godište xlii issn 0352-2806 prevodite · vod, negoli da prevodi od iskona. dakle, profesionalnim...

ISSN 0352-2806

GLASILO HRVATSKOG DRUŠTVA ZNANSTVENIH I TEHNIČKIH PREVODITELJA

PrevoditeGodište XLII

ČLAN MEĐUNARODNE FEDERACIJE PREVODITELJA

Studeni 2019

98Broj

2 GLASILO HRVATSKOG DRUŠTVA ZNANSTVENIH I TEHNIČKIH PREVODITELJA

U OVOM BROJU

1. Uvodnik

2. Prijedlog novog Pravilnika o stalnim sudskim tumačima - naš stav

3. Vrludanja u mocijskim tvorbama

4. Kako prevesti hrvatski naziv Domovinski rat na njemački jezik

5. Analiza prijevoda EU proračuna - studija slučaja

6. Mjesto i uloga latinskog jezika u prevođenju pravnih tekstova

7. In Memoriam

8. Kad prijevod nije dovoljan: transkreacija kao umijeće koje se opire konvencijama

9. EULITA prevoditeljska konferencija: The Impact of Interpreters on Judiciary at National and International Level

10. Tko je ukrao slovo “lj” u naslovu našega biltena?

397. BROJ - STUDENI 2018.

Dragi prijatelji,

jezične se tehnologije šire svijetom popunjavajući bes-puća interneta, čemu već dominantno pridonosi pandemij-ska uporaba minijaturnih računala zvanih pametni mobil-ni telefoni. U poslovičnom globalnom selu komunikacija je imperativ i podloga svim aktivnostima u virtualnom svi-jetu (čitaj: webshopingu i tračanju). Verbalna komunika-cija najbrži je i najprecizniji instrument za te potrebe. No, zbog vječne kule babilonske velika je i potreba za brzim – po mogućnosti trenutačnim – prevođenjem na svim mo-gućim razinama i u svim raznolikim situacijama. Vojske in-formatičkih pregaoca nastoje to prevođenje potpuno au-tomatizirati, pa se iz dana u dan povećava i broj takvih pro-grama. Ima li tu kakve koristi za jezične profesionalce, či-taj: prevoditelje?

Ostavimo li po strani snove o umjetnoj inteligenciji koja je i dalje mnogo više umjetna negoli što je inteligencija, barem u jezičnim stvarima, prije ili kasnije sudarit ćemo se s nekim od automatiziranih prevoditeljskih programa. Najrašireniji je vjerojatno Google Translate, uvijek i svuda pred očima, besplatan i brz, ali ima i drugih doc transla-tora po webu s istim ili sličnim karakteristikama. Njihova je vrijednost za internetaše (ili internetovce, internetlije?) neupitna, jer se stotine milijuna svakodnevno koriste nji-ma, što znači da im služe. No imaju li automatski prevo-ditelji na mreži ikakve stvarne vrijednosti za stručne jezič-ne pregaoce?

Začudo, imaju! Oni zapravo i jesu najkorisniji (i „najbe-zopasniji“) za jezične stručnjake koji suvereno vladaju s oba dijela jezičnog para, dakle znaju i jezik s kojega se prevodi i jezik na koji se prevodi. U tom slučaju mogu bez proble-ma kontrolirati ishod automatskog postupka i po potrebi ga ispraviti (premda ne u samome programu). U vezi s time upada u oči brzina automatskih prevoditelja. Utipkate ili učitate u Google Translate tekst, kliknete na Prevedi i za tren ili dva pred vama je prijevod:

The project deals with a computer-controlled devi-ce for patient rehab in suspension. In this novel soluti-on the pulleys are replaced by winches whose operati-on and horizontal (2D) position over the patient’s bed are computer-controlled.

Prevedi<klik>: Projekt se bavi računalno upravljanim uređajem za rehabilitaciju pacijenta u suspenziji. U ovom novom rješenju remenice su zamijenjene vitlima čiji je rad i vodoravni (2D) položaj nad pacijentovim krevetom uprav-ljan računalom.

I najvećemu jezičnome znalcu treba mnogo manje vremena (i napora) da popravi ovako zgotovljen prije-vod, negoli da prevodi od iskona. Dakle, profesionalnim

prevoditeljima koji se iz nekog razlo-ga nađu u vremenskoj stisci, automat-ski prijevod može višestruko uvećati produktivnost.

Druga velika korist leži u jednako br-zom, automatskom pronalaženju struč-ne terminologije, i to je možda najve-ća korist od ovakvih programa za pre-voditelje. Naime, valja znati da ti pro-grami stalno pune goleme baze stati-stičkom evidencijom uporabe pojedi-nih riječi i kombinacija riječi te izra-čunavaju vjerojatnost njihova ponav-ljanja u danoj situaciji i takav rezultat nude kao prijevod. Dakako, statisti-ka nije inteligencija i ne vodi računa o značenjima riječi i kontekstu, pa ni o gramatici, samo o učestalosti njihove uporabe. Ako se previše osokolite, lako vam se može potkrasti gaf kao malezij-skom Ministarstvu obrane koje je mu-dro izbjegavajući troškove živog pre-voditelja izguglalo sljedeći automatski prijevod na engleski za svoju službenu stranicu: After the withdrawal of British army, the Malaysian Government take drastic measures to increase the level of any national security threat. Dakle, upravo suprotno od ciljanog značenja.

No, to mehaničko zbrajanje riječi ujedno je i glavna prednost automat-skog prevoditelja: i onda kad u prijevo-du ponudi zbrljani tekst netočna znače-nja, velika je vjerojatnost da će upotri-jebiti pravu terminologiju i prevoditelju u određenoj mjeri uštedjeti velik posao pretraživanja. Internet je krcat stručnim tekstovima svih vrsta, stoga terminološ-ko grabljanje po njemu daje sjajne re-zultate. Za prijevod pak vrijedi: što je tekst koji se prevodi strukturiraniji, u nekoj čvrstoj formi koja se ponavlja (si-gurnosno-tehnički listovi, upute za lije-kove, znanstveni članci, zakoni i propi-si…) prijevod će biti točniji i bolji. To je rezultat statističkog pristupa. S time je usko povezano i to da će prijevod biti točniji i bolji što su bliži i povezaniji je-zici i područja s jezikom interneta, tj. engleskim, što u prvome redu vrijedi za europske jezične parove: velika je vje-rojatnost da će svaki stručni tekst na nekom od europskih jezika imati svoj

Marijan Tokić

UVODNA RIJEČ PREDSJEDNIKA HDZTP-A


NAŠ STAV

PRIJEDLOG NOVOG PRAVILNIKA O SUDSKIM TUMAČIMA

U srpnju ove godine Hrvatsko društvo znanstvenih i tehničkih prevoditelja putem svojega Upravnog odbora odgovorilo je na javni poziv Ministarstva pravosuđa na e-savjetovanje o prijed-logu izmjena i dopuna Pravilnika o stalnim sudskim tumačima, te je na forumu otvorenome u tu svrhu iznijelo svoje primjedbe koje je u daljnjemu tijeku rasprave podupro i pretežit broj sudioni-ka. Ostaje za vidjeti kakav će to učinak imati na konačnu verziju pravilnika. Naše primjedbe odno-sile su se na sljedeće odredbe:

1. UVJETI ZA OBAVLJANJE POSLOVA STALNIH SUDSKIH TUMAČAČlanak 2. točka 2. 2. da ima završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i di-

plomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij.Studij čega? Ova je odredba neprecizna te je na ovaj način, primjerice, osoba koja završi studij

tjelesne kulture automatski ispunila taj uvjet za imenovanje sudskim tumačem, i to odmah nakon završetka studija, s 21 – 22 godine života i bez ikakvog dodira s jezičnim područjem i radnog isku-stva u struci? To nije realno, te bi bilo korisnije u odredbu staviti „studij odnosnog jezika ili pet go-dina radnog iskustva u struci“, čime bi se osigurao zamjetan iskorak prema osiguranju nužne struč-ne razine: sveučilišna naobrazba za jezike za koje ona postoji te stvarno iskustvo za jezike kod kojih u RH nije realno očekivati dostupnost sveučilišnog studija, a u stvarnosti se pojavljuje realna potre-ba za njima (parsi, paštu i dr.) kao i u slučaju usko specijaliziranih stručnih područja čijom termino-logijom suvereno vladaju dugogodišnji iskusni djelatnici obrazovne razine eventualno niže od sve-učilišne, kad za to postoji stvarna životna potreba.

2. ZDRAVSTVENA SPOSOBNOSTČlanak 2. točka 5. (vezano čl. 3. t.2.; čl. 13. t. 3.) Za stalnog sudskog tumača može se imenovati osoba koja ispunjava sljedeće uvjete:(…) 5. da je zdravstveno sposobna za obavljanje poslova stalnog sudskog tumača.Uvjetovanje rada sudskog tumača dokazivanjem zdravstvene sposobnosti nema nikakve posebne

svrhe ni opravdanja s obzirom na njihove uvjete rada. Primjerice, povišeni tlak, dijabetes, početak

pandan ili neki drugi sličan tekst na svim europskim jezicima, s odgovarajućom terminologijom. Tu osim znanstvenog svemira strši primjer Europske unije u kojoj živi stručni prevoditelji prevode ma-terijale s mnoštva područja na sve jezike, a računala i internet ih potom multipliciraju i automatizi-raju, pa terminologija postaje međusobno dostupna klikom mišem. Hrvatski u ovim relacijama pri-lično dobro stoji u Gugelandiji i drugdje.

Kod kreativnih tekstova stvar je posve drugačija. Rijetko će automatski prevoditelj točno preve-sti kreativan izričaj u kontinuitetu. Zamislite: ubacite mladenačko ljubavno pismo, a on vam izba-ci šekspirijanski sonet! - Eh, ništa od toga. Čak i kad se ti narativni prijevodi doimaju urednima, ne dajte se zavarati: vrag leži u detalju – toliko je toga što može poći po zlu, te najčešće i pođe po zlu – od padeža, zamjene subjekta i objekta, ispuštanja negacije ili čak dijelova rečenice ili cijelih reče-nica (!) bez racionalnog objašnjenja, samovoljne identifikacije sličnih riječi npr. poljev – proljev itd., i eto prevoditelja u neprilici.

Tko želi, može slobodno koristiti Google Translate ili štogod drugo dostupno i besplatno, ponaj-prije za produktivnost, terminologiju i kontrolu prijevoda. U mnogočemu su iznenađujuće dobri, no uvijek pregledavajte rečenicu po rečenicu i nadajte se najboljemu očekujući najgore, jer zapamtite: vražićak s naslovnice nikad ne spava!

Vaš


očne mrene, sindrom karpalnog tunela, poodmakla životna dob ili tjelesni hendikep nisu razlozi da jezično stručna oso-ba ne prevede i ovjeri prijevod nekog dokumenta. Ovakva odredba nepotrebno je ograničavanje prava na rad i stvara-nje dodatnog troška sudskim tumačima, i to u situaciji u kojoj se zadržavaju iste desetljećima stare tarife za rad sudskih tumača. Osim toga sudskim tumačima koji su u radnom odnosu ona je i suvišna, jer su za zaposlenje ionako morali pri-ložiti liječničku svjedodžbu.

3. OSIGURANJE OD ODGOVORNOSTI Članak 2. točka 6. (vezano čl. 9.; čl. 15. al. 8.; čl. 25. t. 2.) Za stalnog sudskog tumača može se imenovati osoba koja ispunjava sljedeće uvjete:(…) 6. da ima sklopljen ugovor o osiguranju od odgovornosti za obavljanje poslova stalnog sudskog tumača.Uvjetovanje osiguranja ovakvom odredbom puki je prijenos iz nekih stranih pravnih sustava, bez korisne svrhe i oprav-

danja u RH. Rad sudskih tumača nije djelatnost kritične naravi za širu zajednicu poput, primjerice, rada odvjetnika, liječ-nika ili arhitekata, koji je posebno zakonodavno uređen, što je dovelo i do prakse sklapanja osiguranja od profesionalne odgovornosti. Sudskim tumačima to je puko nametanje dodatnih troškova premije osiguranja bez valjanog uporišta, tim prije što prijedlog pravilnika na taj način uvodi novi trošak, dok tarife za rad sudskih tumača ostavlja na istoj razini na ko-joj su bile i prije petnaestak ili više godina. Naposljetku, ali ne i najmanje važno, ovakvom nepotrebnom obvezom izvu-čenom iz konteksta pravnog sustava, a bez druge prateće pravne regulative kakva postoji u sustavima iz kojih se kopira ova odredba, otvaraju se vrata opravdanim i neopravdanim tužbama za naplatu stvarne ili izmišljene štete, upravo se po-zivaju veći i moćniji klijenti da pokušaju iskoristiti i najmanju pravnu mogućnost za materijalni probitak na štetu sudskih tumača, što je svakodnevna pojava u sustavima iz kojih je kopirana ova odredba.

4. POSTUPAK IMENOVANJAČlanak 4. t. 3 i 4; članak 8. t. 13. Kandidata koji zadovolji na provjeri znanja iz stavka 1. ovoga članka predsjednik županijskog suda uputit će na struč-

nu obuku u jednu od strukovnih udruga stalnih sudskih tumača. Najprije se provjerava znanje kandidata, pa ako zadovolji, onda ga se upućuje na obuku? A tko onda provjerava re-

zultate obuke i jesu li primjereni plaćenoj naknadi? To je izvrnuti redoslijed i konfuzija u pojmovima. Ovdje postoji više mogućnosti: da se kandidata najprije uputi na obuku, pa onda na provjeru znanja, ili da se kandidata koji NE zadovolji na provjeri znanja uputi na obuku prije ponovne provjere znanja. K tomu, zašto se pravilnikom propisuje obvezatnost obu-ke kod neke od strukovnih udruga, a ne primjerice na sveučilištu? Monopol je sam po sebi vrsta zloporabe u uvjetima slobodnog tržišta, a budući da se odredbom ne propisuje ništa vezano uz naknadu za navedenu obuku, kandidatima za sudske tumače već se prije samog početka djelatnosti izgledno stvara trošak, i to u neutvrđenoj visini, što nije korektno, a postavlja se i pitanje zakonitosti takvog postupka. Općenito, postoje seminari, tečajevi, radionice za stručnu obuku pre-voditelja na slobodnom tržištu kojima nitko nije propisao monopol službenim propisom, ali ih svejedno mnogi, osobito mladi, aktualni i budući prevoditelji rado pohađaju i plaćaju od svoje volje i prema zakonima ponude i potražnje, kako to i priliči realnosti u kojoj živimo, nasuprot anakronoj monopolizaciji. Ova odredba, osim što je konfuzna, također je nepo-trebna. Mladi, neiskusni kandidati za sudske tumače praktično su i bez nje gotovo prinuđeni investirati u takvu stručnu obuku radi svoje osobne konkurentnosti na tržištu rada, a zato jer ponuda baš nije prevelika (čemu dijelom pridonosi i ovako propisan „monopol“) ionako su upućeni na tečajeve strukovnih udruga.

5. DUŽNOSTI STALNIH SUDSKIH TUMAČAČlanak 20. točka 4.4. ...Na naslovnoj stranici se navodi naslov prevedenog djela.Djela su često dokumenti i druga pismena ili njihovi dijelovi bez naslova, pa ova odredba može stvarati poteškoće. U

tom bi se smislu mogla malo preciznije definirati, ali s obzirom na to da je ovjereni prijevod ionako više nego dostatno i nedvojbeno, pa i redundantno identificiran potpisima, parafima, paginacijom i brojem ovjere te uvezom jamstvenikom s naljepnicom sudskog tumača, ova odredba zapravo je suvišna jer se njome ne postiže ništa što već nije riješeno, pa ju je zbog dvojbene upotrebljivosti najbolje izostaviti.

6. SLUŽBENA ISKAZNICAČlanak 36. do 39.Uvođenje “službene” iskaznice suvišno je i nepotrebno. Postoji rješenje predsjednika županijskog suda o imenovanju

na temelju kojega se izrađuje pečat te kojim se dokazuje status sudskog tumača. Izrada posebne iskaznice ništa ne prido-nosi tom činjeničnom stanju, a uvodi dodatan trošak sudskim tumačima te dodatan posao sudu zbog izdavanja, eviden-tiranja, praćenja, sankcioniranja itd. Istu funkciju identificiranja, a uz neznatan trošak i bez dodatnih poslova i komplici-ranja, odavno već vrlo učinkovito obavlja “neslužbena” posjetnica ili vizit-karta. Uvođenje dodatnih troškova sudskim tu-mačima uz zadržavanje desetljećima starih tarifa za naknade za njihov rad nije korektno ni prihvatljivo.

Marijan Tokić


Članovima Hrvatskoga društva znanstvenih i tehničkih prevoditelja održala sam 2018. godine predavanje o mocijskoj tvorbi u hrvatskom stan-dardnom jeziku. Ograničila sam se na mocijsku tvorbu po spolu, jer to i jest problem mocije, a ne po rodu, jer to je problem fleksije. Dakle, zanimala me ona tvorba mocijskih parnjaka koja se danas javlja sve češće kao potreba da se i jezično razgraniče pripadnici od pripadnica nekih službi ili zanimanja koja obavljaju i muškarci i žene. U mo-cijskoj tvorbi veliku je ulogu imao i fe-minizam kao pokret za profesionalnu i svaku drugu ravnopravnost žena, pa je danas već postalo i pitanje političke ko-rektnosti zvati ženu koja obavlja neku djelatnost i imenicom ženskog roda. Naravno, nije odvajkada bilo tako. Mnoga su zanimanja bila rezervirana samo za muškarce, no kako se promije-nila i naobrazba žena i tržište rada, tako se i od jezika očekivalo da učini svoje i na tom planu.

U toj tvorbi važnu ulogu imaju su-fiksi koji sudjeluju u tvorbi mocijskoga parnjaka. Izdvojila sam četiri osnovna: -a, -ica, -ka, -inja (unuk, unuka; učitelj, učiteljica; novinar, novinarka, bolničar, bolničarka, planinar, planinarka; sudac, sutkinja i sl.). Naravno, ni do nekih od navedenih imenica nije došlo ni jedno-stavno ni brzo, put je kadšto bio krivu-dav i dulje se tražilo najbolje rješenje. Danas nam je imenica sutkinja (žena koja obavlja sudački posao) sasvim obična i razumljiva, no ako kažem da se i ona ustalila nakon više prijelaznih i prolaznih rješenja, mnogi će se tomu čuditi. A poznato je da je još pedesetih godina 20. st. prof. Zlatko Vince pisao o sličnim primjerima (drugarica direktor, gospođa profesor ili drugarica direkto-rica, gospođa profesorica i sl.), navode-ći i danas zaboravljene prijelazne obli-ke: sudica, sudinja, sutkinja, dok se sut-kinja nije ustalila i kao najpogodnija iz-bacila ostala rješenja.

Zanimljiva je i priča o nastanku

izraza telefonistica. Tvorba je pravilna i slijedi one obras-ce koji prate nastanak takvih imenica od imenica muškog roda na –ist: klavirist, klaviristica i sl. No ni ta tvorba nije tekla bez kolebanja. Pojavili su se danas pomalo smiješni oblici: telefonilja, telefoniska, čak i gospođica od telefona, dok se kao najbolje rješenje nije nametnula telefonistica.

