Čačković, Zagreb . . . . . . . 12 — 12 26. Dr. Lj. Gutschy, Zagreb 22 20 — 42 26. Dr. Šilović, Zagreb 24 12 — 36 26. Dr. Drag. Schwarz, Zagreb 12 — — 12

Strana 170 LIJEČNIČKI VIJESNIK 1912. Broj 4.

Mjesec dan Ime i o b i t a v a l i š t e Cl. P. Up. i broj

26. Dr. J . Žirovčić, S tenjevac 1 0 6 -16 26. Dr. R. S tankov ić , Zagreb 1 2 6 - 1 8

26. Dr. 0. Miiler, Zagreb 1 2 6 1 8

26. Dr. Gj . Bu torac , Zagreb 1 2 6 1 8

26. Dr. A. E rns t , Varaždin . 1 0 -- 1 0

26. Dr. M. Joanov ić , Zagreb 1 2 -- 1 2

26. Dr. J . Bajić, Mitrovica 2 0 --20

26. Dr. Zl. Tkalčić , Zagreb 1 2 1 — 1 3

26. Dr. H. Loewy, Zagreb 1 2 1 1 3

26. Dr. K. Fried, Brinje 3 — — 3 26. Dr. A. Blašković , Osijek 9 — — 9 26. Dr. D. Ju r inec , Zagreb 1 0 - - 1 0

26. Dr. I. Thier ry , Zagreb 2 6 — 1 8

26. Dr. M. Čačinović, Osijek 2 6 8

26. Dr. Ž. Švarc , Zagreb 8 — — 8

27. Dr. G j . Ivković , Zagreb 1 2 — 1 2

27. Dr. I. Marković , Gospić 10 — 10 29. -Dr . I. Hermann , Lipik 2 0 — 2 0

29. Dr. F. Š t ipan , J a s k a 10 — — 10 29. Dr. I. Rakež, Šmarje 10 --10 30. Dr. P. Batuš ić , Pučišće 0 6 - l 6

30. Dr. B. Here tzky , Cirkvenica . . . . . . . 20 20 30. Dr. I. Matković , Zagreb 12 -— 1 2

31 . Dr. R. Herman, Kar lovac 1 2 6 — 1 8

31. Dr. M. Nemičić, Graz 10 — 10 31. Dr. M. Rohrbacher , Hrtkovci 5 — 5

Veljača 1. Dr. I. S t e inha r t , Zagreb 1 2 6 — 1 8

1. Dr. L. Singer, Zagreb . 1 2 — — l 2

l . Dr. M. Schwarz , Zagreb 12 — - 1 2

1. Dr. I. Herzog, Zagreb . . . . . . . . 24 1 2 4 4 0

1. Dr. V. Gregorič, Ljubl jana 4 - — 4

7. Dr. A. Baylon, Biograd n. m 1 0 — 1 0

7. Dr. L. Hainzel, Kutjevo — 2 0 2 0

7. Dr. B. Kleinkind, Djakovo 6 — — 6 7. Dr. M. Miza, Karlove Vary 10 — 10 7. Dr. N. Bačić, Sušak 40 24 — 64 7. Dr. E. Breberin, Novska 10 6 — 1 6

7. Dr. G. Bledšnajder , Kar lovac 10 6 — 16 7. Dr. I. Hribar , V. Gorica . . . . . . . . 10 10 — 2 0 7. Dr. P. Jovanov ić , P a k r a c 10 6 — 16 7. Dr. A. Ka tz , I lok 10 6 — 1 6

7. Dr. S. Kall iwoda, Osijek 10 ~ 1 0

7. Dr. F. Knopp , Osijek 10 — — 10 7. Dr. I. Meixner, Varaždin 10 6 — 1 6

7. Dr. K. Mart ić , Popovača 2 0 2 0

7. Dr. I. Neumann , Varaždin 10 — — 10 7. Dr. I. Neumann , P a k r a c 16 — — 1 6

7. Dr. K. pl. O t t o , Rijeka 10 - - 10 7. Dr. J . Rogina, Našice 10 1 2 — 2 2

7. Dr. A. Roman, Sušak 10 — — 10

7. Dr. G. Spitzer , Varaždin 10 6 — 16 8. Dr. M. Mat ica , Zagreb . . . . . . . . 1 2 6 — 1 8

8. Dr. S. S tanković , Varaždin 10 6 — l0 10. Dr. G. Berić, Županja 10 — — 10 10. Dr. M. Borič, Mitrovica 20 12 32 10. Dr. D. Konjević, Čerević 10 — 10 10. Dr. F. Kocuvan, M. Bukovec 30 20 — 50 10. Dr. M. Košić, Kraljevica 20 — — 2 0

10. Dr. N. Nenadović, Šid 10 — — 10 10. Dr. J . Scheyer, Koprivnica 10 6 — 10 10. Dr. A. Schwaiba-, Rijeka 10 6 16 10. Dr. B. Trnski , Bakar 10 — — 10 10. Dr. O. Trausmiil ler , Čabar 10 6 16

Broj 4. LIJEČNIČKI VIJESNIK 1912. Strana 171

Mjesec, broj Ime i obitavalište Čl. P. UP. dan

10. Dr. S. Weiss, N. Grad i ška 20 12 — 32 12. Dr. A. Kohn, D. Miholjac 5 — — 5 12. Dr. I. Kocynski , Zagreb . . . . . . . . 12 6 — 18 12. Dr. 1. Vyborny , .Me ja 10 6 — 16 13. Dr. B. Mihajlović, Tova rn ik . I 10 — 10 13. Dr. L. Vrbanić , Vinkovci 20 12 — 32 14. Dr. V. Pavec , Zemun . . . . . . . . . . i 30 18 - 48 15. Dr. V. Radojčić , Zemun 10 — 10 15. Dr. V. Taussig, N. Marof 10 6 - 16 15. Dr. D. A l t m a n n , Topusko ; 10 — 10 15. Dr. S. pl. Bajić, Mitrovića 10 — 10 15. Dr. S. Bijelić, Babinagreda 10 6 — , 1 6 15. Dr. D. Eckste in , Sisak i 10 6 — 16 15. Dr. M. Glasgael, Varaždin 10 — 10 15. Dr. Ž. Griesz, N a š i c e . . . . . . . . . 10 — — 10 15. Dr. G. Jovanov ić , Zagreb 12 — — 12 15. Dr. B. Katuš ić , D. Miholjac 10 — — 10 15. Dr. S. K u h n , Brod n / S . . 40 8 — 48 15. Dr. R. Kleinkind, Djaköyo 6 6 — 12 15. Dr. T. Krivačić, Bjelovar 10 — — 10-15. Dr. L. Novković , Irig 10 — — 10 15. Dr. J . Mračanin , Osijek 10 — — 10 15. Dr. S. Pe tković , Morović 10 6 — 16 15. Dr. H. pl . Pisačić. Krašić 10 — 10 15. Dr. H. Roth , Bjelovar 10 — 10 15. Dr. A. pl . Simić, Zagreb . . . . . . . . . 12 6 — 18 15. Dr. M. Stresser, Topusko . . . . . . . 10 — 10 15. Dr. F. S t roha l , Ogülin 10 — 10 15. Dr. J . Šiška, Sunja 10 — - 10 15. Dr. F. Šulentić, Glina 10 6 — l6 15. Dr. J . T u š k a n , Kar lovac 10 — IO 15. Dr. I. Vinski, Kar lovac 30 10 — 4 0 16. Dr. H. Breitwieser, Lipik 10 — 10 19. Dr. L. Nenadović , Franzensbad 10 8 — 18 22. Dr. M. Simonović , Pe t rovarad in . . . . . 10 — 4 14 23. Dr. I. J e n k o , Ljubl jana ?0 — — 30 24. Dr. B. Szemerey, Lipik 10 — — 10 24. Dr. D. Novković, Vojnić 10 6 — 16 24. Dr. N. Jag ić , Beč 30 — — 30 27. Dr. J . Kru t ina , Prn javor 10 — 10