Ni novinarka nije prošla glatko. Zapravo jest, samo su joj život počeli zagorčavati u novonastaloj Republici Hrvatskoj oni koji su svoja neutemeljena rješenja propa-girali pod geslom „da se to tako sada hrvatski kaže“, jer su, eto, oni mislili da nešto znaju, a nisu znali ni točno ni pouz-dano, no bili su dovoljno moćni da im se malotko usproti-vio. Poznato je da je prva hrvatska profesionalna novinar-ka bila Marija Jurić Zagorka (1873-1957), no i prije njezina djelovanja postojala je riječ novinarka, samo što nije zna-čila mocijsku opreku prema imenici muškog roda novinar, nego ženu koja prodaje novine, dakle ne onu koja piše u novinama i za novine. No neupućeni, a glasni, u novoj su hrvatskoj državi mislili da je jedini pravi „hrvatski“ nastavak za tvorbu imenica ženskog roda –ica, pa su baš meni upu-tili jedno ljutito pismo (ranjeni branitelji s oporavka u jed-nim toplicama) „da se sada hrvatski kaže novinarica“, pa neka prestanem gurati srpski oblik novinarka (njima je to bilo isto kao doktorka). Odgovorila sam im javno (ne znam ni sama zašto, jer pismo je, dakako, bilo nepotpisano) da njihove novinarice nema ni od korova! Sumnjam da su se borci na rehabilitaciji bavili jezičnim pitanjima; iza njih se skrila neka „hrabra“ nepotpisana kukavička duša (misleći kako ću od braniteljskoga neupitnog autoriteta zašutjeti), no taj trend (nametanja samo jednoga sufiksa) ipak ni do danas nije potpuno nestao. U to sam se uvjerila kad je jed-na žena postigla u Hrvatskoj vojsci visok čin brigadirke. I nju su najprije predstavili kao brigadiricu. Osim čestih mean-driranja u mocijskoj tvorbi, ovi primjeri pokazuju još jed-nu pojavu koju sam uočila (i opisala) samo među izvornim govornicima hrvatskoga jezika i nazvala je: strah od ma-terinskoga (najčešće standardnoga) jezika. Uz uspostavu hrvatske države počeo se u ljude sve više uvlačiti strah od vlastita jezika, i to ne od samoga jezika koliko od vrlo grla-tih i agresivnih manipulatorima tim jezikom. Takvi su, na-ravno, hitro protjerali iz hrvatskoga jezika i radnika (radnica se nije ni spominjala) te ustoličili djelatnika (ni djelatnica nije bila kamen smutnje). Njihov neznalački potez potvr-đuje već i činjenica da je djelatnik već postojao u hrvat-skom jeziku, ali u značenju radni dan (što sam potkrijepila ulomkom iz romana U registraturi A. Kovačića). No takvi to, naravno, nisu znali.

Nisu bile sumnjive cijele riječi nego i pojedini nastavci. Nastavci –ica i –telj bili su već navedenim „znalcima“ jedi-ni pravi hrvatski nastavci (obično takve zbunim imenicom

S OSVRTOM NA MUšKO-žENSKE / žENSKO-MUšKE ODNOSE

VRLUDANJA U MOcIJSKIM TVORBAMA

dr. sc. Nives Opačić


kršćanka, jer za nju ne mogu reći da je relikt socijalizma, pa ostanu malo zatečeni). Ako je kao što oni tvrde, ne znam kako bi takvom tvorbom nazvali čovjeka koji tka – tkatelj? Ili ipak tkalac. Žena je tkateljica? Ili ipak tkalja. Sufiks –lac svakako nam je potreban i ne može se tek tako zamjenjivati sufiksom –telj. Primjer je spasilac i Spasitelj. Spasilaca može biti više (spasilačka služba), a Spasitelj je, barem sam tako mislila, samo jedan: Isus Krist. No i opet su isti neznalački, a agresivni, elementi pokušali blasfemično ukinuti spasitelj-ski status Isusu Kristu i podariti ga pripadnicima svih spasi-lačkih ekipa, čiji trud, dakako, cijenim i poštujem, no ipak im odričem božansko svojstvo. U neznanju i strahu zna i da-nas proviriti poneki spasitelj (iz spasilačkih timova u plani-nama ili na moru), koji jest spasilac, no ipak nije Spasitelj.

Kako danas u svim znanstvenim disciplinama sudjeluju i žene, trebalo je proširiti arsenal riječi koje će imenovati nji-hova zanimanja. U toj je tvorbi prevagnuo nastavak –inja, pa je tako ginekolog dobio kao pandan ginekologinju, psiholog psihologinju, arheolog arheloginju, pedagog pedagodinju, no kako i psihologinje i pedagoginje rade i u školama, on-dje se po analogiji javljaju oblici psihologica i pedagogica. Ipak, oni ne pripadaju standardu nego razgovornom stilu.

Krovna ustanova u mnogim zemljama jest akademija (neg-dje znanosti i umjetnosti, negdje je to razdvojeno). U njoj su doživotno zastupljeni znanstveni i umjetnički besmrtnici, no i u njihove redove počele su prodirati i zaslužne žene, pa je i njima trebalo stvoriti ime. Muškarac je akademik, ustanova je akademija, a žena članica? Kratko je figurirala akademica, dok se rješenje nije zaustavilo na akademkinji.

Ipak, i kad u tvorbi nema nikakvih problema, postoji kad-što i vrlo velika značenjska razlika, što pokazuje primjer taj-nik i tajnica. Razlike izlaze upravo iz shvaćanja kad tu duž-nost obavlja muškarac i kad je obavlja žena. Njegovo se za-nimanje cijeni (npr. glavni tajnik Ujedinjenih naroda, politički tajnik pojedine političke stranke itd.), dok se njezino vrlo če-sto svodi na pomoćne usluge rukovodećem kadru. Ona kuha kave, poslužuje stranke, podsjeća šefa da ženi kupi cvijeće za rođendan, djeci darove (nerijetko ih sama i kupuje), da ne zaboravi ni na svoju godišnjicu braka, ugovara mu kupnju karata za putovanja, rezervira smještaj – dakle, to je Katica za sve. Percepcija tih zanimanja nije se u javnosti ni danas mnogo promijenila. Slično je i sa sponzorstvima. Kad je tko sponzor, a pogotovo glavni sponzor ili ponosni sponzor, svat-ko mu iskazuje dužno poštovanje. Ona je pak, već i stvore-na sufiksom -uša koji izaziva porugu i odvratnost, sponzo-ruša. Razlika je i u tome što ona sponzorstvo prima, a on ga daje. Nastavak –uša i inače se dodaje kao pogrdan, premda ni muški rod u tom kolu nije neko cvijeće: blebetavac, ble-betuša (može i blebetavica), ali blebetuša je još izražajnija. Često tvorba i ne kreće od muškog roda, pa su garavuše, namiguše i njima slične bez muškoga parnjaka.

Kako vidimo, jezik prati sva kretanja u društvu, jedno-stavno zato što se njime služe članovi toga istog društva, pa se u jeziku lijepo mogu prepoznati i sva kolebanja kroz koja prolazi samo društvo. Poplava izjednačenih muških i ženskih zanimanja brža je od stvaranja odgovarajućih rije-či za to. Navest ću primjer koji ni danas nije jednoznačno riješen. Kako se zove čovjek koji vodi grupe turista po gra-du i objašnjava im značenja nekih lokaliteta? Svatko će bez razmišljanja reći: turistički vodič. No kako se zove žena koja obavlja isti posao? Noviji rječnici hrvatskoga jezika imaju

ovakvo rješenje: vodič (m i ž spol): 1. onaj koji pokazuje put i omogućuje snalaženje u nepoznatom kraju, 2. stručnjak koji pokazuje i objašnjava znamenitosti i umjetnička djela (ovdje ostavljam po strani značenje knjiga koja sadrži upute i podatke za snalaženje u gradu, muzeju itd., kao i tvar koja prenosi struju i toplinu, jer me zanima samo mocijska tvor-ba). Ostavljam po strani i vodilju (misao vodilja, zvijezda vo-dilja) jer nema muškoga pandana. Tako bilježi V. Anić u svo-jem Rječniku hrvatskoga jezika, Novi Liber, Zagreb, 1998., pa premda ne navodi i jezično različite oblike, barem do-pušta da te poslove mogu obavljati i muškarci i žene. Jure Šonje (ur.), Rječnik hrvatskoga jezika, Leksikografski zavod „M. Krleža“ i Školska knjiga, Zagreb, 2000., ženu koja obav-lja navedeni posao ne pripušta ni blizu, nego ima samo vo-dič, muški rod. Kako vidimo, tvorba mocijskih parnjaka nije ni jednostavna ni laka. Hoće li se žena koja vodi turiste po gradu ili s njima odlazi na putovanja zvati vodičica, još nije konačno i jednoznačno utvrđeno. Neki se šale pa joj kažu vodička (kao hudička, neka vražica). I ovaj primjer pokazuje taj nesigurni put do onog rješenja koje će prevagnuti i usta-liti se. A kad se to dogodi, čudit ćemo se kako je rješenje bilo jednostavno i zašto su vrludanja uopće bila potrebna.

Ako koga ova problematika dublje zanima, navodim po-pis literature koji će mu u tome pomoći. Ondje će naći i do-datnu literaturu, bude li potrebno.

LiteraturaAnić, Vladimir. 1998. Rječnik hrvatskoga jezika. Zagreb: Novi

Liber. Babić, Stjepan. 1995. Mocijska tvorba. U: Hrvatski jučer i da-

nas. Zagreb: Školske novine. Babić, Stjepan. 1999. Ženska zanimanja u Hrvatskome biblio-

grafskome leksikonu. Jezik 46. Babić, Stjepan. 2002. Tvorba riječi u hrvatskom književnom je-

ziku. Zagreb: Globus – HAZU. Babić, Stjepan. 2006. Hrvatski jezik, zakonodavstvo i ravno-

pravnost spolova, Jezik 53. Barić, Eugenija. 1987. Mocijski parnjaci i njihova upotreba.

Rasprave Zavoda za jezik 13. Barić, Eugenija. 1988. Tvorbeni status ženskog mocijskog par-

njaka. Rasprave Zavoda za jezik 14. Barić, Eugenija (i ostali). 2005. Hrvatska gramatika. Zagreb:

Školska knjiga. Bertoša, Mislava. 2002. Feminizam u lingvistici – lingvistika u

feminizmu: odabrane teme. Suvremena lingvistika 51-52. Bukarica, Milica. 1999. Rod imenica koje znače profesiju u ru-

skom i hrvatskom jeziku. Suvremena lingvistika 47-48. Matas Ivanković, Ivana. 2006. Kada su prvi put u hrvatskim rječ-

nicima zabilježene imenice za ženska zanimanja? Jezik 53. Mihaljević, Milica. 2013. Mocijska tvorba kao leksikografski

problem. Zagreb: HAZU. Opačić, Nives. 1009. Tablica s mocijskim parovima. U: Reci mi

to kratko i jasno – Hrvatski za normalne ljude. Zagreb: Novi Liber, str. 259-280. Drugo prošireno izdanje 2015. Zagreb: Znanje.

Pišković, Tatjana. 2011. Mocija i mocijska tvorba. U: Gramatika roda. Zagreb: Disput.

Silić, Josip – Pranjković, Ivo. 2007. Gramatika hrvatskoga jezi-ka za gimnazije i visoka učilišta. Zagreb: Školska knjiga.

Šonje, Jure (ur). 2000. Rječnik hrvatskoga jezika. Zagreb: Leksikografski zavod „M. Krleža“ i Školska knjiga.

Štebih Golub, Barbara. 2010. Mocijska tvorba u hrvatskome i srpskome jeziku (s M. Mihaljević). U: Hrvatski pogledi na odno-se između hrvatskoga, srpskoga, bosanskoga/bošnjačkoga jezi-ka. Zagreb: Izvori.

Vince, Zlatko. 1954. Drugarica direktor, gospođa profesor ili drugarica direktorica, gospođa profesorica. Jezik 3.


NacrtakU prvom dijelu ovoga rada rasprav-

lja se o hrvatskom nazivu Domovinski rat: kako je nastao i uvriježio se una-toč nepreciznosti i prijepornosti. U drugom, glavnom dijelu rada rasprav-lja se o postojećim nazivima za hrvatski Domovinski rat na njemačkom jeziku koji su ili doslovni prijevodi hrvatskog naziva ili su slobodni prijevodi koji se fokusiraju na pojedine aspekte tog rata.

„U vrijeme rastućih globalnih i lo-kalnih sukoba, a posebno nakon isku-stva krvavog raspada Jugoslavije deve-desetih […], glavni cilj hrvatske transla-tološke kulture mora biti da inter- i transkulturalnu komunikaciju, a time i prevođenje, stavi u službu očuvanja mira.“ (Prunč 2009: 13)1

1. O NAZIVU DOMOVINSKI RATHrvatski naziv Domovinski rat

prvi se put javno pojavio u tjedni-ku Globus 1991. godine. Hrvatskoj je javnosti manje poznato da je taj na-ziv nastao kao prijevod ruskog termi-na Отечественная война, kako se u jednom intervjuu Jutarnjem listu iz 2008. prisjeća prevoditelj Marko Grčić:

Jutarnji list: Legenda kaže da je u uredništvu Globusa izmišljena sinta-gma Domovinski rat.

Grčić: Jednom me Denis Kuljiš, prvi glavni urednik Globusa, pitao sjećam li se tko je izmislio sintagmu Domovinski rat. Ako me pamćenje ne vara, ja sam je izmislio. Preveo sam je s ruskog, ote-čestvenaja vojna, u nedostatku drugih

1 Prunč, Erich (2009): Unfrisierte Gedanken zur kroatischen Translationskultur, u: Omazić, Marija; Vladimir Karabalić, Mario Brdar (ur.), Lingvistika javne komunikacije: Translatološki, terminološki, međukulturni i problemi jezika struke. (Linguistics of Public Communication: Translatological, Terminological, Intercultural and the problems of the Language for Special Purposes). Zagreb / Osijek: HDPL / Filozofski fakultet Sveučilišta J. J.Strossmayera, 3-19.

izraza. Vrlo mi je drago što je taj pojam postao dio sva-kodnevnog, narodnog jezika, i formalnoga komunicira-nja. Globus je preko svojih naslovnica i tekstova promo-virao sintagmu Domovinski rat, koja jest neprecizna i pri-jeporna, ali se pokazalo da ima strahovitu komunikacijsku vrijednost.2

Nepreciznosti naziva Domovinski rat koju spominje Grčić postajemo svjesni u metajezičnim situacijama, pri-mjerice kad taj naziv trebamo prevesti na strane jezike i pri-tom prvo pokušamo s doslovnim prijevodom (Fatherland War, Homeland War, Vaterländischer Krieg, Heimatkrieg, La guerre patriotique itd.). O problematici njemačkih do-slovnih prijevoda bit će riječi u poglavlju 2.1. ovoga članka.

Za Grčićevu tvrdnju da je naziv Domovinski rat nepre-cizan možemo navesti barem dva argumenta. Kao prvo, on ne govori ništa o karakteru rata u Hrvatskoj 1991. – 1995., o kojemu je Hrvatski sabor 13. listopada 2000. u svojoj Deklaraciji o Domovinskom ratu3 zaključio sljedeće:

[…]Republika Hrvatska vodila je pravedan i le gitiman,

obrambeni i osloboditeljski, a ne agresivni i osvajački rat prema bilo kome u kojem je branila svoj teritorij od veli-kosrpske agresije unutar međunarodno priznatih granica.

[…]Teme ljna vrijednost Domovinskog rata jest uspostava

i obrana državnog suvereniteta i teritorijalnog inte griteta Republike Hrvatske […].

Da je rat u Hrvatskoj nazvan tako da se u nazivu zr-cali njegov karakter, primjerice Hrvatski obrambeni rat, Hrvatski rat za neovisnost i sl., i svijetu bi bila poslana ja-snija slika o ratu u Hrvatskoj i ne bi nam se poslije događa-lo da se na Haaškom sudu velikosrpska agresija proglašava unutarnjim građanskim ratom, zaključeno je na znanstve-no-stručnom skupu Hrvatski rat 1991. – 1995.: pojmovno-terminološka raščlamba, dokumentacija i edukacija održa-nom u Vukovaru u jesen 2008. godine.4

Drugi argument za tvrdnju o nepreciznosti, ali i prijepor-nosti naziva Domovinski rat odnosi se na ekstenziju pridje-va domovinski. Prema tom nazivu radi se o ratu za domovi-nu, što prema određenoj interpretaciji kao širi pojam uklju-čuje osim Republike Hrvatske, primjerice, i dijelove Bosne i

2 <http://www.jutarnji.hr/clanak/art-2008,10,25,,138413.jl> (04.10.2019.)3 Narodne novine; godina 2000., broj 102.4 <http://www.index.hr/vijesti/clanak/znanstvenici-porucuju-naziv-hrvatski-obrambeni-rat-bolji-je-od-domovinskog-rata/408894.aspx> (04.10.2019.)

KAKO PREVESTI HRVATSKI NAZIV DOMOVINSKI RAT NA NJEMAČKI

prof. dr. sc. Vladimir Karabalić


Hercegovine kao domovine tamošnjih Hrvata, a upravo tako ekstenzivan pojam domovine imao je predsjednik Tuđman, smatra hrvatski filozof Žarko Puhovski: „Tuđman je domovi-nu interpretirao elastično, što je dovelo do toga da je hrvat-sku domovinu trebalo braniti i u Mostaru, iako je Mostar u Bosni i Hercegovini“.5 Nepreciznost i (politička) prijepornost naziva Domovinski rat prema Puhovskome se dakle sastoji u tome da taj naziv dopušta interpretaciju da se u ratu bra-nila hrvatska domovina ma gdje ona bila. Slično misli i no-vinar D. Plevnik:6

Zašto se rat nije naprosto nazvao Rat za obranu Hrvatske? Zato jer ga se po toj definiciji ne bi moglo preno-siti u Bosnu i Hercegovinu i omogućiti teza da su Hrvatska i Hercegovina “istinitiji” pojam nego Bosna i Hercegovina.

No, s druge strane, kad bi se naziv Domovinski rat htje-lo zamijeniti nekim drugim, u kojemu bi bili sadržani svi na-vedeni aspekti rata i koji bi jednoznačno referirao na rat u Republici Hrvatskoj, bez mogućih ekstenzija na susjedne dr-žave, dobio bi se opis, a ne ime: Obrambeno-oslobodilački rat za neovisnost Republike Hrvatske. Izgubila bi se dakle efektna pregnantnost koju ima ime za razliku od opisa, a time i nešto od one „strahovite komunikacijske vrijedno-sti“ imena Domovinski rat koju spominje Grčić. Ali, važnije od toga jest pitanje koliko je to neprecizno ime krivo za po-grešnu haašku percepciju rata u Hrvatskoj kao unutarnjeg građanskog rata, kako smatraju sudionici spomenutog vu-kovarskog skupa, ili je pak zakazala prije svega tadašnja hr-vatska vanjska politika koja svijetu nije znala nametnuti hr-vatsku sliku Domovinskog rata kako je okarakteriziran u ci-tiranoj Deklaraciji hrvatskog Sabora, nego je srpska inter-pretacija da su ratovi na području bivše Jugoslavije bili gra-đanski, o čemu će još biti riječi u ovom članku, postala do-minantnom u svjetskoj percepciji.

Smatramo da je termin Domovinski rat dobar u smislu da ne treba mijenjati hrvatski naziv radi ispravne percepci-je tog rata u svijetu, nego je zadatak prevoditelja da ga na strane jezike prenesu barem tako da prijevod u ciljnoj kul-turi bude lišen negativnih konotacija i istodobno da bude lojalan hrvatskoj slici o Domovinskom ratu. Više o tome u 2. poglavlju ovoga rada.

Trebalo bi najzad napisati jednu sociolingvističku studi-ju o tome kako je naziv Domovinski rat, unatoč kritikama intelektualaca da je neprecizan i prijeporan, da „odražava patrijarhalno, romantičarsko i nacionalističko poimanje do-movine bez dubljeg promišljanja“ (V. Kesić)7 itd., postao op-ćeprihvaćen u suvremenom hrvatskom jeziku – od prvobit-ne uporabe u medijima do uporabe u svakodnevnom raz-govornom jeziku i konačno do službene uporabe, primjerice

5 Das war der Vaterländische Krieg. Das Vaterland ist von Tudjman elastisch interpretiert worden, was dazu geführt hat, das kroatische Vaterland auch in Mostar zu verteidigen, obwohl Mostar in Bosnien-Herzegowina liegt. <https://www.freitag.de/autoren/der-freitag/den-haag-gibt-das-super-ego> (04.10.2019.)6 u članku Idemo li u novu balvan-revoluciju? u Slobodnoj Dalmaciji od 6.5.2000.