Ožujak 6. Dr. H. Gjurović, Cavtat . 10 — — 10

12. Dr. J . Canić, Z la ta r 20 — — 20 12. Dr. V, Kovaržik, Virovitica 10 - 10 12. Dr. t i . Lehner , Ludbreg 20 — — 20 12. Dr. B. Medanić , Rijeka 10 — 10 12. Dr. J . Stal io, Spli t 10 — 10 12. Dr. Sami Serbić, Tuz la . . . . . . . . 10 — — 10 12. Dr. N. Vujić, Mitrovića 10 10 — 2 0

12. Dr. Š. Friedrich, Zagreb 12. — — 12 12. Dr. F. Freit , Korenica . 10 — 10 12. Dr. F. Grospić, Gospić 10 — 10 12. Dr. A. Gutschy , Sisak 10 6 — 1 6

12. Dr. G. Milašinović, Vinkovci 30 — — 30 12. Dr. S. Nedlajković, Zemun 10 — 10 12. Dr. M. Crlenjak, Zemun 10 6 — 16 12. Dr. M. Rohrbacher , Hrtkovci . . . . . . 5 — — 5 12. Dr. J . Sondić , D. Lapac 16 — — 16 12. Dr. S. Steiner , Požega . . . . . . . . 15 — 15 12. Dr. K. Tauszk , Zemun . . . . . . . . 32 18 — 50 12. Dr. M. Trbojević, Stubica . . . . . . . 13 3 — 1 6

12. J . Vondraček, Uljanik 10 6 — 16 12. Dr. J . Blažeković. Sisak 10 6 — 16 17. Dr. J . Cirković, Fužine 10 6 — 16 21. Dr. S. Fischer, Da ruva r 12 — - 12

Strana 172. LIJEČNIČKI VIJESNIK 1912. Broj 4.

Mjesec, dan Ime i o b i t a v a l i š t e Öl. P. Up »

i broj 22. Dr. E. Kohn, Brod n/S 16 — — 16 22. Dr. A. Band, Grubišnopolje 16 — — 16 26. Dr. S. Gojtan, Osijek 10 — — 10 27. Dr. N. Politzer, Kutina . . 10 10 — 20 27. Dr. F. Gottschalk, Osijek 30 — — 30 30. Dr. I. Štajduhar, Semeljci 20 12 — 32 30. Dr. L. Hanzel, Kutjevo — 20 — 20 30. Dr. M. Begić, Glina 20 — 20 30. Dr. K. Mladenović, N. Gradiška . . . . . . 10 — — 10 30. Dr. F. Ržepa, Ivanska 12 — — 12

Ukupno . . . 2395 I 730 36 I 31.61

U Z a g r e b u , 1. travnja 1912. Dr. Weiss,

z. s. blagajnik.

Sta l i ške prilike. Predsjedništvo „društva blagajničkih liečnika", pove lo je p r e g o v o r e sa

„ K o s m o s - o m " , d i o n i č k i m os j egu rava juć im d r u ž t v o m za n e z g o d u i j a m č e v n u d u ž n o s t (Haf tp f l i ch tve r s i che rung) koje je d r u ž t v o u r u k a m a c i s l i t avsk ih l iečnika, te jc po n j ima i u s t r o j e n o . K o s m o s je n a t eme l ju t i h p r e g o v o r a p r i p r a v a n p o d a t i h r v a t s k i m o r g a n i z i r a n i m l iečnic ima is te p o g o d n o s t i k a k o v e daje c i s l i t avsk im l iečnic ima, a u s lučaju k o l e k t i v n o g os jeguran ja p r i p r a v a n je p o d a t i još z n a t n i p o p u s t n a c ien ic ima .

P r o t i nezgod i va l jda je s v a k i od naš ih -ko l ega os jeguran , jer bez toga ne smi j e n i j edan l iečnik b i t i ; novo je al i t a k o z v a n i „ H a f t p f l i c h t v e r s i c h e r u n g " . N e i m a l iečnika, koji se s a m o m a l o p r a k s o m b a v i , k o m u se n e b i mog la des i t i nep r i l i ka , da bude . od ko jega b o l e s t n i k a t u ž e n n a o d š t e t u r a d i tobože nanesene m u š t e t e p r i g o d o m l iečenja . Ne p i t a se tu , d a li o p r a v d a n o ili n e o p r a v d a n o , al i dogodi t i se m o ž e s v a k o m u . U t a k o v o m s luča ju p r e u z i m a o n d a d r u ž t v o n a sebe s v u b r i g u oko te s t v a r i . Ono vod i p r e g o v o r e sa s t r a n k o m , ono t je ra p a r n i c u , p o s t a v l j a b r a ­n i te l j a , t e u n a j g o r e m slučaju, a k o l iečnik b u d e zbi l ja o d s u d j c n n a p l a t ež o d š t e t e , p r e u z i m a n a sebe i sve t r o š k o v e .

T a m o p r e k o u Aust r i j i , p a k u N j e m a č k o j i dal je , t a k o v e su t u ž b e n a ža los t n a d n e v n o m r e d u . K o d n a s t o g a je z a sada još m a n j e , a l i ne i m a s u m n j e da će i k o d n a s t a k o v e t u ž b e u č e s t a t i . L iečn ik se u t a k o v o m slučaju n a l a z i u o sob i to n e u g o d n o m položa ju . J e r m a k a r b i o i n e d u ž a n , već je t o za n j ega v r lo n e u g o d n o da u obće do laz i do t u ž b e i da m o r a k o d s u d a b i t i i z v r g n u t k r i t i c i n e u k i h i zlo-r a d i h l a ika . Zna lo b i se des i t i d a će ko j i t o rad je i d ragovo l jno p l a t i t i ko ju o d š t e t u s a m o da ne dodje do t u ž b e . T i m n e u g o d n i m s i t u a c i j a m a s v a k i će izbjeć i a k o b u d e n a Plaf tpf l icht os jeguran .

„ K o s m o s " se je d a p a č e iz jav io p r i p r a v n i m d a u Zag rebu us t roj i p o d r u ž n i c u , a k o se n a d j e d o s t a l iečnika, koj i b i se k o d n jega os jegura l i .

Ako se u z m e n a um, da je t o d r u ž t v o po l iečnic ima us t ro j eno , d a je t o p r a v o l icčničko os jegurava juće d r u ž t v o , o n d a se m o ž e m o p o d p u n i m pov je ren jem osje-g u r a t i k o d t o g a d r u ž t v a , a ne da b u d e m o p o c j e p k a n i k o d sv ih m o g u ć i h d r u ž t v a .

S t a v k e za r a z n a os j eguran ja su s l iedeće :

Broj 4. L I J E Č N I Č K I V I J E S N I K 1912. Strana 173

Z a s l u č a j n e z g o d e :

Godišn ja p remia u k r u n a m a za os jeguranje od

K 1000 K 1000 K 1 za s lučaj za s t a lnu na d a n za s m r t i n e m o ć s lučaj p r o l a z n e

nesposobnos t i L iečnic i u g r a d u sa sveobćom p r z k s o m i . — i .— 2.70 Operä feur i . . . . . . . . . 1.3.5 i . 35 3.60 Liečnic i n a l adan ju 1.35 1.35 3.60 Žel jeznički , t vo rn i čk i , u z n i č k i i u m o -

bo ln ičk i liečnici . . . . . . . 1.60 1.60 4.50 Z u b a r i 1.35 1.35 3.60

K o d o v o g a os jeguran ja leži o sob i t a p o g o d n o s t u t o m , da je uk l jučena i s v a k a infekci ja , z a d o b i v e n a u i z v r š i v a n j u znanja , doč im m n o g a d r u g a d r u ž t v a s m a t r a j u t o za n a r a v n u boles t , a ne uk l juču ju u p o j a m „ n e z g o d e " .

„ K o s m o s " je p r i p r a v a n u s lučaju z n a t n o g b r o j a o s j eguran ika d a t i na jv i š e 3 0 % p o p u s t , š to je s v a k a k o vr lo l iepo.

Z a s l u č a j o d š t e t n i h t u ž b a :

Za j e d n u o s o b u . . . . . . . . . . 5,000 10,000 20,000 30,000 50,000 Za v i š e o s o b a u j e d n o m slučaju 10,000 30,000 60,000 100,000 200,000

K K K K K P r a k t i č n i l i e č n i c i . . . . . 12 .50 20.— 2 5 . — 30.— 40.— N a d o p l a t a 1. za R a d i o - i R ö n t g e n o t e r a p i j u 6.25 1 0 . — 12.50 1 5 . — 20.—

2. za r u č n e l j ekarne . . . . 4.50 5.50 6.50 7.50 9 .— 3. za a s s i s t en t e . . . . . 8.50 13.50 16.50 20.— 2 5 . —

Z u b a r i . . . . . . . . . . 20 .— 2 5 . — 30.-— 3 5 . — - 4 5 . —

Osim toga i m a d e t a r i f a za n e s a m o s t a l n e a s s i s t en te , za as s i s t en te k o d zubara , za ž iv inare , z u b a r s k e t e h n i k e , l j eka rn ike i td . , a ope t i posebne s t a v k e za slučaj a k o b i l iečnik i zdan jem pogr i e šne sv jedočbe ili mnien ja , pog r i e šn im l iečenjem i t d . o š t e t i o ko j ega č lana bi lo k a k o v e bo les tn ičke b l a g a j n e ili s l ičnoga d r u ž t v a .

N e i m a s u m n j e d a se t a s t v a r m o ž e gg. d r u g o v i m a s a m o na j top l i j e p r e p o r u č i t i . T k o b i b io vo l j an os j egura t i se k o d rečenoga K o s m o s a , n e k a se o b r a t i n a pred­s j edn ika d r u ž t v a b l aga jn i čk ih l iečnika g. d r a . A. L . Ledere ra u Vinkovc ih ili na t a j n i k a d r a . I . H a s l i n g e r a u K a r l o v c u , ko j i su p r i p r a v n i i sve n u ž d n e daljnje in­formaci je p o d a t i . — N a r a v n o d a se o v i m p o z i v o m poz iva ju n a os jeguranje ne samo b laga jn ičk i nego i sv ikol ik i d rugov i l iečnici k ra l j ev ina H r v a t s k e i Slavoni je .

Predsjedničtvo „društva blagajničkih liečnika", opomin je najozbi l jn i je svu gospodu b laga jn ičke l iečnike d a p o d n i p o š t o ne sklapaju n i k a k o v i h ugovora ni d r u g i h o b v e z a t n i h u g o v o r a sa svoj imi b l a g a j n a m a bez znan ja i s toga P r e d -s j e d n i č t v a .

Budimpeštanska okružna blagajna za os jeguranje r a d n i k a , odio za nezgode , p o z i v o m n a j e d n u n a r e d b u u g . m i n i s t a r s t v a u n u t a r n j i h posa la l ikvid i ra za j ednu sv jedočbu o nezgod i 2 K .

P o d p i s a n i je u i m e organ izac i j e t a k o v u n a g r a d u odbio poziv l juć se n a t o d a je za n a s u H r v a t s k o j m j e r o d a v a n s a m o cienik odob ren i i z d a n po zem. v lad i , koj i u t o č k i A 1 6 . u s t a n o v l j u j e k a o m i n i m a l n u n a p l a t u za sv jedočbu 4 — 1 0 K . Rečeno j b l aga jn i je n a z a h t j e v p r ipos l an j e d a n p r i m j e r a k cienika n a u v i d . — O d l u k a do d a n a s j o š nije s t ig la . — Gornje svjedočbe služe k o d žel jeznica zapos le ­n i m r a d n i c i m a koj i su p r o t i v n e z g o d e os jegurani k o d B u d i m p e š t a n s k e okr . b l aga jne t e u p r v o m r e d u i zpos tav l j a ju ih žel jeznički ali p r igod ice i boln ički te p r i v a t n i l iečnici . — Riešen je p r iobć i t i ću, čim prispi je , na i s tom m j e s t u .

Strana 174 LIJEČNIČKI VIJESNIK 1912. Broj 4.

Novi cijenik za sudbenolječničke poslove (u kazn. stvarima) u Madžarskoj; vrijedi od 1. svibnja 1912.

( I z v a d a k ) .

§. 1. 1. P r eg l edan j e sa n a i a z o m i mn i j en j em, n a d p r e g l e d b a sa p o n o v n i m mni j en jem,

n a d m n i j e n j e ili mn i j en je n a d k e m i j s k o m p r e t r a g o m i m n i j e n j e m K 8.—. 2. Opažan ja d u š e v n o g s t a n j a — i z u z e v j e d n o k r a t n o p r e g l e d a n j e p r ed s u d c e m

— bez obz i ra n a t r a j an j e i b ro j p o s j e t a u j edno sa m n i j e n j e m , K 40 .—. 3. P r e g l e d a v a n j e l ješine, uk l juč ivo van j sko p reg ledan je n e d o n o š č e t a sa n a ­

l azom i m n i j e n j e m K 1 0 . — sli jedi li n a k o n t o g a nepos redno r a z u d b a to p r i p a d a u sli jedećoj t o č k i n a z n a č e n a p r i s t o j b a .