7 Und was ist das überhaupt, ein 'Heimatkrieg'; ein Terminus, der eine patriarchal-romantisch-nationalistische, unreflektierte Auffassung von 'Heimat' wiedergibt? Olympe. Feministische Arbeitshefte zur Politik, Nr. 14/2001.

u državnim dokumentima poput Ustava ili saborskih dekla-racija, gdje se dakle rabi kao termin. A mi ćemo u ovom radu jednostavno poći od naziva Domovinski rat kao dato-sti i u nastavku se pozabaviti glavnom temom ovog članka: koji su optimalni ekvivalenti tog hrvatskog naziva na stra-nim jezicima? Ako hrvatski naziv Domovinski rat odražava duh vremena i društva u kojima je nastao, kako ga učiniti razumljivim stranim kulturama? Stvar je delikatna jer naziv Domovinski rat ima sva bitna obilježja izraza koji se u novi-joj, tzv. međukulturalnoj lingvistici nazivaju hotwords;8 obi-lježja su, među ostalim, sljedeća:9

– Materinski govornici u dotičnom izrazu vide jedan as-pekt svog identiteta.

– Izraz sadržava brojne značenjske komponente koje su specifične za dotičnu kulturu.

– Za razumijevanje izraza potrebno je poznavanje druš-tva i vremena u kojemu je nastao.

2. NJEMAČKI NAZIVI ZA HRVATSKI DOMOVINSKI RATMoramo pojmovno razlikovati njemačke nazive kao pri-

jevode hrvatskog termina Domovinski rat od ostalih nazi-va kojima se u njemačkom jeziku može referirati na rat u Hrvatskoj 1991. – 1995. U ovom drugom slučaju možemo razlikovati njemačke nazive koji su lojalni prema službenoj hrvatskoj politici i prema stavu većine građana Republike Hrvatske kad je u pitanju rat 1991. – 1995. od nelojalnih na-ziva, kakvi su primjerice Bürgerkrieg10 – građanski rat ili sek-tiererischer Krieg11 – sektaški rat odnosno Sezessionskrieg12 – secesijski rat i sl. Ti su nazivi izrazi nehrvatskih ideološ-kih pozicija prema kojima su ratovi u pojedinim jugoslaven-skim republikama u prvoj polovici devedesetih bili upravo građanski (etnički sukobi između Muslimana, Srba i Hrvata u BiH odnosno između Hrvata i Srba u Hrvatskoj, a u okvi-ru jedne države Jugoslavije) i secesijski (ratovi za odcjeplje-nje Slovenije, Hrvatske i BiH od Jugoslavije), čime je JNA službeno i pravdala svoju intervenciju u tim republikama (da navodno spriječi etničke sukobe i da sačuva integritet

8 Agar, Michael (1994): Language Shock. Understanding the Culture of Conversation. New York: William Morrow and Company.9 Citirano prema Heringer, Hans Jürgen (2007): Interkulturelle Kommunikation. Tübingen: A. Francke, str. 175.

10 Heute vor 25 Jahren flammt mit einer Offensive kroatischer Truppenverbände der Bürgerkrieg in Kroatien mehr als ein Jahr nach dem offíziellen Waffenstillstand erneut auf. (Neue Presse, 22.01.2018) https://www.neuepresse.de/Hannover/Meine-Stadt/Hannover-Das-bringt-der-Tag <13.10.2019.> 11 Vielleicht kann die kroatische Erfahrung lehren, was aus der Asche brutaler sektiererischer Kriege hervorgeht und wie der Wiederaufbau einer Gesellschaft ihre eigene verkrüppelte Mythologie rechtfertigt, dachte ich. https://www.zeit.de/kultur/2016-11/kroatien-jugoslawienkrieg-balkankrieg-kindheit-10nach8 <13.10.2019.>12 Tatsächlich gibt es viele Indizien dafür, dass die HAA eine, wenn nicht sogar die entscheidende Bank war, über die die Finanzierung der Waffenlieferungen für den zunächst von Berlin und Wien bzw. bald darauf von Brüssel und Washington angeheizten kroatischen Sezessionskrieg (1991-1995) abgewickelt wurde. https://augustin.or.at/hypo-oder-die-erfindung-kroatiens/ <13.10.2019.>


Jugoslavije). S druge strane, kada govorimo o njemačkim nazivima

kao prijevodima hrvatskog termina Domovinski rat, lojal-nost prevoditelja prema polaznoj (hrvatskoj) kulturi sastoji se u tome da vodi računa o kulturnoj (društveno-političkoj, povijesnoj) pozadini koja u ciljnim kulturama njemačkoga jezičnog područja stoji iza njemačkih riječi koje prevoditelj rabi u svom prijevodu. U protivnom, adresati prijevoda neće razumjeti ili će pogrešno razumjeti pojam iz polazne kultu-re, što ne bi bilo lojalno prema njoj jer u ciljnoj kulturi stva-ra pogrešnu sliku o polaznoj kulturi. Tu ćemo problematiku prikazati u sljedećem odlomku.

2.1. Doslovni njemački prijevodi hrvatskog termina Domovinski rat

Pridjev domovinski ima u njemačkom jeziku dva ekvi-valenta: heimatländisch i vaterländisch (izvedenice od Heimatland odnosno Vaterland – oboje domovina). Doslovni (tzv. transkribirajući) njemački prijevodi hrvatskog nazi-va Domovinski rat bili bi dakle Heimatländischer Krieg i Vaterländischer Krieg. Osim takve imenske fraze s pri-djevskim atributom u njemačkom jeziku postoji i moguć-nost složenice od imenica Heimatland / Vaterland + Krieg: Heimatlandskrieg, Vaterlandskrieg. I, konačno, doslovni njemački prijevod bila bi i složenica Heimatkrieg budući da imenici Heimat u hrvatskom jeziku, osim zavičaj, odgova-ra i domovina.13

Svi su navedeni doslovni njemački prijevodi manje ili više u uporabi, a u nastavku će zbog ograničenog prosto-ra biti riječi samo o dva najčešća: Vaterländischer Krieg i Heimatkrieg.

2.1.1. Prijevod Vaterländischer KriegKao i hrvatski termin Domovinski rat, tako je i njemač-

ki Vaterländischer Krieg nastao kao prijevod ruskoga termi-na Отечественная война. Za razliku od hrvatskoga ter-mina koji je naziv za rat u Hrvatskoj 1991. – 1995., ruski termin i njemački prijevod nazivi su za ruske ratove pro-tiv Napoleona u 19. stoljeću te za sovjetske ratove protiv Njemačke u Prvom i Drugom svjetskom ratu. Njemački ter-min ima dakle fiksnu referenciju na te ruske, odnosno so-vjetske ratove, i to je prvi razlog zašto nije dobro hrvat-ski termin Domovinski rat na njemački prevoditi terminom Vaterländischer Krieg: Domovinski rat i Vaterländischer Krieg konvencionalno u hrvatskom i njemačkom jeziku označuju različite ratove.

Dodamo li pridjev hrvatski kao atribut – Kroatischer Vaterländischer Krieg, Hrvatski domovinski rat – pitanje je koliko smo kod njemačkog primatelja isključili asocijaciju na navedene ruske, odnosno sovjetske ratove. Općenito vrijedi pravilo da za prijevodna rješenja treba izbjegavati termine koji u ciljnom jeziku već imaju drugo fiksno značenje.

13 Usp. npr. München ist seine Heimat 'München je njegov zavičaj'; er hat in Deutschland eine neue Heimat gefunden ‘u Njemačkoj je našao novu domovinu / novi zavičaj’ (hrvatski prijevodi V. K.). Njemačke rečenice s primjerima uporabe imenice Heimat preuzete su iz rječnika Duden <https://www.duden.de/rechtschreibung/Heimat> (04.10.2019.)

O s i m n aved en e f i ks n e referen c i j e te r m i n a Vaterländischer Krieg, zbog koje načelno treba izbjega-vati taj termin u drugim značenjima, postoji još jedan ra-zlog zbog kojega nam se on ne čini optimalnim prijevodom hrvatskoga Domovinski rat. Naime za razliku od termina Domovinski rat i Отечественная война, kojima Hrvati i Rusi ponosno nazivaju svoje obrambeno-oslobodilačke ra-tove, termin Vaterländischer Krieg u njemačkom jeziku ima drukčiji, pretežno negativan imidž. Kao naziv za sovjetski rat protiv Hitlerove Njemačke taj je termin bio u Istočnoj Njemačkoj (1949. – 1990.) Nijemcima nametnut od Sovjeta, s jasnom ideološkom interpretacijom pobjede svjetskog so-cijalizma nad nacionalsocijalizmom i fašizmom. U Zapadnoj Njemačkoj termin Vaterländischer Krieg imao je izrazito ne-gativne konotacije: prema toj interpretaciji Crvena je armi-ja, oslobodivši istočnu Europu od njemačke okupacije, na-metnula sovjetsku okupaciju, tako da je Hitlerov totalitari-stički režim zamijenjen drugim, Staljinovim.

I, konačno, treći razlog zbog kojega ne preporučujemo prijevod Vaterländischer Krieg za hrvatski Domovinski rat leži u uporabi pridjeva vaterländisch u suvremenom nje-mačkom jeziku. Nakon iskustava dvaju svjetskih ratova koje su izazvali u 20. stoljeću i zlouporabe pojma domovine (Vaterland) u nacionalsocijalističkoj ideologiji Nijemci imaju distanciran odnos prema tom pojmu. To je razlog što se ime-nica Vaterland – domovina odnosno pridjev vaterländisch – domovinski u suvremenom njemačkom jeziku često rabe u pejorativnim značenjima nacionalističkoga ili patetičnoga. To značenje bilježe i rječnici suvremenoga njemačkog jezika, primjerice Duden: va|ter|län|disch <Adj.> (geh., oft emo-tional, auch abwertend) (uzvišen stil, često emocionalan, ta-kođer pejorativan).14 Radi ilustracije navest ćemo na ovom mjestu samo dva autentična primjera (istaknuo V. K.):15

Rund eine Million Besucher pilgern jährlich an di-esen Ort – viele angezogen von den noch immer leben-digen Heldenverehrungen, vaterländischen Ideologien und pathosumrankten Darstellungen, mit denen mehr als hundert Jahre lang deutsche, französische und britische Geschichtsschreiber das furchtbare Gemetzel jenes Tages glorifiziert haben.16

Gegen Bedenkenträger, gegen deutsch-deutsche Neugründer, gegen die Oskar Lafontaines und Patrick Süskinds, denen der Ruf nach Einheit entweder zu vaterlän-disch klang oder die diese Einheit gar nicht wollten.17

14 Prijevod V. K.15 Preuzeti iz referentne baze rječnika Digitales Wörterbuch der deutschen Sprache.16 Berliner Zeitung, 16.06.1995Oko milijun posjetitelja hodočaste svake godine na ovo mjesto – mnogi od njih privučeni još uvijek živim kultom junaštva, domoljubnim ideologijama i patetičnim prikazima kojima su njemački, francuski i britanski povjesničari više od stotinu godina glorificirali užasni pokolj koji se zbio onog dana. (Preveo V. K.)17 Die Zeit, 03.05.2007, Nr. 19Protiv skeptika, protiv osnivača nove ujedinjene Njemačke, protiv ljudi poput Oskara Lafontaina i Patricka Süskinda kojima je zov za ujedinjenjem zvučao nacionalistički ili to ujedinjenje uopće nisu željeli. (Preveo V. K.)


2.1.2. Prijevod HeimatkriegU Ustavu Republike Hrvatske iz 2001. godine18 termin

Domovinski rat pojavljuje se u uvodnom poglavlju Izvorišne osnove:

Novim Ustavom Republike Hrvatske (1990.) i pobjedom u Domovinskom ratu (1991. – 1995.) hrvatski je narod iska-zao svoju odlučnost i spremnost za uspostavu i očuvanje Republike Hrvatske kao samostalne i nezavisne, suverene i demokratske države.

Ta je rečenica u jednom njemačkom prijevodu koji se može naći na internetu19 (prevoditelj nepoznat) prevedena ovako (istaknuo V. K.):

Mit der neuen Verfassung der Republik Kroatien (1990) und dem Sieg im Heimatkrieg (1991 – 1995) hat das kroa-tische Volk seine Entschlossenheit und Bereitschaft für die Wiederherstellung und Bewahrung der Republik Kroatien als selbständigen und unabhängigen, souveränen und de-mokratischen Staat ausgedrückt.

Već po ovoj jednoj rečenici (a analiza ostatka prijevoda to bi potvrdila, za što ovdje nemamo mjesta) svaki germanist odmah vidi da prijevod nije lektorirao materinski govornik njemačkog jezika (glagol ausgedrückt nije najbolji izbor, kao ni kolokacija Bewahrung der Republik Kroatien). Ni najnovi-ji prijevod hrvatskog Ustava na njemački nije mnogo bolji. Hrvatski je sabor na sjednici 16. lipnja 2010. godine donio Odluku o proglašenju Promjene Ustava Republike Hrvatske, prema kojoj se među ostalim mijenja i citirani tekst iz uvod-nog poglavlja Izvorišne osnove. On je sada sintaktički ubačen na kraj jedne duge rečenice (koja se proteže na cijelu stra-nicu pa smo ju ovdje morali skratiti) i glasi ovako (istaknuo V. K.):20

Izražavajući tisućljetnu nacionalnu samobitnost i držav-nu opstojnost hrvatskoga naroda, potvrđenu slijedom uku-pnoga povijesnoga zbivanja u različitim državnim oblicima te održanjem i razvitkom državotvorne misli o povijesnom pravu hrvatskoga naroda na punu državnu suverenost, što se očitovalo:

[…]– u novom Ustavu Republike Hrvatske (1990.) i pobjedi

hrvatskog naroda i hrvatskih branitelja u pravednom, le-gitimnom, obrambenom i oslobodilačkom Domovinskom ratu (1991. – 1995.) kojima je hrvatski narod iskazao svoju odlučnost i spremnost za uspostavu i očuvanje Republike Hrvatske kao samostalne i nezavisne, suverene i demokrat-ske države.

Njaprije moramo primijetiti da u toj dugoj rečenici gra-matički nedostaje glavna rečenica: nakon predikatnoga pro-širka „Izražavajući … državnu suverenost“ slijedi duga zavisna

18 Tiskano izdanje: Ustav Republike Hrvatske (2001). Zagreb: informator.

Internetsko izdanje: Ustav Republike Hrvatske (2001). Narodne novine 41/2001. <http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2001_05_41_705.html> (04.10.2019.)19 <http://www.verfassungen.eu/hr/verf90-i.htm> (04.10.2019.) < http://www.unterkunftsvermittlung-kroatien.de/verfassung_kroatien/> (04.10.2019.) 20 <https://www.zakon.hr/z/94/Ustav-Republike-Hrvatske> (04.10.2019.)

rečenica „što se očitovalo: …“, na kraju koje stoji točka – nema glavne rečenice! Isto tako i u njemačkom prijevodu (prevoditelj nepoznat):21

Seine tausendjährige nationale Eigenständigkeit und das durch die Gesamtheit historischer Ereignisse unter verschie-denen Staatsformen bestätigte staatliche Fortbestehen des kroatischen Volkes zum Ausdruck bringend, sowie durch die Wahrung und Entwicklung des staatsbildenden Gedankens von dem historischen Recht des kroatischen Volkes auf volle staatliche Souveränität, welches sich äußerte:

[…]- in der neuen Verfassung der Republik Kroatien

(1990) und dem Sieg des kroatischen Volkes und der kro-atischen Vaterlandsverteidiger im gerechten, legitimen, Verteidigung-, Befreiungs- und Heimatkrieg (1991 - 1995), wodurch das kroatische Volk seine Entschlossenheit und Bereitschaft zur Wiederherstellung und Erhaltung der Republik Kroatien als selbstständigen und unabhängigen, souveränen und demokratischen Staat bekräftigt hat.

Osim dakle što ni u prijevodu nema glavne rečenice (jer jezična pogreška u izvorniku nije opravdanje prevoditelju da je ponovi u svom prijevodu, a to što hrvatski tekst Ustava očito nije lektoriran priča je za sebe), upada u oči (među os-talim) i loš prijevod fraze u pravednom, legitimnom, obram-benom i oslobodilačkom Domovinskom ratu (1991. – 1995.). U hrvatskoj frazi pridjevi pravednom, legitimnom, obram-benom i oslobodilačkom atributi su imenu Domovinskom ratu (1991. – 1995.), a u njemačkom tekstu stoji, preve-deno natrag na hrvatski: u pravednom, legitimnom, ob-rambenom, oslobodilačkom i domovinskom ratu (1991. – 1995.)! Nijemcu će dakle fraza im gerechten, legitimen, Verteidigung-, Befreiungs- und Heimatkrieg (1991 – 1995) biti potpuno zbunjujuća. Naprotiv, ispravan prijevod hrvatske fraze glasio bi ovako: im Heimatkrieg (1991 – 1995), der ein gerechter, legitimer Verteidigungs- und Befreiungskrieg war – atributi obrambenom i oslobodilačkom u njemačkom se jeziku mogu izraziti samo imenički u sklopu složenica s odnosnom imenicom (Verteidigungs- und Befreiungskrieg – obrambeni i oslobodilački rat), a to znači da cijeli atribut-ni niz moramo izraziti iza odnosne imenice Heimatkrieg – Domovinski rat u obliku odnosne rečenice, što zna svaki stu-dent germanistike, a nikako ispred kao u hrvatskoj frazi gdje su svi atributi pridjevski.

No vratimo se samoj izmjeni hrvatskog teksta Ustava na navedenom mjestu. Umjesto samo Novim Ustavom Republike Hrvatske (1990.) i pobjedom u Domovinskom ratu (1991. – 1995.) sada stoji u novom Ustavu Republike Hrvatske (1990.) i pobjedi hrvatskog naroda i hrvatskih branitelja u pravednom, legitimnom, obrambenom i oslobodilačkom Domovinskom ratu (1991. – 1995.): dodano je tko je po-bijedio (hrvatski narod i hrvatski branitelji), a Domovinski je rat dobio atribute pravednog, legitimnog, obrambenog i oslobodilačkog. Razlog ovim dodacima bila je vjerojatno potreba da se i u Ustavu, kao temeljnom državnom pravnom aktu, eksplicitno okarakterizira Domovinski rat, a u konačnici i svijetu pošalje jasnija slika o ratu u Hrvatskoj, o čemu je bilo riječi u uvodnom poglavlju ovoga rada.

21 <http://www.kas.de/wf/doc/kas_2764-1442-1-30.pdf?110114141431> (04.10.2019)


Vratimo se sada našem glavnom pitanju: prijevodu na-ziva Domovinski rat, koji je i u starijem i u novijem tekstu Ustava preveden doslovno: Heimatkrieg (njem. Heimat – zavičaj, domovina). Izraz (Kroatischer) Heimatkrieg je, ba-rem sudeći po broju potvrda na internetu, najčešći njemački naziv za hrvatski Domovinski rat. Većina njemačkih autora rabi upravo taj izraz, i to često pod navodnicima i/ili s nazna-kom takozvani (njem. so genannt) ispred, kojima je funk-cija citirati njemačkim čitateljima izvorni hrvatski naziv na njemačkom jeziku, usp. primjerice:

Der sogenannte ,Heimatkrieg’ in Kroatien ist längst beendet.22

Das kollektive kroatische Gedächtnis bewertet den so genannten Heimatkrieg als Geburtsstunde der Unabhängigkeit.23

Čini se da izraz (Kroatischer) Heimatkrieg postaje i admi-nistrativni njemački naziv za hrvatski Domovinski rat. Tako se pojavljuje, da citiramo barem jedan primjer, u Pravnim naputcima za rad regionalnih nositelja Njemačkog miro-vinskog osiguranja (Rechtliche Arbeitsanweisungen der Regionalträger der Deutschen Rentenversicherung), u koji-ma se spominje i uplata u mirovinsko osiguranje za vrijeme sudjelovanja osiguranika u hrvatskom Domovinskom ratu (Teilnahme am Heimatkrieg):

R2.5 Sonderzeiten wegen Teilnahme am Heimatkrieg Die Zeiten der Teilnahme am Heimatkrieg können

entweder Pflichtbeitragszeiten oder Sonderzeiten sein. (…)24

Općenito se složenica Heimatkrieg u suvremenom nje-mačkom jeziku rabi ponajprije upravo za rat u Hrvatskoj 1991. – 1995., kako se može vidjeti kad se u Googleovu tražilicu utipka ta složenica. Za vrijeme Drugoga svjetskog rata izraz Heimatkrieg rabio se kao naziv za rat na njemač-kom tlu.25

U prenesenom značenju izraz Heimatkrieg rabi se u su-vremenom njemačkom jeziku u značenju (oružane ili nena-oružane) borbe u domovini, primjerice protiv droge, pro-tiv terorizma:

In seinem Heimatkrieg gegen Drogen und Terrorismus ist nach seiner Überzeugung die Bill of Rights das erste Opfer.26 ili primjerice kao rat riječima u domovini (Heimatkrieg der Worte – jedan naslov u časopisu Welt online:27 misli se na iz-vješćivanje o ratu u Iraku u njemačkim medijima kod kojega

22 <www.feuerwehrpresse.de/Text%20-%20Feuerwehrwesen%20Kroatien.pdf> (04.10.2019.)Takozvani 'Domovinski rat' u Hrvatskoj odavno je završen.23 <https://www.freitag.de/autoren/der-freitag/den-haag-gibt-das-super-ego> (04.10.2019.) Kolektivna hrvatska svijest smatra takozvani Domovinski rat kolijevkom svoje neovisnosti.24 <http://www.deutsche-rentenversicherung-regional.de/Raa/Raa.do?f=SVABKHRVART26R2.5> (04.10.2019.)25 Na tu upotrebu referira primjerice naslov knjige Der Heimatkrieg 1939-1945 autora W. Paula iz 1980. godine, ili pak naslov članka Heimatkrieg – Das Gebiet zwischen Margetshöchheim und Gelchsheim im Luftkrieg autora Herberta Schotta, u: Mainfränkische Jahrbücher 44 (1992), itd.26 <http://www.welt.de/print-welt/article449688/Der_Fensterplatz.html> (04.10.2019.)U njegovom ratu protiv droge i terorizma u domovini prva je žrtva prema njegovom uvjerenju Bill of Rights. (Preveo V. K.)27 <http://www.welt.de/print-welt/article520421/Heimatkrieg_der_Worte.html> (04.10.2019.)

novinari međusobno vatreno polemiziraju o istini o irač-kom ratu).