4 . P a r a n j e t r u p l a sa n a l a z o m i m n i j e n j e m K 25 .—, u s t a n j u t ru lež i ( I I I . s t e -pena ) , ekshumac i j e , iz v o d e i zvad jene ili izgorjele l ješ ine . K 3 5 . — .

5. P reg ledba u l a b o r a t o r i j u (m ik roskopska , h i s to loška , b a k t e r i o l o š k a , R ö n t ­genom ili s l ična) u jedno sa mn i j en j em K 20 .—.

6. P reg ledan je c o r p o r a de l ic t i u s lučaju 1—5 ili p r i g o d o m u §. 4 . i z r ečenom nenag rad ju j e se posebno inače p r i p a d a p r i s t o j b a po §. 10 .

7 . Za o t p r e m u se ili e k s k r e t a ili d i je lova l ješine za kemi j sku p r e t r a g u K 5 .—. 8. Za v j e š t a č k o mni jen je n a z a h t j e v s u d a ili d r ž a v n o g o d v j e t n i k a , ko je ne -

p o d p a d a p o d n i j ednu gore n a v e d e n u t o č k u , a k o n e p o d p a d a p o d zadn j i o d s j e k § 20. K 4 . — .

§.2. Za osobi to k o m p l i c i r a n a i d u g o t r a j n a p r e t r a ž i v a n j a m o ž e s u d a c i s t raž i t e l j

s a s lu šav mni jen je d rž . o d v j e t n i k a pred lož i t i i v i šu od p r e d s t o j e ć i h p r i s t o j b a mi­n i s t r u p r a v d e n a p o t v r d u .

§. 3. Paranju trupla mogu si vještaci najmiti jednoga ili event. i dva sluge, ko­

j i m a p r i p a d a n a g r a d a od K 3.—. Sluga k o m e je u r e d o v n a d u ž n o s t pomoć i , n e d o -biva nagrade.

. 4. Za p r i s t u n o s t p r i g l avno j r a s p r a v i ili r a s p r a v i k o d k o t . s u d a za sve bi lo k a ­

kove v j e š t a č k e , r a z n o l i k e pos love (p reg ledavan ja , opažan ja , mn i j en j a i td . ) 1. do dvi je u re ili m a n j e K 1 0 . — . 2. v i še od dv i j e a m a n j e od 4 u r e K 1 5 . — . 3. za 4 u r e K 20 .—.

§. 1 0 . Za p reg ledan je co rp . del ic t i ili d rugog p r e d m e t a , koj i n isu p r i j e n a v e d e n i ,

bilo p red s u c e m ili bez njega, sa u s m e n i m ili p i s m e n i m mni j en j em K 6;—. Za svak i slijedeći p r e d m e t K 3 .—. Za p r e d m e t e , koj i spada ju s k u p a (n. p r . p u š k a i n a b o j i ) n e p laća se za s v a k i

p o s e b n o . Za preg ledanje i mni jen je n a k o n p o k u s a p u c a n j e m iz p u š k e K 10.—I.

§§. 5 — 1 6 . odred ju ju medju o s t a l i m v j e š t a č k e p r i s to jbe za p reg ledan je o t i s a k a p r s t i j u .

§. 1 7 . K o d više v j e š t a k a p r i p a d a j u s v a k o m e u p r i j a š n j i m §§. n a v e d e n e p r i s t o j b e . V je š t ak , koj i sudjeluje k o d v i še k a z n e n i h s t v a r i , z a r a č u n a v a za s v a k u po­

s e b i c e . Ako u r e d o v a n j e t ra je v iše d a n a , r a č u n a j u se p r i s t o jbe za s v a k i d a n p o s e b n o

§. 18 . Z a r a č u n a v a se s a m o fak t i čno k o d r a s p r a v e p r o v e d e n o v r i j e m e ; i s to t a k o i u

slučaju o d g o d e .

Broj 4. LIJEČNIČKI VIJESNIK 1912. Strana 175

Ako se odgod jena r a s p r a v a n a s t a v i još i s t i dan , t o se p r ib r a j a p o n o v n i gu­b i t a k v r e m e n a p r i j a š n j e m u .

O d s u t n o s t v j e š t a k a za v r i j e m e r a s p r a v e za m a n j e od pol u r e neodb i j a se od d n e v n i c e .

§. 19. Ako se odgod jena r a s p r a v a i l i r oč i š t e n a j a v i ( l i ječniku) pol s a t a pr i je z a p o č e t k a

p r i p a d a v j e š t a k u p r i s t u p i v š e m u s u d u po lov ica u §. 4 . za p r v e dvi je u r e p r i p a d a j u ć a p r i s t o j b a .

§. 20. D o k t ra je u §. 4. n a z n a č e n a p r i s u t n o s t v j e š t a k a , do t l e n e d o b i v a v j e š t ak , m a

k a k a v on p o s a o u t o m v r e m e n u v r š io , i n ih p r i s t o j b a ; n a p r o t i v d o k p r a m a §§ 1. i 1 0 . d o b i v a p r i s t o jbe , ne može si z a r a č u n a v a t i n i k a k o v i h d n e v n i c a . Ne dob iva n i k a k v o p r i s t o j b e n i z a to , k a d a p r e u z i m a od s u d a na log ili k a d a s u d u p reda j e na ­laz , n i t i za u v i d u spise, n i t i za o d g o v o r na p o ž u r b u , n i t i za n a d o p u n j e n j e m a n j ­k a v o d a n o g a n a l a z a ili mn i j en j a .

§. 2 1 . V j e š t a c i se služe za p r e t r a ž i v a n j e v l a s t i t i m s p r a v a m a bez da l jn je o d š t e t e ,

n u o p r a v d a n i i zdac i t e k o m is t rage n a d o k n a d j u j u se. §. 22 .

P r i s t o j b e n a z n a č e n e u § § . 1 .—4. i 10 . dob iva ju i u j avno j s lužbi s tojeći v j e š t a c i .

Pristojbe izvan sjedišta vještaka. §. 24 .

I z v a n ovoga s jed i š ta p r i p a d a j u v j e š t a c i m a d n e v n i c a i p u t n i t r o š a k p r a m a p o s t o j e ć i m n a r e d b a m a .

§. 25 . Sudbeno- l i j ečn ičk i v j e š t a c i b e z r a z l i k e n j i h o v o g s t u p n j a do­

b i v a j u č i t a v u dnevn icu p o V I I I . čin. r a z r e d u . Sluga pr i p a r a n j u K 3 .—.

§. 26. Vješ tac i dob iva ju p u t n i t r o š a k po V I I I . č in . r a z r e d u s u d a c a k r . s u d b . s t o lova .

§. 27 . Vješ tac i , ko j i p u t u j u za jedno , ali nepo laze iz is tog mjes ta , z a r a č u n a v a j u si

posebice f i jaker ; a k o p u t u j u k o l i m a al i ne iz is tog s jed i š ta , z a r a č u n a v a si s v a k i k i l o m e t a r i n u . P u t u j u li iz i s toga mjes t a , z a r a č u n a v a j u s a m o j e d n a kola , a l i d i ­j e l e k i l o m e t a r i n u .

§. 28. Sluga p u t u j e u I I I . r a z r e d u žel jeznice; k i l ome ta r ine ne dob iva , jer su ga liječnici

o b v e z a n i n a svoj im k o l i m a p o v e s t i . §. 29 .

U B u d i m p e š t i se z a r a č u n a v a f i jaker pr i pregledbi m r t v a c a i u slučaju p a r a n j a .

§. 30. R a č u n i z a posao u s j ed i š tu p o d a s t i r u se i za 3 dana , i z v a n s j ed i š t a za 1 4 d a n a ;

o p r e k a s n o p o d a s t r t i m r a č u n i m a od luču je m i n i s t a r p r a v d e .

§. 3 1 . S v a k i v j e š t a k p o d a s t i r e o p u t o v a n j u p u t n i d n e v n i k ; v iše nj ih u istoj s t v a r i

z a j edn ičk i . S u d a c ga v i d i r a . §. 32.

N a g l a v n u r a s p r a v u ili k o t . sudu p o z v a n i van j sk i v ješ tac i ne p o d a s t i r u p u t n o g r a č u n a , nego s u d a c po pos to j eć im n a r e d b a m a obredjuje t r o š k o v e u s t a n o v i v p o ­seb ice d n e v n i c u i p u t n i t r o š a k .

(Po glasi lu m a d ž a r s k e l i ječničke organ izac i je „ O r s z a g o s O r v o s - S z ö v e t s e g " b r . 6. 1 9 1 2 . ) .

Strana 176 LIJEČNIČKI VIJESNIK 1912. Broj 4.

Gg. kolege željeznički liječnici MAV. Žel jeznička sekci ja o rgan izac i j e m a d ž a r s k i h l i ječnika i z a b r a l a j e u svojoj

i z v a n r e d n o j g lavno j s k u p š t i n i od 1 7 . p ro s inca 1 9 1 1 . o d b o r od 7 l ica, koj i je p r e d -loge gg. kolega G r i m m , B a n o c z y , K r a u s z , Szo la r ik i (kao z a s t u p n i k a H r v a t s k e ) ko lege H e n n i n g e r a usvoj io i u formi m e m o r a n d u m a p r e d a o t r g o v a č k o m m i n i s t r u i p r e d s j e d n i k u k r ug . d r ž . že l jeznica .

N a o b i m m j e s t i m a obećano je , d a će se želji žel jezn. l i j ečn ika udovo l j i t i ; a d a u p r a v a zbil ja i m a vol ju d a za n a s n e š t o učini , d o k a z u j e t o , š to već neko l iko d a n a i z a š to j e m e m o r a n d u m p r e d a n , započeše p regovor i sa p r e d s j e d n i š t v o m žel jezn. l i ječnika ( m a d ž a r s k i h ) .

T e k s t m e m o r a n d u m a je u s l o b o d n o m p r i j e v o d u i i s p u s t i v š i t i t u l a t u r e ova j : „Mis l imo , d a b i b i lo s u v i š n o d a Vašo j P r e u z v i š e n o s t i .. s t a n j e žel j . l i ječ­

n i k a n a š i r o k o p r e d o č i m o . D o k su ž i v o t n e n a m i r n i c e s v a k i d a n skupl je , d o k se svi po jed in i d r u š t v e n i

s lojevi b o r e ogorčeno, d a si pobo l j ša ju egzis tenci ju , d o k se j e d o h o d a k p o j e d i n i h u j a v n o j s lužbi s to jeć ih l i ječnika zadn j ih god ina p r i l i čno p o b o l j š a o (u Uga r sko j !) — n a p o m i n j e m o s a m o k o t a r s k e i opć inske i l i ječnike o k r u ž n i h b l a g a j n a (u U g a r s k o j ! ) — os ta la je n a p l a t a l i ječnika kr . ug . d rž . že l jeznica i s t a k a o i p r i j e č e t v r t s to l jeća

D a se n e s l u ž i m o ob i čn im f r a z a m a , d o k a z a t ćemo s a m o j e d n i m k o n k r e t n i m p r i m j e rom.

Zema l j ska b l a g a j n a za os j eguran je r a d n i k a p r o t i v bo les t i i n e z g o d a (u M a d ­žarskoj !) p l a t i l a je g lasom n jenog god i šn jeg i zv j e šća od 1 9 1 0 . svo j im 2382 l i ječni­c ima 3 ,103764 k r u n a 73 fil., t . j . s v a k o m l i j ečn iku p o p r j e č n o god i šn j e 1 4 1 2 K 60 fil. U s u p r o t t o m e j e k o d ob i juh svoj ih b l a g a j n a 763 l i j ečn ikom god. 1 9 1 0 svega 622.418 K t. j . p o p r e č n o s v a k o m u s a m o 815 K 75 fil. p l a t i l a .

Ovaj j ed in i p o d a t a k govor i j a s n o . N e m o ž e se n i p o š t o reći , da su l i ječnici m a d ž a r s k i h (!) b o l e s n i č k i h b l a g a j n a

d o b r o p[aćeni , a i p a k su i m p laće d v o s t r u k e n a p r a m že l jezn ičk im, a oni n e m o r a j u pu tova t i , že l j ezn ičkom p r u g o m , n e v r š e pos love že l jezn ičko z d r a v s t v e n i h i nep r i -je t r im D a m o k l o v m a č , da i m se k a d a g o d i b e z i k a k v o g r a z l o g a m o ž e t r o m j e s e č n o o t k a z a t i .

T e k o m v r e m e n a po l i ječnic ima MAV, p r e d š a s t n i c i m a u m i n i s t a r s t v u p r e ­d a n i m e m o r a n d u m i čine ci jep ma l i a r k i v , t e s toga n e ću da o b n a v l j a n j e m i s t i h n a š i h t e g o b a d u g o č a s i m o .

R a d o p r i z n a j e m o , da j e bilo od s t r a n e p r e d š a s t n i k a m i n i s t r a i od s t r a n e že­l j ezn ičke u p r a v e d o b r e volje, d a n a m p o m o g n u , ali t a d o b r a vo l ja ža l ibože n i je n i g d a i zb i l a n igdje n a j a v u , t e se s t oga o sob i to n a š i v a n j s k i ko lege u t e k o š e p o d okr i l je s red i šn j ih n a o b r a n u svoj ih i n t e r e sa . S toga je i z v a n r e d n a g l a v n a s k u p ­š t ina žel jezn. odjela l i ječničke o rgan izac i j e o b d r ž a n e d n e 1 7 . p r o s i n c a 1 9 1 1 . u B u d i m p e š t i zakl juči la , da se želje i t e g o b e i z r a ž e n e u t o č k a m a p o d a s t r u m i n i s t a r ­s t v u i u p r a v i M A V .