Prijevod (Kroatischer) Heimatkrieg za hrvatski Domovinski rat bolji je od prijevoda Vaterländischer Krieg, među ostalim i zato što se u međuvremenu udomaćio u nje-mačkom jeziku kao naziv za rat u Hrvatskoj 1991. – 1995., a i ekspresivna vrijednost riječi Heimat odgovara onoj hr-vatske riječi domovina u smislu da su te riječi u oba jezika izrazito pozitivno konotirane, za razliku od kompromitiranih Vaterland / vaterländisch koje se u suvremenom njemačkom jeziku rabe i pejorativno, kako je prikazano u odlomku 2.1.1.

2.2. Slobodni njemački prijevodi hrvatskog naziva Domovinski rat

Slobodni njemački prijevodi hrvatskog naziva Domovinski rat fokusiraju se na pojedine aspekte toga rata, koji imaju različite značenjske komponente tog izraza, spomenutog uz pojam hotwords. U nastavku će biti riječi o prijevodima Befreiungskrieg – oslobodilački rat, Kroatien-Krieg – rat u Hrvatskoj i varijantama te Unabhängigkeitskrieg – rat za neovisnost.

2.2.1. Prijevod BefreiungskriegCitirana rečenica iz hrvatskoga Ustava (2001.) prevede-

na je u tiskanom izdanju njemačkog prijevoda28 ovako (ista-knuo V. K.):

Durch die neue Verfassung der Republik Kroatien (1990) und den Sieg im Befreiungskrieg (1991-1995) hat das kro-atische Volk seine Entschlossenheit und Bereitschaft zur Gründung und Erhaltung der Republik Kroatien als selb-ständigen, unabhängigen, souveränen und demokratischen Staat bekräftigt.29

Termin Domovinski rat (1991. – 1995.) preveden je ov-dje dakle složenicom Befreiungskrieg (1991-1995) – oslo-bodilački rat (1991. – 1995.). Legitimaciju za takav prije-vod možemo pronaći u činjenici da je pridjev osloboditelj-ski/oslobodilački jedan od atributa kojima se u Deklaraciji o Domovinskom ratu iz 2000. godine karakterizira taj rat (istaknuo V. K.):

[…]2. Republika Hrvatska vodila je pravedan i le gitiman,

obrambeni i osloboditeljski, a ne agresivni i osvajački rat prema bilo kome u kojem je branila svoj teritorij od veli-kosrpske agresije unutar međunarodno priznatih granica.

3. Uspješna obrana u Domovinskom ratu s konačnim oslo bo dilačkim vojnoredarstvenim operacijama »B ljesak« i »Oluja« te kasnijom mirnom reinte gracijom hrvatskog Podunav lja, stvorila je sve pretpostavke za skladan razvitak Republike Hrvatske kao zem lje koja prihvaća demokratske standarde suvremenoga zapadnog svijeta i otvara brojne mogućnosti približava nja tom svijetu u političkom, sigur-nosnom, gospodarskom i kulturnom smislu.

4. Teme ljna vrijednost Domovinskog rata jest uspo-stava i obrana državnog suvereniteta i teritorijalnog inte-griteta Republike Hrvatske, čime su stvorene pretpostavke za djelova nje pravne države i vladavine prava te zakonito funkcionira nje državnih tijela kao najbo lji način za da lj nju afirmaciju dostojanstva Domovinskog rata.

[…]

28 Verfassung der Republik Kroatien (2002). Prevela Nina Sokol. (Kroatische Gesetzgebung; 397). Zagreb: Narodne novine.29 str. 44-45


Prijevod Befreiungskrieg (1991-1995) – oslobodilački rat (1991. – 1995.) možemo dakle interpretirati tako da referira na oslobađanje dijelova Republike Hrvatske, u kojima su po-bunjeni hrvatski Srbi 1991. – 1995. godine uspostavili auto-nomiju u obliku tzv. Krajine, i njihovu reintegraciju u ustav-nopravni poredak Republike Hrvatske, čime je uspostav-ljen i obranjen državni suverenitet i teritorijalni inte gritet Republike Hrvatske. Prijevod Befreiungskrieg otvoren je me-đutim i za drugu interpretaciju, naime kao rat za oslobođe-nje Hrvatske od Jugoslavije,30 budući da mirno odcjepljenje, kakvom smo svjedočili primjerice pri raspadu Čehoslovačke na Češku i Slovačku krajem 1980-ih, na ovim prostorima nije bilo moguće zbog otpora srpske strane 1991. godine.

2.2.2. Prijevod Kroatien-Krieg i varijanteKad na njemačkom jeziku referiramo na rat u Hrvatskoj

1991. – 1995., umjesto opće imenice Heimat – domovina možemo uporabiti i vlastito ime te domovine: Kroatien-Krieg. Pišemo ga kao polusloženicu radi jasnoće, iako ne bi bilo pogrešno ni pisanje kao obična složenica: Kroatienkrieg. Kao što je poznato, složenice su u njemačkom jeziku uobiča-jen način sažimanja sintaktičkih odnosa, pri čemu je taj od-nos između sastavnica složenice često otvoren za različite interpretacije jer nije eksplicitno naznačen. Tako složenica Kroatien-Krieg može značiti rat u Hrvatskoj, ali može značiti i rat za Hrvatsku: sastavnica Kroatien može dakle upućivati na mjesto rata, ali i na njegov cilj. Ta otvorenost interpreta-cije i relativna ekspresivna neutralnost riječi Kroatien, koja je u njemačkom jeziku jednostavno njihovo ime za našu ze-mlju, u usporedbi s izrazito ekspresivnim riječima Heimat i vaterländisch čine izraz Kroatien-Krieg uporabljivim u svim kontekstima u kojima prevoditelj želi ostati stilski, odnosno ideološki neutralan.

Spomenuti odnos između sastavnica složenice može se učiniti eksplicitnim uporabom odgovarajućih prijedlo-ga: Krieg in Kroatien – rat u Hrvatskoj, Krieg um Kroatien / Krieg für Kroatien (oboje: rat za Hrvatsku). Pogledajmo ova dva posljednja izraza: Krieg um Kroatien i Krieg für Kroatien. Oni imaju različita značenja zahvaljujući jednoj finoj seman-tičkoj razlici između prijedloga um i für (hrv. oboje: prijed-log za). Naime, prijedlog um rabi se kad imenica ispred koje stoji označuje nešto što postoji, a opstanak je ugro-žen, dok se prijedlog für rabi kada imenica ispred koje stoji označuje nešto što još ne postoji, a uspostava je poželjna. Tako primjerice Kampf um Frauenrechte – borba za ženska prava znači borbu za očuvanje postojećih ženskih prava, a Kampf für Frauenrechte – (također) borba za ženska pra-va znači borbu za uspostavu ženskih prava koja još ne po-stoje. Analogno tomu prijevod Krieg um Kroatien – rat za Hrvatsku značit će rat za obranu Hrvatske (od srpsko-crno-gorske agresije), dok će Krieg für Kroatien – (također) rat za Hrvatsku značiti rat za uspostavu neovisne Hrvatske. Dva izraza fokusiraju se dakle na dva aspekta Domovinskog rata, a sinonimi bi bili Kroatischer Verteidigungskrieg – hrvatski obrambeni rat (za Krieg um Kroatien) odnosno Kroatischer Unabhängigkeitskrieg – hrvatski rat za neovisnost (za Krieg für Kroatien).

30 kako se katkad i razumije na njemačkom govornom području, usp. npr.:24 Jahre Haft für General Gotovina. Ganz Kroatien über das Urteil gegen den Nationalhelden aus dem «Befreiungskrieg» gegen Jugoslawien geschockt. <https://www.tagblatt.ch/international/kroatiens-nationalheld-verurteilt-ld.700841> (06.10.2019.)

2.2.3. Prijevod Kroatischer UnabhängigkeitskriegGlavna tekovina hrvatskoga Domovinskoga rata jest što

danas živimo u neovisnoj i samostalnoj hrvatskoj državi. Stoga i izraz Kroatischer Unabhängigkeitskrieg – hrvatski rat za neovisnost smatramo dobrim prijevodom hrvatskog termina Domovinski rat jer ističe jedan ključni aspekt toga rata.31 Atribut kroatischer – hrvatski nužan je jer vremenski i zemljopisno situira opću imenicu Unabhängigkeitskrieg – rat za neovisnost. Po istom obrascu stvoreni su i njemački nazivi za druge ratove za neovisnost u svijetu: Sloweniens Unabhängigkeitskrieg – slovenski rat za neovisnost, der un-garische Unabhängigkeitskrieg – mađarski rat za neovis-nost, der griechische Unabhängigkeitskrieg – grčki rat za neovisnost, der Unabhängigkeitskrieg Cubas – kubanski rat za neovisnost, Spanischer Unabhängigkeitskrieg – španjolski rat za neovisnost, Mexikanischer Unabhängigkeitskrieg – meksički rat za neovisnost itd. U ovu paradigmu uklapa se dakle i naziv Kroatischer Unabhängigkeitskrieg.

3. ZAKLJUČAKIako je naziv Domovinski rat neprecizan jer ne upućuje

ni na karakter ni na mjesto rata, radi percepcije rata u ino-zemstvu ne treba mijenjati hrvatski naziv, nego je zadatak prevoditelja prenijeti taj naziv tako da bude ispravno per-cipiran u drugim kulturnim okruženjima. Pokazali smo da doslovni prijevod Vaterländischer Krieg, za razliku od dru-goga doslovnog prijevoda Heimatkrieg, u njemačkom kul-turnom okruženju vjerojatno neće optimalno funkcionira-ti kao prijevod hrvatskog termina Domovinski rat zbog fik-sne referencije na druge ratove i zbog negativnih konotaci-ja. Smatramo također da i slobodni prijevodi mogu biti do-bra prijevodna rješenja:

Kroatien-Krieg jest dobar prijevod jer ideološki i stilski neutralno, a jasno situira rat.

I prijevod Befreiungskrieg 1991.-1995. – oslobodilački rat 1991. – 1995. ocjenjujemo dobrim jer se fokusira na je-dan realni aspekt Domovinskog rata (oslobođenje dijelova Hrvatske koje su 1991. okupirali pobunjeni Srbi), no treba istaknuti i njegovu dvoznačnost: Befreiungskrieg se može tu-mačiti i kao rat za oslobođenje Hrvatske od Jugoslavije, što podrazumijeva (imenica oslobođenje) da je Hrvatska u 20. stoljeću bila zatočena u jugoslavenskom savezu.

Posebno dobrim slobodnim prijevodom čini nam se Kroatischer Unabhängigkeitskrieg jer informira njemačke adresate o aspektu Domovinskog rata koji se može smatrati središnjim: o hrvatskoj neovisnosti i samostalnosti kao glav-nom cilju i tekovini toga rata.

31 Kao i prijevod Kroatienkrieg, i prijevod Unabhängigkeitskrieg u njemačkim je tekstovima relativno čest. Evo jednog primjera: Veteranen des Unabhängigkeitskriegs der 1990er Jahre haben in der Nähe des früheren Konzentrationslagers Jasenovac eine Tafel angebracht. Dort waren zwischen 1941 und 1945 85 000 Serben, Kroaten, Juden und Roma umgebracht worden. Auf der Tafel werden die gefallenen Kameraden mit dem Faschistengruss der Weltkriegszeit «Za dom spremni!» (Für die Heimat bereit!) geehrt. Der Gruss entspricht in seiner Tonlage etwa «Heil Hitler!».Liberale und Linke protestierten, doch andere – unter ihnen Plenkovic – argumentieren, die Plakette habe mit dem Weltkrieg nichts zu tun. Sie ehre die Toten des Unabhängigkeitskriegs.<https://www.nzz.ch/international/kontroverse-vergangenheit-der-weltkrieg-geistert-durch-kroatien-ld.144227> (06.10.2019.)


Kao što u naslovu ovog članka piše, iza svakog uspjelog prijevoda stoji kvalitetna translacijska memorija i projektni pojmovnik. Budući da prevoditeljima nerijetko nije dostupan odobreni projektni pojmovnik, najčešće je osnovna podloga za buduće prijevode upravo translacijska memorija izrađena na temelju ranije prevedenih tekstova. U ovom ću članku na primjeru jednog opsežnog i važnog dokumenta (Opći prora-čun Europske unije za financijsku godinu 2019.) prikazati po-stupak izrade i održavanja translacijske memorije. Radit ću u programima LF Aligner, Olifant, Excel i Notepad++ te ću opi-sati njihove funkcije bitne za razumijevanje teksta.

Prikupljanje paralelnih tekstovaTranslacijsku memoriju stvaramo iz paralelnih tekstova,

što znači da nam je potreban isti dokument na izvornom i ciljnom jeziku. Za primjer ćemo uzeti engleski i hrvatski jezik.

Prvi je korak pronalaženje odgovarajućih dokumenata s pomoću vrlo korisne tražilice na EUR-Lexu.

Dokument se na hrvatskom jeziku zove Konačno dono-šenje (EU, Euratom) 2019/333 općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2019., a možemo ga pronaći na-prednim pretraživanjem (https://eur-lex.europa.eu/advan-ced-search-form.html).

U gornjem desnom kutu odabiremo jezik po kojem pre-tražujemo, u našem slučaju hrvatski,

nakon čega upisujemo dio teksta s ciljem pronalaženja že-ljenih dokumenata.

Rezultirajući je dokument jako velik (oko 20 MB za svaki jezik) pa se prikazuje izvan uobičajenih okvira za prikaz do-kumenata na EUR-Lexu. Odabiremo prikaz u HTML obliku jer je on pogodan za izradu translacijske memorije.

Nakon što se učitao cijeli dokument, što može potrajati neko vrijeme, ovisno o brzini interneta, na uobičajeni ga na-čin spremamo na računalo (primjerice, dokument se u Google Chromeu sprema ovako: Ctrl+S i [ Save ]).

Poravnavanje dokumenataU 96. broju Prevoditelja ukratko sam opisao program

LF Aligner, a sada ću na primjeru iznimno velike datoteke pokazati i kako radi.

Pokrenuvši LF Aligner, odabiremo opciju poravnava-nja HTML datoteka spremljenih na lokalnom računalu. Za spomenuti dokument nisam želio isprobavati opciju izrav-nog poravnavanja na temelju poznavanja CELEX broja. Za vježbu to možete pokušati napraviti sami, ali za početak na nekom dokumentu umjerene veličine.

Odabiremo jezični par EN – HR te nakon toga datoteke za poravnavanje ([ Browse ]).

Nakon analize, koja na mojem računalu traje otprilike jednu minutu, LF Aligner javlja sljedeću poruku.

Pri pokušaju rastavljanja odlomaka na manje segmen-te (rečenice) došlo je do velike razlike u broju dobivenih segmenata u engleskom u odnosu na broj segmenata u hrvatskom jeziku. Savjet LF Alignera, koji je ujedno i moj savjet, jest da se u takvom slučaju obvezno radi segmen-tacija na odlomke, ali ne i na rečenice. Na taj će se način, naime, postići puno bolji rezultati.

Nakon što smo još jednom pritisnuli Next, LF Aligner će nam za otprilike jednu minutu napisati sljedeću poruku.

IZA SVAKOG USPJEŠNOG PRIJEVODA STOJI DOBRA MEMORIJA - STUDIJA SLUČAJA

ANALIZA PRIJEVODA EU pRORAČUNA

dr. sc. Goran Igaly


Odaberemo li prvu opciju, odnosno pregled poravnava-nja u Alignerovu programu za grafičko oblikovanje, ugod-no ćemo se iznenaditi kada vidimo da je Aligner s gotovo stopostotnom točnošću poravnao dokumente i napravio 71 901 englesko-hrvatski segment. Uvjerivši se u to, zada-jemo sljedeću naredbu.

File > Save & exitNa kraju nam još preostaje izraditi translacijsku me-

moriju iz datoteke dobivene poravnavanjem. Za to služi LF Alignerov modul TMX Maker, a Aligner nam postavlja sljedeće pitanje.

Nakon što smo prihvatili sve što nam je Aligner ponudio (jezični par, dodavanje napomene, potpis kreatora i datum izrade), pojavit će se ovaj prozor.

Dobili smo translacijsku memoriju sa 71 898 segme-nata, čime je faza izrade translacijske memorije s pomoću LF Alignera završena.

U sljedećem je okviru napomena samo za znatiželjne i one koji se ne boje tehničkog opisa. Ostale bih zamolio da preskoče okvir.

Želite li biti posve precizni i pronaći mjesta na ko-jima se nalaze tri izbačena segmenta, možete u Excel učitati paralelni tekst u TXT obliku. Najbolji je po-stupak učitati dobivenu tekstualnu datoteku (u na-šem slučaju aligned_L_2019067EN.01000101.xml-L_2019067HR.01000101.xml.txt), označiti cijeli tekst s po-moću Ctrl+A te ga prenijeti u Excel. Potom u Excelu treba otići u gornji lijevi kut i s pomoću Ctrl+strelica dolje pronaći prazne segmente u engleskom tekstu, odnosno segmente koji su u hrvatskom tekstu podijeljeni na dva dijela. Ako ste došli do ovdje, lako ćete pronaći spomenute segmente, a za kontrolu neka vam posluži informacija da se radi o 142., 12351. i 49872. segmentu. Za vježbu možete sadržaj ćelija razdvojiti na dva dijela te iz tako dobivene tekstualne dato-teke napraviti translacijsku memoriju u kojoj su i ta tri se-gmenta ispravno poravnata. Napominjem da je ovaj dio bio samo za one koji se ne boje tehničkog opisa.

Uređivanje translacijske memorijeSada na scenu stupa stari i gotovo zaboravlje-

ni program Olifant, koji se može preuzeti sa stranice http://okapi.sourceforge.net/downloads.html.

Iako je posljednja verzija tog programa objavljena u trav-nju 2009., on ispravno radi još i danas.

Olifant možda djeluje staromodno, no meni se njego-vo sučelje baš sviđa: prostor je racionalno iskorišten, boje su nenametljive, daje nam mnogo korisnih informacija...

Uskoro slijedi najzanimljiviji dio, a to je provjera kon-zistentnosti translacijske memorije.