Ni je govora o ne i spun j iv im a s p i r a c i j a m a nego o č e d n i m že l j ama i z r a ž e n i m a n i z o m godina , že l jama, za koje zbor želj . l i j ečnika općen i t o zna i za ko je se j e o p e ­t o v a n o d a v a l o obećanje , da će se i s p u n i t i .

N a š e su želje sl i jedeće : i . Svi s a d a n a m j e š t e n i želj . l i ječnici os ta ju i n a d a l j e n a svo j im m j e s t i m a sa

sv im svo j im p r a v i m a i d o h o t c i m a . T a m o l b a n e t r e b a da ln jeg r a z j a š n j e n j a . P r i z n a j e m o d o d u š e , da osob i to u g r a d o v i m a za s a d a i m a d e v i š e žel j . l i ječ­

n ika , nego š to bi ih z a p r a v o t r e b a l o , š to o t e š č a v a o d g o v a r a j u ć e p o v i š e n j e l i ječ n i čk ih p laća , ali bi bilo s toga n e p r a v e d n o , d a bi se po j ed ine egz is tenc i je , ko je već b ro je sa d o h o t k o m želj . l i ječnika, n a r u š a v a l e .

(Svršit će se) .

Broj 4. L I J E Č N I Č K I V I J E S N I K 1912. Strana 177

Izkaz uplata p. n. gg . članova „Društva blagajničkih liječnika Hrvatske i Slavonije" tečajem I. četverogodišta 1912. (I. siječnja do 31. ožujka 1912.)

broj Dan uplate I m e i s j e d i š t e č l a n a Iznos

1. Siječanj 1. + Dr. F. Partsch, Duga Resa 10

2. 8. Dr. N. Karl ić , Zagreb 10 3. 8. Dr. S. Poza rev , Surčin 10 4. 9. Dr. A. Lederer, Vinkovci 10 5. 10. Dr. 0 . Weiss, Zagreb 10 6. 29. Dr. D. J u r i n a c , Zagreb 10 7. 29. Dr. F. V i t auš , Zagreb 10 8. 29. Dr. V. Je lovšek , Zagreb . . . . 10 9. 29. Dr. A. Got t l i eb , Zagreb 10

10. 30. Dr. H. Fischer, Bjelovar 10 11. 30. Dr. O. Müller, Zagreb 10 12. 30. Dr. V. Taussig, Novi marof 10 13. 30. Dr. I. S te inhard , Zagreb 10 14. 31. Dr. A. Sikloši , Barč 10 15. 31. Dr. B. Hore tzky , Crkvenica 10 16. 31. Dr. M. S te rn , Vukovar 10 17. 31. Dr. S. S tang l , Vukovar 10 18. 31. Dr. I. Hribar , V- Gorica 10 19. 31. Dr. M. J u r a t o v i ć , Samobor 10 20. 31. Dr. A. Gutschy , Sisak 10 21. 31. Dr. B. Heninger, Vrbovac 10 22. 31. Dr. F. S. Gundrum, Križevac 10 23. 31. Dr. M. Glasgall , Varaždin 10 24. 31. Dr. I. Fischer, Zagreb 10

25. Veljača 1. Dr. I. Maixner, Varaždin 10

26. 1. Dr. N. Bačić, Sušak 10 27. 1. Dr. O. Kohlbach, Osijek 10 28. 1. Dr. G. Kostić, Nuš ta r 10 29. 1. Dr. A. Kuhn, Vrbanja 10 30. 1. Dr. P. Georgević, Županja . 10 31. 1. Dr. A. Spi tzer , Erdevik 10 32. 1. Dr. P. Jovanov ić , Pakrac . . 10 33. 1. Dr. J . Rogina, Našice . . . 10 34. 1. Dr. B. Kohout , Ivanićgrad 10 35. 1. Dr. I. Vyborny , Meja 10 36. 1. Dr. H. pl. Pisačić, Krašić 10 37. 1. Dr. F. Š t ipan , J a š k a 10 38. 1. Dr. N. Zyborsky, Petr inja 10 39. 1. Dr. I. Scholler, Zagreb 10 40. 2. Dr. M. Miličić, Zagreb 10 4 1 . 3. Dr. I. Cirkovič, Fužine 10 42. 3. Dr. V. Hiršl , Zabok IO 43. 3. Dr. L. Hanzl , Kutjevo 10 44. 3. Dr. O. TrausrmjHer, Čabar . . . 10 45. 3. Dr. K. Szarvas , Voćiri 10 46. 3. Dr. V. Waid l , Indjija . 10 47. 3. Dr. S. I. T u r o m a n , Nova Pazova 10 48. 3. Dr. G. Pu t say , Mitrovića . 10 49. 3. Dr. S. Grčić, Irig 10 50. 3. Dr. I. Siska, Sunja . 10 5 1 . 3. Dr. V. Michalj , Gorjan 10 52. 3. Dr. A. Klemenčić, Lovinac 10 53. 3. Dr. S. Bijelić, Babinagreda 10 54. 3. Dr. R. Kleinkind, Djakövo 10 55. 3. Dr. I. Marković , Gospić 10 56. 3. Dr. A. Kohn, Doljnji Miholjac . . . . . . . . . 5 57. 5. Dr. J . Hruby , Kostajnica 10 58. 5. Dr. D. I. Dima, Ruma 10 59. 5. Dr. G. Re thy , Da ruva r 10 60. 5. Dr. A. Culek, Slunj IO

Strana 178. L I J E Č N I Č K I V I J E S N I K 1912. Broj 4.

D a n u P l a t e I m e i s j e d i š t e č l a n a : Iznos

6 . 1 . 5 . Dr. T. Krivačić , Bjelovar 10 62. 5. Dr. A. Ka tz , Ilok :10 63. 5. Dr. I. Neumann , Pakrac . . . . 10 64. 5. Dr. A. E r n s t , Varaždin . . . . . . . . . . . . . 10 65. 5. Dr. M. Simonović, Pe t rovarad in 10 66. 6. Dr. N. Poli tzer; Kut ina 10 67. 7. Dr. F. Lazarus , Valpovo 10 68. 7. Dr. F. Kocuvan, Mali Bukovac 10 69. 7. Dr. M. Košić, Kraljevica 10 70. 7. Dr. A. Elek, Gjurgjenovac . . . 10 71. 7. Dr. N. Nenadović , Šid 10 72. 8. Dr. N. Balogh, Indjija 10 73. 8. Dr. M. Ferić, Sla t ina 10 74. 8. Dr. D. Lukanović , Čavle 10 75. 8. Dr. G. Berić, Županja 10 76. 8. Dr. S. Rechni tzer , R u m a 10 77. 9. Dr. B. Ilijanić, Krapina 10 78. 9. Dr. D. Eckste in , Si=ak 10 79. 9. Dr. H. Tichy , Vojni Križ 10 80. 9. Dr. D. Konjević, Gerević 10 81. 10. Dr. A. Scherzer, Senj . . . . 10 82. 12. Dr. S. Kerm, Brod n / S 10 83. 12. Dr. L. Vrbanić , Vinkovci 10 84. 13. Dr. J . Dobrodolac , Beška 10 85. 13. Dr. B. Mihajlović, Tovarn ik . . . . 10 86. 13. Dr. F. Frei t , Korenica 10 87. 14. Dr. L. Singer Zagreb 10 88. 16. Dr. K. Wunder l ich , Križevac 10 89. 17. Dr. S. Babić, St . Banovci . . . . . . . . . . . . 10 90. 17. Dr. S. Goj tan , Osijek . 10 91. 19. Dr. E. Breberin, Novska 10 92. 19. Dr. B. pl. Szemerey, Lipik 10 93. 22. Dr. H. Njemirovsky, N. Grad i ška 10 94. 22. Dr. M. Selak, Zagreb 10 95. 23. Dr. F. Grospić, Gospić 10 96. 24. Dr. I. Blažeković, Sisak 10 97. 27. Dr. B. Janson , Zaprešić 10 98. 27. Dr. N. Vujić, Mitrovića 10 99. 28. Dr. V. Hübner , Oriovac 10

100. 28. Dr. G. Feni, Osijek 10 101. 29. Dr. A. Roman , Sušak 10

102. Ožujak 2. Dr. V. Belić, Petrinja 10

103. 9. Dr. I. Blažek, Brod n /S 10 104. 13. Dr. M. Poli tzer, Lipovljani 10 105. 13. Dr. S. Weiss, N. Gradiška . 10 106. 15. Dr. A. Deutsch , Vinkovci 10 107. 14. Dr. F. Ju rč ić , Zagreb . . 10 108. 16. Dr. Ž. Neumann , Orahövica 10 Ukupno . . . 1 1075

Umoljavam preostale članove društva, da čim prije članarinu podmire, da se tako urgen­cijama izbjegne.

U Z a g r e b u , dne 31. ožujka 1912. Dr. I. Fischer, z. s. blagajnik.

Prinos od K 5.— za troškove u Budimpešti poslali su slijedeća gg. željeznički liječnici: Dr. Arminski, Osijek. Dr. Elek, Fužine. Dr. Ernst, Varaždin. Dr. Fischr, Belovar, Dr. Grünwald, Osijek. Dr. Gutschy, Sisak. Dr. Hübner, Oriovac. Dr. Henninger, Vrbovac. Dr. Kuhn, Vrbanja. Dr. Ludwig, Karlovac. Dr. Lederer, Vinkovci. Dr. Läzansky, Zagreb. Dr. Putsay Mitrovica. Dr. Szemere, Lipik, 10 K. Dr. Taussig, Novi Marof. Dr. Weisz, Novagradiška. Dr Wunderlich, Križevac.

O p a s k a Ovakovih posebnih prinosa odsada više ne će biti, jer će organizacija blag, i želj. liječnika doprinašati event. nužnu svotu madžarskoj organizaciji. Dr. Lederer.

Broj 4. LIJEČNIČKI VIJESNIK 1912. Strana 179

M j e s e č n a s K u p š t i n a Mjesečna skupština zbora liječnika kraljevina Hrvatske i Slavonije b i t će

u p e t a k 26. t r a v n j a o. g. u 6 sa t i posl i je p o d n e na k r . sveuč i l i š tu (h igi jenski i n s t i t u t sa s l i jedećim d n e v n i m r e d o m :

I. Či tan je zapisn ika . I I . P r e d a v a n j a . I I I . E v e n t u a l i j a .

Sitne vijesti. I. sveslavenski kongres Za javno zdravstvo. O r g a n i z a c i o n i o d b o r j av l j a , da

se kongre s i i z ložba o d g a d j a n a prol jeće 1 9 1 3 . Petdesetltenica društva zdravnikov na Kranjskem. Ker se je kongres v P e t r o -

g r a d u pre loži l na p r i h o d n j e leto, je „ d r u š t v o z d r a v n i k o v n a K r a n j s k e m " reasu-m i r a l o svoj t o z a d e v n i sk lep in skleni lo , da p r i red i svojo 5 0 - l e t n i c o v č e t e r t e k dne 23. m a j a t . 1. S l a v n o s t n a š t ev i lka „ L i j e č n i č k o g a V i j e s n i k a " i z ide dne 20. m a j a .

P r o g r a m s l avnos t i je sledeči : D o p o l d n e ob 1 1 . u r i s l a v n o s t n o zbo rovan je v d v o r a n i deželnega z b o r a . 1. N a g o v o r p r e d s e d n i k a . 2. P o z d r a v n i govor i oficijelnih z a s t o p n i k o v in odpos l ancev b r a t s k i h z d r a v ­

n i š k i h d r u š t e v , 3. S l a v n o s t n i govor . Govor i gosp . dr . A. L e v i č n i k . P o p o l d n e og ledovanje m e s t a in l j ub l j ansk ih d o b r o d e l n i h z a v o d o v . Zvečer ob 7 u r i b a n k e t v ve l ik i d v o r a n i h o t e l a U n i o n . — Osobna vijest. N jegovo cesa r sko i k r a l j e v s k o apos to l sko Ve l i čans tvo b l a g o -

izvol je lo je p r e v i š n j i m r i e šen j em od 22. ožu jka 1 9 1 2 . t a j n i k a k r . h r v . - s l a v . - d a l m . z e m a l j s k e v lade , d r a . D r a g u t i n a R e i c h w e i n a, p r e m i l o s t i v o i m e n o v a t i z e m a l j s k i m v r h o v n i m l i j e č n i k o m u VI . č i n o v n o m r a z r e d u sa s u s t a v n i m b e r i v i m a . S r d a č n o č e s t i t a m o !

Doprinosi za pripomoenu blagajnu. Mjes to v i j enca n a o d a r p o k . d r a . P a r t s c h a d a r o v a l i : d r . P i s ač i ć 10 K ; dr . Ćaškov ić 5 K. U k u p n o 15 K. S r d a č n a h v a l a . — ga jn ik .

Mjes to v ienca n a o d a r p o k . kolegi P a r t s c h u d a r o v a š e dr . A. L . Lederei ' 10 K, d r . O. M ü l l e r 23 K.

Dobrovoljno društvo za spašavanje u Zagrebu. S t a t i s t i č k i i s k a z o i n t e r v e n c i j a m a „ D o b r o v o l j n o g d r u š t v a za spa ­

š a v a n j e u Z a g r e b u " za g o d i n u 1 5 1 1 . 1. N a g l a o b o l j e n j a i t o : Poz l i lo 11 ; p a d a v i c a (epi lepsia) 35 ; k a p

(apop lex ia ) 12 ; k r v a r e n j e i z t j e lesn ih u t l i n a 10 ; a lkoho l i s am 27 ; ud i san je škod­l j iv ih p l i n o v a 3 ; Pog ibe l j u g u š e n j a 1 ; pogibel j u top l j en j a 1 ; po rod i i t r u d o v i 7 u k u p n o 207.