Prvi pogled na translacijsku memorijuProvjeru konzistentnosti translacijske memorije zapo-

čet ćemo sortiranjem po izvorniku odnosno prijevodu, što se postiže klikom miša u zaglavlje stupca po kojem želimo sortirati. Ponovljeni klik mijenja redoslijed sortiranja, od-nosno sortirati se može uzlazno ili silazno. Kliknemo li na Text_EN kako bismo dobili silazno sortiranje po engleskom tekstu, skrolanjem ćemo vrlo brzo doći do prve nekonzi-stentnosti u prijevodu.

Whenever the appropriation is intended to cover expen-diture relating to the purchase, or the conclusion of a con-tract for the supply, of equipment, or the provision of ser-vices, the institution will consult the other institutions on the conditions which each has obtained.

Engleska je rečenica prevedena na dva različita načina.Kad god je cilj proračunskih sredstava pokrivanje troš-

kova nabave ili sklapanja ugovora za nabavu opreme ili pru-žanje usluga, institucija će se posavjetovati s drugim in-stitucijama o uvjetima pod kojima je svako od navedenog dogovoreno.

Kad god je cilj odobrenih sredstava pokrivanje troško-va nabave ili sklapanja ugovora za nabavu opreme ili pru-žanje usluga, institucija će druge institucije obavijestiti o uvjetima pod kojima je svako od navedenog dogovoreno.

Primjećujemo dva problema, od kojih je prvi terminološ-ke (ne znamo prevodi li se appropriation kao proračunska sredstva ili odobrena sredstva), a drugi semantičke priro-de (ne znamo hoće li institucija druge ustanove samo oba-vijestiti ili će se s njima posavjetovati).

Pogledamo li nekoliko desetaka redaka dalje, naići ćemo na ovaj segment na engleskom jeziku.

various kinds of fitting-out work, including in particular the installation of partitions, curtains, cables, painting, wall coverings, floor coverings, suspended ceilings and the rela-ted technical installations

I on je na hrvatski preveden na dva različita načina.raznih vrsta poslova opremanja, uključujući posebice po-

stavljanje pregradnih zidova, zavjesa, kablova, bojanja, po-krivanja zidova, pokrivanja podova, visećih stropova i pove-zanih tehničkih instalacija

različitih vrsta radova uređenja, što posebno uključuje postavljanje pregrada, zavjesa, kabela, ličenje, postavljanje zidnih tapeta, podnih obloga, spuštenih plafona i povezane tehničke instalacije


Analizom dobivamo sljedeću tablicu prijevoda.

Gramatičku ispravnost prijevoda možete procijeniti sami.Ne namjeravam na ovaj način analizirati svih 71 898 se-

gmenata, samo sam želio ukazati na potrebu provjere pri-jevoda koji su prije objave u Službenom listu Europske unije navodno prošli kontrole raznih stručnjaka, i to na više razina.

Nastavljamo s jednostavnim operacijama koje je moguće izvršiti s pomoću više od deset godina starog alata Olifanta.

Najprije ćemo iz translacijske memorije izbaciti segmen-te koji nisu zanimljivi za analizu, a to su ponavljanja iden-tičnih prijevoda, segmenti koji se sastoje isključivo od bro-jeva i slično.

Pogledajmo donji redak u Olifantu.

Podaci nam govore da se nalazimo na 181. segmentu od prikazanih 71 898. Ukupan je broj segmenata u transla-cijskoj memoriji također 71 898 jer se trenutačno prikazuju svi segmenti, tj. podaci nisu filtrirani.

Smanjivanje broja zapisa u translacijskoj memorijiSegment koji se sastoji samo od spojnice (-) u engle-

skom se i hrvatskom javlja 8237 puta. Ta ponavljanja mo-žemo obrisati jer ni na koji način ne doprinose translacij-skoj memoriji.

Izvršavamo sljedeću naredbu.View > Filter Settings

Za prikaz smo izdvojili („filtrirali”) samo one segmente u kojima se engleski sastoji od samo jednog znaka. Budući da se ti segmenti i u hrvatskome sastoje od samo jednog znaka (-), slobodno ih (njih 8237) možemo obrisati.

Za brisanje segmenata izvršavamo ove naredbe: E d i t > S e l e c t A l l i [ D e l e t e ] View > Use Filter (isključiti).

U statusnom se retku prikazuje sljedeće.

Translacijsku je memoriju sada pametno spremiti pod novim nazivom, primjerice Budget2019-v01.tmx.

Ako translacijsku memoriju zatvorimo i ponovno otvori-mo, vidjet ćemo da se broj zapisa smanjio na 63 661.

Na sličan način možemo obrisati i ostale zapise za koje sa sigurnošću možemo reći da od njih nema koristi u transla-cijskoj memoriji.

Brisanje višestrukih zapisaSljedeća je operacija brisanje višestrukih zapisa u transla-

cijskoj memoriji. Neki programi za rad s translacijskom me-morijom uopće ne dopuštaju višestruke identične zapise, no budući da je naša translacijska memorija nastala poravnava-njem, morat ćemo se sami pobrinuti za brisanje.

Za to služi sljedeća naredba. Entries > Flag Entries

Označili smo ponavljajuće zapise u translacijskoj memo-riji. Uočimo da je vrlo važno ostaviti neoznačenim potvrd-ni okvir Flag also the original of each duplicate jer bismo u suprotnom označili i prvo pojavljivanje višestrukih prijevo-da u translacijskoj memoriji. To, međutim, ne želimo jer je cilj da od višestrukih prijevoda ostane po jedan predstavnik.

Dobit ćemo ovakav izvještaj.

Označena su 42 074 segmenta.Višestruki su zapisi označeni tako da su kvačicom označe-

na sva ponavljanja prijevoda, dok je prvi prijevod neoznačen.

Izvršavamo naredbu kojom ćemo prikazati samo ozna-čene zapise.

View > Set Filter For Flagged EntriesU statusnom se retku pojavljuju sljedeći podaci.

various kinds of fitting-out work

razne vrste poslova opremanja

različite vrste radova uređenja

partitions pregradni zidovi pregradecables kablovi kabelipainting bojanje ličenje

wall covering pokrivanje zidova postavljanje zidnih tapeta

floor coverings pokrivanje podova postavljanje podnih obloga

suspended ceilings viseći stropovi spušteni plafoni


Ponavljamo postupak brisanja: Edit > Select All i [ Delete ] View > Use Filter (isključiti).

U translacijskoj se memoriji nakon toga nalazi 21 587 zapi-sa te je spremamo pod novim imenom: Budget2019-v02.tmx.

Nakon što smo je spremili i ponovno učitali, u statusnom će se retku pojaviti sljedeći podaci.

Neprevedeni segmentiP o g l e d a j m o s a d a s v e o n e s e g m e n -

te u koj ima se podudaraju hrvatski i engleski . Entries > Flag Entries

Bit će označeno 3015 zapisa.

Prikažimo ponovno samo označene zapise. View > Set Filter For Flagged Entries

„Prolistamo” li dobiveni rezultat, pronaći ćemo i jednu rečenicu koju je trebalo prevesti.

( *) The proportionality factors applied to calculate the financial contribution are based on the following participa-tion per EEA EFTA country and per EU programme:

Ta se rečenica pojavljuje na 1797. stranici prijevoda pro-računa Europske unije za 2019. godinu.

Srećom je to i jedina takva rečenica. Obrisat ćemo je iz translacijske memorije kao i sve rečenice u kojima su engle-ski i hrvatski tekst jednaki. Na taj ćemo način, doduše, izgu-biti prijevode segmenata koji sadržavaju neki tekst (naziv) koji se ne prevodi, ali obrisat ćemo puno više segmenata koji se sastoje od samih brojki i oznaka koje se ne prevode.

Dakle, još jednom izvršavamo ove naredbe: Edit > Select All i [ Delete ] View > Use Filter (isključiti).

Nakon toga translacijsku memoriju spremamo pod no-vim imenom: Budget2019-v03.tmx.

Zatvaramo i ponovno otvaramo.U statusnom retku sada piše sljedeće.

S pomoću nekoliko jednostavnih koraka smanjili smo broj zapisa sa 71 898 na 18 572, dakle za 74 %.

Sada se možemo posvetiti pravoj analizi.

Različito prevedeni segmentiTražimo segmente koji su prevedeni različito.

Entries > Flag Entries

Dobit ćemo sljedeću poruku.

Od 18 572 preostala zapisa 2330 ih je prevedeno tako da istom izvorniku odgovaraju različiti hrvatski prijevodi, što čini 12,5 % svih prijevoda.

Ima i razlika čisto tehničke prirode, primjerice razmak koji je dodan ili nedostaje, spojnica (-) koja je zamijenjena crticom (–), zagrade koje nedostaju, različita pravopisna rje-šenja (primici/primitci) i slično.

Da bismo dobili jasniju sliku o tome koje su rečenice naj-više puta višestruko prevedene, poslužit ćemo se Excelom, jednim od mojih omiljenih alata. Postupak je moguće pro-vesti i s pomoću besplatnog programa otvorenog koda LibreOffice Calc, no ja sam se odlučio za Excel jer pretpo-stavljam da se većina prevoditelja za rad s tablicama kori-sti upravo njime.

U Olifantu možemo vrlo jednostavno označiti cijelu ta-blicu (Edit > Select All ili Ctrl+A) te s pomoću Ctrl+C kopirati njezin sadržaj. Nakon toga ulazimo u Excel, postavljamo se u ćeliju A2 te desnim klikom miša odabiremo opciju umeta-nja neoblikovanog teksta (desna opcija na Paste).

Ako se u Excelu umjesto hrvatskih pojave neki čudni zna-kovi, tekst iz Olifanta treba prvo prenijeti (zalijepiti) u neki program za obradu teksta (npr. Notepad++) i tek onda u


Excel. Ovo je samo jedan od brojnih malih trikova kojima se prevoditelji služe u svakodnevnom radu.

U ćelije D1 i E1 upisujemo zaglavlja Engleski i Hrvatski te zatim označujemo ta dva stupca.

Nakon toga u Excelu izvršavamo ovu naredbu. Insert > Pivot Table

Nakon što smo polje Engleski odvukli u Row Labels, a polje Hrvatski u Values, u donjem desnom kutu prikazat će se sljedeće.

Budući da ima dugačkih tekstova, smanjit ćemo širinu stupca A. Desnim klikom miša u zaglavlju stupca A odabi-remo Column Width te postavljamo širinu stupca na 120.

Pozicioniramo se negdje unutar stupca Count of Hrvatski te desnim klikom miša biramo Sort Largest to Smallest.

Na taj način dobivamo skup segmenata koji su prevede-ni na najviše različitih načina, a apsolutni je pobjednik od-lomak s 30 različitih prijevoda!

The contributions from the EFTA States pursuant to the Agreement on the European Economic Area, and in parti-cular Article 82 thereof and Protocol 32 thereto, must be added to the appropriations entered in this item. By way of information, these amounts derive from contributions from the EFTA States entered against Article 6 3 0 of the statement of revenue, which constitute assigned revenue in accordance with points (e), (f) and (g) of Article 21(2) of the Financial Regulation; they give rise to the provision of corresponding appropriations and to implementation under the European Economic Area Annex to this part of the sta-tement of expenditure in this section, which forms an inte-gral part of the general budget.

Za vježbu možete napraviti sljedeće: sortirati translacij-sku memoriju po engleskom tekstu, pronaći segmente koji počinju s The contributions from the EFTA States, kretati se po tablici i promatrati kako se hrvatski tekst mijenja dok en-gleski ostaje isti.

Iako sam rekao da neću trošiti dragocjeni prostor, želio bih s vama podijeliti još jedan od svojih favorita.

Iz te kratke rečenice možemo zaključiti sljedeće.

proceeds prihod prihodi primici primitci

special levy and the solidarity levy

posebna davanja i nameti solidarnosti posebni nameti i nameti solidarnosti posebni namet i namet solidarnosti posebni namet i namet za solidarnost namet solidarnosti

Members of the institution

članovi institucija (bez prijevoda!) članovi Suda

servants in active employment

službenici koji su u aktivnoj službi službenici u aktivnoj službi službenici u aktivnom radnom odnosu zaposlenici u aktivnom radnom odnosu djelatni službenici

servants in active employment

službenici koji su u aktivnoj službi službenici u aktivnoj službi službenici u aktivnom radnom odnosu zaposlenici u aktivnom radnom odnosu djelatni službenici

Različitih rečenica koje su prevedene na više načina ima ukupno 904, a u njima se nalazi 502 695 znakova, odnosno 335 kartica teksta (ako računamo da jedna kartica teksta sadržava 1500 znakova). Drugim riječima, iste su rečenice prevođene više puta (i mi smo te prijevode platili!) iako se pravilnom organizacijom posla to moglo i moralo izbjeći.

Za vježbu možete pogledati na koje su sve načine pre-vedene ove relativno kratke rečenice: This appropriation is intended to cover: te miscellaneous allowances and grants.

Među šarolikim prijevodima kratkih rečenica pobjednik bi možda ipak bio segment 10 1 CONTINGENCY RESERVE, koji je preveden na četiri načina: nepredviđeni izdaci, ne-predviđene okolnosti, nepredviđeni rashodi i izvanredni izdaci.

4 0 4 Proceeds from the special levy and the solidarity levy on the salaries of Members of the institution, officials and other servants in active employment

4 0 4 Prihod od posebnih davanja i nameta solidarnosti na plaće članova institucija, dužnosnika i ostalih službenika koji su u aktivnoj službi

4 0 4 Prihod od posebnih nameta i nameta solidarnosti na plaće članova institucija, dužnosnika i ostalih službenika u ak-tivnoj službi

4 0 4 Prihodi od posebnog nameta i nameta solidarnosti na plaće članova institucije, dužnosnika i drugih službenika u aktiv-nom radnom odnosu

4 0 4 Prihodi od posebnog nameta i nameta solidarnosti na plaće članova institucije, dužnosnika i drugih zaposlenika u ak-tivnom radnom odnosu

4 0 4 Prihodi od posebnog nameta i nameta solidarnosti na plaće članova institucije, dužnosnika i ostalih službenika u ak-tivnoj službi

4 0 4 Prihodi od posebnog nameta i nameta solidarnosti na plaće dužnosnika i ostalih službenika u aktivnoj službi

4 0 4 Prihodi od posebnog nameta i nameta za solidarnost na plaće članova institucija, dužnosnika i ostalih službenika u ak-tivnom radnom odnosu

4 0 4 Prihodi od posebnog nameta na plaće i nameta solidar-nosti članova institucije, dužnosnika i ostalih službenika u aktiv-nom ra(dnom odnosu

4 0 4 Primici od nameta solidarnosti na plaće članova Suda, dužnosnika i ostalih djelatnih službenika

4 0 4 Primici od posebnog nameta i nameta solidarnosti na plaće članova institucija, dužnosnika i drugih službenika u ak-tivnoj službi

4 0 4 Primitci od posebnih davanja i nameta solidarnosti na plaće članova institucija, dužnosnika i ostalih službenika u ak-tivnoj službi

4 0 4 Primitci od posebnog nameta i nameta solidarnosti na plaće članova institucije, dužnosnika i ostalih službenika u ak-tivnoj službi


Pokušajte se samo staviti u ulogu prevoditelja koji će na temelju takve translacijske memorije prevoditi proračun Europske unije za 2020. godinu, a onda i u kožu čitatelja koji će u hrvatskom tekstu proračuna pokušavati nešto pronaći!

Održavanje translacijske memorijeDa bi bila od stvarne pomoći pri prevođenju, translacij-

sku je memoriju potrebno održavati. To znači terminološ-ko usklađivanje zapisa s ciljem izbjegavanja situacija u ko-jima translacijska memorija nudi različita rješenja od kojih prevoditelj mora odabrati samo jedno. Ovo je dobra prilika za prisjetiti se Hugove legendarne rečenice: „Izaberi jedan broj i sigurno ćeš pogriješiti!”

Bilo bi, dakle, preporučljivo provjeriti i ispraviti even-tualne pogrešne prijevode stručnih naziva u translacijskoj memoriji.

Primjer 1Zanimajuć i nas kako je u proračunu preve-

den izraz budget line, zadajemo sljedeću naredbu. View > Filter Settings

Text_EN LIKE ‘%budget line%’U statusnom retku vidimo da se navedeni izraz u engle-

skom javlja 25 puta.

Proučivši tih 25 prijevoda, možemo zaključiti da se bud-get line većinom prevodi kao proračunska linija. Nakon toga pregledavamo segmente u čijim se prijevodima ne pojav-ljuje riječ linija.

(Text_EN LIKE ‘%budget line%’) AND NOT

(Text_HR LIKE ‘%linij%’)Dobivamo dva prijevoda: u prvome je another budget

line preveden kao drugo poglavlje, a u drugome je budget line preveden kao proračunska stavka.

Namjeravamo li translacijsku memoriju upotrebljavati u novim projektima, bilo bi poželjno ispraviti sva nepodu-daranja, pri čemu treba imati na umu da u tom slučaju sta-nje u translacijskoj memoriji više neće odgovarati stanju u objavljenim dokumentima.

Primjer 2U terminološkoj je bazi IATE naziv European Training

Foundation preveden kao Europska zaklada za osposoblja-vanje. Želeći saznati kako je taj naziv preveden u proraču-nu Europske unije za 2019. godinu, postavljamo filtar na

Text_EN LIKE ‘%European Training Foundation%’

te dobivamo šest segmenata. U njima je spomenuti na-ziv preveden na tri različita načina: Europska zaklada za izo-brazbu, Europska zaklada za osposobljavanje i Europska za-klada za stručnu izobrazbu.

Pri prevođenju službenih dokumenata takva situacija predstavlja ozbiljan problem jer znatno otežava pretraživa-nje relevantnih dokumenata.

Primjer 3Translacijska memorija sadržava 99 rečenica u kojima

se nalazi niz entered against Article 6 3 0 of the statement of revenue.

U Olifantu te rečenice filtriramo s pomoću filtra.

U terminološkoj bazi IATE (https://iate.europa.eu) pri-jevoda izraza statement of revenue nema,

dok je general statement of revenue preveden kao opći izvještaj o prihodima.

Na temelju toga možemo pretpostaviti da bi prijevod sintagme statement of revenue vjerojatno bio izvještaj o prihodima.

U Olifantu ćemo vidjeti da je statement of revenue u spo-menutih 99 rečenica 50 puta preveden kao izvještaj o pri-hodima, a 49 puta kao račun prihoda. U terminološkoj bazi IATE naziva račun prihoda nema. Želimo li ujednačiti prije-vode, u translacijskoj bismo memoriji račun prihoda treba-li zamijeniti izvještajem o prihodima. Naime, često korište-ni argument da odabir termina ovisi o kontekstu u slučaju prijevoda niza entered against Article 6 3 0 of the statement of revenue nije primjenjiv.


ZaključakPoslužimo se riječima britanskog statističara i genetičara

Ronalda Fishera koje je izrekao 1938. godine tijekom pred-sjedničkog obraćanja Prvom indijskom statističkom kongre-su: „To consult the statistician after an experiment is finished is often merely to ask him to conduct a post mortem exami-nation. He can perhaps say what the experiment died of.”

Malo prerađeni prijevod glasio bi ovako: „Konzultiranje statističara (stručnjaka) nakon završetka eksperimenta (pri-jevoda) često je samo zahtjev za provedbom obdukcije. On nam eventualno može kazati zbog čega je pokus propao (pri-jevod nije na razini na kojoj bi trebao biti).”

Iako je održavanje translacijske memorije naporno te iziskuje puno vremena, riječ je o izuzetno korisnom po-slu. Naime, samo pravilna translacijska memorija, narav-no uz odgovarajući pojmovnik, može biti temeljem kvali-tetnog prijevoda. Kvaliteta proizvoda, pa tako i prijevoda, može se mjeriti samo ako su unaprijed postavljeni zahtjevi, pri čemu u procesu prevođenja stručnih tekstova zahtjev za korištenjem ispravne terminologije zauzima jedno od vodećih mjesta.

I na kraju...Ako biste se, potaknuti ovim člankom, željeli koristiti ne-

kom od opisanih datoteka, a niste je uspjeli sami pripremiti, slobodno mi se javite putem e-pošte na [email protected]. Rado ću vam poslati sve materijale koje sam pripremio tijekom pisanja ovog članka te po potrebi pojasniti neki od opisanih procesa.


pREVOđENJE pRAVNIh TEKSTOVA

dr. sc. Janka Doranić

MJESTO I ULOGA LATINSKOG JEZIKA

Premda danas više nije dominan-tan jezik pravne znanosti ni prakse, la-tinski je ostavio snažan trag u moder-nom jeziku prava. Smatra se da je la-tinski svojevrstan duhovni zajednički nazivnik pravnika, što se može obja-sniti povijesno-tradicijskim okolnosti-ma. Latinski je bio i još uvijek jest je-zik crkve, a klerici su nakon propasti Rimskoga Carstva bili gotovo jedini obrazovani ljudi. Zahvaljujući crkvi la-tinski je unatoč propasti države u kojoj je bio službeni jezik1 sačuvao svoje mje-sto u srednjovjekovnoj Europi kao do-minantan jezik pisane kulture i njego-va dominacija traje tijekom čitava sred-njeg vijeka i renesanse, a važnost mu opada tek jačanjem nacionalnih drža-va.2 Latinski je sve do dvadesetog sto-ljeća bio jezik znanosti, posebice prav-ne znanosti. Na njemu su napisana dje-la Cicerona, Sv. Tome Akvinskog, Huga Grotiusa i mnoga druga.

Upotreba latinskoga jezika u pra-vu potječe iz rimskoga prava, pravnog sustava Rimskoga carstva koji je kasni-je utjecao na sve moderne pravne su-stave, osobito na one kontinentalno-ga prava. Nakon propasti Zapadnoga Rimskog Carstva 476. kulturno naslje-đe staroga Rima sačuvao je Bizant, pa 530-tih car Justinijan daje kodificirati rimsko pravo u zakonik imena Corpus juris civilis. Istodobno car donosi i de-kret kojim zabranjuje bilo kakvo drugo prevođenje osim doslovnoga na grčki jezik (Galdia 2003: 1), iz čega se može

1 U Rimskom je Carstvu zapravo tek manji-na populacije govorila latinski kao materinji jezik, ali je bio lingua franca, osim u istoč-nim provincijama gdje se govorio grčki, koji je u cijelom Rimskom Carstvu bio jezik veli-koga povijesno-kulturnog prestiža.2 Još godine 1600. u knjižnici oksfordskog sveučilišta samo je trideset naslova bilo na engleskom jeziku, a ostali, od njih ukupno 6000, bili su latinski, koji je bio jezik za sva-ku ozbiljniju ili službenu prigodu (Delisle, Woodsworth 1995: 33).

zaključiti da se već tada uviđalo koliko je teško prevoditi pravo. Navedeni je kodeks izravno utjecao na razvoj prav-nih sustava u Europi te se smatra najutjecajnijom prav-nom knjigom koja je ikad napisana. Institutima obvezno-ga i stvarnog prava (tj. ugovornih odnosa i individualnog vlasništva) rimsko pravo uređuje prava i obveze privatnih osoba3 u međusobnim odnosima prometa dobara, a time i temeljna načela tržišne privrede. Kako je u ranom sred-njem vijeku zamrla tržišna privreda, a život u gradovima počinje ponovno oživljavati tijekom 11. i 12. stoljeća, po-javljuje se i potreba za njihovim pravnim uređenjem. Tako se iz potrebe uređenja tržišno-gospodarskih odnosa po-novno poseže za rimskim pravom, koje se počinje prouča-vati i poučavati na sveučilištima u sjevernoj Italiji (Bologna) te južnoj Francuskoj, a poslije i drugdje u kontinentalnom dijelu Europe, postavši temeljem svih kontinentalnih pra-va u Europi, osim u Engleskoj4 (Cvitanić 2002: 99, 93, 398, 10, 686, 690 i Margetić 1983: 72–105).

Rimski su pravnici pravu pristupali na racionalan način, pa su koristeći se svojstvima latinskog jezika, među ostalim njegovom visokom infleksijom, mogli izražavati odredbe koncizno i precizno. Do danas poznat kao prvi jednojezič-ni pravni rječnik jest onaj Gaja Elija Gala: O značenju riječi koje se odnose na pravo5, a prvi se dvojezični sastavljaju u bizantsko doba (latinsko-grčki) (Mattila 2006: 7). Klasični latinski imao je vrlo malo sinonima – svojstvo mu je bilo velika preciznost termina – tj. po jedan leksem za jedan pojam, ali srednjovjekovni crkveni latinski pod utjecajem drugih jezika postupno gubi tu preciznost, pa razvija for-mule za tipične situacije. Latinski, kao standardizirani je-zik papinske kancelarije, znatno je utjecao na administra-tivni stil izražen latinskim jezikom, a za kanonsko je pravo i danas jedini službeni jezik.

Krajem 18. stoljeća nacionalni jezici većih naroda potiskuju latinski iz znanstvenih krugova (npr. francuski), ali zajednice s manjim brojem govornika i dalje ga upotre-bljavaju jer njihovi nacionalni jezici nemaju snagu velikih govornih zajednica. Ipak, zbog konzervativnosti pravnih krugova latinski se u pravu sporo napušta, pa se diljem zapadnoga svijeta pravno-teoretska djela na njemu pišu sve do 19. stoljeća. U međunarodnim razmjerima latinski

3 izvorno rimskih slobodnih građana, stoga i naziv ius civile – građansko pravo za tu granu prava4 U engleskom pravnom sustavu recepcija rimskog prava čak je bila izričito zabranjena drugim westminsterskim zakonom iz 1285., kojemu je prethodio zaključak sabora plemstva iz 1235. izražen načelom nolumus leges Angliae mutare (Krapac 1995: 6).5 Gaius Aellius Gallus: De verborum quae ad ius petinent significatione


je sačuvao status jedinog jezika međunarodnih ugovora i pregovora do 17. stoljeća, kad ga nasljeđuje francuski. U Europi je latinski u praktičnoj upotrebi u pravu (npr. sudski zapisnici, evidencije državne uprave, javnobilježničke ispra-ve itd.) sve do početka modernog doba, ali vrlo različito od zemlje do zemlje. Tako sudovi pretežno vode rasprave na nacionalnom jeziku, ali se dokumentacija piše latinskim. U skandinavskim zemljama, koje imaju tradiciju zakonodav-stva do u pretkršćansko doba, također se služe latinskim, u Danskoj su npr. kraljevski dekreti proglašavani na latin-skom. U Njemačkoj se latinski održao dulje, jer je služio kao vezni element rascjepkanoga njemačkog prostora. U Italiji je u Napuljskoj Kraljevini latinski u upotrebi na sudu do sre-dine 18. st., a u Piemontu do 1789. Francuski građanski za-konik, Code Napoleon, u Italiji je preveden na latinski. U Engleskoj uloga latinskoga ostaje jednako snažna kao i drug-dje u Europi, zbog njegove povezanosti s crkvom i pismeno-šću. U modernom engleskom tragovi latinskoga najjasnije se primjećuju u nazivima pravila i doktrina anglo-američkog prava, koja se tradicionalno citiraju latinski (stare decisis, ra-tio decidendi, res iudicata, obiter dictum etc.). Neki su već odavno prihvaćeni kao dio engleskoga jezika, npr. affidavit, alibi, bona fide, proviso, quorum, habeas corpus, prima fa-cie, versus, te se više i ne doživljavaju kao latinski, dok se neki izrazi i nadalje smatraju latinskim i upotrebljavaju kao takvi.6 U Habsburškoj se Monarhiji Mađarska i Galicija služe latinskim u pravnoj praksi do 1844. odnosno 1848.; jezik im ujedno služi i kao instrument protiv germanizacije (Mattila 2006: 130, Šišić 1962: 400, Vince 2002: 281). U Hrvatskoj, koja je tada dio Ugarske, latinskim se pak borilo i protiv ger-manizacije i protiv mađarizacije. Hrvatski se pravni sustav također kroz svoju povijest oslanjao na latinski jezik, djelo-mično iz tradicijskih razloga veze latinskog i crkve, a djelo-mično i zbog već spomenute zaštite od utjecaja drugih jezi-ka (mađarskog, njemačkog, talijanskog). Neki latinski citati pravnih načela i instituta i dalje žive u jeziku prava (pacta sunt servanda, clausula intabulandi, lex specialis, corpus de-licti itd.), a hrvatski trgovački sudovi rado odobravaju latin-ske nazive kao tvrtke za novoosnovana trgovačka društva. U pravnom latinskom neke su od najčešćih riječi lex, ius, cor-pus i forum, što je i logično, jer su zakon, pravo, tijelo (u hr-vatskome i korpus kao posuđenica specijaliziranog znače-nja) i sud temeljni elementi prava. Često se pojavljuju i kra-tice latinskih izraza, npr. op. cit. – opus citatum; expressis verbis, ca. – circa, sui generis, ib. ili ibid. – ibidem, ad hoc, a priori, a posteriori, supra, itd., odnosno etc. – et cetera. U

6 ab initio, ad damnum, amicus curiae, certiorari, colloquim, coram nobis, corpus delicti, cum testamento annexi (c. t. a.), de bonis non (d. b. n.), de minimis non curat lex (de minimis), eiusdem generis, et. al., ex contractu, ex delicto, ex parte, ex post facto, ex rel. haec verba, in esse, in forma pauperis, in invitum, in pari delicto, in pari materia,in personam, in propria persona, in re, in rem, inclusio unius est exclusio alterius, innuendo, lex fori, lex loci actus, lex loci contractus, malum in se, malum prohibitum, mandamus, mens rea, mobilia sequentur personam, mutatis mutandis, nil, nolle prosequi (no. pros.), nolo contendere, nulla bona, nunc pro tunc, pari passu, per capita, per quod, per stirpes, pro forma, pro rata, pro tanto, quantum meruit, quantum valebant, quasi, qui facit per alium facit per se, quid pro quo, re, res restae, res ipsa loquitur (r. i. l.), res iudicata, respondea superior, retraxit, sui generis, sui iuris, venire, vis maior, etc.

europskom se pravu danas pojavljuje nov oblik trgovačkog društva koji nosi ime Societas Europea, latinski termin koji ostaje uvijek jednak, bez obzira na broj službenih jezika koji stalno raste7, jer latinski je u pravu bio i ostao cijenjeno kul-turno nasljeđe.

Zbog tradicionalne povezanosti latinskoga jezika i prava katkad je u prevođenju pravnih tekstova moguća upotreba latinskih ekvivalenata. No odluči li se prevoditelj za takvu opciju, treba provesti detaljnu analizu upotrebe takvog ter-mina u ciljnom pravnom sustavu i provjeriti podudara li se ona s upotrebom u izvornome,8 jer značenja mogu uvelike odstupati. Naziv exitus, naprimjer, od latinskoga glagola exi-re (izaći, otići), u kontinentalnom pravu znači smrt, dok u anglo-američkom pravu, za razliku od toga, znači djecu, po-tomke, prihode od zemlje ili najma, izvoznu pristojbu, zavr-šetak rasprave. U razmatranju upotrebe naziva res iudica-ta za ekvivalent u engleskome za hrvatski pojam pravomoć-nosti valja uzeti u obzir svojstva pojma pravomoćnosti koja obuhvaćaju: konačnost odluke, njezinu provedivost i istek žalbenog roka, te u engleskome svojstva pojma res iudica-ta 9 (predmet u kojemu je donesena konačna odluka i više nije moguća žalba), na osnovi čega se može zaključiti da je latinski pojam res iudicata, koji postoji u engleskom jezi-ku i anglo-američkom pravu, jedan od kvalitetnih mogućih prijevodnih ekvivalenata za hrvatski pojam pravomoćnosti.

Također je zbog svojstva poroznosti10 (pravnih) termi-na potreban oprez, pa valja ustanoviti odgovaraju li prav-na načela izražena latinskim citatima današnjim sadržaji-ma pravnih pojmova. Tako je emancipatio izvorno u latin-skome jeziku u rimskom pravu označivao strogo formalan pravni akt oslobađanja maloljetnika od roditeljskog skrb-ništva (Mattila 2006: 113), a danas ima mnogo šire seman-tičko polje i gotovo je izašao iz domene jezika prava. Zatim naziv ius civile (građansko pravo) izvorno je u rimskom pra-vu označivao dio prava specifičan za državu (civitas) prema onome koje se odnosi na sve narode (ius gentium). Za vri-jeme Bizantskoga Carstva i u srednjem vijeku u Europi ius civile označivao je rimsko pravo općenito te u širem smislu suprotnost božanskome (ius divinum) i prirodnom pravu (ius naturae). Tijekom srednjega vijeka značenje ius civile razvilo se u današnje jer se pravna znanost usredotočila na istraživanje pravnih odnosa između privatnih osoba. No na engleskome se danas pod civil law najčešće podrazumije-va kontinentalno pravo.

Zaključno možemo ponoviti i naglasiti da je s obzirom na ugledan položaj latinskog jezika u pravu katkad mogu-će upotrebljavati latinske termine za prikladne prijevodne ekvivalente, ali odabir podliježe ograničenjima konteksta i upotrebe u ciljnom jeziku te je prije takve odluke potrebno pažljivo provjeriti sadržaj.

7 Ustroj europskoga trgovačkog društva opisan je Uredbom Vijeća 2157/2001.8 Npr. clausula intabulandi za tabularnu izjavu right in rem za stvarno pravo – u užem smislu, res iudicata za pravomoćnost9 Latin term for a matter [already] judged, and refers to a case in which there has been a final judgment and is no longer subject to appeal (Wikipedia).10 promjenjivosti značenja tijekom vremena


IN MEMORIAM

U 83. godini života napustio nas je kolega Tomislav Martinović, dugogodišnji član Hrvatskog društva znanstve-nih i tehničkih prevoditelja i nastavnik na Fakultetu politič-kih znanosti. Profesor Martinović rođen je 1937. u Nemiloj (BiH), diplomirao je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je od 1974. radio kao viši predavač nje-mačkog jezika. Postao je članom našega društva 1974. te Hrvatskog društva nastavnika njemačkog jezika. Radeći na svojoj znanstvenoj karijeri, kao lektor za hrvatski jezik bo-ravio je na Sveučilištu u Giessenu (SR Njemačka) od 1967. do 1974. i preveo niz knjiga iz politologije.

Prvi je put biran u upravna tijela Društva 1984. godi-ne. Za predsjednika Društva izabran je u dva mandata, a tu je dužnost obnašao do 1990. Nakon isteka mandata još je uvijek sudjelovao u svim aktivnostima Društva te je 1999. ponovno biran u Upravni odbor u kojemu ostaje sljedeća dva mandata – do 2007. Profesor Martinović dao je svoj doprinos u stvaranju novog statuta Društva te u njegovim izmjenama, sudjelovao je u postupku primitka našega druš-tva u FIT, bio je naš predstavnik na Svjetskom kongresu FIT-a te svesrdno radio na popularizaciji našega časopisa Prevoditelj. Na jubilarnoj godišnjoj skupština Društva 2017. (60. obljetnica) uručeno mu je priznanje za dugogodišnje neprekidno članstvo, vrsnu prevoditeljsku djelatnost i rad u upravnim tijelima Društva. Svi koji smo ga poznavali, pam-timo ga kao vrsnog stručnjaka, kolegu vedre naravi i osobu koja je uvijek znala ponuditi dobar savjet kada se to tražilo.

Nakon kratke i teške bolesti, u 65. godini života, na-pustila nas je kolegica Zdenka Grgić, prevoditeljica za en-gleski jezik. Članicom Društva postala je 2008., a od 2012. do 2016. godine bila je aktivna članica Upravnog odbora Društva. Uspješnu karijeru započela je 1975. u Uredu dr-žavne uprave, a nakon petnaestak godina službe prihvati-la je izazov rada na mjestu voditeljice za poslove uvoza i izvoza u jednom trgovačkom društvu. Prevoditeljskim po-slovima počela se baviti 1998., tijekom rada u Američkoj humanitarnoj organizaciji, na dužnosti izvršne tajnice za logistiku. Ubrzo je prepoznata kao marljiva i savjesna rad-nica te ju je Bechtel odabrao za svoj tim. Bila je među pr-vim zaposlenicima na milijardu dolara vrijednom projektu izgradnje autoceste Bosiljevo – Sv. Rok. Radila je na razli-čitim radnim mjestima, u skladu s rastom i razvojem pro-jekta. U Bechtelu se dokazala kao izvršna tajnica za logi-stiku, a zatim kao voditeljica Referade za radne odnose i strance te kao vrlo uspješna prevoditeljica za engleski je-zik. Uz svakodnevno usmeno prevođenje na sastancima i na gradilištima te pismeno prevođenje stručnih studija i elaborata iz graditeljstva, financija i prava, uspješno je ob-našala sve dužnosti koje su joj povjerene. Nedugo nakon završetka tog velikog projekta prihvatila je izazov novoga radnog mjesta, pomoćnice direktora za ljudske potencija-le i logistiku u trgovačkom društvu s trideset zaposlenika.

Nakon odlaska u mirovinu posvetila se prevoditeljskoj djelatnosti te je svoje mjesto ubrzo prepoznala upravo u Društvu znanstvenih i tehničkih prevoditelja. Zdenka je pre-vodila knjige, stručnu dokumentaciju, najviše u području graditeljstva, pravnu i poslovnu dokumentaciju, financijsku dokumentaciju, natječajnu dokumentaciju u računalstvu. Posebnu pažnju zaslužuju njezini prijevodi knjiga iz poli-tičkih znanosti: Heretici i renegati (autor lsaac Deutscher, izdavač A. Cesarec, Zagreb, 1990., 277 str., koja se bavi postrevolucionarnim razdobljem u Rusiji, osobito za vrije-me Staljina) i Kriza jugoslavenskog društva (autor Bogdan Denitch, izdavač A. Cesarec, Zagreb, 1991., 250 str., koja prikazuje stanje jugoslavenskog društva i predviđanje ra-zvoja događaja) te prijevodi zakonskih propisa: Zakon o radu, Pravilnik o radu, Zakon o zaštiti na radu, Kolektivni ugovor za područje graditeljstva, Zakon o strancima i dije-lovi Obveznog zakona.

Kao vrsna poznavateljica vjerske terminologije, djelo-vala je vrlo aktivno kao prevoditeljica i lektorica kršćanske literature. Njezini su prijevodi i danas traženi i izvan grani-ca Republike Hrvatske.

Zdenka je predano radila na izvrsnosti prijevoda. Među kolegama, prijateljima i poznanicima bila je omiljena i ci-jenjena. Nenametljiva, samozatajna, dobronamjerna i pa-žljiva – to su bile najčešće izgovorene riječi prilikom opro-štaja od naše kolegice Zdenke Grgić.

prof. Tomislav Martinović Zdenka Grgić


Claudia Benetello, Professional Copywriters’ Network / Associazione Italiana Traduttori e Interpret| (AITI) / Ordine dei Giornalisti

UvodS terminom transkreacija u znan-

stvenoj se literaturi susrećemo već šezdesetak godina, a najčešće se po-vezuje s književnim tekstovima. Prvi ga je upotrijebio indijski pjesnik i teo-retičar Purushottama Lal 1957. govo-reći o svom prijevodu klasičnih indij-skih dramskih tekstova sa sanskrta na engleski jezik, dok je kasnije pojasnio kako je smisao u tome da se pokuša očuvati tradicija utjelovljena u sanskrt-skom jeziku, a ne sam jezik (Lal 1996: 43). Cilj transkreacije, kako to shvaća Lal, jest prepoznati duh teksta i ponov-no ga izraziti na drugom jeziku stvara-njem novog izričaja koji će ostaviti že-ljeni dojam na čitatelja u pokušaju da se, na neki način, dobije odraz izvor-ne kulture (Sales Salvador 2005: 196). Teoretičari su tek nedavno počeli pro-učavati komercijalne prijevode kao primjere transkreacije (Gaballo 2012; Katan 2016 i drugi). No u marketingu i industriji oglašavanja taj se pojam od-nosi isključivo na marketinške tekstove i tekstove reklamnih oglasa te se, kao netko tko se profesionalno bavi tran-skreacijom, i sama njime služim na isti način. Uz to se moji klijenti često kori-ste pojmovima adaptacija i transkrea-cija kao sinonimima, što stvara dodat-nu zbrku. Neki se naručitelji koriste pr-vim izrazom kao brojivom imenicom, često u množini (Jako su mi se dopale vaše adaptacije!), a potonji kao nebro-jivu imenicu koja označuje djelatnost, a ne završni proizvod rada (Imate li vre-mena za transkreaciju?). S obzirom na to da se termin adaptacija ponajpri-je upotreljava u području audiovizual-nog prevođenja, gdje označuje prila-godbu prevedenog teksta za potrebe

sinkronizacije, sklonija sam nazivu transkreacija kad se go-vori o tekstovima s persuazivnom funkcijom. Također tre-ba istaknuti kako naručitelji obično izraz tekstopisanje ili copywriting rabe u dvojakom značenju, kao pisanje izvor-nog teksta (stvaranje novog marketinškog i reklamnog tek-sta „od nule“) i kao transkreaciju (međujezičnu adaptaciju marketinškog i reklamnog teksta).