2. O z l e d e i t o : U z d r m a n j e m o z g a 4 ; shock 5 ; i zčašen je ( luxa t io ) 3 ; s k l e c n u ć e (d is tors io) 4 ; omeč ine (contus io) 58 ; z ade r ine 44 ; r e z o t i n e 8 ; u b o d i n e 17 ; g r i z o t i n e 1 ; opek l ine 7 ; r a n e h i t c e m 5 ; u n u t a r n j e ozlede 4 ; k o s t o l o m i 44 ; oz l eda oka 1 ; u k u p n o 205.

V r s t i k o s t o l o m a : K o s t o l o m luban je 8 ; kos to lom k l jučan ice 2 ; k o ­s t o l o m n a d l a k t i c e 2 ; k o s t o l o m palčenice ( radius) 3; kos to lom r u č n e kos t i 1; k o s t o l o m

Straoa 180 L I J E Č N I Č K I V I J E S N I K 1912.

r e b r a 5 ; k o s t o l o m k r a l j e ž k a 2 ; k o s t o l o m b e d r a č e (femur) 7 ; kos to lom gol jenice (- t ibia) 4 ; k o s t o l o m p o d k o l j e n c a (crur is) 9 ; k o s t o l o m g r u d n e kos t i (s terni) 1 ;

3. S a m o u b o j s t v a i p o k u š a j i s a m o u b o j s t v a i t o : O t r o ­v a n j e m 17 ; l i i t cem 15 ; r e z o t i n a m i i u b o d i n a m i 5 ; u t a p l j a n j e m 4 ; v j e š a n j e m 2 ; p a d o m sa v i s i n a 2 ; u k u p n o 45 .

4. O s o b i t i d o g o d j a j i i t o : Umobo ln i 22 ; m r t v i nad j en i 8 ; p r e k i n u t e t e l e fonske žice 2 ; u k u p n o 32

5. P r e v o z i u k u p n o 227. 6. L e t e ć e a m b u l a n c e u k u p n o 1. 7. P o m u t n j o m j e p o z v a n o d r u š t v o 47 U z r o c i o z l e d a m a : K o d g r a d n j a 17 ; a u t o m o b i l o m 4 ; e l e k t r . t r a m -

w a y e m 17 ; k o l i m a i k o n j i m a 27 ; že l j ezn icom 3 ; u o b r t i m a , o b r t n i m s t r o j e v i m a 28 ; u t u č n j a v i 27 ; u n e p r i j a t e l j s k o m n a m i š l j a j u 4 ; u p i j a n s t v u 14 ; p a d o m 40 ; p a d o m p r e d m e t a n a t i j e lo 7 ; d r u g i m n a č i n o m 1 7 .

O d o v i h j e b i l o : a) l a h k i h oz l eda 147 ; b) t e ž k i h o z l e đ a 79 ; c) s m r t o ­nosn ih oz leda 24. — S v e u k u p n o 7 6 4 s l u č a j a

Broj 2 1 1 5 .

N A T J E Č A J . K o d g r a d s k e obć ine B a n j a l u k a i m a se p o p u n i t i mjes to g r a d s k o g l i ječnika

u p r i v r e m e n o m s v o j s t v u . Sa o v i m m j e s t o m su s k o p č a n a p o č e t n a b e r i v a g r a d s k o g a č i n o v n i k a 10. d n e v n o g

r a z r e d a i t o p l a ć o m od 2.200 K, d o p l a t k o m od 768 K, u k u p n o d a k l e god i šn je 2.968 K i p r a v o m n a m i r o v i n u .

Osim ovih b e r i v a d o b i v a is t i j o š 300 K god i šn je k a o v o z n i p a u š a l . N a m j c š t e n j e b i v a na t eme l ju § 4 4 . obć inskog s t a t u t a za j e d n u god inu p r i ­

v r e m e n o . N a k o n i z m i n u ć a ovog r o k a i a k o i m e n o v a n i p o d p u n o d o k a ž e svo ju spo ­s o b n o s t i d o b r u upo t r eb l j i vos t , b i t i će on sa s v i m a p r a v i m a , š to su u s t a n o v l j e n a za obć inske s lužben ike , u s v o m svo j s tvu de f in i t ivno p o t v r d j e n .

U d u ž n o s t g r a d s k o g l i ječnika s p a d a : B e s p l a t n o l i ječenje g r a d s k e s i ro t in je , p a z i t i n a z d r a v s t v e n o s t a n j e u g r a d u ,

v o d i t i k o n t r o l u n a d t r ž n i m p o v j e r e n i c i m a u pogledu p r e g l e d a v a n j a ž i v o t n i h na­mi rn ica , vod i t i b r i gu k o d suzb i j an ja ep idemičk ih boles t i u g radu , p r i s u s t v o v a t i z d r a v s t v e n i m p o v j e r e n s t v i m a , j e d n o m riječi v r š i t i sve d u ž n o s t i g r a d s k o g l i j ečn ika .

Nat jeca je l j i , koji mogu d o k a z a t i , da su b o s a n s k o - h e r c e g o v a č k i p r i p a d n i c i ili a u s t r o - u g a r s k i d r žav l j an i m o r a j u b i t i v ješ t i s r p s k o - h r v a t s k o m ili ko j em sla­v e n s k o m i n j e m a č k o m jez iku , ima ju svoje sa 1 K bos . bi l jega p r o v i d j e n e m o l b e (pr i lozi sa 20 h ) ob ložene sa d i p l o m o m , k r s t n i m ili r o d n i m l i s tom, sv jedočbama . 0 d o s a d a š n j e m l i ječničkom s lužbovan ju i z d r a v s t v e n o m sv j edočbom na jdu l j e do 10. m a j a 1 9 1 2 . k o d g r a d s k o g p o g l a v a r s t v a p r e d a t i .

B a n j a l u k a , d n e 9. ap r i l a 1 9 1 2 .

Gradsko poglavarstvo Banjaluka. G r a d o n a č e l n i k : Hadži Hifzi ef. Bahtiarevie y . r .

List izilazi j edan put na mjesec na dva i pol do tri a rka . — Članovi ga dobivaju besp la tno . P re tp la t a za nečlanove na godinu 12 kruna , na pol godine 6 k runa . — Članar ina , pre tp la te 1 sve ostale uplate imaju se poslati ili uplatnim listom kr . ag . -hrv . post. štedionice zboru ili poš tanskom doznačnicom blagajniku dru. Oskaru W e i s s u u Zagrebu, Nikol ićeva ulica broj 8. Reklamaci je radi »Liječničkog vijesnika« imadu se upraviti na Dioničku t iskaru u Zagrebu Gundulićeva ulica br . 18. — Rukopis i se šalju uredništvu lista d ru S. Š i lOv iĆU, Gundu l i ćeva ulica broj 20. Telef. 1707. Za oglase plaća se po dvostupačnom redku ili prostoru 50 filira.

Vlasuik i izdavatelj »Zbor liječnika kral jevina H r v a t s k e i Slavoni je« .

Urednik dr. S. Šilović. T i sak Dioničke Tiskare u Z a g r e b u .