Kod tekstova reklamnih oglasa i marketinških teksto-va ključne su dvije Jakobsonove jezične funkcije (Jakobson 1960), a to su konativna i poetska funkcija. Iz toga slijedi da je cilj transkreacije marketinškog teksta ili teksta reklamnog oglasa proizvesti ciljani tekst koji je za čitatelja uvjerljiv te ujedno i dojmljivo oblikovan. Čini se da se u definicijama transkreacije naglasak stavlja na relevantnost s gledišta kulture i prikladnost za namjenu (Gaballo 2012; Ray i Kelly 2010; Humphrey et al. 2011), a ne na element kreativnosti u pisanju, što bi značilo da je transkreacija ustvari hibridna praksa ili usluga, negdje na pola puta između prevođenja i pisanja tekstova reklamnih oglasa i drugih marketinških sadržaja. No kako kreativnost nije jedino razlikovno obi-lježje transkreacije, pogrešno je prevođenje i transkreaci-ju razlikovati isključivo na toj osnovi. Prevođenje nikad nije niti je ikad bilo tek prebacivanje teksta s jednoga na drugi jezik riječ po riječ: kao što se tvrdi u ovom članku, prevo-đenje je itekako kreativan proces (Gaballo 2012). Iz toga proizlazi da izraz kreativno prevođenje ne može biti sino-nim za transkreaciju jer navodi na zaključak da prevođenje samo po sebi nije kreativno. Iako je nedvojbeno da različi-te tekstne vrste zahtijevaju različite stupnjeve prevoditelj-ske kreativnosti (tehnički priručnik u tom se pogledu jako razlikuje od teksta koji će biti otisnut na reklamnom pla-katu), u ovom ću radu pokušati dokazati da transkreaciju treba promatrati kao zasebnu djelatnost. Kako bih dokaza-la da prevođenje i transkreacija nisu jedno te isto, primije-nit ću kriterije iz modela za evaluaciju kvalitete prijevoda na poznate primjere transkreacije da bih ustanovila ima li smisla upotrebljavati istu kategorizaciju pogrešaka kada se procjenjuje kvaliteta rezultata prevođenja i transkreacije. Kao što ćemo vidjeti, jezična rješenja koja se obično ocje-njuju kao pogreške u prevođenju mogu biti itekako poželj-na kad je riječ o transkreaciji.

TRANSKREAcIJA KAO UMIJEćE KOJE SE OpIRE KONVENcIJAMA

KAD PRIJEVOD NIJE DOVOLJAN

Claudia Benetello


Prevođenje i transkreacija: usporedba Model za evaluaciju kvalitete prijevoda koji se razmatra

u ovom radu jest model kojim se služi jedan od pet najvećih pružatelja jezičnih usluga prema izvještaju tvrtke Common Sense Advisory o globalnom stanju u jezičnoj industriji iz 2016., The Language Services Market: 2016 (DePalma et al. 2016). Sličnim se modelima služe profesionalni jezični redak-tori, ali i udruge prevoditelja kao što je Talijansko društva prevoditelja pisanih tekstova i usmenih prevoditelja (AITI).

Model predviđa osam kategorija pogrešaka: pogrešan izraz, sintaktička pogreška, izostavljanje, nadodavanje, mor-fološka pogreška i pogreška u sročnosti, pogrešno napisana riječ, interpunkcijska pogreška i, na kraju, druge pogreške, što je široka kategorija koja bi trebala uključivati sve pogreš-ke koje ne pripadaju prethodno spomenutim kategorijama.

Slika 1. Kategorije pogrešaka iz modela za evaluaciju kvalitete prijevoda na engleskom jeziku

Za potrebe ovoga rada razmotrit ću i predstaviti primje-re različitih vrsta pogrešaka (…) u adaptacijama tekstova marketinških materijala i reklamnih oglasa na stranim je-zicima kako bih pokazala da se takvi primjeri mogu ozna-čiti kao pogreške isključivo u domeni prevođenja, ali ne i u okviru transkreacije. Naime, kad je riječ o transkreaciji, kr-šenje pravila zapravo je dodana vrijednost, a ne nešto što bi trebalo izbjegavati pod svaku cijenu. (…)

Svi korišteni logotipovi te marketinški i reklamni teksto-vi javno su dostupni na internetu, a u ovom se radu koriste isključivo u edukativne svrhe. Sva imena proizvoda i podu-zeća zaštićeni su (™) ili registrirani (®) znakovi subjekata u čijem su vlasništvu. To što se koriste u ovom radu ne znači da se preporučuju.

Pogrešan izraz? Kao prvo, pojašnjenje za čitatelje: smatram da je upitnik

u naslovima odlomaka u kojima se govori o različitim katego-rijama pogrešaka nužan. Želim da odmah na početku bude jasno kako te „pogreške“ ustvari nisu nikakve pogreške.

Sljedeća slika prikazuje poznati slogan jednoga od naj-većih proizvođača automobila u izvornom obliku na nje-mačkom jeziku (hrvatska verzija glasi: Napredak kroz teh-niku, op. prev.).

Slika 2. Izvorni Audijev slogan na njemačkom jeziku

Vorsprung se odnosi na kompetitivnu prednost koju Audi ima u odnosu na konkurenciju zahvaljujući svojoj Technik (in-ženjering/tehnologija). Vorsprung ovdje znači korak ispred, što je izraz koji se često upotrebljava u sportu gdje označu-je prednost / početnu prednost (na startu).

Talijanska verzija glasi:

Slika 3. Audijev slogan na talijanskom jeziku

All’avanguardia della tecnica, što doslovno znači na prvoj liniji tehnike, na talijanskom zvuči prirodno i prenosi osnovnu ideju njemačkog izvornika. Riječ avanguardia upotrebljava se u figurativnom smislu jer je to prije svega izraz koji pripa-da vojnom nazivlju (vanguard na engleskom, Vorhut na nje-mačkom). Da se radi o području koje zahtijeva terminološku preciznost, prijevod izraza Vorsprung izrazom avanguardia bio bi označen kao pogreška. No to ovdje nije slučaj zbog toga što je riječ o reklamnoj poruci – takav tekst zahtijeva transkreaciju, a ne prevođenje.

Sintaktička pogreška? Francuska kozmetička kompanija L’Oréal odlučila je

1973. ući na američko tržište boja za kosu, pa je angažira-la marketinšku agenciju McCann da osmisli slogan tvrtke na engleskom.

Slika 4. Izvorni L’Oréalov slogan na engleskom jeziku

Prva verzija slogana na engleskom jeziku, Because I’m worth it (hrv. Jer ja to zaslužujem, op. prev.), nedavno je pro-mijenjena u Because you’re worth it (hrv. Jer vi to zaslužuje-te, op. prev.) zato što se kompaniji činilo da poruka u izvor-nom obliku djeluje previše egocentrično. Talijanska verzija je 100 % vjeran prijenos engleskog izvornika; u doslovnom prijevodu na engleski glasi: Because you’re worth it.

Slika 5. L’Oréalov slogan na talijanskom jeziku

Na gornjoj slici nalazi se slogan u drugom licu množine (voi), premda se upotrebljavala i verzija u drugom licu jedni-ne (Perché tu vali). Odabirom drugog lica množine voi umje-sto drugog lica jednine tu poruka dobiva nijansu drukčiji ton, kao da je upućena svim ženama, a ne konkretnoj ženi koja čita reklamnu poruku. No u talijanskoj je verziji posebno za-nimljiva sintaksa. Naime, ona je istovjetna engleskoj verziji,


ali prevoditelji se obično ne bi odlučili za takvo sintaktičko rješenje: zavisnosložena uzročna rečenica bez glavne reče-nice smatra se kršenjem gramatičkih pravila, što bi jezični redaktor označio kao pogrešku. No kako je riječ o reklamnoj poruci (i transkreaciji), tj. tekstu s persuazivnom funkcijom koji treba izazvati emocionalnu reakciju kod ciljane publike, takvo je rješenje savršeno prihvatljivo. (…)

Pogrešno napisana riječ? U ovom odlomku pozabavit ćemo se duhovitim primje-

rom negativnih konotacija naziva robne marke. Sljedeća sli-ka prikazuje pakiranje proizvoda Vicks VapoRub, topikalne kreme s mentolom koju proizvodi američka multinacionalna kompanija P&G, za tržište engleskoga govornog područja.

Slika 6. Originalno pakiranje kreme Vicks VapoRub s tekstom na engleskom jeziku

Tek nakon što su vidjeli da se proizvod baš i ne prodaje na tržištima njemačkoga govornog područja – ako je vjero-vati glasinama – u P&G-u su se odlučili promijeniti naziv rob-ne marke u tim zemljama. Jedan je suglasnik promijenjen, izbrisano je završno „s“ i prodaja je naglo porasla.

Slika 7. Pakiranje kreme Vicks VapoRub za tržišta njemačkoga govornog područja

Originalni naziv Vicks na njemačkom se izgovara ficks, a ficken na njemačkom ima isto značenje kao ne baš pristoj-na hrvatska riječ koja počinje slovom „j“. Ne bi bilo dovoljno promijeniti Vicks u Wicks jer bi naziv proizvoda tada pod-sjećao na wichsen (doslovno: polirati/navoštiti), što također budi neželjene asocijacije (ni manje ni više nego na samo-zadovoljavanje!). Dakle, Vicks je na kraju postao Wick radi prihvatljivosti u ciljanoj kulturi, a ne zbog nepažnje prevo-ditelja. Teško je zamisliti vrstu prijevoda u kojemu se pro-mjena naziva proizvoda iz Vicks u Wick ne bi smatrala po-greškom prevoditelja.

Druge pogreške? U ovu sam široku kategoriju uvrstila tri različita primje-

ra koja imaju nešto zajedničko: izvorni tekst i ciljani tekstovi ne govore istu stvar, premda su ovi potonji prikladni za svr-hu kojoj su namijenjeni u skladu s teorijom skoposa (Reiß i Vermeer 1984). Neki moji kolege smatraju da je transkre-acija tek pomodna riječ za dobar prijevod – prijevod na-pravljen u skladu sa svrhom teksta, koji uopće ne mora biti vjeran, ali mora ispuniti tu svrhu. Iako se prevođenje može

jednostavno opisati kao nastojanje da se kaže otprilike isto (Eco 2003) i premda se teorija skoposa teško može opovr-gnuti, sljedeći primjeri ipak su klasični primjeri transkreaci-je, a ne dobrog prijevoda. Međujezična adaptacija marke-tinških i reklamnih tekstova hibridna je praksa koja objedi-njuje tekstopisanje ili copywriting i prevođenje; radni tijek i procesi transkreacije razlikuju se od radnog tijeka i procesa koji se primjenjuju prilikom prevođenja, što ćemo poslije podrobnije razmotriti.

Ispod se nalazi izvorna verzija slogana tvrtke Haribo, nje-mačkog proizvođača konditorskih proizvoda (na hrvatskom tržištu: Haribo veseli sve, velike i malene, op. prev.) .

Slika 8. Izvorni tekst slogana tvtke Haribo na njemačkom jeziku

Doslovni prijevod slogana glasi Haribo veseli djecu i odra-sle također, ali rima i ritam kojima se odlikuje izvorni tekst slogana na njemačkom stvaraju dojam radosti i zaigranosti, što je u skladu s duhom marke. Osim toga slogan je zami-šljen kao uglazbljena pjevana reklama ili jingle, što je doda-tan izazov prilikom adaptacije na druge jezike.

Slika 9. Tekst slogana tvtke Haribo na talijanskom, engleskom i francuskom jeziku

Sve te verzije na stranim jezicima prenose izvornu ideju slogana bez obzira na to što govore različite stvari. Talijansku verziju, naprimjer, možemo doslovno prevesti kao Haribo je poslastica u kojoj uživaju svi uzrasti, dok doslovni prijevod francuske verzije glasi: Haribo, život je lijep za odrasle i za djecu (engleska verzija: Klinci i odrasli tako ga vole, taj veseli Haribov svijet, op. prev.). Sve tri verzije izražavaju ideju izvor-ne njemačke poruke, izazivaju reakciju kod ciljane publike, a ujedno su pogodne za uglazbljivanje. No, po mom mišljenju, reći da su to prijevodi fraze Haribo macht Kinder froh und erwachsene ebenso previše je pojednostavljeno i netočno.

Sljedeći primjer, reklamni slogan za jednokratne krpe za brisanje prašine Swiffer iz 1999., još jasnije pokazuje kom-pleksnost transkreacije:

When Swiffer’s the one, consider it done (doslovni pri-jevod na hrvatski: Kad je Swiffer taj, smatrajte to obavlje-nim, op. prev.)

Kao i u prethodnom primjeru, riječ je o krilatici koja je efektna i pamtljiva upravo zahvaljujući rimi i ritmičnosti. To je trebalo postići i u talijanskoj transkreaciji, koja glasi:

La polvere non dura, perché Swiffer la catturaTo doslovno znači: Prašina ne traje jer je Swiffer hva-

ta. Izvorna i ciljana poruka govore sasvim različite stvari, ali transkreirana talijanska verzija još je efektnija od izvorne po-ruke na engleskom jeziku. Uz to što je očuvana rima, spomi-nje se i način djelovanja (krpe Swiffer hvataju prašinu) kao i prednosti upotrebe proizvoda (oni koji koriste Swiffer mogu prašini reći zbogom), što nije slučaj s engleskim izvornikom (Humphrey et al. 2011: 37). Bez opisa kreativnog zadatka s informacijama o namjeni poruke, njezinu tonu i ciljanoj


publici, koji je u marketingu poznat kao creative brief, jed-nostavno ne bi bilo moguće odraditi tako sjajan posao. Pisci reklamnih poruka rade upravo na temelju takvih uputa, a to je samo jedan u nizu sastavnih elemenata koji su uklju-čeni i u proces tekstopisanja i u proces transkreacije. (…)

Transkreacija: definicija iz prakse • Kao autorica koja piše reklamne i marketinške teksto-

ve na talijanskom (originacija) i adaptira takve teksto-ve s engleskog i njemačkog na talijanski (transkreacija), predložila sam sljedeću definiciju transkreacije: Pisanje reklamnog ili marketinškog teksta za ciljano tržište po-lazeći od teksta napisanog na izvornom jeziku kao da je ciljani tekst izvorno nastao na ciljanom jeziku u okviru ciljane kulture. (Benetello 2016: 259) Transkreacija za-htijeva četiri različita skupa vještina:

• jezične vještine: tekst je napisan na stranom jeziku i mora se dešifrirati. S tog gledišta, prevođenje čini če-tvrtinu posla profesionalnog transkreatora.

• vještine tekstopisanja: ciljani tekst mora biti jednako efektan kao izvornik i mora biti u sladu sa zadanom stra-tegijom oglašavanja. To znači da pisanje reklama čini če-tvrtinu posla profesionalnog transkreatora. Ustvari, tran-skreacijom globalnih reklamnih kampanja nekad su se bavili pisci reklama iz marketinških agencija u ciljanim zemljama. Danas, kad prevladava model pametne cen-tralizacije koji je opisao Simon Anholt (2000), time se obično bave centralizirane agencije uz angažman slo-bodnjaka iz redova pisaca reklama i prevoditelja na ci-ljanim tržištima, koji ustvari obavljaju posao transkrea-cije sadržaja. Zahvaljujući centralizaciji globalne marke imaju veću kontrolu nad rezultatima transkreacije i paze na to da se njihova poruka razvodni prilikom adaptacije za tržišta različitih zemalja.

• poznavanje ciljane kulture: ciljani tekst mora biti pri-kladan za ciljanu kulturu. U tom pogledu, profesionalni transkreator u neku je ruku i kulturalni antropolog – net-ko tko zna što je u ciljanoj kulturi prihvatljivo, a što nije.

• razumijevanje lokalnog tržišta: ciljani tekst mora biti pri-kladan za ciljano tržište. Profesionalni transkreator mora biti upoznat s grafičkim i tekstnim elementima kojima se služe konkurentske marke kako bi izbjegao ponavljanje sadržaja i stvorio što prepoznatljiviji tekst, po mogućno-sti unikatan. Iz tog razloga možemo reći da je profesio-nalni transkreator jednom četvrtinom istraživač tržišta.

Ako posao profesionalnog transkreatora uključuje sve navedeno, tada oni nisu pružatelji jezičnih usluga, nego kon-zultanti u punom smislu te riječi. Prije nego što uopće počnu raditi na samoj transkreaciji, naručitelji mogu od njih traži-ti da prouče naziv marke kako bi se vidjelo postoje li neke negativne konotacije ili pak da provedu istraživanje tržišta kako bi utvrdili služe li se konkurentske marke sličnim rješe-njima. Nakon dovršetka transkreacije teksta televizijske ili radijske reklame, od transkreatora se može tražiti da prili-kom snimanja u tonskom studiju poput režisera daje upute spikeru. Kao profesionalna transkreatorica redovito obav-ljam takve poslove i smatram da su oni sastavni dio tran-skreacijske prakse.

No to nije jedina razlika između prevođenja i transkre-acije. Kod prevođenja prevoditelji obično prevedu tekst i predaju prijevod, a urednici ih nakon toga kontaktiraju pod uvjetom da su uočili neki terminološki problem. U proce-su transkreacije, s druge strane, suradnja ima mnogo važ-niju ulogu. Naime, polazeći od naručiteljeva opisa zadat-ka, profesionalni transkreatori često moraju napraviti više verzija ciljanog teksta tako da naručitelj može izabrati onu koja mu najbolje odgovora. Kada naručitelji nisu potpuno zadovoljni, obično traže da transkreator preradi ponuđe-ne ili napravi nove verzije teksta, što se događa i kod pi-sanja reklamnih tekstova. Takav ping-pong s naručiteljem uobičajena je praksa u transkreaciji, a česti su i konferen-cijski pozivi prije, za vrijeme ili nakon završetka rada, tako da naručitelj i transkreator budu na istoj valnoj dužini – što je također slučaj i kod tekstopisanja. Kad je riječ o global-nim kampanjama, naručitelji često traže povratni prijevod ciljanog teksta na izvorni jezik: to je potrebno zbog različi-tih razina odlučivanja u korporacijama. Transkreaciju naj-prije mora odobriti globalni naručitelj (tj. sjedište multina-cionalne korporacije), koji će o tome odlučiti na osnovi po-vratnog prijevoda, a zatim lokalni naručitelj (tj. podružnica multinacionalne korporacije u ciljanoj zemlji), koji razumije ciljani tekst. Od profesionalnih transkreatora često se traži da dostave podrobno obrazloženje u kojemu će argumen-tirati odabrani pristup te objasniti koliko se i po čemu cilja-ni tekst razlikuje od izvornog teksta, tako da to bude jasno globalnom naručitelju.

O autoriciClaudia Benetello talijanska je komunikacijska struč-

njakinja koja se od 2005. bavi tekstopisanjem i transkrea-cijom, usmenim i pisanim prevođenjem te novinarstvom. Uz članstvo u društvu profesionalnih pisaca marketinških i reklamnih tekstova Professional Copywriters’ Network, Talijanskom društvu usmenih prevoditelja i prevoditelja teksta (AITI) te Talijanskom novinarskom društvu (Ordine dei Giornalisti), prije nego što je pokrenula vlastiti posao Dropinka (www.dropinka.com), radila je u tvrtkama koje su se bavile konzultantskim uslugama i organiziranjem do-gađanja. Predavanja na temu transkreacije drži od 2012.

Prevela i obradila: Marija Mrčela

Izvorni tekst objavljen je u časopisu The Journal of Specialized Transation br. 29. siječnja 2018. godine

(http://www.ostrans.org/issue29/art_benetello.pdf


Jasna Rodeš

THE IMPAcT Of INTERPRETERS ON JUDIcIARy AT NATIONAL AND INTERNATIONAL LEVEL

EULITA PREVODITELJSKA KONfERENcIJA

Međunarodna konferencija pre-voditelja i sudskih tumača pod ime-nom The Impact of Interpreters on Judiciary at National and International Level održana je od 28. do 30. ožujka 2019. u Luxembourgu. Suorganizatori konferenci je EULITA (European Legal Interpreters and Translators Association) i ALTI (Association luxembourgeoise des Traducteurs et Interprètes) pobrinuli su se za to da se konferencija održi u za prevodite-lje iznimno zanimljivom prostornom kontekstu, na Sudu pravde Europske unije (Court of Justice of the European Union).

Prva dva dana konferencije održa-vao se službeni program koji je uz izla-ganja govornika obuhvatio i mogućnost sudjelovanja na jednom od sudskih po-stupaka na Sudu pravde te sudjelova-nje na 9. skupštini EULITA-e. Trećega dana konferencije sudionici su se mo-gli uključiti u trosatni turistički obilazak Luxembourga ili pak sudjelovati u do-datnom programu obuke u organizaci-ji EULITA-e i EFSLI-ja (European Forum of Sign Language Interpreters) na temu Interpreting in Forensic Settings. Na konferenciji je sudjelovalo oko 130 su-dionika iz čitava svijeta, a iz Hrvatske su bile tri predstavnice Društva sudskih tu-mača i prevoditelja Zagreb koje je član EULITA-e od 2012. godine. Radni jezi-ci bili su engleski, francuski, talijanski, španjolski i češki, a za potrebe konfe-rencije prevoditeljski su posao vrhunski odradili kolege tumači sa Suda pravde.

Ukratko o Sudu i dobroj praksi u organizaciji prevoditeljske službe

Na početku konferencije sudionici-ma skupa obratio se predsjednik Suda pravde Koen Lenaerts. U svom je izla-ganju istaknuo iznimnu važnost pre-voditelja za funkcioniranje Suda. Sud pravde Europske unije, sa sjedištem u Luxembourgu, djeluje od 1952. godi-ne. Osnovna mu je zadaća jedinstveno

tumačenje i primjena prava Europske unije, a čine ga dva suda: Sud (Court of Justice) i Opći sud (General Court). Na sudu radi 28 sudaca, po jedan iz svake države članice, a u radu im pomaže 11 nezavisnih odvjetnika. Sud sudi u pu-nom sastavu, velikom vijeću ili u sudskim vijećima od tri ili pet sudaca. Sudionici konferencije imali su priliku dobi-ti uvid u rad suda praćenjem jednoga od sudskih procesa te putem izlaganja u kojima nam je prikazana organizacij-sko-tehnička struktura prevoditeljske službe Suda pravde. Po brizi za prevoditelje i podršci prevoditeljima ovaj je sud jedna od rijetkih ustanova čija bi dobra praksa u organi-zaciji i provedbi prevoditeljske službe mogla poslužiti kao primjer mnogim nacionalnim sudovima i ustanovama. Na njemu je stalno zaposleno oko sedamdeset prevoditelja, dok njih još oko 300 rade kao vanjski suradnici (freelance interpreters). Organizacijski su međusobno jasno odvoje-ni poslovi tumača (usmenih prevoditelja) i pismenih pre-voditelja te su za svaku od tih kategorija prevoditelja de-finirani organizacijsko-tehnički uvjeti rada. Dok pismeni prevoditelji (tzv. language jurists) obvezno moraju imati dva formalna obrazovanja, jezično i pravno, usmeni pre-voditelji obično posjeduju diplomu nekog od prevoditelj-skih fakulteta. Radi se o sudu na kojemu se na dnevnoj bazi provode procesi uz asistenciju prevoditelja i tuma-ča. Razumijevajući činjenicu da je za kvalitetno prevođe-nje nužna kvalitetna obuka, kao i priprema prevoditelja za svaki pojedini predmet, ustanovljena je dobra praksa ko-jom je omogućeno da vanjski suradnici uvijek imaju pla-ćena dva radna dana za njihov prevoditeljski angažman, od kojih jedan dan služi isključivo za pripremu predmeta, dok drugi dan uključuje konkretno prevođenje. Predmet se priprema tako da se prevoditeljima omogućuje uvid u nj u prostorijama suda, dok iznošenje predmeta ili slanje e-poštom radi pripreme nije dopušteno. Usmeni prevodi-telji (tumači) tom se prilikom koriste dokumentacijom koju su već preveli pismeni prevoditelji (language jurists), stoga usmeni prevoditelji ne trebaju zasebno istraživati termino-logiju kojom će se koristiti u nekom postupku, već se slu-že onim što su već pripremili njihovi kolege. Pismeni pre-voditelji, koji su zaposlenici suda, dokumentaciju dobivaju dovoljno unaprijed da se stignu pripremiti. Lingua franca jest francuski jezik, francuska je kabina uvijek aktivna te ovaj sud danas zapošljava 8 – 9 prevoditelja za francuski. Na sudu rade prevoditelji za sve jezike, osim za malteški i galski, za koje se angažiraju vanjski suradnici. Radi se s 24 jezika u 500 kombinacija. Svi se postupci na sudu snima-ju i rade se transkripti. Prema riječima jedne od izlagači-ca konferencije, u rijetkim slučajevima (1 – 2 puta) kada je neka zemlja članica prigovorila u nekom predmetu vezano


uz kvalitetu prijevoda, bilo je moguće provjeriti kvalitetu na temelju snimke prijevoda. Svaki novi prevoditelj koji se zapo-sli na sudu dobiva iskusnijeg prevoditelja kao mentora (tu-tora). Predsjednik Lenaerts istaknuo je da su za dobru kva-litetu usmenih prijevoda vrlo važne staklene kabine, odno-sno da se prevoditelju omogući da vidi sve što se u sudni-ci događa (eye-contact), što prije, u staroj zgradi suda, nije bilo moguće. Istaknuo je nadalje da profesionalnost i stalni daljnji razvoj prevoditelja omogućuju visoku kvalitetu rada suda, une justice de qualité, čime se povećava povjerenje građana u pravosuđe. Jedan od govornika konferencije, su-dac toga suda, prije sudac u Češkoj, Jan Passer, istaknuo je da bez prevoditeljskog „nevidljivog“ posla sud nikako ne bi mogao raditi, stoga on svakako mora brinuti za prevodite-lje i pomagati im u daljnjem razvoju. Vješto je rekao da bi se naslov konferencije mogao sagledati i obratno, ne dakle Kakav je utjecaj prevoditelja na nacionalne i međunarodne sudove, već Kakva su očekivanja i iskustva prevoditelja od nacionalnih i međunarodnih sudova. Kao specifična poteš-koća u prevođenju na ovom sudu spomenuto je da je pre-voditeljima često vrlo teško prevoditi jer odvjetnici imaju svega 15 minuta za svoje izlaganje i logično je da će govori-ti iznimno brzo kako bi maksimalno iskoristili vrijeme koje im je na raspolaganju.

Sudski postupak koji su sudionici konferencije imali prili-ku pratiti bio je iznimno zanimljiv ne samo iz aspekta praće-nja vrlo kvalitetnog simultanog prijevoda nego i iz aspekta same teme tog sudskog postupka. Naime, tema spora bilo je lingvističko pitanje, odnosno interpretacija imena jed-nog patenta u kojemu je sporan bio najvjerojatnije nedo-statak samo jednog zareza u formulaciji imena. Odvjetnici su u svojim izlaganjima od petnaestak minuta u jezičnom smislu argumentirali dvosmislenost značenja imena paten-ta sa zarezom ili bez njega.

Ukratko o izlaganjima na konferencijiPozdravnim riječima sudionicima konferencije obratile

su se predsjednica EULITA-e Daniela Amodeo Perillo i pred-sjednica ALTI-ja Rita Schmit. Na samom početku konferen-cije u okviru Okruglog stola svoje viđenje utjecaja prevodi-telja na postupke na nacionalnim i međunarodnim sudovi-ma dalo je osam nacionalnih sudaca i sudaca Suda pravde. Ključna uloga obuke, vještine i kvalitete u prevođenju kod tumača koji rade za pravosuđe tom je prilikom razmatrana iz perspektive onih koji trebaju prevoditeljske usluge i koji angažiraju prevoditelje.

Drugi dan konferencije svojim je izlaganjem otvori-la predsjednica EULITA-e Daniela Amodeo Perillo koja se, među ostalim, govoreći o potrebi posjedovanja širokog zna-nja prevoditelja u raznim sektorima, zanimljivo osvrnula na činjenicu da se od prevoditelja uvijek potpuno neosnovano očekuje da znaju sve o svim područjima, pa je u tom kon-tekstu upotrijebila zgodan izraz da se od prevoditelja oče-kuje da su tuttologi (od tal. izraza tutto = sve), što mi svaka-ko nismo i ne trebamo biti.

Diskusija Okruglog stola prvoga dana, na kojoj se ra-spravljalo o prevođenju iz perspektive primatelja uslu-ge, nastavljena je drugoga dana iz perspektive onih koji se bave samom organizacijom prevoditeljske službe, od-nosno Okruglim stolom na temu Interpreters’ skills and

accountability: the recruiters’ view. Kratka izlaganja na temu iznijele su tri predstavnice prevoditeljskih službi s tri različita suda – Marie Muttilainen sa Suda pravde Europske unije, Chloé Chenetier s Europskog suda za ljudska prava i Alexandra Tomić s Međunarodnog kaznenog suda. Nakon toga slijedilo je predavanje na temu A textbook on legal in-terpreting – filling in the gaps te završno predavanje koje je izazvalo posebno zanimanje i živu diskusiju sudionika, a bavilo se pitanjem „Kako ocijeniti kvalitetu sudskog tuma-čenja“. Zanimljiv komentar na ovu problematiku bio je da kvaliteta postupka počinje već od kvalitetnog odabira pre-voditelja, a zatim je istaknuto da se kvaliteta može ocijeni-ti samo ako se postupci snimaju, kako bi se snimke mogle upotrijebiti i za evaluaciju prijevoda. Tijekom konferencije apostrofirana su i mnoga druga pitanja, npr. pitanje kvali-tetnog obrazovanja prevoditelja, stalnog usavršavanja, vo-đenje registra prevoditelja, korištenje raznih prevoditeljskih tehnika, novi trendovi i sve veće potrebe za prevoditeljima za rijetke jezike te pitanje deontologije struke.

Na samom kraju događanja najavljeno je da će se slje-deća godišnja konferencija, EULITE 2020., održati u Grčkoj, što su sudionici konferencije dočekali s oduševljenjem. Neprocjenjivo je iskustvo sudjelovati na ovakvim stručnim konferencijama koje su platforma za stjecanje novih znanja, razmjenu iskustava kao i za povezivanje i umrežavanje. S ta-kvih događanja na kraju obično odlazimo sretni što smo pri-kupili nova znanja i kontakte, ali i svjesni koliko toga novoga na nekim sljedećim konferencijama možemo čuti i naučiti. Stoga ću ovaj članak završiti pozdravom „Vidimo se 2020. na konferenciji EULITA-e u Grčkoj!“

Ovom prilikom željela bih još samo zahvaliti Društvu sud-skih tumača i prevoditelja Zagreb te Udruzi sudskih tumača i prevoditelja Varaždin na potpori za sudjelovanje na ovoj iznimno zanimljivoj i korisnoj konferenciji.


TKO JE UKRAO SLOVO “LJ” U NASLOVU NAŠEGA BILTENA?

Sigurno ste primijetili da je naslov ovogodišnjeg broja Prevoditelja ne-što drukčiji nego inače. Nedostaje slo-vo “lj”. Kako, zašto? Nismo mi, ured-nički odbor. Krivac je vražićak Titivillus. Tko je Titivillus? Polako. Kao što znate, prevoditelji imaju svojega zaštitnika, sv. Jerolima. Ne znam je li sv. Jeronim i za-štitnik pisara, ali znam da oni imaju svo-jega “zaštitnika” – vražićka Titivillusa. A kako prevoditelji isto mnogo pišu, mo-glo bi se reći da je taj vražićak u neku ruku nadležan i za prevoditelje.

Titivillus je, dakle, vražićak koji je u ime svojega nadređenog, nije sigur-no je li to Belfagor, Lucifer ili Sotona , ima ih, kao što znamo, legija, priku-pljao pravopisne pogreške u radu pi-sara u srednjem vijeku.

Rad pisara bio je mukotrpan i spor. Prepisivale su se cijele biblije, misni-ci, brevijari, a potražnja za tim knjiga-ma bila je nepresušna. Manuskripti su se pisali i prepisivali u samostanskom skriptoriju rukom danju, a budući da je upotreba svijeća bila zabranjena, a pisati se moralo, radilo se vrlo često i u sumrak, pod lošim svjetlom, na zimi, na žegi. Pogreške se gotovo nisu ni mo-gle ispraviti (pogrešno napisano slovo sastrugalo se, na primjer, nožićem s pergamenta ili se preko njega zalije-pilo ispravno slovo). Ako su pogreške ipak prošle nezapažene i ako bi se uo-čilo tek poslije, nekoga se mora okri-viti. Pisara? Naravno, ali on je bio pod utjecajem demona koji ga je na to na-veo. Što taj demon, dakle, radi? Čuči fino i strpljivo pokraj osobe koja piše i sakuplja sve njezine pogreške u pisa-nju te ih posprema u vreću. Na kraju dana odlazi sa svojim “ulovom” nadre-đenome koji ih evidentira kao teret na duši tog pisara, a na kraju svih krajeva, na Sudnji dan, te će se pogreške raču-nati kao propusti uz sve ostale grijehe koje je nesretni pisar počinio. Da vra-žićku ne bi bilo dosadno, bio je zadu-žen i za prisluškivanja na misama: tko

razgovara tijekom mise (grijeh), tko samo mumlja moli-tvu zbog žurbe na posao prepisivanja (grijeh), itd. Sve su to grijesi koji na kraju idu na dušu onomu tko ih počini, a sakuplja ih Titivillus.

Ako ste mislili da je izumom stroja za tiskanje posao tog vražićka završen, prevarili ste se. Lako je kod ručnog prepisivanja maknuti određenu stranicu ili slovo i ponov-no sve prepisati (ako se pogreška uočila). Ali jednom kad tekst ode u slog i kada se u slogu napravi pogreška, ona se tiska u tisućama primjeraka, Titivillus je skakao od radosti!

Jedan od njegovih poznatijih podviga jest pogreška u tzv. Zločestoj Bibliji engleskog kralja Jakova iz 1631. godine. Prilikom njezina tiskanja izostavljena je riječ “ne” u Božjoj zapovijedi “Ne čini preljuba”. Gotovo su svi primjerci Biblije uništeni, ostalo je svega devet primjeraka koji danas posti-žu cijenu veću od 15.000 američkih dolara. Tiskari Martin Lucas i Robert Baker izgubili su licenciju za tiskanje i plati-li globu od 300 funti. Baker je poslije tvrdio da to nije bio samo previd, to je bilo vražje djelo, sabotaža.

Ima još tih pogrešaka u knjizi svih knjiga, ali ne tako oz-biljnih. Npr. u Bibliji iz 1562., Ženevskoj Bibliji, pogrešno je je tiskan Matej 5:2 (Sretni su mirotvorci, jer će ih se nazva-ti sinovima Božjim). Na engleskom je tiskano Blessed are the placemakers (umjesto peacemakers). A u nekim izda-njima Biblije potiče se na nastavak grijeha – sin on more (umjesto sin no more).

Pričaju da je Titivillus karijeru započeo kao prosti vile-njak čiji je zadatak bio da unosi pogreške u pisanu Božju riječ kroz one koji je pišu i da tako iskvari Njegovu poruku čovječanstvu. Inače, njegov šef – demon u to je vrijeme bio zadužen za lijenost tako da Titivillus nije imao ozbiljnih izgleda za napredovanje u više zvanje jer su po opisu posla svi koji rade za demona lijenosti lijeni (uključujući i samog demona). No uslijedio je sukob u šefovskoj etaži vragova. Mali i okretni Titivillus pravodobno je prepoznao kako puše vjetar, pa se, kako priča kaže, pridružio demonu Kobalu, zaduženom za crni humor, pod kojim je onda stekao odre-đen ugled (vidi pogreške iz Biblije). Budući da nikad nije mi-rovao i da je svoj rad shvaćao vrlo ozbiljno, dospio je kad-tad u svjetlo javnosti, da bi u kasnom 13. stoljeću, s po-javom demonizma, zaslužio i vlastito ime. Stotinu godina poslije napušta službu kod Kobala i prelazi kod Mamona, a još sto godina poslije kod Vauplea kod kojega pomaže u programiranju programa za automatsko ispravljanje rije-či. Raznorazni suparnički mali i veliki vragovi koji su poku-šali konačno zauzdati njegove ambiciozne aktivnosti kako bi sami sebe mogli više uzdignuti, smislili su, kao protute-žu za automatsko ispravljanje riječi, automatsku kontrolu

Vinko Purgar


teksta (tzv. proofreading), i da budu sasvim sigurni, još i za-seban program za provjeru gramatike. Ali, ne bi Titivillus bio Titivillus da se nije dosjetio kako zaobići i tu zapreku. Neki su jezici naime podložniji od drugih za zaobilaženje svih tih silnih kontrola, a među njima je i engleski jezik. Možda se i Titivillus nekako pobrinuo da upravo taj jezik danas prevla-dava diljem svijeta kako bi mogao nastaviti svoj rad? Ne zna-mo, to su samo naša nagađanja. Činjenica je da danas una-toč svim jezičnim i pravopisnim provjerama prilikom rada na računalu još uvijek može proći svašta “ispod radara”. Kolege prevoditelji znaju da s lakoćom prolaze kombinacije pogre-šaka poput where – were, two – too – to, dear – deer, the-re – their (moj omiljeni) itd.

Zanimljiv je i podatak koji navodi američki pisac Marc Drogin u svojemu priručniku s uputama Medieval Calligraphy: Its history and technique (1980.), da se tije-kom prošle polovice stoljeća u svakom izdanju rječnika The Oxford English Dictionary navodila pogrešna naznaka stra-nice upravo za fusnotu koja se odnosi na najranije spomi-njanje Titivillusa!

I na kraju – ima li neke zaštite od tog vražićka? Jedno od rješenja moglo bi biti pomoliti se kao što su to činili pisari u srednjem vijeku prije nego što su započeli svoj mukotrpan rad. Postoji jedna prigodna molitva koju bi valjalo izreći prije svakoga (većeg) prijevoda. Ona postoji (zasad) samo na en-gleskom jeziku, ali možda netko od kolega pronađe i preve-de tu molitvicu na hrvatski jezik (eto, zato smo i tiskali pri-godni članak o transkreaciji):

Autocorrect please stay thy hand, type this clean, at my command, And if readers should an error see,I pray they will blame you, not me.


Impresum:„Prevoditelj” izlazi jednom godišnje.Izdavač: Hrvatsko društvo znanstvenih i tehničkihprevoditelja, 10 000 Zagreb, Amruševa 19/II,tel.: (01) 4922 730, (01) 4810 397, faks: (01) 4817 658Mrežne stranice: http://www.hdztp.hrElektronička pošta:[email protected]@gmail.comUredništvo: Članovi UO-aOdgovorni urednik: Vinko PurgarLektura: Željana Klječanin Franić, prof.Prijelom i grafička priprema: Dario Jelusić, prof.Tisak: Škola za grafiku, dizajn i medijsku produkcijuNaklada: 250 primjerkaAutori izriču vlastita mišljenja i stajališta koja se ne moraju poklapati s mišljenjem uredništva.Autori odgovaraju za točnost podataka.Uredništvo pridržava pravo intervencije u tekstovima.Članci objavljeni u „Prevoditelju” predmetom su autorskog prava njihovih autora, ako u tekstu nije drukčije naznačeno.Svako objavljivanje članaka, citiranje, djelomično ili u potpunosti, dopušteno je samo uz prethodnu suglasnost autora članka.

godište xlii issn 0352-2806 prevodite · vod, negoli da prevodi od iskona. dakle, profesionalnim...

Documents